Pet jezika ljubavi TEEN_w

VERBUM

Gary Chapman 

PET JEZIKA LJUBAVI TINEJDŽERA

VERBUM

Biblioteka: 

Posebna izdanja 155. 

Ovu je knjigu izvorno objavio Northfield Publishing (820 N. LaSalle Blvd., 

Chicago, IL 60610) u SAD-u pod nazivom The 5 Love Languages of Teenagers. 

© Copyright: Gary D. Chapman, 2000, 2005, 2010, 2016. 

Prijevod se objavljuje s dopuštenjem. Sva prava pridržana. 

The 5 Love Languages registrirani je zaštitni znak čikaškog biblijskog instituta 

u SAD-u i drugim zemljama. 

© Copyright za ovo izdanje: Verbum, Split, 2020. 

Urednik: mr. sc. Petar Balta 

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, 

fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, 

mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. 

Izvršna urednica: Katarina Gugić 

Prijevod: Ivan Peroš 

Lektura: Ema Botica 

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj 

ISBN 978-953-235-717-2 

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu 

Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 180918062.

Za Shelley i Dereka, 

bez kojih nikad ne bih napisao ovu knjigu

Uvod 

Odgoj tinejdžera oduvijek je bio težak. No današnji tinejdžeri 

nalaze se na pragu drukčijega svijeta negoli prijašnji naraštaji, 

čak i naraštaj njihovih roditelja koji uglavnom pripada 

generaciji X. To je globalni svijet interneta, satelitske televizije 

i još mnogo čega drugoga. Suvremena tehnologija izlaže 

naše tinejdžere svemu najboljem i najgorem od svih ljudskih 

kultura. Ne postoji više homogeno okruženje krajnjeg Juga ili 

Sjeverozapada. Etničke granice tinejdžera sa Srednjeg zapada 

puno su drukčije od onih iz prošlosti. Pluralizam – prihvaćanje 

mnogih ideja i filozofija na ravnopravnoj osnovi, pri čemu 

ni jedna nije nadređena ostalima – poput vala budućnosti zamijenio 

je uobičajena vjerovanja i obrasce. Naši tinejdžeri žive 

u mnogo raznolikijem svijetu, čak i u školama. Suočavaju 

se sa strahovitim pritiscima da uspiju i da se upišu na „pravi“ 

fakultet koji bi ih po svoj prilici trebao obučiti za posao u 

ekonomiji koja je u posljednjih desetak godina pretrpjela vrtoglave 

promjene. Ne spavaju dovoljno. Neki se suočavaju s 

vršnjačkim nasiljem na društvenim mrežama ili s opasnošću 

od oružanog nasilja. Dok su se neke mjere društvenog zdrav- 

7

UVOD 

lja tinejdžera poboljšale (na primjer, tinejdžerske su se trudnoće 

značajno smanjile u odnosu na 80-e godine prošlog stoljeća, 

kad su bile na vrhuncu), iskrsnuli su neki drugi problemi 

– narcisoidnost, sveprisutnost ekranā, problemi povezani 

sa spolnošću. 

Usprkos svim promjenama i izazovima, mišljenja sam da 

roditelji imaju veću važnost u životu tinejdžerā nego ikada 

prije. Tinejdžerima su roditelji danas potrebniji no ikad. Sva 

istraživanja potvrđuju da najznačajniji utjecaj na život tinejdžera 

imaju njegovi ili njezini roditelji. Tek kad se roditelji isključe, 

njihovu glavnu ulogu u vodstvu preuzme netko drugi 

ili nešto drugo (banda, vršnjačka skupina, društveni mediji). 

Duboko sam uvjeren da je tinejdžeru u najboljem interesu da 

roditelj kod kuće preuzme na sebe ulogu vođe punog ljubavi. 

Na bračnim seminarima, koje održavam diljem zemlje, susrećem 

mnogo uspaničenih roditelja. Panika ih obuzima kada 

otkriju da njihova tinejdžerica ima spolno prenosivu bolest, ili 

da je trudna, ili da je pobacila. Neki su roditelji otkrili da njihov 

tinejdžer ne samo da se drogira nego još i raspačava drogu 

u školi. Drugi se izbezume kad ih nazovu iz mjesne policijske 

postaje i kažu im da je njihov tinejdžer uhićen i optužen za 

posjedovanje vatrenog oružja. Pitanje koje ovi roditelji postavljaju 

ne proizlazi iz filozofskog, ravnodušnog ili intelektualnog 

zanimanja za društvene probleme današnjice, nego prije izvire 

iz dubokih zdenaca osobne boli: „Gdje smo pogriješili?“ 

„Nastojali smo biti dobri roditelji, pružili smo im sve što su 

željeli. Kako mogu raditi ovo i sebi i nama? Jednostavno ne razumijemo“, 

kažu. Kao bračni i obiteljski savjetnik s iskustvom 

od četrdeset godina duboko suosjećam s tim roditeljima. Također 

duboko suosjećam i s tisućama roditelja koji možda nemaju 

problema s takvim destruktivnim ponašanjem svojih tinejdžera, 

ali ipak žive sa sviješću da se, ako se to dogodilo drugim 

tinejdžerima, može dogoditi i njihovima. 

