DOĐI I VIDI 2

DOĐI I VIDI
UDŽBENIK KATOLIČKOGA VJERONAUKA ZA 2. RAZRED SREDNJIH ŠKOLA
Ivo Džeba • Mario Milovac • Hrvoje Vargić • Šime Zupčić
Salesiana

DOĐI I VIDI 2
mrežni sadržaji
Otiđi na:
vjeronauk.salesiana.hr
Upiši kôd.
Otvori udžbenik.
VjerApp mrežna platforma
Ovo je kôd namijenjen učeniku.
www.vjeronauk.salesiana.hr
(Tvoj kôd vrijedit će od početka školske godine.)

DOĐI I VIDI
UDŽBENIK KATOLIČKOGA VJERONAUKA ZA 2. RAZRED SREDNJIH ŠKOLA
Ivo Džeba • Mario Milovac • Hrvoje Vargić • Šime Zupčić
Salesiana
Zagreb, 2020.

IMPRESUM
Izdavač
Hrvatska biskupska konferencija (HBK)
Nacionalni katehetski ured (NKU)
Recenzenti
mr. sc. Anton Peranić
Velimir Mandić, mag. theo.
Nakladnik
Salesiana d. o. o.
Omiška 8, Zagreb
www.salesiana.hr
Za nakladnika
Mihovil Kurkut
Urednici
Marin Periš i Mihovil Kurkut
Izvršna urednica
Nada Babić
Mrežna platforma VjerApp
Marin Periš (urednik), Marino Pleić (koordinator), Mario Pavlović i Ivan Katić (programeri), Hrvoje Orlović
(grafički dizajner), Josip Ninac, Andrej Bunić, Matijas Knežević, Krešimir Lasić, Ivan Lovrić (snimatelji i
montažeri), Ivan Radiković (snimatelj), Jakov Matić (snimatelj), Matej Sunara, Marija Badurina ( montažeri),
Marija Balukčić (kviz), Odilon-Gbènoukpo Singbo (svećenik), Paula Zujić i Tin Tomić (kultura)
Lektorica
Vlatka Bišćan
Grafičko oblikovanje
Ivana Štrbić
Priprema
Salesiana d. o. o.
Tisak
Denona, Zagreb
Ovaj udžbenik i pripadajući mu mrežni sadržaj, kao redovitu nastavnu građu,
odobrila je Hrvatska biskupska konferencija na plenarnom zasjedanju 8. i 9. lipnja 2020.
Udžbenik Dođi i vidi 2 uvršten je u Katalog odobrenih udžbenika Rješenjem Ministarstva znanosti i obrazovanja,
KLASA: UP/I-602-09/20-03/00303; URBROJ: 533-06-20-0002 od 30. travnja 2020.
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001067590.
ISBN 978-953-205-199-5
Cijena: 90 kn
Težina: 0,38 kg
4

