Rodovi Kaštel Sućurca - Sucurac.info

1 

Rodovi Kaštel Sućurca 

Joško Marko Tomislav Jerkunica,Govčićev, 

Šupukov, Sokol-Lujin, Biočić-Ančin, Kreš Stipulin Markov, Luketin, Pavelin, 

Marusić, Jerčić-Šupuk, Antunović-Klarin, Antunović-Perišin, Alfirević- 

Žderin, Jurčinović-Giorgiceo, Meštrov-Raškin, Nikuličić, Ljubinović, Peškov, 

Behotić, Mialjev, Bonacin, Viculin, Božin, Bratinčević-Serventin, Brajin- 

Harambasić-Carević, Vlajin-Kraljević, Kovač-Radić, Erceg, Ban, Mihnin, 

Barić, Bakotin-Juradinić, Ban-Krščanin-Ščerko, Marinović-Žegarac, 

Krivanović, Vicetin, Tomašić-Šuljin, Delić-Batina-Jurjević, Bratinčević- 

Šešerin, Juradinić, Čulić, Hadrov, Milašinov-Magazinović, Marušin, Pavčić, 

Ždere-Jerončić, Jerčić-Miljević, Skoko, Božan, Mihnin-Radišić-Koseljić, 

Bernardov, …. ……………………………. 

ATLANTA, 25.IV.2009.

GENEALOGIJA 

BEZ 

DOKUMENTACIJE 

JE 

MITOLOGIJA 

2

Sadržaj 

Predgovor..................................................................................................4 

Izvori i metodologija.................................................................................5 

Rodovi Kaštel Sućurca............................................................................14 

Kratice.....................................................................................................46 

Izvori.......................................................................................................47 

Sažetak.................................................................................................... 49 

Summary.................................................................................................50 

3

Predgovor 

Ovo je prvi dio moga rada na genealogiji Kaštel Sućurca. Svrha ovog 

dijela je sistematizacija i kratki opis poznatih rodova Kaštel Sućurca. Drugi 

dio rada će sadržavati kompletno rodoslovlje svih rodova i obitelji Sućurca 

do 1930. godine. Budući da su ti podaci kompletirani i uneseni u rodoslovni 

program nadam se da će taj dio biti objavljen za nekoliko mjeseci. Treći dio 

rada će sadržavati sve podatke koje sam sakupio za genealogiju Sućurca i 

biti će najvjerojatnije prikazan u Excel-u. Taj dio bi trebao biti objavljen 

nekoliko mjeseci nakon drugog dijela. 

Don Ante Rubinjoni je započeo rad na rodoslovljima obitelji Kaštel 

Sućurca, ali nije stigao dalje od djelomične obrade matičnih knjiga. Imao 

sam pristup dijelu njegovog rukopisa, koji je jos sačuvan u arhivu župe 

Kaštel Sućurca, kao i prijepisu njegovog kompletnog rukopisa koji mi je 

ustupio Miro Sokol. 

Najveći dio grañe prikupio sam u posljednih deset godina 

istraživanjem matičnih knjiga K. Sućurca, drugih Kaštela i Splita, te isprava 

iz Nadbiskupskog Arhiva u Splitu i Državnog arhiva u Zadru i Splitu. 

Zahvaljujem župnicima mnogih župa Splitsko-makarske nadbiskupije te 

djelatnicima navedenih ustanova. Posebno zahvaljujem don Slavku 

Kovačiću (NAS), Suzani Martinović (DAZd), Hanji Mladineo (DAS), 

Brunu Kuzmaniću, Mariji Luketin Šutić, Draganu Deliću i Andriji 

Alfireviću. Mislim da ovo istraživanje ne bi bilo moguće bez nesebične 

pomoći i savjeta od Mladena Andreisa. 

Želim zahvaliti Dominku Carevu na recenziji ovog rada i na kritičkim 

savjetima i ispravcima mojeg arhaičnog hrvatskog jezika. 

Posebno se zahvaljujem mojoj supruzi Vanji koja je provela sa mnom 

bezbrojne sate u knjižnicama Hrvatske prekapajući po ispravama, pomažući 

mi u kopiranju i snimanju, a kasnije i u obradi slika i rukopisa. 

4

Izvori i metodologija 

Sačuvane su nepotpune matične knjige Sućurca od oko 1700. godine 

do danas. 1 Neke od njih bile su rekonstruirane kasnije . Podaci za vrijeme 

bezvlaña u 1797. godini (pad mletačke republike) su dijelom naknadno 

upisani na temelju sjećanja i drugih podataka. Tada se nailazi i na slučajeve 

gdje su se djeca roñala nakon smrti njihove majke. To je samo jedan primjer 

kako se treba kritički odnositi prema svakom podatku. Poželjno je da se svi 

podaci mogu potvrditi i u drugim izvorima što nije uvijek moguće. U 

Sućurcu su se često mijenjali župnici što je takoñer bio uzrok nekih grešaka 

u matičnim knjigama. Prezimena nisu bila dosljedna i često su se koristila 

prezimena (nadimci) majčine obitelji. Tako je bilo slučajeva da netko sa 

jednim poznatim prezimenom na drugom mjestu koristi drugo poznato 

prezime. To je moguće slijediti ako ima više izvora, ali u nekim slučajevima 

ti ne postoje. Ovakovi problemi su katkada i dobrodošli. Tako sam 

ustanovio da zadnji član roda Šajin u Sućurcu umire kao Biočić. Premda 

zasada nemam drugih dokaza, mogu pretpostaviti, da je majka zadnjeg 

Šajina bila iz roda Biočić. 

Ponekad su nadimci bili u funkciji prezimena ili su bili korišteni u 

nekoliko generacija, ali su većinom bili korišteni samo za jednu generaciju 

ili osobu. 

U 18. stoljeću trećina krštenja i vjenčanja Sućurana nalaze se upisani 

u matičnim knjigama Splita. 2 Mrtvi su takoñer bili upisani, ako su ukopani u 

Splitu. Do druge polovice 18. stoljeća veliki broj Sućurana bio je pokopan u 

Poljudu. Nažalost svi ovi upisi nemaju podatke o tome je li dotični kršteni, 

vjenčani ili umrli potječe iz Sućurca, što otežava identifikaciju. Matične 

knjige Splita su sačuvane su od 16. stoljeća i skoro su potpune. 2 

Nadbiskupski arhiv u Splitu (NAS) sadrži veliki broj spisa povezanih 

sa Sućurcem od koji su vjerojatno najvažniji popisi stanovništva 1726. i 

1729. godine. 3 Ta dva popisa su jedini kompletni popisi stanovništva 

Sućurca prije 19. stoljeća. NAS takodjer ima parice 4 Sućurca od 1818., koje 

djelomično pokrivaju period za koji nedostaju podaci u matičnim knjigama. 

1 Zahvaljujem župnicima Sućurca koji su mi omogućili korištenje i snimanje matičnih knjiga. 

2 Zahvaljujem Family History Center u Tucker, Georgia, USA koji su dio Church of Jesus Christ of 

Latter Days Saints i koji su mi omogućili korištenje njhovih snimaka matičnih knjiga Splita i Kaštela. 

3 NAS, S-69, br. 4 i 30 

4 Parice su izvještaji župnika nadbiskupiji o roñenim, vjenčanim i umrlim. U pravilu to su prijepisi 

matičnih knjiga. 

5

Arhiv splitske općine (uključujući sud) datira od 1347. i nalazi se u 

nekoliko raznih zbirki u raznim mjestima. Glavni dio od oko 990 svezaka 

nalazi se u Državnom arhivu Zadra pod nazivom Arhiv splitske općine. 

Drugi dio nalazi se u Državnom arhivu Splita pod nazivom Stara splitska 

općina i sadrži 17 svežnjeva i 12 kutija. Neovisno od tog Državni arhiv u 

Splitu ima oko 90 kutija oporuka iz Arhiva splitskog suda a i spise raznih 

notara. Treći dio od 12 sveščića splitske općine nalazi se u Naučnoj 

knjižnici u Splitu. Četvrti dio od 14 kutija nalazi se u Akademiji znanosti i 

umjetnosti u Zagrebu. Nekoliko manjih zbirki, koje se nalaze na drugim 

mjestima nisu bile važne za ovaj rad. 

Sve četiri gore navedene zbirke sadrže ogromne količine materijala o 

Sućurcu i njegovim stanovnicima. Neki od spisa, zbog karaktera sudskog 

spora, daju rodoslovno stablo obitelji kroz nekoliko generacija. Mnogi spisi 

sadrže popise obitelji koje žive u Sućurcu. Neki spisi daju informaciju 

odakle su pojedinci doselili u Sućurac. Zbirka oporuka u Državnom arhivu u 

Splitu sadrži veliki broj oporuka stanovnika Sućurca. Najstarije od tih 

oporuka su od oko 1650. Neke oporuke iz Sućurca nañene u materijalima iz 

Državnog arhiva u Zadru su iz 15. stoljeća. Velika većina spisa je pisana na 

talijanskom jeziku, vrlo malo na hrvatskom, a stariji spisi su pisani na 

latinskom. Razumljivo da je sve pisano rukopisom (koji put nečitljivim), 

papiri su često izbljeñeni i ostećeni te ih je vrlo teško čitati. Mnogi 

dokument su prijepisi gdje prepisivači nisu bili upoznati sa prezimenima što 

je rezultiralo pogreškama koje su mi otežavale interpretaciju. Mnogi 

dokumenti su ispremiješani sa drugim dokumentima. Uprkos ogromnoj 

dokumentaciji vjerujem da sam uspio naći većinu spisa koji se odnose na 

Sućurac i da sam ih točno interpretirao. Takoñer, siguran sam da su mi neke 

isprave promakle. 

Osim oporuka nisam proučavao dokumente u Državnom arhivu Zadra i 

Splita nakon 1750. godine. Matične knjige, parice i oporuke su sadržavale 

dovoljno informacija za povezivanje podataka od 1700.-1930. godine. 

Nadam se da će ovaj rad potaknuti i druge da ponovno ispitaju navedene 

izvore te da nadopune i isprave moj rad. 