8

UVOD 

Ova se knjiga na poseban način bavi onime što je, vjerujem, 

kamen temeljac odnosa između roditelja i tinejdžera – 

ljubav. Vjerujem da je ljubav istodobno i najvažnija riječ u našem 

jeziku i riječ koja se najčešće pogrešno shvaća. Nadam 

se da će ova knjiga ukloniti dio te zbrke i pomoći roditeljima 

da se učinkovito usredotoče na nastojanje da ispune emocionalnu 

potrebu svojih tinejdžera za ljubavlju. Uvjeren sam da 

će, ako ispune tu potrebu, ujedno duboko pozitivno utjecati 

na tinejdžerovo ponašanje. Korijen problema – lošeg ponašanja 

tinejdžera – često se krije u tinejdžerovu praznom spremniku 

ljubavi. Ne kažem da roditelji ne vole svoje tinejdžere, 

kažem da tisuće tinejdžera ne osjećaju tu ljubav. Kod većine 

roditelja takvih tinejdžera nije u pitanju iskrenost, nego prije 

manjak informacija kako da na emocionalnoj razini djelotvorno 

izraze ljubav. 

Dio problema često se krije u tome što se brojni roditelji 

ni sami ne osjećaju voljenima. Njihov je bračni odnos uništen 

i ljubav ne protječe slobodno između supružnika. Upravo ta 

potreba za djelotvornim iskazivanjem ljubavi u braku nagnala 

me da napišem knjigu Pet jezika ljubavi. Ta knjiga, koja se 

dosad prodala u više od dvanaest milijuna primjeraka, promijenila 

je emocionalno ozračje u milijunima brakova. Ti su 

parovi naučili kako govoriti primarnim jezikom ljubavi onoga 

drugog i otkrili da na taj način počinju djelotvorno izražavati 

ljubav jedno drugome. To mi kao autoru pruža iznimno 

zadovoljstvo, pogotovo kad čujem priče parova koji su se bili 

udaljili jedno od drugoga, ali su obnovili ljubav nakon što su 

pročitali i počeli primjenjivati načela iz Pet jezika ljubavi. 

Nakon što je objavljena knjiga Pet jezika ljubavi djece, koju 

sam napisao u suradnji s Rossom Campbellom, jedna mi 

je majka rekla: „Dr. Chapman, vaša nam je knjiga o pet jezika 

ljubavi djece zbilja pomogla dok su nam djeca bila mlađa. Ali 

sad imamo dvoje tinejdžera i to više jednostavno nije isto. Po- 

9

UVOD 

kušali smo sa svime što smo činili prije, ali tinejdžeri su drukčiji. 

Molim vas, napišite knjigu da nas poučite kako bolje voljeti 

naše tinejdžere.“ 

Ta je majka potpuno u pravu. Tinejdžeri su drukčiji i da 

bismo ih učinkovito voljeli potrebni su nam neki novi uvidi. 

Tinejdžeri prolaze kroz velike promjene i zato njihovi roditelji, 

da bi im dali do znanja da ih vole, i sami moraju promijeniti 

način na koji im izražavaju ljubav. Nadam se da će ova knjiga 

pomoći roditeljima tinejdžera u jednakoj mjeri u kojoj je 

prva knjiga pomogla milijunima bračnih parova, a druga roditeljima 

male djece. Ako se to dogodi, u potpunosti će mi se 

isplatiti trud koji sam uložio u ovaj svezak. 

Knjigu sam napisao poglavito za roditelje, ali vjerujem da 

će i bake i djedovi i nastavnici – zapravo, svi odrasli koji se 

brinu o tinejdžerima – uvelike poboljšati odnose s tinejdžerima 

ako budu provodili smjernice koje će pronaći u ovoj knjizi. 

Važno je da tinejdžeri osjećaju ljubav ne samo svojih roditelja 

nego i drugih odraslih osoba koje su im važne u životu. Ako 

ste baka ili djed, ne zaboravite da je tinejdžerima silno potrebna 

mudrost starijih, zrelijih odraslih osoba. Pokažite im ljubav 

i oni će poslušati vaš mudar savjet. 

U ovoj ćete knjizi ući iza zatvorenih vrata moje ordinacije 

i susresti se s brojnim roditeljima i tinejdžerima koji su mi dopustili 

da im se približim na njihovu putovanju prema razumijevanju 

i ljubavi. Naravno, sva su imena promijenjena kako 

bi se zaštitila privatnost tih pojedinaca. Dok budete čitali 

iskrene razgovore između roditelja i tinejdžera, vjerujem da 

ćete otkriti kako postavke pet jezika ljubavi zbilja mogu funkcionirati 

i u životima vaših tinejdžera i vaše obitelji. 

10

UVOD 

A sad pogledajmo nakratko kamo idemo... 

U prvom poglavlju opisat ću svijet u kojemu tinejdžeri žive 

i promjene koje se događaju kako u njima samima tako i u 

svijetu u kojemu odrastaju. U drugom poglavlju bit će govora 

o tome koliko je roditeljska ljubav važna za emocionalni, intelektualni, 

društveni i duhovni razvoj tinejdžera. 

Od trećeg do sedmog poglavlja izložit ću pet jezika na kojima 

se ljubav prenosi te prikladne načine kako tinejdžerima 

govoriti na tim jezicima ljubavi. 

U osmom poglavlju pronaći ćete prijedloge kako otkriti 

primarni jezik ljubavi vaših tinejdžera – najdjelotvorniji način 

da napunite njihove spremnike ljubavi. 

Na kraju ćemo razmotriti važna pitanja neovisnosti u tinejdžera, 

kako im postaviti ispravne granice, kako se nositi s bijesom 

te kako pomoći tinejdžeru da podnese neuspjehe – sve 

to kroz objektiv ljubavi. Također ću na poseban način govoriti 

o obiteljima samohranih roditelja i uzastopnim obiteljima 1 . 

Uvjeren sam da će tinejdžer, kojemu se u vrijeme adolescencije 

ispuni potreba za ljubavlju, uspjeti prebroditi promjene 

i domoći se druge obale kao zdrava mlada odrasla osoba. 

To je zajednička vizija većine roditelja. Vjerujem da je to i vaša 

vizija. A sad zaronimo u te vode, uđimo u svijet tinejdžera 

i saznajmo sve o izazovima i prilikama da prenesemo ljubav 

našim tinejdžerima. 

dr. sc. Gary Chapman 

Winston-Salem, Sjeverna Karolina 

1 

Uzastopna obitelj nastane kada nakon prethodnog braka bivši supružnici 

zasnivaju novi brak te na taj način mijenjaju strukturu obitelji, 

nap. prev. 

11

1. 

Kako razumjeti 

današnje tinejdžere 

Prije sedamdeset godina tinejdžeri nisu čak ni postojali... 

na neki način. Tj. sve donedavno nisu bili izdvojeni kao posebna 

generacijska skupina. Riječ tinejdžer po prvi se put počela 

široko upotrebljavati otprilike u vrijeme Drugog svjetskog 

rata. Iako se dogodilo mnogo promjena otkako su prvi 

tinejdžeri stupili na „društvenu scenu“, mnogo je sličnosti između 

tinejdžera iz 40-ih godina prošlog stoljeća i onih iz dvadeset 

i prvog stoljeća. 

Od ranih dana pojave tinejdžerske kulture do njezine suvremene 

kopije, temeljne su značajke ostale iste: neovisnost i 

identitet. Tijekom godina tinejdžeri u našem društvu aktivno 

su tragali za vlastitim identitetom, istovremeno se pokušavajući 

osamostaliti. Nijedna od ove dvije značajke nije bila odviše 

naglašena u „predtinejdžerskom“ dobu. 

Prije industrijskog doba tinejdžeri su radili na farmama 

svojih roditelja sve dok se ne bi vjenčali i dobili ili naslijedili 

svoj dio zemlje. Identitet nije bio nešto za čim je tinejdžer tra- 

13

PET JEZIKA LJUBAVI TINEJDŽERA 

gao, bio je zemljoradnik od trenutka kad je bio dovoljno star 

da radi u polju. Adolescent ili adolescentica bili su djeca sve 

dok se ne bi oženili, odnosno udali – tada bi od djece postali 

odraslim osobama. 

14 

Potraga za neovisnošću i identitetom 

Sve do ranih 40-ih godina dvadesetoga stoljeća neovisnost 

je bila nezamisliva prije sklapanja braka. Međutim, mnogo se 

toga promijenilo pojavom industrijalizacije – čovjekov je identitet 

u većoj mjeri postao stvar izbora. Mogao je izučiti zanat i 

zaposliti se u tvornici te tako postati strojar, tkalac, obućar itd. 

Neovisnost je postala ostvariva i zato što je zapošljavanje moglo 

značiti i selidbu u drugo mjesto gdje je čovjek zarađenim 

novcem mogao zasnovati kućanstvo odvojeno od svojih roditelja. 

Tako su veće kulturološke promjene postale pozadinska 

kulisa tinejdžerske kulture u nastajanju. 

Od 40-ih godina dvadesetoga stoljeća tinejdžeri su slijedili 

ovaj obrazac razvijanja neovisnosti i identiteta, ali činili su to 

u svijetu koji se sve brže mijenjao. Jedno za drugim, električna 

energija, telefoni, automobili, radija, zrakoplovi, televizije, računala 

i internet proširili su mogućnosti tako da su se pojavili 

novi načini na koje tinejdžeri tragaju za neovisnošću i identitetom. 

Suvremeni tinejdžer živi u uistinu globalnom društvu. 

Ipak, zanimljivo je da je on i dalje usredotočen na sebe – 

na svoj identitet i svoju neovisnost. O ovome ćemo mnogo više 

govoriti kasnije. 

Mjesta na kojima tinejdžer izražava neovisnost i identitet 

mijenjala su se kroz godine, ali načini na koje ih izražava ostaju 

u osnovi isti: glazba, ples, moda, omiljene zabave, jezik i 

odnosi. Na primjer, glazbeni su se žanrovi kroz godine razvili 

od big bandova do ritma i bluesa, rock and rolla, narodne glazbe, 

countryja, heavy metala, rapa i tako dalje. Tinejdžeri imaju sve

KAKO RAZUMJETI DANAŠNJE TINEJDŽERE 

više izbora. No možete biti sigurni da će se, bez obzira na sve, 

glazbeni ukus tinejdžera razlikovati od ukusa njegovih roditelja: 

to je pitanje neovisnosti i identiteta. Ista je stvar i sa svim 

ostalim područjima tinejdžerske kulture. 

Koja su, dakle, obilježja suvremene tinejdžerske kulture? 

Na koji način vaš tinejdžer nalikuje tinejdžerima prethodnih 

naraštaja, a na koji se način razlikuje od njih? 

1. Psihofizičke promjene 

Nekoć i sada: Pet sličnosti 

Temeljni izazovi s kojima se suočavaju današnji tinejdžeri 

vrlo su slični izazovima s kojima ste se i vi suočavali kao tinejdžer. 