Ovdje ću navesti nekoliko isprava (bez obzira na povijesni slijed) koje su 

posebno važne za rodoslovlja i povijest Sućurca: 

1. Popisi stanovnika Sućurca iz 1726. i 1729. godine. 

Popis iz 1726. je očito napravljen po kućama stanovanja tako da čak i 

redoslijed obitelji može ukazati na njihovu srodnost. Jedna obitelj je netočno 

upisana. 

6

2. Popis juspatrona Stomorije iz 1619. godine. 5 

Popis obitelji (uključujući sve članove) koje su imali pravo biranja 

svećenika upravitelja zemalja crkve Gospe od Stomorije u Kastel Novom. 

Te obitelji su imali pravo biranja kao potomci osnivača-darovatelja te 

crkvice iz 1189. godine. Pravo izbora se prenosilo i po muškoj i po ženskoj 

liniji. Ako otac nije prvi na popisu obitelji nego je naveden samo kao otac 

prvog člana obitelji, to uglavnom ukazuje na to da je pridošlica i da je majka 

donijela pravo biranja u obitelj. Popis sadrži nekoliko grešaka. 

3. Popis muškaraca koji su sposobni i nesposobni da budu veslači galija od 

09.VII.1568. 6 

To bi trebao biti popis svih muškaraca preko 18 godina. Većina 

nesposobnih vjerojatno je stara preko 55 godina što potvrñuju i podaci iz 

drugih izvora. 

4. Tužba Margarite udovice Grge Žuvice protiv nekih stanovnika Sućurca 

od 22.XI.1543. 7 U daljnjem tekstu koristim naziv parnica “Žuvica” 

Ovo je prvi poznati popis većeg broja stanovnika Sućurca i premda je 

sama tužba iz 1543, dogañaj koji ju je izavao dogodio se 1535., dvije godine 

prije pada Klisa. To je jedini spisak koji sadrži podatke o stanovništvu 

Sućurca prije pada Klisa. Snimak dijela tog dokumenta, koji sadrži listu 

tuženih stanovnika Sućurca je ovdje prikazan na stranicama 9-13. 

5. Popis juspatrona Sv. Ivana od Birnja 28.VI.1624. 8 

Daje popis većine obitelji (uključujući sve članove) koje su imale 

pravo izbora svećenika Sv. Ivana od Birnja u Kaštel Luksiću. Spis je oštećen 

i ne može se u potpunosti pročitati. 

6. Sastanak skupštine Sućurca 28.XI.1636. 9 

7 

Sadrži popis glavara obitelji. 

7. Spisak kolona u Sućurcu 21.VIII.1619. 10 

Sadrži popis kolona splitske nadbiskupije 

5 

DAZd, AT, XL, Sv68/2 B, 14-17 

6 

DAS, SSO, VIII, 377 

7 

DAZd, ASO, kt. 87, sv. 92, VII sveščić, 77-124 

8 

Joško Jerkunica, Neobjavljeni rad – Juspatroni Sv Ivana od Birnja na temelju popisa od 28.XI.1624 

9 

DAS, SSO, 24/II, 35 

10 

DAZd, ASO, kt. 215, sv. 208, sveščić 33, 1292

8. Parnica Sućurana i nadbiskupa. 11 

8 

Sadrži popis nekih Sućurana (glavara obitelji?) od 14.IV.1600. 

9. Sastanak skupštine Sućurana 11.XI.1726. 12 

Sadrži popis glavara obitelji koji se mogu uporediti sa popisom 

stanovnika 1726. i 1729. Najvažnije je da popis navodi ime oca za svakoga 

od prisutnih. 

11 DAZd, ASO, kt. 223, sv. 213, sveščić 32, 13-14 

12 NAS, S34, 142-144

SLIKA 1. Prvih pet stranica iz isprave o raspravi Margarite udovice Grge 

Žuvice protiv stanovnika K. Sućurca iz 1543. 

9

Rodovi Kaštel Sućurca 

U ovom dijelu rada biti će navedeni skoro svi rodovi Sućurca, koje 

sam uspio pronaći i koji su proveli barem dvije generacije u Sućurcu. Ima 

nekoliko starijih rodova iz 17. stoljeća i ranije, za koje sada nemam 

dovoljno podataka. Nadam se da ću ove rodove navesti kasnije. 

Za svaki rod ću pokušati navest kada se prvi put spominje, u kojim 

gore navedenim dokumentima se nalazi, kada izumire u Sućurcu ( to 

uključuje i kad se rod odselio iz mjesta) i da li se jos nalazi u Sućurcu u 

drugoj polovici 20. stoljeća. To što se rod nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 

20. stoljeća ne znači da je tamo i početkom 21. stoljeća. Na pr. zadnji muški 

član moje obitelji Jerkunice-Govčićevi u Sućurcu bio je živ do 1974. te sam 

naveo da se ta obitelj nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

Nadimci Sućurana pojedinaca kao i obitelji vrijedni su posebne 

studije. Ja ih neću ovdje posebno obraditi, ali ću neke od njih navesti i čak i 

objasniti. Ponekad ću navesti prvog nositelja prema podacima u ispravama, 

što ne znači da taj nadimak nije koristio i neki njegov predak. U službenim 

spisima večina se nadimaka koristi sporadično. Ponekad se čini kao da 

preskaču jednu ili više generacija, iako su se možda neprekidno koristili za 

pripadnike te obitelji. 

Ako imam ikakvih sumnji u činjenicu koju navodim tada obično 

koristim riječi: izgleda, ukazuje ili vjerojatno. 

ALFIREVIĆ 

Prvi član roda Alfirević je Ivan Ždere Jerončić (prije 1631.- nakon 

1682.) koji se prvi put spominje 1661. godine kao Ivan Ždere. 13 Doselio se 

iz Poljica i to vjerojatno iz Ostrvice. 14 U drugim spisima za njega se koriste 

prezimena Ždere i Jerončić, ali nikada Alfirević. Bio je oženjen Margaritom 

kćeri Vicka Biočića. Od njegovog sina Pave, koji se uglavnom piše kao 

Alfirević, a koji put kao i Ždere, potiču svi Alfirevići. Izgleda da je Ivan 

imao još dva sina, i to Stipu i Juru o kojima nema puno podataka. 

13 DAS, SSO, 22/XII, 8 

14 Josko Jerkunica, Doseljavanje Poljičana u K.Sućurac u 16. i 17. stoljeću. Neobjavljeni rad. 

14

Vremenom se prezime Ždere pretvara u nadimak, a Alfirević postaje 

isključivo prezime. U popisu stanovnika Sućurca iz 1726. i 1729. nalazi se 

samo po jedna obitelj Alfirević. Unatoč velikom porastu broja članova roda 

Alfirević u Sućurcu prezime se nikada ne zamijenjuje nadimcima po kojima 

se razlikuju sve brojnije obitelji. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu 

postoje Alfirevići sa svim dolje navedenim nadimcima (Tablica 1.) osim 

jednog – Perišin. Udovac Anton Alfirević (*1758. - +1818.) imao je 

nezakonitog sina Antona (*1798. - +1873.) sa Mandom (*1763. - +1841.) 

udovicom Mate Perišina Antunovića. Taj sin Anton dobio je nadimak 

Perišin. Zadnji od Alfirević Perišina umro je 1925. Zanimljiv je razvoj 

nadimka Brnčev koji je prvi put spomenut kao Brnjčev (vjerojatno potekao 

od riječi “brnjica“). 

Tablica 1. ROD ALFIREVIĆ-NEKI NADIMCI 

1. 15 IVAN ŽDERE JERONČIĆ (prije 1631.-nakon 1682.) 

2. PAVE ALFIREVIĆ ŽDERE (oko 1666.-1733.) 

5. ANTON ALFIREVIĆ ŽDERE TOKIN (1767.-1853.) 

6. IVAN ALFIREVIĆ ŽDERE BRNJČEV (1800.-1871.) 

7. BOŽE ALFIREVIĆ ŽDERE TORAJKIN (1853.-1915.) 

8. IVAN ALFIREVIĆ ŽDERE GANZA (1872.-1946.) 

8. JOZO ALFIREVIĆ ŽDERE MOŠIN (1873.-1927.) 

8. IVAN ALFIREVIĆ BRNČEV SMODLAKA (1875.-1941.) 

8. PAVE ALFIREVIĆ ŽDERE ŠTACIJUNOV (1876.-1933.) 

9. DUJE ALFIREVIĆ ŽDERE KRPAREV (1895.-1978.) 

9. IVAN ALFIREVIĆ ŽDERE DERONČIĆ (1896.-nakon 1935.) 

9. MARIN ALFIREVIĆ ŽDERE GRADOV (1907.-1971.) 

15 Broj ispred imena ovdje označava redni broj generacije 

15

ALJINOVIĆ 

Prvi član roda Aljinović u Sućurcu je Duje Jera Aljinović (1850.- 

1895.) sin Mate i Ivane Perišin iz Splita. Oženio se u Sućurcu dva puta. Obe 

njegove žene su bile Ivanice Luketin ali iz različitih obitelji. Prva je bila 

Ivanica Luketin (1839.-1884.) od Lovre i Jele Miolin s kojom je imao 

jednog preživjelog sina (od troje roñene djece). Nakon smrti Ivanice oženio 

je Ivanicu Luketin ( 1858.-1895.) kći Jure i Antice Kovač. Sa njom je imao 

barem 7 djece. Rod Aljinović jos uvijek postoji u Sućurcu u drugoj polovici 

20. stoljeća. 

ANIĆ 

Prvi poznati članovi roda Anić u Sućurcu bili su braća Jakov Lučić 

(Lukić, Lučin ili Lukin) Anić (prije 1580.- prije 1609.) i Mate Anić (prije 

1573.-prije 1609.) sinovi Jakova. To prezime se ne nalazi u parnici “Žuvica” 

ni u spisku veslača iz 1568. Njihove udovice nalaze se u popisu juspatrona 

Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. godine. Postoji samo po 

jedna obitelj Anić u popisu stanovnika iz 1726. i 1729. Obitelj izumire u 

Sućurcu u 19. stoljeću. Zadnji muški član obitelji u Sućurcu jeste Luka Anić 

(1757.-1814.) koji ima samo preživjelu žensku djecu. Njegova kći Franka 

(1792.-1857.) žena Antona Batine zadnja je od Anića . 