U prvom redu tu je izazov prihvaćanja i prilagodbe 

promjenama koje nastupaju u tijelu. Ruke i noge, šake i stopala 

rastu, ponekad nesrazmjernom brzinom, dovodeći tako 

do tipične adolescentske nespretnosti (što može biti uzrokom 

iznimne sramežljivosti). Razvijaju se također i spolna obilježja, 

što istovremeno može izazvati i uzbuđenje i tjeskobu. A koji 

roditelj nije osjetio bol gledajući svoje tinejdžere kako se bore 

s najgorim od svih neprijatelja – aknama? 

Ove tjelesne promjene potiču u tinejdžeru brojna pitanja. 

„Odrastam, ali kako ću izgledati? Hoću li biti previsok ili prenizak? 

Hoću li imati prevelike uši? Hoće li mi grudi biti premalene? 

A kakav mi je nos? Jesu li mi stopala prevelika? Jesam 

li predebela ili premršava?“ Brojna se pitanja roje u glavi 

tinejdžera u razvoju. Način na koji tinejdžer odgovara na ova 

pitanja imat će pozitivan, odnosno negativan učinak na njegovu/njezinu 

samopercepciju. 

S ovim tjelesnim razvojem ukorak ide i nagli intelektualni 

razvoj. Tinejdžer razvija nov način razmišljanja. Dok je bio 

dijete, razmišljao je u vidu konkretnih postupaka i događaja. 

15


Kao tinejdžer počinje razmišljati u vidu apstraktnih pojmova 

kao što su iskrenost, vjernost i pravednost. S apstraktnim mišljenjem 

dolazi prošireni svijet bezgraničnih mogućnosti. Tinejdžer 

sad ima sposobnost razmišljati o tome na koji bi način 

stvari mogle biti drukčije, kako bi izgledao svijet bez ratova ili 

kako bi se roditelji odnosili prema djeci da ih razumiju. Svijet 

proširenih mogućnosti otvara razna vrata za razvoj identiteta. 

Tinejdžer uviđa: „Mogao bih postati neurokirurg, ili pilot, 

ili pak čistač ulica.“ Mogućnosti su beskonačne i tinejdžer se 

može zamisliti u brojnim zanimanjima. 

2. Doba razuma 

Adolescencija je također doba razuma. Tinejdžer je sposoban 

razmišljati logično i predvidjeti logične posljedice različitih 

pretpostavki. Tu logičnost ne primjenjuje samo na vlastito 

rasuđivanje nego i na ono svojih roditelja. Je li vam sada jasno 

zašto se tinejdžer često čini svadljivim? On razvija svoje 

mentalne vještine. Ako roditelji to shvate, moći će s tinejdžerom 

voditi smislene i zanimljive razgovore. Ako to ne shvate, 

mogli bi razviti suparnički odnos pa će tinejdžer morati 

poći drugdje da bi vježbao novootkrivene intelektualne mišiće. 

S ovim naglim razvojem intelektualnih sposobnosti i stjecanjem 

novih informacija, tinejdžer često misli da je pametniji 

od svojih roditelja i, barem u nekim pitanjima, mogao bi doista 

biti u pravu. 

Ova napredna razina razmišljanja stavlja tinejdžera pred 

potpuno nove izazove na području društvenih odnosa. Raspravljajući 

o raznim stvarima sa svojim vršnjacima i upoznavajući 

se s njihovim stajalištima tinejdžer s jedne strane ostvaruje 

bliskost na višoj razini, a s druge strane, otvara mogućnost 

suparničkih odnosa. Tako razvoj kružokā (malenih, bliskih 

društvenih skupina) među tinejdžerima ima puno više 

16


veze sa slaganjem u mišljenjima, negoli s nekim drugim stvarima, 

poput odijevanja i boje kose. I tinejdžeri se, poput odraslih, 

ugodnije osjećaju među istomišljenicima. 

3. Suočavanje s osobnim moralom i vrijednostima 

Umna sposobnost logičkog analiziranja ideja i djelovanja 

te predviđanja ishoda određenih uvjerenja dovodi do još jednog 

izazova s kojim se tinejdžeri obično suočavaju: propitivanja 

sustava uvjerenja u kojem su odgojeni te donošenja odluke 

o tome zavrjeđuju li ta uvjerenja da se opredijele za njih. 

„Jesu li moji roditelji bili u pravu u svojim poimanjima Boga, 

morala i vrijednosti?“ To su teške teme s kojima se svaki tinejdžer 

mora hrvati. Ako roditelji ne razumiju ovu borbu, često 

će negativno utjecati na tinejdžera i zapravo ga odgurnuti 

od sebe. 

Kad tinejdžer propituje roditelje o temeljnim uvjerenjima, 

mudri će se roditelji obradovati tim pitanjima domišljajući se 

kako da na njih odgovore iskreno i neautoritativno te će ohrabriti 

tinejdžera da nastavi propitivati. Drugim riječima, obradovat 

će se prilici da razgovaraju s tinejdžerom o uvjerenjima 

za koja su se godinama zalagali. Ako, s druge strane, odbiju 

odgovarati na tinejdžerova pitanja, možda budeći u njemu 

krivnju što je uopće pomislio da bi uvjerenja njegovih roditelja 

mogla biti pogrešna, tinejdžer će biti prisiljen odgovore 

na svoja pitanja potražiti drugdje. 

4. Razmišljanje o spolnosti i braku 

Još jedan važan izazov s kojim se tinejdžer suočava jest početak 

razumijevanja vlastite spolnosti i učenja muških odnosno 

ženskih društvenih uloga. Što je prikladno, a što neprikladno u 

17


odnosima prema pripadnicima suprotnog spola? Što je ispravno, 

a što neispravno u odnosu prema vlastitim mislima i osjećajima 

vezanima uz spolnost? Ova pitanja, koja roditelji često zanemaruju, 

tinejdžer ne može zanemariti. 

Tinejdžerova seksualnost dio je onoga što on jest i odnosi 

s pripadnicima suprotnog spola njegova su neprestana stvarnost. 

Većina tinejdžera sanja da će se jednom vjenčati i zasnovati 

obitelj. Kad su prije nekoliko godina u jednom istraživanju 

pitali tinejdžere da nabroje važne ciljeve koje namjeravaju 

ostvariti u budućnosti, „osamdeset i šest posto njih je odgovorilo 

da će stabilna obitelj biti najvažnija stavka životnog plana 

za budućnost“. 2 To putovanje od ranog mladenaštva do stabilnog 

braka i obitelji koje tinejdžer priželjkuje zauzima mnogo 

mjesta u njegovim mislima. 

Roditelji koji žele pomoći u uobičajenim će se obiteljskim 

razgovorima pozabaviti temama vezanim uz spolnost, izlaske 

i brak. Također će uputiti svojega tinejdžera na prave knjige 

i internetske stranice pisane tinejdžerima razumljivim jezikom 

koje će mu pružiti prave i upotrebljive informacije. Tinejdžerima 

vjernicima brižni vjeroučitelji i svećenici, i stariji i 

mlađi, trebali bi održavati predavanja na temu spolnosti, izlazaka 

i braka. Ta će predavanja predstavljati društveni okvir u 

kojemu tinejdžeri na otvoren i uviđavan način mogu učiti i raspravljati 

o tome važnome vidu adolescentskog razvoja. 

5. Propitivanje budućnosti 

Još je jedan izazov zajednički tinejdžerima u prošlosti i danas. 

Riječ je o borbi s pitanjem: „Što ću napraviti sa svojim životom?“ 

Ovo pitanje uključuje i odabir zanimanja, ali je ujed- 

2 

YOUTHviews 6, br. 8, travanj, 1997., str. 3; objavio George H. Gallup 

International Institute, Princeton, New Jersey. 

18


no i mnogo dublje od toga. U konačnici je to duhovno pitanje: 

„U što je vrijedno uložiti život? Gdje ću pronaći najveću sreću? 

I gdje mogu najviše pridonijeti?“ Koliko god se ova pitanja 

mogla činiti filozofskima, ona su našim tinejdžerima vrlo 

stvarna. A prije nego što na njih odgovore tinejdžeri moraju 

odgovoriti na ova pitanja: „Hoću li ići na fakultet i, ako hoću, 

na koji? Hoću li ići u vojsku i, ako hoću, u kojem svojstvu? 

Ili bih trebao odmah pronaći neki posao i, ako da, koji?“ Tinejdžeri 

dakako razumiju da će ih svaki od ovih odabira nekamo 

odvesti. Postoji nešto nakon sljedećeg koraka, a upravo 

će sljedeći korak na neki način odrediti kamo će završiti. To je 

golem izazov za te mlade umove. 

Roditelji spremni pomoći podijelit će s njima poneko iskustvo 

vlastite borbe, svojih radosti i razočaranja. Kao roditelj ne 

možete i ne smijete ponuditi lake odgovore, ali možete ohrabriti 

tinejdžera u potrazi i možda upoznati svojega sina i kćer s 

ljudima različitih zanimanja da im iznesu svoja iskustva. Možete 

potaknuti adolescenta da razgovara sa savjetnicima pri 

odabiru zanimanja, i u srednjoj školi i kasnije na fakultetu. U 

konačnici, trebali biste ga potaknuti da slijedi Samuelov primjer. 

Starozavjetni je židovski prorok kao tinejdžer začuo Božji 

glas i odvratio: „Govori, Gospodine, sluga tvoj sluša.“ 3 Muškarci 

i žene koji su izvršili najveći utjecaj na ljudsku povijest 

začuli su Božji poziv i živjeli taj poziv u svojemu životnom poslanju. 

Pet temeljnih razlika 

Imajući u vidu sve ove sličnosti, nemojmo zaboraviti da 

između suvremenog tinejdžera i tinejdžera iz prošlosti (čak i 

nedavne prošlosti) zjapi i dubok jaz. Taj jaz je suvremeno kul- 

3 

Usp. 1 Sam 3,10. 

19


turološko okruženje u kojemu se tinejdžeri suočavaju s brojnim 

izazovima. O kojim je to kulturološkim razlikama riječ? 

1. Tehnologija 

Jedna od najuočljivijih razlika jest ta da suvremeni tinejdžeri 

odrastaju u svijetu visokorazvijene tehnologije. Njihovi 

su roditelji odrasli s mobilnim telefonima, kabelskom televizijom 

i internetom koji je bio tek u povojima, a suvremeni tinejdžeri, 

„digitalni domoroci“, jedva da su upoznali svijet bez 

mobilnog interneta, društvenih mreža i učionica s računalima 

spojenima na internet. Svaki film koji je ikad snimljen dostupan 

im je putem streaminga, svaku pjesmu koja je ikad skladana 

mogu poslušati na Spotifyu na svojim sveprisutnim pametnim 

telefona. 