ANTUNOVIĆ, ANTONOVIĆ, ANTONOV, 

ANTONIJEV��NIKULIČIĆ 

BAKOTIN, BAKOTIĆ��JURADINIĆ 

BAN, BANOV, JURIČIN 

16 

U Sućurcu postoje dva roda Ban sa različitim podrijetlom:

BAN 

Prvi poznati član roda Ban vjerojatno je bio Ban Zanetović, koji se 

spominje 1611. indirektno kao preminuli muž Mande. 16 Njegov sin Ivan 

Ban (prije 1590.-nakon 1653.) zvan Mihnin, na popisu je juspatrona 

Stomorije 1619. Nadimak ukazuje na moguću vezu s rodom Mihnin 

(Miolin), ali tu vezu nisam do sada uspostavio. Tokom popisa 1726. 

zapisane su samo dvije obitelji Ban. Treća je bila pogriješno navedena kao 

jedna od obitelji Biočić, uz neke druge griješke u popisu za tu obitelj. Popis 

iz 1729. navodi sve tri obitelji Ban točno. Potomci roda Ban se jos nalaze u 

Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

Jedini nadimci Banovih koji su se održali kroz nekoliko generacija 

bili su Juričini (taj nadimak vremenom postaje prezime) i Marijanovi, a u 

najnovije vrijeme Galopin. 

Nadimak i prezime Juričin potječe od Jure Juričina Bana (1720.- 

1788.) a izumiru u Sućurcu početkom 20. stoljeća. Vrlo je važno razlikovati 

taj nadimak (prezime) od nadimka Jurišin za ogranak roda Miolin i nadimka 

Juretin za ogranak roda Ljubenkov jer sva tri nadimka postoje u Sućurcu u 

isto vrijeme. 

Marijanovi potječu od Frane Marijana Bana (1752.-1819.) i izumiru u 

Sućurcu polovinom 19. stoljeća. 

17 

Rod Ban jos uvijek postoji u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

BAN-KRŠĆANIN, BAN, KRŠĆANIN 

Prvi član roda Ban-Kršćanin je bio Ivan Kršćanin (oko 1657.-1717.) 

sin Alije Šćerka iz Turske (vjerojatno odmah iza granice u zaleñu). On je 

bio taoc, koji je kao dijete od 10 godina doveden u Sućurac, gdje je živio sa 

obiteljima Antunović i Marinović. Kada je odrastao i kad je došlo vrijeme 

da se vrati ocu u Tursku odbio je zbog vjerskih razloga. Uzeo je prezime 

Kršćanin i oženio Katu Ban (oko1659.-nakon 1729.) kći Mate i Margarite 

Skoko. Time je stekao nadimak Banov, koji ubrzo postaje prezime roda dok 

Kršćanin ostaje nadimak sve do druge polovice 19. stoljeća. U popisu 

stanovništva od 1726. navedene su dvije obitelji Banov ili Kršćanin. U 

popisu iz 1729. te iste dvije obitelji su navedene kao tri obitelji Kršćanin. 

Ivan Kršćanin je imao četiri sina Matu, Petra, Juru i Franu. Potomci Petra 

16 DAZd, ASO, kt. 196, sv. 194, sveščić 91, 1

(poznati i pod nadimkom Venjarin) i Mate su izumrli u Sućurcu, dok se 

potomci Jure i Frane još nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

BARIĆ 

Prvi član tog roda u Sućurcu bio je Ivan Barić (prije 1598.-prije 

1639.) iz Poljica. 14 Vjenčan je u Splitu 16.V.1617. sa Margaritom Boliočić 

iz Sućurca. Dok se obitelj Margaritinog oca nalazi u popisu Stomorije iz 

1619., Ivan Barić i Margarita nisu na tom popisu. Postoji samo po jedna 

obitelj Barić u popisu stanovnika iz 1726. i 1729. godine. 

Prežan je bio jedini nadimak Barića, koji je ostao kroz nekoliko 

generacija. Oni su potomci Antona Frane Prežana Barića (1801.-1880.). Ta 

obitelj Barić izumire u Sućurcu krajem 19. stoljeća. 

18 

Rod Barić se još nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

BATINA, BATINA-DELIĆ, DELIJIĆ, JURJEVIĆ 

Treba razlikovati ovaj rod od roda Delić (vidi pod Delić), koji je 

došao u Sućurac u 19. stoljeću. 

Prvi član ovog roda u Sućurcu bio je Petar Jurjević (Giurgievich) 

Delić (prije 1593.-oko 1626.) sin Ivana iz Zastina 17 ,Poljica. 14,18 Oženio je 

Nikoletu Nikuličić Antonovu iz Sućurca. Njihova djeca koriste isključivo 

prezime Delić (Delijić) a vremenom se počinje koristiti nadimak Batina koji 

postaje isključivo prezime u novije vrijeme. U popisu juspatrona Stomorije 

iz 1619. se nalazi obitelj Stipe Delića, a njegov otac Petar naveden je kao 

jedan od članova obitelji. Obitelj Petra Delića nalazi se u popisu juspatrona 

Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U oba popisa stanovnika Sućurca iz 1726. i 

1729. nalaze se dvije obitelji sa prezimenom Delić i jedna sa prezimenom 

Batina. 

Neki od nadimaka roda Batina u Sućurcu bili su: Farkin, Bačina, 

Medić, Telac, Rusulov i Kirigin. 

Prvi poznati Delić sa nadimkom Farkin bio je Stjepan Delić Farkin 

(oko 1643.-1703.). Ta obitelj izumrla je u Sućurcu krajem 18. stoljeća. Od 

17 Zahvaljujem Dominku Carevu, koji mi je ukazao da je to vjerojatno Zastinje, Dubrava, Srednja 

Poljica. 

18 DAZd, kt. 236, sv. 227, sveščić 22/I, 2

ostalih nadimaka najčešći je bio Rusulov, koji se uz ostale obitelji roda 

Batina još uvijek nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

BE(H)OTIĆ, BEKOTIĆ, BOŽIN, BEHOTIĆ- 

BERAM, BEOTIĆ-MARIČIN 

Ovaj rod je vrlo teško slijediti, jer nema dovoljno podataka, a ima 

puno ogranaka. Nisam ih uspio sve povezati. 

Prvi poznati član roda bio je Martin Beotić (prije 1500.-prije 1537.). 

Spominje se u parnici “Žuvica” iz 1543. kao preminuli otac Ivana i Pave 

Beotića. U spisku veslača iz 1568. spominje se njegov sin Ivan kao 

nesposoban , a Ivanov sin Bože kao sposoban za veslanje. Izgleda da se u 

isto vrijeme odvajaju prezimena Božin, Beram i Maričin, dok se prezime 

Beotić nastavlja kroz Ivana i Šimuna čije obitelji su navedene u popisu 

stanovnika iz 1726. i 1729. godine. To prezime izumire početkom 19. 

stoljeća u Sućurcu. 

Nisam uspio povezati obitelji Beram i Maričin sa gore spomenutin 

Martinom Beotićem ili njegovim potomcima. Takoñer izgleda da rod 

Peškov nije jedan od ogranaka roda Beotić, iako bi neki izvori mogli na to 

upućivati. 

Prezime BOŽIN 

Prvi član obitelji Božin bio je Ivan Božin Beotić (prije 1602.-oko 

1654.) sin Bože. Svi Božini u Sućurcu su njegovi potomci. On i njegova 

obitelj se nalaze na popisu Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. 

godine. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalazi se samo po jedna 

obitelj Božin. U drugoj polovici 20. stoljeća postoji nekoliko obitelji Božin 

u Sućurcu. 

Prezime BERAM 

Izgleda da je prvi poznati član obitelji Beram bio Pave Beotić (prije 

1590.-prije 1619.). Njegov sin Jure ima tri sina koji isključivo koriste 

prezime Beram. 19 Jure i njegov brat Ivan nalaze se u spisku Stomorije iz 

19 DAS, SSO, 24/VI, 60-61 

19

1619. i spisku Sv Ivana od Birnja iz 1624. godine. U oba popisa stanovnika 

iz 1726. i 1729. nalaze se po dvije obitelji Beram. U drugoj polovici 20. 

stoljeća u Sućurcu postoje još dva ogranka obitelji Beram sa nadimcima 

Zoretov i Tantarić. 

Prezime MARIČIN 

Prvi poznati član obitelji Beotić Maričin vjerojatno je bio Luka Beotić 

(prije 1580.-oko 1619.). Njegov sin Ivan oženjen je Margaritom (Marica) 

Sinkić po kojoj najvjerojatnije taj ogranak roda Be(h)otić dobija nadimak i 

kasnije prezime Maričin. U oba popisa stanovnika od 1726. i 1729. nalazi se 

upisana jedna obitelj sa prezimenom Maričin. Muški članovi ove obitelji 

izumiru u Sućurcu u 18. stoljeću a prezime se prenosi kao nadimak na 

potomke Mande Dome Maričin (1747.-1801.) udate Jerčić. 

BILOŠIĆ��HINJA 

BILOSALIĆ 

Pave Bilosalić prvi je član tog roda spomenut u Sućurcu 1469. 

godine. Ne nalaze se u parnici “Žuvica” 1543. ni u popisu veslača 1568. 

Jedna obitelj se nalazi u popisu Stomorije iz 1619. Prezime se zadnji put 

spominje 1637. Zbog sličnosti u prezimenim postoji mogućnost da je to isti 

rod kao Hinja-Bilošić, ali ih dosada nisam uspio povezati. 

BIOČIĆ, BENUTIĆ, SARAJČEV 

Prvi poznati član roda Biočić je Luka Biočić (prije 1472.-poslije 1513.). 

Nisam našao na podatke, koji bi ga povezali sa drugim Biočićima. Prvi 

Biočić od kojeg se može slijediti skoro cijeli rod Biočića bio je Jure Biočić 

roñen prije 1517. U parnici “Žuvica” spominje se nekoliko Biočića. 

Interesantno je da ni jedan Biočić nije bio na spisku veslača iz 1568. 20 Samo 

20 Neki drugi rodovi za koje znamo da su tada bili u Sućurcu, a koji nisu bile na 

spisku veslača su: Dragmanić, Ljubinović i Marušić-Tomašić. 

20

jedna obitelj Biočić nalazi se u popisu Stomorije iz 1619. U popisu 

stanovnika iz 1726. nalazi se devet obitelji Biočić i jedna Ban pogriješno 

upisana kao Biočić. U popisu stanovnika iz 1729. nalazi se osam obitelji 

Biočić. Takovo naglo širenje roda Biočić izazvalo je stvaranje mnogih 

nadimaka. Većina tih nadimaka nastala je krajem 17. i početkom 18. 

stoljeća. 

6. 14 IVAN BIOČIĆ SARAJEVAC (oko 1669.-1747.) – Nadimak vremenom 

postaje prezime Sarajčev i nadimak u jednoj obitelji Luketin. 

6. MARKO BIOČIĆ MUAMEDOV (oko 1665.-1729.) Premda je ta obitelj 

izumrla u slijedećoj generaciji, taj nadimak još uvijek postoji u Sućurcu u 

drugoj polovici 20. stoljeća za nekoliko obitelji Biočić, koje su potomci od 

Petra oca Mije Biočića Bule. 

7. JURE BIOČIĆ BENUTIĆ (oko 1676.-nakon 1734.) izgleda da je prvi od 

ogranka Benutić, koji u Sućurcu izumire polovinom 19. stoljeća. Nadimak 

se povremeno koristio i kao prezime. 

7. IVAN BIOČIĆ POLJAK (oko 1688.-nakon 1729.) Zadnji muški član te 

obitelji u Sućurcu umire 1791. 

7. PETAR BIOČIĆ VALENTIN (oko1679.-1711.) Zadnji muški član te obitelji 

u Sućurcu umire 1785. 

7. FRANE BIOČIĆ ANČIN (oko 1700.-1773.) Članovi te obitelji još se uvijek 

nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

? LUKA BIOČIĆ B(A)RBIN (1706.-1763.) Obitelji sa tim nadimkom još se 

uvijek nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

8. MIJO BIOČIĆ BULE (1726.-nakon 1774.) Zadnji član te obitelji u Sućurcu 

je bio Stipe Bulin Biočić koji umire 1845. 

9. PETAR BIOČIĆ PERASOV (1746.-1831.) Potomci te obitelji jos žive u 

Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća, ali se nadimak nije održao. 

Neki od novijih nadimaka obitelji Biočića koje se još nalaze u 

Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća su: Barin, Brkljačin, Kevin i 

Patatinov. 

21

Prezime SARAJČEV 

Ivan Biočić Sarajevac (oko 1669.-1747.) oženio je Domu Nikolić 

Sarajevac od koje je dobio nadimak. Njegovi potomci imaju nadimak 

Sarajčev, što nakon Filipa Sarajčeva Biočića (1766.-1824.) postaje prezime. 

Zanimljivo je da se već prije nadimak Sarajčev prenio na ogranak Luketinih 

koji potječu od Šimuna Luketina (1739.-1814.), a koji je oženio Ivanicu 

Biočić Sarajčev. Sarajčevi sa nadimkom Gakov i Mijatov još uvijek postoje 

u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

BOLIOČIĆ 

Prvi poznati član tog roda je bio Stipe Boliočić (prije 1566.-1619.). 

Obitelj izumire u Sućurcu 1641. godine. Nalaze se na popisu Stomorije iz 

1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. godine. 

BONACIN, BONAČIĆ, BONACA, GLUMAC, 

GLUNČEVIĆ 

U 16. stoljeću nalaze se podaci o nekoliko Glunčevića ili Glumaca iz 

Sućurca ali ih nisam uspio meñusobno povezati. Prvi se spominje u parnici 

“Žuvica” iz 1543. pod imenom Ivan Glumac. Mijo Glunčević je bio na 

popisu sposobnih veslača iz 1568. Rod se može slijediti od Petra 

Glunčevića Bonace (prije 1574.-nakon 1644.). On i njegova obitelj su u 

popisu birača Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U spisku 

stanovnika iz 1726. i 1729. godine nalazi se samo po jedna obitelj Bonačić 

(Bonacin). Najstariji od nadimaka Bonacinih bio je Paraga ili Peraga, a 

javlja se sa Petrom Bonacinim Peragom(1725.-1765.). Taj nadimak se 

očuvao u Sućurcu sve do druge polovice 20. stoljeća. Neki od novijih 

nadimaka roda Bonacinih, koji su očuvani do druge polovice 20. stoljeća su 

Antikin, Klačićev i Tovarušin. 

BOŽAN, BOŽANOVIĆ�� CAREVIĆ 

BOŽIN�� BE(H)OTIĆ 

22

BRAJIN��CAREVIĆ 

BRATINČEVIĆ, LUKETIN 

Rod Bratinčević se prvi put spominje u Sućurcu 1567. 21 Ne nalaze se 

u parnici “Žuvica” ni u spisku veslača iz 1568. Izgleda su bili brojni u 

Sućurcu jer se već 1612. spominje nadimak Serventa. 22 Nekoliko godina 

kasnije spominje se i nadimak Šešerin. U to doba se stvara i nadimak 

Luketa, koji već u slijedećoj generaciji postaje prezime Luketin. Nisam 

pronašao zajedničkog pretka od ove tri loze roda Bratinčević. U popisu 

Stomorije i Sv. Ivana od Birnja nalazi se upisana po jedna obitelj iz svakog 

ogranka. U svakom od popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se dvije 

obitelji sa prezimenom Bratinčević (jedna Serventin a jedna Šešerin) i jedna 

sa prezimenom Luketin. 

Prezime BRATINČEVIĆ 

Prvi poznati Serventin je bio Mate Serventa Bratinčević (prije 1592.nakon1612.). 

Njegovi potomci se jos uvijek nalaze u Sućurcu u drugoj 

polovici 20. stoljeća i neki od njihovih nadimaka su Pećenkovi, Pusini, 

Svirčevi i Tonculovi. 

Prvi poznati predak Šešerinih izgleda da je bio Jakov Bratinčević 

(prije 1599-oko1620). Njegovi potomci sa istim nadimkom se nalaze u 

Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

Prezime LUKETIN 

Prvi poznati predak Luketinih izgleda da je bio Mate Bratinčević koji 

se 1567. spominje kao otac Luke Bratinčevića. 20 Unuk ovog Luke je takoñer 

Luka sa nadimkom Luketa. Njegovi potomci počinju koristiti prezime 

Luketin. U drugoj polovici 20. stoljeća jos uvijek postoje obitelji Luketin u 

Sućurcu sa nadimcima Kačalov, Kuškarev, Sarajčev, Sifanov i Tutin. 


22 NAS, S33, 56 

23

CAKTAŠ 

Prvi član roda Caktaš u Sućurcu je Jure Caktaš sin Marka (1817.- 

1900.) iz Dugopolja koji je oženio Klaru Batinovu 1850. Obitelj izumire u 

Sućurcu u prvoj polovici 20. stoljeća. 

CAREVIĆ, HARAMBAŠIĆ, BRAJIN, 

BOŽAN(OV)IĆ 

U dokumentima iz Sućurca prvi Carević spominje se 1474. 23 Prvi 

Carević od kojeg se taj rod može pratiti je Petar Carević (prije 1537-nakon 

1576) naveden kao vatrogasac iz Sućurca. 24 On nije spomenut u parnici 

“Žuvica” ni u popisu veslača, iako su nekoliko drugih Carevića spomenuti u 

ovim dokumentima. Imao je dva sina Juru i Ivana. Od Jure nastaje obitelj 

Božan, a od Ivana obitelj Harambašić-Brajin. 

Prezime BOŽAN, BOŽANOV, BOŽANOVIĆ 

Prvi član te obitelji bio je Jure Božan Carević (prije 1555.-1609.). 

Izgleda da se nalazi u popisu Stomorije iz 1619. pod krivim imenom kao 

Dojmo Božanović. On i njegova obitelj su točno upisani na popisu Sv. Ivana 

od Birnja iz 1624 godine. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se 

tri obitelji Božan(ov). Rod izumire u Sućurcu u prvoj polovici 19. stoljeća. 

Prezime HARAMBAŠIĆ-BRAJIN 

Prvi član te obitelji bio je Ivan Harambašić Carević (prije 1555.-prije 

1611.). Obitelj se nalazi na popisu Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja 

iz 1624. Prezime se mijenja u Brajin nakon Ivana Harambašića Braje (oko 

1602.-1691.). U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se dvije 

obitelji Brajin i jedna obitelj Harambašić-Grimančev. Ogranak obitelji 

Harambašić sa nadimkom Grimanac izumire u drugoj polovici 18. stoljeća. 

24 

Obitelj Brajin se još nalazi u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

23 NAS, S24, 156 

24 DAZd, ASO, kt. 114, sv. 120, sveščić 15, 886

ČULIC, DOBRIĆ, VICULIN 

Izgleda da je prvi član ovog roda u Sućurcu bio Ivan Čulic Dobrić 

(prije 1553.-nakon 1631.) sin Petra. Nemam podataka odakle je doselio u 

Sućurac. On je oženio Ivanicu Lisiočić čime su njihovi sinovi postali 

juspatroni Stomorije. Obitelj njegovog sina Petra je na popisu Stomorije i 

Sv. Ivana od Birnja. Njegov sin Vicko oženio se u Splitu sa Dominom 

Vesanović 1612. godine što je bio početak jednog od rodova splitskih 

Čulića. Još nekoliko članova te obitelji se u to doba preseljava u Split. 

Splitska obitelj Peračić potječe takoñer od njih. Nakon Vicenca Viculina 

Čulića (prije 1655.-oko 1690.) prezime se u Sućurcu mijenja u Viculin. 

Zadnji muški član ove obitelji Viculin u Sućurcu umire 1819. godine. 