Suvremeni je tinejdžer također odrastao bez „predinternetskih“ 

sjećanja; tinejdžer i internet stasali su zajedno. Ono 

što smo običavali nazivati „informacijskim veleprometnicama“ 

izraslo je u golemu mobilnu mrežu koja pozitivno i negativno 

utječe na suvremenog tinejdžera. Osim što im pruža 

neposredan pristup svemu najnovijem na području filma, 

mode, glazbe i sporta, omogućuje im također da u svakom 

trenutku znaju kuda im se kreću prijatelji i tko je s kime prekinuo. 

Zapravo, porastom društvenih mreža i mobilnih ažuriranja, 

internet je ne samo nadmašio tradicionalni telefon kao 

način komunikacije među prijateljima i sredstvo za razgovor i 

raspravu nego ga je u potpunosti preuzeo. Puno češće ćete vidjeti 

tinejdžera kako piše poruke, pretražuje internet i/ili igra 

videoigre (često sve to istovremeno) na telefonu, nego što ćete 

ga vidjeti kako na njega razgovara. Ove tehnološke stvarnosti 

dovode vašega tinejdžera u dodir sa svijetom i svijet u dodir 

s vašim tinejdžerom. Suvremeni je tinejdžer izložen puno ve- 

20


ćem broju kulturoloških podražaja nego što su to njegovi roditelji 

u mladosti mogli sanjati. 

2. Poznavanje i izloženost nasilju 

Druga je kulturološka razlika ta da vaš tinejdžer odrasta 

s puno većim poznavanjem nasilnog ponašanja. Razlog tome 

nasilju dijelom je u tehnološkom napretku, to jest, u tome 

što se više nasilja prenosi kroz medije, ali dijelom jednostavno 

odražava žeđ – gotovo opsjednutost – naše kulture za nasiljem. 

Filmovi, pjesme i romani često vrve nasilnim prizorima. 

Jedno je istraživanje mladih pokazalo da je 36 posto tinejdžera 

u razdoblju od mjesec dana prije istraživanja pogledalo 

film ili televizijsku emisiju koji sadrže mnogo nasilnih scena. 

Zanimljivo je primijetiti da je u tom istom istraživanju 

osam od deset tinejdžera, njih 78 posto, reklo Gallupovoj organizaciji 

da „nemaju problema s gledanjem nasilnih filmova 

ili televizijskih programa“. Međutim, 53 posto tih istih tinejdžera 

složilo se da „nasilje na televiziji i u filmovima šalje pogrešnu 

poruku mladima“. Isto je istraživanje pokazalo da 65 

posto ispitanih tinejdžera vjeruje da „filmovi i televizija imaju 

velik utjecaj na stavove današnjih mladih“. 4 

Izloženost nasilju nije ograničena samo na medije. Mnogo 

je suvremenih tinejdžera iskusilo nasilje na vlastitoj koži. Gledali 

su kako im očevi fizički zlostavljaju majke ili su sami pretrpjeli 

fizičko nasilje od oca, poočima ili drugih odraslih osoba. 

Mnogi tinejdžeri priznaju da su državne škole često poprište 

nasilja. 

Neki su tinejdžeri čak i počinili nasilje – uključujući ubojstvo. 

Dok se sveukupna stopa ubojstava u SAD-u nije značajnije 

mijenjala u proteklih trideset godina, stopa ubojstava koje 

4 

YOUTHviews 6, br. 7, ožujak, 1999., str. 3. 

21


su počinili mladi u istom je tom razdoblju postojano rasla. Razdoblje 

najvećeg porasta bilo je od sredine 80-ih do sredine 90-ih 

godina prošlog stoljeća, kad se stopa ubojstava koje su počinili 

mladi povećala za 168 posto. FBI je izvijestio da se u SAD-u svake 

godine počini otprilike dvadeset i tri tisuće ubojstava, a da je 

u 25 posto slučajeva počinitelj ubojstva mlađi od dvadeset i jedne 

godine. 5 Bogu hvala, posljednjih godina statistike pokazuju 

opadanje maloljetničkog nasilja – ali u mnogim je zajednicama 

maloljetničko nasilje i dalje vrlo ozbiljan problem. 

3. Rascjepkana obitelj 

Treći kulturološki čimbenik koji utječe na suvremenog tinejdžera 

jest rascjepkanost suvremene obitelji. Prema Gallupovu 

istraživanju mladih, provedenu prije nekoliko godina, 

četiri od deset američkih tinejdžera (39 posto) živi sa samo 

jednim roditeljem. U osam od deset slučajeva odsutni je roditelj 

otac. Isto je istraživanje pokazalo da 20 posto američkih tinejdžera 

živi s poočimom ili s nekom drugom odraslom muškom 

osobom koja živi s njihovom majkom. 6 

Sociolozi su uočili da je „raznolikost naših obitelji dosegnula 

nečuvenu brojku: imamo očeve koji rade dok se majke 

brinu o kućanstvu, i očeve i majke koji rade izvan doma, samohrane 

roditelje, osobe koje su u drugom braku povezale 

djecu iz prijašnjih brakova, parove bez djece, nevjenčane parove 

s djecom i bez njih, homoseksualne roditelje i skrbnike. 

Proživljavamo razdoblje povijesne promjene američkog obiteljskog 

života.“ 7 Jedan je drugi istraživač primijetio: „Još uvi- 

5 

James Garbarino, Lost Boys: Why Our Sons Turn Violent and How We 

Can Save Them, Free Press, New York, 1999., str. 6–7. 

6 

YOUTHviews 5, br. 9, svibanj, 1998., str. 2. 