DELIĆ 

Ivan Delić (1825.-1906.), sin Antona iz Katuna, bio je prvi član ovog 

novog roda u Sucurcu. On je oženio Andricu Juričin. Njihovi potomci se još 

nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

DESPOT�� NENKOVIĆ 

DOBRIĆ��ČULIĆ 

DOMANČIĆ��PLEPEL 

25

DRAGMANIĆ, DRAGOMANIĆ, RADOMANIĆ, 

LETE 

Rod Dragmanić spominje se prvi put u Sućurcu 1434. 25 To su braća 

Mate i Petar Dragomanić. U jednom drugom spisu iz 1462. piše da je otac 

Petra Dragmanića iz Kruškovika. U to doba se koristi nekoliko verzija 

prezimena: Dragmanić, Dragomanić i Radomanić. Rod se često spominje u 

15. i 16. stoljeću ali se neprekinuto može pratiti tek od braće Ivana i Duje 

Dragmanića, koji su spomenuti u parnici “Žuvica” iz 1543. Obitelj se ne 

nalazi na popisu veslača iz 1568. Rod se nalazi na popisu birača Stomorije i 

Sv. Ivana od Birnja. U spisku stanovnika iz 1726. i 1729. nalazi se samo po 

jedna obitelj. Duje Dragmanić (oko 1679.-1739.) je prvi sa nadimkom Lete, 

koji se uskoro počinje koristi i kao prezime. Tijekom 18. stoljeća neki od 

ove obitelj se pod prezimenom Lete preseljavaju u Split. Početkom 19. 

stoljeća rod Lete izumire u Sućurcu. 

DUBRAVČIĆ 

Prvi član ovog roda u Sućurcu bio je Jerko Dubravčić (oko 1811.- 

1888.) sin Nikole sa Brača. On je 1833. oženio Jerku Vukas. Članovi ovog 

roda se još nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

(H)ERCEG 

Stipe Erceg (prije 1636.-prije 1676.) je doselio iz Poljica 14 i oženio 

Margaritu Ljubinović udovicu Pave Marušića. U spisku stanovnika 1726. 

nalaze se tri obitelji, a 1729. četiri obitelji Erceg. U drugoj polovici 20. 

stoljeća u Sućurcu se nalaze potomci samo jedne od tih obitelji. 

FESTIĆ 

Stipe Karakalo Festić iz Radošića priženio se u Sućurcu krajem 16. 

stoljeća. Obitelj njegovog sina Pave nalazi se na popisu Stomorije 1619. i 

Sv. Ivana od Birnja 1624. Zadnji muški član tog roda umire u Sućurcu 1691. 

25 NAS, S27, 112 

26

FUINA 

Rod Fuina se prvi put spominje u Sućurcu 1677. godine. Izgleda da su 

stalno živjeli i u Splitu i u Sućurcu. U popisu stanovnika 1726. nalazi se 

obitelj Petra Fuine sa ženom i dvoje djece, ali piše da su druga njihova djeca 

u Splitu. Djeca se uglavnom krste u Splitu, neka u Sućurcu. Zadnji član roda 

Fuina umire u Sućurcu u prvoj polovici 18. stoljeća. 

GANZA 

Frane Ganza (oko1858.-1885.) iz Visa doseljava u Sućurac oko 1870. 

Rod izumire u Sućurcu u prvoj polovici 20. stoljeća. 

GIORGICEO�� JURČINOVIĆ 

GIRIČIĆ, GIRIŠIĆ 

Jure Giričić prvi je poznati član tog roda i prvi put se pominje u 

parnici “Žuvica” iz 1543. Vjerojatno je to isti Jure koji se spominje kao 

nesposoban za veslanje na popisu veslača iz 1568. Nalaze se na popisu 

birača Stomorije i Sv. Ivana od Birnja. U popisu stanovnika iz 1726. i 1729. 

nalazi se samo po jedna obitelj Girišić. Rod Giričić izumire u Sućurcu u 

drugoj polovici 18. stoljeća. 

GOLUBOVIĆ, GOLUBOV, GOLUBINOVIĆ, 

KOLUMBOVIĆ, FILIPOVIĆ, ARANZA 

Petar Golubov (prije 1564.-1621.) prvi je poznati član tog roda koji se 

spominje 1590. godine kao kolon splitske nadbiskupije koji obrañuje zemlju 

zvanu Krtine. 26 Na popisu birača Stomorije 1619. obitelj je navedena kao 

Filipović, a u popisu Sv. Ivana od Birnja kao Golubović. Na popisu 

stanovnika iz 1726. nalazi se samo jedna obitelj Golubović. Ta obitelj je 

izostavljena na popisu iz 1729. godine. 

26 DAZd, kt. 146, sv. 140, sveščić 1, 9 

27

Obitelj Golubović, koja je u meñuvremenu počela koristiti nadimak 

Aranza kao prezime, izumire u Sućurcu u prvoj polovici 19. stoljeća. 

GRGUREV, GRGUREVIĆ��VUKAS 

GRUBIŠIĆ 

Mate Grubišić (oko 1550.-prije 1620.), sin Jeline Grubišić i njezinog 

drugog muža Nikole Magazina iz Poljica, 14 oženio je Margaritu Juradinić iz 

Sućurca. Nalazi se na spisku sposobnih veslača 1568. Obitelj se nalazi na 

popisu Stomorije i Sv. Ivana od Birnja. Zadnji put se ovo prezime spominje 

u Sućurcu 1636. godine. 

HADAR, HADROV 

Stipe Hadrov (prije 1570.-nakon 1646.), sin Pave iz Poljica, 14 oženio 

je Katu Carević iz Sućurca. Nalazi se na popisu birača Stomorije sa pravom 

glasa, što ukazuje da je njegov otac već bio oženjen u Sućurcu. Obitelj se 

nalazi i na popisu Sv. Ivana od Birnja iz 1624. Prezime se zadnji put 

spominje u Sućurcu 1681. godine. 

HARAMBAŠIĆ��CAREVIĆ 

HINJA, BILOŠIĆ 

Jure Hinja (oko 1578.-1618.) prvi je od tog roda koji se spominje u 

Sućurcu. Postoji mogućnost, da je to isti rod kao i Bilosalić i da je Bilošić 

jedna od varijanti prezimena. Dosad nisam pronašao vezu izmeñu ova dva 

roda. Nalaze se na popisu juspatrona Stomorije i Sv. Ivana od Birnja. Zadnji 

put se prezime spominje 1656. godine. 

28

IVASOVIĆ 

Frane Serafim Ivasović (1808.-1874.) je doselio iz K. Starog i oženio 

Margaritu Tripalo iz Sinja, unuku ubijenog sućuračkog harambaše Pave 

Marušića. Njihovi potomci se sele iz Sućurca, tako da taj rod izumire u 


JERČIĆ, JERČIN, MILJEVIĆ, KULIŠIĆ 

Izgleda da je Jure Jerčić Miljević (prije 1574.-nakon 1628.) prvi član 

tog roda i spominje se u Sućurcu 1587. 27 Njegova prva žena bila je Dobra 

Juradinić, po kojoj je njihov sin Nikola bio juspatron Stomorije 1619. Jure je 

u tom popisu naveden kao otac Nikole, bez prava glasa. Nisam našao 

podatak odakle je doselio. Obitelj se nalazi i na popisu Sv. Ivana od Birnja 

iz 1624. U oba spiska stanovnika iz 1726. i 1729. nalazi se po pet obitelji 

Jerčić. Jedna od tih obitelji, koja je koristila i prezime Kulišić je izumrla u 


U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu se još nalaze obitelji Jerčić 

sa nadimcima Bambin, Franušin, Kundin, Maričin, Mimin i Sokin. Jedan dio 

rodoslovnog stable roda Jerčić može se vidjeti u Slici 2. koja je bila prilog 

raspravi izmedu članova obitelji Jerčić iz 1698. godine. 28 

27 NAS, S12, 59 

28 DAZd, kt.305, sv. 318, sveščić 4, No. 40, 1 

29

SLIKA 2. Neke od obitelji Ban, Jerčić i Krivanović u 17. stoljeću 

prikazane u sudskoj raspravi iz 1698. 

JERKUNICA��TOMAŠIĆ 

JERONČIĆ��ALFIREVIĆ 

JURADINIĆ, JURADINOVIĆ, BAKOTIN, 

KLARIĆ, MARKOV, SKOKO, STIPULIN 

Prvi Juradinić spominje se u Sućurcu 1448. godine. 29 To je bio 

gaštald Petar Juradinić. Osim dolje navedenih prezimena Juradinići su imali 

mnogo nadimaka (kao Bonadia i Kraljičin). Jedna od obitelji Juradinića koja 

je prešla u Split nosila je kroz nekoliko generacija nadimak Sućurčanin. 

Juradinić se zadnji put spominje u matičinim knjigama Sućurca 1719. kod 

smrti Luke Juradinića Kraljičina. 

Prezime BAKOTIN/BAKOTIĆ 

Obitelj se može pratiti od Duje Juradinića (prije 1513.-oko 1590.) čiji 

unuk Luka (prije 1587.-nakon 1643.) ima nadimak Bakota i njegovi potomci 

koriste prezime Bakotin i vrlo rijetko Bakotić. Gore navedeni Duje navodi 

29 DAZd, ASO, kt. 216, sveščić 1, 39 

30

se u parnici “Žuvica” iz 1543. te kao nesposoban za veslanje 1568. Obitelj 

spomenutog Luke nalazi se na popisu Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od 

Birnja iz 1624. ali pod prezimenom Juradinić. U popisu stanovnika iz 1726. 

i 1729. nalazi se samo po jedna obitelj Bakotin. U drugoj polovica 20. 

stoljeća u Sućurcu postoji još nekoliko obitelji Bakotin/Bakotic, a neki od 

nadimaka su Blaškin, Cotin, Frankulin, Karabin i Terinčev. 

Prezime KLARIĆ 

Obitelj se može pratiti od Mije Juradinića (prije 1555.-prije 1597.). 

Njegov sin Mate (prije 1595.-nakon 1645.) već se naziva Klarin ili Klarić. 

Nalazi se na popisu Stomorije iz 1619. pod imenom Klarin, a na popisu iz 

Sv. Ivana od Birnja pod prezimenom Juradinić. Samo jedna obitelj Klarić 

nalazi se u popisu stanovnika iz 1726. Zadnji muški Klarić umire u Sućurcu 

1742. godine. 

Prezime STIPULIN, STIPULINOVIĆ 

Obitelj se može pratiti od Jure Juradinića (prije 1513.-prije 1594.) čiji 

unuk Jure (prije 1583.-1641.) dobiva nadimak Stipulin po ocu Stipi. Gore 

navedni Jure je na spisku nesposobnih veslača 1568. Obitelj se nalazi na 

popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U oba 

popisa stanovnika iz 1726. i 1729. postoje po tri obitelji Stipulin. U drugoj 

polovici 20. stoljeća u Sućurcu izumire zadnja obitelj Stipulin. Imali su 

nadimak Kreš. 

Prezime MARKOV 

Markov se nalazi kao nadimak za neke Stipulinove u 17. stoljeću, a u 

18. stoljeću prelazi u prezime. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu 

postoji nekoliko obitelji Markov sa nadimcima Tonkin, Kanajin, Tudorov, 

Grbarin, Kalunov (Kanunov) i Tomazin. 

31

Prezime SKOKO(V) 

Prvi član roda Juradinić sa tim nadimkom koji se koristio i kao 

prezime bio je Mate Juradinić Skoko (prije 1595.-oko 1650.). Obitelj 

izumire u Sućurcu sa njegovim unucima. 

JURIČIN��BAN 

JURIŠIN��MIOLIN 

JURČINOVIĆ, GIORGICEO, GEORGICEO, 

GIOVICEO, PAULINOV 

Prvi poznati član tog roda u Sućurcu je bio Jure Jurčinović (prije 

1571.-1609.). Obitelj je na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana 

od Birnja iz 1624. pod prezimenom Jurčinović. Kako nekoliko članova 

obitelji postaju svećenici visokog ranga, obitelj sve češće upotrebljava 

talijanizirano prezime Georgiceo. U oba popisa stanovnika 1726. i 1729. 

godine nalazi se samo po jedna obitelj. Krajem 18. i u 19. stoljeću često kao 

prezime koriste nadimak Paulinov. Zadnji muški član ove obitelji umire u 

Sućurcu 1816. 

KATALINIĆ 

Prvi član tog roda u Sućurcu bio je Mate Katalinić (prije 1605.oko1662.), 

koji je oženio Katu Tomašić, kći Frane. Kate je navedena na 

popisu Stomorije 1619. u Franinoj obitelji kao njegova kći. Na popisu 

juspatrona Sv. Ivana od Birnja iz Sućurca 1624. godine, u Franinoj obitelji 

nalazi se i Mate muž njegove kćeri Kate. Mate je došao iz Trogirskih 

Kaštela. Vjerojatno je to Mate naveden kao sin Petra Katalinića iz K. Novog 

na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. Rod Katalinić ima po dvije obitelji 

na popisu stanovnika iz 1726. i 1729. Važni nadimci u 18. i 19. stoljeću bili 

su: Pagar, Slokven i Stipaninov. Od tih je u drugoj polovici 20. stoljeća 

preživio samo Pagar u obliku Pagar i Pagarić. Drugi nadimci roda Katalinić, 

koji se još nalaze u drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu su Delijin i 

Martin. 

32

KLARIĆ��JURADINIĆ 

KOVAČ 

Nije sasvim jasno tko je bio prvi član roda Kovač u Sućurcu – Duje 

Kovač (oko 1652.-1732.) ili njegov otac Jure (prije 1639.-prije 1704.). 30 

Njihovo prezime bilo je Radić, ali Duje je bio po zanimanju kovač i to je 

postalo prezime za njega i njegove potomke. Došli su iz Poljica. 14 U popisu 

stanovnika iz 1726. nalazi se samo jedna obitelj Kovač. U popisu stanovnika 

iz 1729. obitelj Dujinog sina Stipe je odvojena, tako da tada imamo dvije 

obitelji iz ovog roda u Sućurcu. Obitelj Kovač nikada nije promijenila 

prezime u Sućurcu i povremeno ih je bilo teško razlikovati zbog istih imena. 

Dujini sinovi Grgo i Stipe imaju svaki po sina Juru koji su roñeni 1735. u 

razmaku od šest mjeseci. Oni žene dvije sestre Vicetin 1760. godine i imaju 

djecu u istom razdoblju, često s istim imenom. Na svu sreću djeca od 

Stipinog Jure su zvani Stipanovi, pa se jedino tako mogu razlikovati. U 

drugoj polovici 20. stoljeća Kovač je najčešće prezime u Sućurcu, a 

pojedine obitelji se razlikuju po nadimcima od kojih navodim: Brdajkov, 

Crnčev, Demerov, Gonjin, Grcuzov, Klepin, Matelin, Peškov, Prašćićev, 

Rajkov, Šimin, Vapor. 

KRALJEVIĆ, VLAJIN, VULAHIN 

Izgleda da je prvi član ovog roda bio Ivan Vlajin (oko 1652.-nakon 

1691.) koji je doselio iz Poljica. 14 Sa tim prezimenom nalaze se po dvije 

obitelji u oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. godine. U drugoj polovici 

18. stoljeća prezime se mijenja u Kraljević. U Sućurcu je prisutno još 

nekoliko obitelji Kraljević u drugoj polovici 20. stoljeća. Neki od preživjelih 

nadimaka su Baškotinov, Gajtanov i Garin. Neki od izumrlih nadimaka su 

Barnijev i Čičola. 

KRIVANOVIĆ 

Prvi poznati član ovog roda bio je Mate Krivanović (prije 1515.- 

1589.). Ovaj rod se nalazi i na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. 

30 DAZd, Spisi P. Valiera, II, 214-215 

33

Ivana od Birnja iz 1624. U drugoj polovici 17. stoljeća ovaj rod izumire u 

Sućurcu. 

KUČIĆ 

Frane Saverio Kučić imao je sina Ivana (1842.-1914.) u Komiži, a 

nakon dolaska u Sućurac imao je i sina Antona (1857.-1931.). Njihovi 

potomci se još nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

LETE��DRAGMANIĆ 

LISIOČIĆ 

Prvi član tog roda u Sućurcu bio je Ivan Lisiočić (prije 1516.-prije 

1544.) koji se spominje 1529. godine. Prema parnici “Žuvica” njegovi 

nasljednici bili su sinovi Petar i Luka. Lisiočići se nalaze na popisu veslača 

iz 1568. Zadnji članovi roda izumiru u Sućurcu početkom 17. stoljeća. 

LJUBENKOV 

Prvi član tog roda u Sućurcu bio je Pave Ljubenkov (1722.-1805.) sin 

Tadije iz K. Gomilice koji je oženio Mandu Antonovu iz Sućurca. Nisam 

pronašao ako je bila kći Antona ili potječe iz obitelji Antonov (Antunović). 

U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu ima nekoliko obitelji Ljubenkov sa 

nadimcima Juretin i Perušina. 

34

LJUBINOVIĆ, GAZILJ 

Prvi član tog roda koji se spominje u Sućurcu bio je Ivan Ljubinović 

(prije 1398.-oko 1450.). 31 Prvi Ljubinović od kojeg se mogu pratiti potomci 

bio je Stipe (prije 1565.-oko 1593.). Ljubinovići se ne spominju u parnici 

“Žuvica” iz 1543. i ne nalaze se na popisu veslača iz 1568. Nalaze se na 

popisu Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U spisku stanovnika 

iz 1726. i 1729. nalaze se po tri obitelji. U 18. stoljeću jedan ogranak često 

koristi nadimak Gazilj kao prezime. Rod Ljubinović izumire u Sućurcu u 

prvoj polovici 19. stoljeća. 

MADIR, MARKOEVIĆ, SPOVLJIN 

Frane Markoević Spovljin je oko 1620. oženio Margaritu kći Jure 

Despota. Ne postoje podaci odakle je došao u Sućurac. Spominje se kao član 

obitelji Despot na popisu glasaća Sv. Ivana od Birnja 1624. Njegovi potomci 

koriste prezime Spovljin do početka 18. stoljeća, kada se pojavljuje nadimak 

Madir, koji uskoro postaje prezime. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 

1729. spominje se samo po jedna obitelj Spovljin. Zadnji članovi roda Madir 

izumiru u Sućurcu početkom 20. stoljecća. 

MAGAZIN, MAGAZINOVIĆ, MARUŠIN, 

MARUŠIC, MILAŠINOV 

Prvi član tog roda je Ivan Magazin (prije 1530.-prije 1589.) koji je 

doselio iz Poljica 14 i oženio Margaritu (Marušu) Pavčić. Preuzeo je prezime 

očuha Nikole, dok je njegov polubrat Mate preuzeo prezime njihove majke 

Jelene Grubišić. Potomci Ivana su koristili razna prezimena – Marušin i 

Marušić po Ivanovoj ženi Maruši, Magazinović, Milašin i Milašinović. Kad 

koriste prezime Marušin ili Marušić treba ih razlikovati od drugih Marušića 

u Sućurcu, koji su od roda Tomašić. Ivan Magazin se spominje pod imenom 

Ivan Marišić zajedno sa svojom majkom u parnici “Žuvica” iz 1543. Tamo 

se takoñer spominje i Margarita Pavčić. Ivan se takoder spominje na popisu 

veslača iz 1568. Obitelj se nalazi na popisu birača Stomorije iz 1619. i Sv. 

Ivana od Birnja iz 1624. Zadnji muški član obitelji u Sućurcu je Stipe 

Magazin Marušić, koji umire 1714. godine. 

31 NAS, S27, 6 

35

MARIČIN��BEOTIĆ 

MARINOVIĆ, MARINOV, PETRIN, ŽEGARAC 

Prvi član ovog roda, koji se spominje u Sućurcu 1437. i 1446. godine 

jeste Marko Marinović. 32 Rodoslovno stablo se može pratiti od Jure 

Marinovića (prije 1520.-nakon 1560.). Marinović su spomenuti u parnici 

“Žuvica” 1543. i nalaze se na popisu veslača iz 1568. Navedeni su kao 

juspatroni Stomorije 1619. i Sv. Ivana od Birnja 1624. Prezime Žegarac prvi 

put se spominje 1678. 33 Prezimena Marinović i Žegarac koriste se za iste 

obitelji sve do novijeg vremena osim za potomke Ivana Marinovića (1737.- 

1805.), koji su uvijek Marinović ili rijeñe Petrin.U oba popisa stanovnika iz 

1726. i 1729. nalaze se po dvije obitelji Marinović i jedna obitelj Žegarac. U 

drugoj polovini 20. stoljeća u Sućurcu se nalaze potomci ogranka 

Marinović-Petrin i Marinović-Žegarac. Najčešći preživjeli nadimci su 

Anetin, Kikin, Kokanov, Kozlić, Liljušin i Muzgavčev. 