7 

Jerrold K. Footlick, „What Happened to the American Family?“, u: 

Newsweek (posebno izdanje), zima/proljeće, 1990., str. 15. 

22


jek nisu prikupljeni podaci o posljedicama ove rascjepkanosti, 

ali stav je sociologa da su izravno povezane s mnogim društvenim 

tegobama kojima svakodnevno svjedočimo. Neka stajališta, 

stres, otuđenost... i smanjena razina pozornosti u izravnoj 

su vezi s naporima koji proizlaze iz prilagođavanja novim 

vrstama obitelji.“ 8 

Nije ništa novo da današnji tinejdžeri često odrastaju bez 

prisutnosti proširene obitelji. James Comer, ravnatelj Centra 

za dječje studije na Yaleu, u ovome vidi čimbenik gotovo jednako 

ključan kao što je raspad nuklearne obitelji. Govoreći o 

vlastitom djetinjstvu, Comer kaže: „Na putu od kuće do škole 

barem petero bliskih prijatelja mojih roditelja obavijestilo bi 

mi roditelje o svemu što sam napravio a nisam smio. Za današnju 

djecu to više nitko ne čini.“ 9 Tinejdžeri su se u prošlosti 

mogli osloniti na proširenu obitelj, zdravo susjedstvo, župu 

i razne zajednice. Suvremeni tinejdžer (i roditelj) najčešće 

nema ovu mrežu podrške. 

4. Poznavanje i izloženost seksualnosti 

Današnje otvoreno seksualno ozračje u kojem tinejdžeri 

odrastaju sačinjava potpuno drugačiju situaciju. Baby boom 

generacija 60-ih godina prošlog stoljeća pobunila se protiv 

tradicionalnog spolnog morala svojih roditelja, ali poznavali 

su pravila spolnosti i ponekad čak osjećali i krivnju kad bi ih 

prekršili. Međutim, suvremeni tinejdžer odrasta u svijetu koji 

ne poznaje moralni kodeks u spolnosti. Filmovi, mediji i glazba 

redom izjednačuju seks s ljubavlju i spolni odnos prikazuju 

kao očekivani dio veze. Zbog toga je ogroman broj tinejdžera 

spolno aktivan. 

8 

Eric Miller i Mary Porter, In the Shadow of the Baby Boom, EPM Communications, 

New York, 1994., str. 5. 

9 

Richard Louv, Childhood’s Future, Anchor, New York, 1990., str. 6. 

23


Tinejdžeri koji nisu spolno aktivni bore se s mislima poput: 

Propuštam li nešto važno? i: Je li sa mnom sve u redu? Spolno 

aktivni tinejdžeri, s druge strane, imaju negativne osjećaje: često 

se osjećaju iskorišteni, zloupotrijebljeni i prazni. 

U svijetu u kojemu tinejdžeri danas žive ne samo da je 

seks očekivani dio veze nego se sve veći naglasak stavlja i na 

zajednički život prije braka, a homoseksualni odnosi promiču 

se kao alternativni životni stil. I doista, riječi biseksualan i 

transrodan uobičajene su u vokabularu suvremenog tinejdžera. 

Seks je doslovno postao božanstvo, a svetišta i mjesta na 

kojima ga se štuje toliko su raznolika da je to teško i zamisliti. 

Eto, to je svijet u kojemu suvremeni tinejdžer mora ploviti, 

kroz vode koje su mu već same po sebi zastrašujuće zbog prirodnog 

buđenja seksualnosti. 

5. Neutralne moralne i religijske vrijednosti 

Na koncu, suvremeni tinejdžer odrasta u svijetu koji je 

doista postkršćanski. Na području religije i morala nema čvrste 

riječi. U proteklim naraštajima većina je Amerikanaca mogla 

razlučiti moralno od nemoralnog ponašanja. Ti su se moralni 

sudovi temeljili prvenstveno na judeokršćanskim svetim 

spisima. Ovo ne vrijedi za suvremenog tinejdžera. Po prvi put 

u američkoj povijesti čitav naraštaj odrasta bez utvrđenih moralnih 

vrijednosti. Vrijednosti su često neutralne, tinejdžeru se 

govori da je dobro sve ono što pruža dobar osjećaj. Ispravno i 

pogrešno relativno je. 

Razdoblje mladenaštva oduvijek je bilo vrijeme propitivanja 

religijskih uvjerenja. Tinejdžeri postavljaju pitanja o vjerskim 

uvjerenjima – ili neuvjerenjima – svojih roditelja. Kao i 

na drugim područjima života, oni žele razjasniti vlastiti identitet. 

Suvremeni se svijet od prijašnjeg razlikuje u tome što 

su naši tinejdžeri, zbog globalizma današnjeg svijeta, izlože- 

24


ni utjecaju brojnih religijskih uvjerenja – i putem suvremene 

tehnologije i putem prijatelja koji su uključeni u druge vjerske 

zajednice. 

Religija je suvremenim tinejdžerima važna. Nedavno je istraživanje 

pokazalo da otprilike pola tinejdžera (51 posto) religiju 

smatra važnim čimbenikom u oblikovanju svoje svakodnevice. 