MARUŠIC��TOMAŠIĆ 

MATIJAŠEV��RADIĆ 

MEŠTROV��NIKULIČIĆ 

MIHALJEV 

Izgleda da je to novi rod koji preuzima nadimak Stipulin, ali je 

moguće i da je dio roda Stipulin. Frane Mihaljev se nekoliko puta spominje 

u sućuračkim ispravama od 1643. do 1681. godine, ali ga nisam uspio 

povezati sa kasnijim Mihaljevima ili Stipulinovima. Početkom 18. stoljeća 

32 NAS, S32, 16 

NAS, S27, 8 

33 DAZd, ASO, kt. 282, sv. 288, sveščić 2, 42 

36

pojavljuje se obitelj Mihaljev zvana Stipulin. U oba popisa stanovnika 1726. 

i 1729. nalazi se obitelj Ivana Mihaljeva, koja se u matičnim knjigama 

naziva i Stipulin. Rod izumire u Sućurcu u drugoj polovici 18. stoljeća. 

MIHNIN, MIHIN, MININ, MINIJIĆ, MIOLIN, 

MIJOLIN 

Taj rod potječe od Anastazija Koseljića (prije 1529.-prije 1586.) iz 

Gornjih Poljica koji je oženio Margaritu Radišin iz Sućurca. 14,34 On se nalazi 

na popisu veslača iz 1568. kao Anastazio Radišin. Njegov sin Mijo zvan 

Mihna dao je ime cijelom rodu. To prezime u 18. stoljeću postaje Miolin. 

Mihnina obitelj se nalazi na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana 

od Birnja iz 1624. Rod se može pratiti od Pave Mihnina (prije 1649.-prije 

1710.). U popisu stanovnika iz 1726. nalaze se 4 obitelji Mihnin. U popisu 

stanovnika iz 1729. nalaze se iste četiri obitelji ali dvije kao Mihin, jedna 

kao Miholin, a jedna kao Mikulin. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu 

se još nalaze obitelji Miolin sa nadimcima Čićilin, Jozelin, Mandušin, 

Miškovčev, Potestatov i Vavin. 

MIRIĆ��ORUČ 

NENKOVIĆ, DESPOT 

Taj rod se pominje prvi put spominje 1539. 35 sa Jurom Nenkovićem 

zvanim Despotom (prije 1526.-1572.). On i drugi Nenkovići spominju se u 

parnici “Žuvica” iz 1543. a njegov sin Pave Despot je na popisu sposobnih 

veslača iz 1568. Despoti se nalaze na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i 

Sv. Ivana od Birnja iz 1624. Rod Despot izumire u Sućurcu u drugoj 

polovici 17. stoljeća. 


35 NAS, S22, 21 

37

NIKULIČIĆ, NIKOLIČIĆ, MIKULIČIĆ, 

ANTONOV, ANTONIJEV, ANTUNOVIĆ, 

ANTONOVIĆ, (H)ERGOVAC, MEŠTROV 

Prvi spomenuti pripadnik ovog roda u Sućurcu bio je Anton Nikuličić 

(prije 1476.-nakon 1506.). 36 Nikuličići se spominju u parnici “Žuvica” iz 

1543. i nalaze se na popisu veslača iz 1568. Nalaze se i na popisu juspatrona 

Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja 1624. Rod Nikuličić, brojan u 16. i 

17. stoljeću, početkom 18. stoljeća ostaje samo sa jednom obitelji prezimena 

Nikuličić. U popisu iz 1726. nalaze se četiri obitelji sa prezimenom 

Antonijev, jedna sa prezimenom Antonović i jedna sa prezimenom 

Hergovac. U popisu stanovnika iz 1729. nalaze se dvije obitelji Antonov, tri 

obitelji Antonović i jedna obitelj Mikuličić. Ovih šest obitelji na popisu iz 

1726. i 1729. su iste. 

Prezime ANTUNOVIĆ 

Prezime Antonović se prvi put spominje u Sućurcu 1600. 37 

Antunovići se mogu slijediti od Antona Nikuličića (prije 1550.-prije 1610.). 

Prisutni su u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća. 

Prezime MEŠTROV 

Obitelj Petra Mikuličića navedena u popisu iz 1729. može se slijediti 

od Jure Nikuličića (prije 1513.-1589.). Petar je takoñer prvi koji se zove 

Meštrov. Meštrovi se nalaze u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća sa 

nadimkom Raškin. 

ORUČ, MIRIĆ, MIRIN 

Šimun Mirin je prvi poznati član tog roda a spominje se u sućuračkim 

ispravama iz 1556.godine. 38 Prezime se ne nalazi u parnici “Žuvica” iz 

1543. ali se nalazi na spisku veslača iz 1568. Rod se može pratiti od Tome 

Mirića (prije 1550.-prije1620.). Nalaze su na popisu juspatrona Stomorije iz 

36 NAS, S29, 17 


38 DAZd, ASO, kt. 96, sv. 103, sveščić IX, 1-14 

38

1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. godine. U oba popisa stanovnika iz 

1726. i 1729. nalazi se po jedna obitelj sa prezimenom Oruč. U drugoj 

polovici 20. stoljeća obitelj Oruč još postoji u Sućurcu. 

PAPIĆIN, PAPIŠIN��RADIĆ 

PAVELIN��TOMAŠIĆ 

PAVLOV, PAVLOVIĆ��RADIĆ 

PEŠKOV(IĆ) 

Petar Peškov (prije 1618.-oko 1645.) sin Mate prvi je član roda koji 

se spominje 1631. godine. 39 Peškovi se ne nalaze na popisu juspatrona 

Stomorije i Sv. Ivana od Birnja. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. 

nalazi se jedna ista obitelj. Zadnji članovi roda izumiru u Sućurcu u drugoj 

polovici 19. stoljeća. Prezime se prenosi kao nadimak jednog ogranka roda 

Kovač. 

PLEPEL, DOMANČIĆ 

Prvi član tog roda spomenut u Sućurcu je bio Jure Domančić (oko 

1660.-prije 1727.). Navodi se kao svjedok u oporuci Mande Festić 1691. 40 

Nemam podatak odakle je došao u Sućurac. U oba popisa stanovnika iz 

1726. i 1729. nalazi se po jedna obitelj Plepel. U drugoj polovici 20. stoljeća 

u Sućurcu se nalaze obitelji Plepel sa nadimcima Burin, Grižin, Gustin, 

Peškarijin, Policijotov i Rokov. 


40 DAS, Zbirka oporuka, III, Kt. 2, No. 220/304 

39

RADIĆ, RADIN, MATIJAŠEV, PAPIČIN, PAPIŠIN, 

PAVLOV, PAVLOVIĆ 

Prezime Radić spominje se prvi put u Sućurcu 1406. godine, ali 

nemam dokaza da je taj Radosij Radić bio povezan sa Pavom Radinim (prije 

1513.-oko1600.), koji se prvi put spominje u parnici “Žuvica” 1543. Taj isti 

Pave Radin nalazi se na popisu nesposobnih veslača iz 1568. Njegova djeca 

koriste prezime Radić, Pavlov i Pavlović, a unuci Papičin ili Papišin. Obitelj 

se nalazi na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 

1624. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se po tri obitelji 

Papišin. Rod izumire u Sućurcu u drugoj polovici 18. stoljeća. 

RADIŠIN, RADIŠIĆ 

Premda se rod spominje u Sućurcu u 15. stoljeću, može se neprekidno 

pratiti tek od Mate Radišina (prije 1620.-prije 1665.). Spominju se u parnici 

“Žuvica” iz 1543. i u popisu veslača iz 1568. Pod tim imenom se ne nalaze 

na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U oba 

popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se po dvije obitelji Radišin. Rod 

izumire u Sućurcu početkom 19. stoljeća, ali se prezime prenosi za neko 

vrijeme kao nadimak za jedan ogranak roda Erceg i nakon toga na rod 

Treselj. 

RADOMANIĆ��DRAGMANIĆ 

RUPANOVIĆ 

Prvi član tog roda u Sućurcu je bio Jakov Rupanović (nemam 

podataka odakle je došao) roñen oko 1763., koji je oženio Klaru Giorgiceo. 

Rod izumire u Sućurcu u prvoj polovici 20. stoljeća. 

SARAJČEV��BIOČIĆ 

SOKOL��TOMAŠIĆ 

40

SPOVLJIN��MADIR 

STIPULIN��JURADINIĆ 

ŠAJIN 

To prezime se nalazi u raznim Sućuračkim ispravama od 1590. 

godine kada se spominje Mare Šajina. 41 Nažalost nisam dosada uspio 

povezati sve Šajine koje su navedeni od 1590. do 1755. kada je navedena 

smrt zadnjeg Šajina u maticama. Obitelj se nalazi na popisu juspatrona 

Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. U oba popisa stanovnika iz 

1726. i 1729. nalazi se samo po jedna (ista) obitelj Šajin. 

ŠIŠKOV��TOMAŠIĆ 

TOMAŠIĆ, MARUŠIĆ, VICETIN, PAVELIN, 

SOKOL, JERKUNICA, ŠIŠKOV 

Prvi član roda Tomašić od kojeg se može pratiti cijeli rod bio je Mate 

Tomašić (prije 1517.-prije 1544.). Izgleda da je imao brata Tomu, koji je 

umro 1568 na Šolti. 42 Mate se spominje prvi i jedini put u parnici “Žuvica” 

1543. kao preminuli otac od Jure i Ivana Tomašića. U više izvora za Juru i 

Ivana koriste se prezimena Tomašić i Marušić, tako da je teško reći koje je 

originalno prezime. Meñutim prezime Marušić se ne spominje u Sućurcu 

prije 1558. dok se prezime Tomašić prvi put spominje već 1478. 43 Don Mijo 

Tomašić unuk Ivana, 1646. godini u parnici protiv potomaka Jure 44 oba 

naziva Tomašić (Slika 3.) dok se u drugim izvorima vidi da su ne samo Jure 

i Ivan nego i njihova djeca koristili i prezime Marušić. Unuci Ivana 

isključivo koriste prezime Tomašić, dok unuci Jure skoro isključivo koriste 


42 DAZd, ASO, kt.192, sv. 192, sveščić 7, 495-510. Sadrži oporuku Tome Tomašića. 


44 DAZd, ASO, kt.263, sv. 256, sveščić 1, 1-23a 

41

prezime Marušić. Moj je zaključak je da je prezime Tomašić postojalo u 

Sućurcu od 15. stoljeća, a da se Marušići počinju odvajati od Tomašića sa 

Jurom Tomašićem (prije 1530.-prije 1569.). 