10 Više od tri četvrtine tinejdžera (82 posto) poistovjećuje 

se s nekom organiziranom vjerskom skupinom. Trećina tinejdžera 

(36 posto) kaže da se osjećaju „vrlo“ ili „izuzetno“ bliskima 

Bogu, a više od pola njih osobno se opredijelilo da će živjeti 

za Boga (55 posto). 11 Četiri od deset tinejdžera (40 posto) 

izjavilo je da prisustvuju vjerskom bogoslužju barem jednom 

tjedno. 12 Današnje tinejdžere više zanima iskustvo koje proizlazi 

iz povezanosti članova jedne religijske skupine negoli apstraktno 

vjersko uvjerenje. Ako ih vjerska skupina prihvaća, 

ako je brižna i pruža im podršku, privući će ih pa makar se i ne 

slagali s mnogim uvjerenjima te skupine. 

Roditelji doista mogu pružiti vodstvo 

Eto, to je svijet u kojemu odrasta vaš tinejdžer. Dobra je vijest 

da suvremeni tinejdžeri traže vodstvo od svojih roditelja. 

U nedavno provedenom istraživanju tinejdžeri su izjavili da 

roditelji imaju više utjecaja od vršnjaka na sljedećim područjima: 

pri donošenju odluke o upisivanju fakulteta, o pohađanju 

vjerskih službi, o pisanju domaćih radova te o pijenju alkohola. 

Istraživanje je pokazalo da roditelji također imaju utjecaja 

na tinejdžerov odabir zaposlenja i planiranje karijere. Prijate- 

10 

Christian Smith i Melinda Lundquist Denton, Soul Searching: The 

Religious and Spiritual Lives of American Teenagers, Oxford University 

Press, New York, 2005., str. 40. 

11 

Ibid., str. 31, 40, 45. 

12 

Ibid., 37. 

25


lji pak imaju više utjecaja na neposrednije odluke, primjerice 

hoće li markirati nastavu, s kim će izlaziti, koju će frizuru odabrati 

i kakvu će odjeću nositi. 13 

Istraživanje je pokazalo da su tinejdžeri na pitanja: „Tko 

na tebe vrši najveći utjecaj kad donosiš važne odluke? Roditelji 

ili prijatelji?“ roditeljima pripisali najveći utjecaj kod donošenja 

odluka koje se odnose na to kakvim će osobama postati. 

Da, na vašeg će tinejdžera u nekim stvarima utjecati prijatelji, 

ali roditelji još uvijek imaju najveći utjecaj na mišljenje 

i ponašanje svojega tinejdžera. Ova je knjiga osmišljena tako 

da vam pomogne naučiti kako učinkovito ispuniti tinejdžerovu 

potrebu za ljubavlju te tako položiti temelje da i na drugim 

područjima njegova života imate što veći utjecaj. 

13 

YOUTHviews 5, br. 1, rujan 1997., str. 1. 

26

Sadržaj 

UVOD.......................................7 

1. Kako razumjeti današnje tinejdžere ..........13 

2. Roditeljska je ljubav ključna .................27 

3. Prvi jezik ljubavi: Riječi potvrđivanja .........41 

4. Drugi jezik ljubavi: Tjelesni dodir ............65 

5. Treći jezik ljubavi: Kvalitetno vrijeme ........85 

6. Četvrti jezik ljubavi: Djela služenja ..........113 

7. Peti jezik ljubavi: Darovi ...................131 

8. Otkrijte tinejdžerov primarni jezik ljubavi ...151 

9. Bijes i tinejdžeri...........................169 

10. Jezici ljubavi u obiteljima 

samohranih roditelja .....................194 

11. Ljubav i želja za neovisnošću ..............225 

12. Ljubav i potreba za odgovornošću .........246 

13. Volite svojega tinejdžera i kada pogriješi....268 

POGOVOR.................................284 

DODATAK: Pet jezika ljubavi – 

upitnik za tinejdžere ........................287 

ZAHVALE .................................293 

295

VERBUM d.o.o. 

Sinjska 2, 21000 Split 

Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 

E-mail: naklada@verbum.hr 

www.verbum.hr 

Tisak: 

Denona d.o.o. 

Tiskano u rujnu 2020.

Gotovo preko noći vaša simpatična kći i uvijek nasmijani sin 

pretvorili su se u mrzovoljne tinejdžere. Odgojne metode koje ste 

do sada uspješno koristili više ne djeluju. U takvim okolnostima kao 

roditelji nemoćno se pitamo: „U čemu griješimo? Što se najednom 

promijenilo?“ U ovom vodiču dr. Gary Chapman objašnjava na što 

roditelji trebaju pripaziti i otvoreno progovara o osobitim situacijama, 

primjerice obiteljima samohranih roditelja ili obiteljima u 

kojima tinejdžeri žive i s očuhom/maćehom i njihovom biološkom 

djecom. Pet jezika ljubavi tinejdžera neizostavan je suputnik uz čiju 

pomoć roditelji mogu s ljubavlju pružiti tinejdžerima potporu dok 

rastu i sazrijevaju. 

U ovoj sjajnoj knjizi pronaći ćete jasne i precizne upute: 

• kako tinejdžeru djelotvorno izraziti ljubav 

• kako se nositi s tinejdžerovim bijesom i potrebom za neovisnošću, 

koji su nužne faze njegova razvoja 

• kako tinejdžeru djelotvorno postaviti granice, kako provoditi 

disciplinu i odrediti posljedice za prekršaje 

• kako tinejdžeru izraziti ljubav i pružiti podršku kada pogriješi – a 

pogreške su neizbježne! 

Iskušani koncept pet jezika ljubavi za sve koji su u bilo kakvom 

doticaju s tinejdžerima – u novom hrvatskom prijevodu! 

ISBN 978-953-235-717-2 

VERBUM 

98 kn www.verbum.hr

Pet jezika ljubavi TEEN_w

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?