SLIKA 3. Rod Tomašić kroz tri generacije prikazan u sudskoj raspravi 

1646. 

. 

Prezime TOMAŠIĆ 

Članovi ove obitelji ne nalaze se na popisu veslača iz 1568. godine. 

Nalaze se na popisu juspatrona Stomorije iz 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 

1624. Djeca od Vice, brata spomenutog don Mije (Slika 3.), skoro isključivo 

koriste prezime Vicetin tako da su Vice, Mijo i njihove sestre zadnji članovi 

roda sa prezimenom Tomašić. 

Prezime VICETIN 

počinje sa djecom gore navedenog Vice(nca) Tomašića (prije 1611.prije 

1647.). U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se po dvije iste 

obitelji. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu živi obitelj Vicetin sa 

nadimkom Detožin. 

Prezime MARUŠIĆ 

Prezime Marušić ne nalazi se na popisu veslača iz 1568. Nalazi se na 

popisu juspatrona Stomorije 1619. i Sv. Ivana od Birnja iz 1624. Od njih se 

42

odvaja obitelj Pavelin u drugoj polovici 17. stoljeća, a zatim Jerkunica u 

prvoj polovici 18. stoljeća. Obitelj Šiškov se odvaja u drugoj polovici 18. 

stoljeća. U oba popisa stanovnika iz 1726. i 1729. nalaze se tri iste obitelji sa 

prezimenom Marušić. U drugoj polovici 20. stoljeća u Sućurcu se nalazi 

obitelj Marušić sa nadimkom Prkin. 

Prezime PAVELIN 

To prezime potječe od Pave Marušića Pavele (oko 1652.-1692.) čija 

je smrt 24.XI.1692. zabilježena u splitskim maticama pod tim prezimenom i 

nadimkom. Nisam pronašao ime njegovog oca i majke. Vjerojatno je sin 

Petra Marušića (prije 1639.-oko1675.) sina od Pave. On sigurno nije 

Marušić od roda Magazin jer Frane Milašinov (Magazinović) u svojoj 

oporuci iz 1675. piše 45 da je Stjepan Magazin Marušić (koji je tada živ) 

jedini preživjeli muškarac njihovog roda. 

Pavela je imao dva sina Vicu (oko 1674.-1756.) i Ivana (oko 1676.- 

1738.). Oba se sa svojim obiteljima nalaze u popisu stanovnika iz 1726. i 

1729. U drugoj polovici 20. stoljeća obitelj Pavelin je prisutna u Sućurcu. 

Neki od preživjelih nadimaka su Lupin i Picilinkin. 

Prezime SOKOL 

Ivan Pavelin (1709.-1778.) i njegova djeca dobivaju nadimak Sokol, 

koji postaje novo prezime u Sućurcu. To prezime se očuvalo u Sućurcu do 

druge polovice 20. stoljeća i neke od preživjelih obitelji imaju nadimke 

Bileta, Cerini, Grlini, Lujini i Žižak. 

Prezime JERKUNICA 

Prezime Jerkunica spominje se prvi put u maticama Sućurca 46 kao 

nadimak za Pavu Marušića (oko 1683.-1751.) sina Šimuna i Jerke. Njegova 

obitelj bila je jedna od tri obitelji Marušić u popisu stanovnika 1726. i 1729. 

Prezime se očuvalo u Sućurcu i u drugoj polovici 20. stoljeća, a neki od 

preživjelih nadimaka su Begovčev, Govčićev, Lončićev, Margin, Mandinin, 

Picilinkin-Skopčev, Skopčev i Šupukov. 

45 DAZ, Zbirka oporuka, III, Kt. 4, No 93/115 

46 Kao kum na vjenčanju Ivana Berama i Kate Stipulin 05.XI.1731. 

43

Prezime ŠIŠKOV 

Prezime Šiškov počinju koristiti djeca Šimuna Marušića Šiška (1748.- 

1829.). Prezime je prisutno u Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća, a neki 

od preživjelih nadimaka su Gemićevi, Plejalovi i Popovi. 

SUDIJA��VICOLIN 

TRESELJ 

Rod Treselj je došao u Sućurac 1838 prilikom udaje Marije Marte 

Marasović za Luku Katalinića. Ona je bila udovica Josipa Treselja iz Muča i 

sa njime imala sina Špira (1835.-1917.). Potomci Špira se još nalaze u 

Sućurcu u drugoj polovici 20. stoljeća sa nadimkom Radišin, koji je 

prenesen od Ercegovih. 

VIDOJEVIĆ, VIDOJE , VUKAS, VUKASOVIĆ 

Prvi poznati član tog roda koji se spominje 1455. bio je Stipe 

Vidojević. 47 Ta obitelj koristi nadimak Vukas ili Vukasov barem od druge 

polovice 16. stoljeća. Nadimak se vremenom sve češće koristi kao prezime. 

Dolaskom novog roda Vukas u Sućurac, počinje ih biti teško razlikovati u 

ispravama. Vidojevići se spominju u parnici “Žuvica” 1543. Nalaze se na 

spisku veslača iz 1568., kao i na popisu juspatrona Stomorije i Sv. Ivana od 

Birnja. Prvi Vidojević od kojeg se rod može pratiti je bio je Pave Vidojević 

Vukas (prije 1513.-oko 1575.). U popisu stanovnika 1726. navedene su 

dvije obitelji Vukasov, od kojih je jedna od roda Vidojević. U popisu 

stanovnika 1729. naveden su dvije obitelji Vukas i jedna Vukasov koja je od 

roda Vidojević. Rod Vidojević/Vukas izumire u Sućurcu u drugoj polovici 

19. stoljeća. 

VICULIN��ČULIC 

47 NAS, S27, 10 

44

VICOLIN, VICULIN, VICULINIĆ, VICULINOVIĆ, 

SUDIJIN 

Ovaj rod je različit od onog rodonačelnika Viculina Dobrića Čulića i 

nalazi se u Sućurcu u drugom vremenskom razdoblju. Prvi poznati član tog 

roda je Duje Viculinović, koji se spominje kao otac Jakova. 48 Prezime se 

spominje u parnici “Žuvica” iz 1543. i popisu veslača iz 1568. Prezime 

izumire u Sućurcu početkom 17. stoljeća. Sa tim prezimenom nitko nije 

naveden u popisu juspatrona Stomorije 1619. i Sv. Ivana od Birnja 1624. 

godine. 

VLAJIN��KRALJEVIĆ 

VUKAS, VUKASOVIĆ, GRGUREV, GRGUREVIĆ 

Ovaj rod u Sućurcu nastaje od osloboñenog turskog roba iz okolice 

Klisa pod imenom Grgo Vukasović (oko 1635.-nakon 1682.). 49 S obzirom 

da je u Sućurcu već postojao drugi rod istog prezimena, ovaj novi rod nosi 

nadimak Grgurev a koji se povremeno koristi i kao prezime. Kao što je već 

navedeno kod roda Vidojevića, ovi Vukasovi su takoñer u popisu stanovnika 

iz 1726. i 1729. Obitelj Vukas-Grgurev se još uvijek nalazi u Sućurcu u 

drugoj polovici 20. stoljeća. 

ŽDERE��ALFIREVIĆ 

ŽEGARAC��MARINOVIĆ 


49 DAZd, ASO, kt. 260, sv. 253A, sveščić 10, 54a,b 

45

Kratice 

AT – Arhiv Trogira 

ASO – Arhiv splitske općine 

DAS – Državni arhiv u Splitu 

DAZd – Državni arhiv u Zadru 

NAS – Nadbiskupski arhiv Split 

SSO – Stara splitska općina 

46

Izvori 

Neobjavljena graña 

Državni Arhiv u Splitu (DAS) 

47 

Stara splitska općina (SSO) 

Zbirka oporuka 

Zbirka matičnih knjiga 

Državni arhiv u Zadru (DAZd) 

Arhiv splitske općine (ASO) 

Arhiv Trogira (AT) 

Generalni providuri (Pietro Valier) 

Zbirka matičnih knjiga 

Nadbiskupski arhiv Split 

Anagrafi 

Parice Kaštel Sućurca 1818.-1931. 

Odio stare splitske nadbiskupije 

Župski arhiv K. Sućurac, Matične knjige krštenih (MR), vjenčanih (MV), 

umrlih (MU) i Status animarum (STANJE DUSA) (SA)

48 

MR 1703.-1798., 1797.-1808., 1818.-1827. 

MV 1703.-1749., 1757.-1811., 1815.-1877. 

MU 1703.-1743., 1757.-1775., 1788.-1802., 1812.-1826. 

SA 1850.-1926., 1875.- 

Don Ante Rubinjoni, Genealogija Kaštel Sućurca, Nedovršeni rukopis 

The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Family History Library, 

Salt Lake City, Utah, USA 

Zbirka matičnih knjiga – Sva Kaštela, Split 

Joško Jerkunica 

Juspatroni Sv. Ivana od Birnja na temelju popisa od 28.XI.1624. 

Nedovršeni rad. 

Doseljavanje Poljičana u K. Sućurac u 16. i 17. stoljeću. Nedovršeni 

rad.

Sažetak 

Ova knjiga opisuje rodove Kaštel Sućurca od prvih poznatih podataka 

iz 14. stoljeća do 1930. godine Za svaki rod navedena je godina kada se 

prvi put spominje, prvi poznati član i najvažnije isprave koje spominju 

članove tog roda. Takoñer su za svaki rod prikazane promjene prezimena 

kroz stoljeća te je navedeno kada rod izumire ili postoji li u Kaštel Sućurcu 

u drugoj polovici 20. stoljeća. 

49

Summary 

This book describes the lineages of the families of Kaštel Sućurac 

Croatia, from the first available data in fourteenth century until 1930. For 

each lineage is shown the year when it was first mentioned, and the 

important documents in which it was listed during its history. The evolution 

of each lineage's last name throughout history is also shown up until its time 

of demise or its continued existence in Kaštel Sućurac in the second half of 

the 20 th century. 

50

Rodovi Kaštel Sućurca - Sucurac.info

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?