UVOD
DOĐI I VIDI
UDŽBENICI SALESIANA
NAŠE VRIJEDNOSTI:
* mladi na prvome mjestu
* uključivost
* znatiželja
* kultura rada
* identitet
* kultura dijaloga.
POMAŽEMO RAZVIJATI:
* suradničko učenje
* kritičko razmišljanje
* medijsku pismenost
* povezivanje s drugim predmetima
* osobnu i društvenu odgovornost
* samostalnost u radu i mišljenju.
Dođi i vidi 2 – mrežni dio
Dođi i vidi 2 ima i mrežnu podršku. Na jednostavnoj mrežnoj stranici nalazi se
različita dodatna građa kao nadopuna tiskanomu udžbeniku, s kojim čini neodvojivu
cjelinu. Mrežni dodatci podijeljeni su u četiri kategorije: proširenje sadržaja,
produbljenje sadržaja, kultura te vježbe. Neke ćete mrežne dodatke proučiti s
vjeroučiteljem, a sveukupnoj dodatnoj građi možete pristupiti u bilo kojem trenutku.
1.1
Ovakav ćete znak često susretati u tiskanom udžbeniku. Upućuje da se
sadržaj određenoga teksta ili slike širi i nadopunjuje na mrežnoj stranici.
Znak ima dva broja − prvi označuje temu, a drugi se odnosi na
redni broj mrežnoga sadržaja. To će vam pomoći da odabrane sadržaje
vrlo lako pronađete među mrežnim dodatcima za svaku pojedinu
temu.
www.vjeronauk.salesiana.hr – mrežna stranica na kojoj se nalaze dodatni
sadržaji: tekst, slika, kviz, mrežna poveznica, zvučni ili videozapis.
Kôd – omogućuje pristup mrežnoj stranici i sadržaju koji vas zanima, a
nalazi se na unutarnjoj strani korica udžbenika.
Na mrežnu stranicu vaš vjeroučitelj može staviti i dodatnu građu. Ako učenici
žele pristupiti dodatnoj građi koju dodaje njihov vjeroučitelj, vjeroučitelj treba
upisati kôd svakoga učenika u odgovarajući razred na mrežnoj stranici.
5

DOĐI i VIDI 2
udžbenik + mrežni dodatci
www.vjeronauk.salesiana.hr
NACRT
* slikovito sažeta tema
* pomaže zapamtiti najvažnije pojmove
* nacrt nije „šalabahter“
VJEŽBAONICA
* vaša rubrika
* poziv da proširite temu i date joj osobni pečat
* poticaji i konkretni prijedlozi za dublje
razmišljanje o predloženoj temi
Kako se
služiti
ovim
udžbenikom?
KULTURA
* umjetnost: tekst, slika,
glazba, film
* umjetnički pogled na otajstvo života
* divljenjem do spoznaje
6

DVOLISNICA
* velika fotografija
* naslov teme
* pitanja koja
traže odgovore
* dodatna građa:
knjige, glazba, filmovi
TUMAČ ZNAKOVA
megafon
jasno i glasno
dokument
označuje crkveni dokument
oblačić
navodi različita mišljenja
ZAGRIJAVANJE
* tekstovi, mišljenja,
svjedočanstva
* uvodi u temu
* katkada donosi mišljenja
koja nisu u skladu s
kršćanskim razmišljanjem
Biblija
donosi tekst iz Svetoga pisma
OSNOVNI SADRŽAJ
* temeljne spoznaje o temi
* riječi poznatijih osoba
* navodi iz Svetoga pisma
i crkvenoga Učiteljstva
* različita mišljenja koja
traže čitateljev stav
7

SADRŽAJ
Uvod ...................................................................................................................... 5
ZA SLOBODU STVORENI
KRISTOVOM TIJELU PRIDRUŽENI
01 Za slobodu oslobođeni ......................................................................................... 10
Jesmo li slobodni? ................................................................................................... 13
Zarobljen, a slobodan .............................................................................................. 14
Sloboda ravnodušnosti ............................................................................................ 15
Slobodom u neslobodu ............................................................................................ 15
Izabrati dobro ........................................................................................................ 16
Na slobodu pozvani ................................................................................................. 17
02 Zrela i odgovorna sloboda ................................................................................... 20
Živi i pusti druge da žive .......................................................................................... 23
Tko je pravi prijatelj? ............................................................................................... 23
Reći „da” drugima .................................................................................................... 24
Sudjelovanje u životu zajednice ................................................................................. 25
Kako postati junakom? ............................................................................................ 26
Sloboda za ljubav .................................................................................................... 26
03 Najslobodniji čovjek ............................................................................................ 30
Neposlušni Isus? ...................................................................................................... 33
Odnos prema nepravdi ............................................................................................ 33
Sloboda kao neovisnost ........................................................................................... 34
Sloboda i snošljivost ................................................................................................ 35
Sloboda za ljubav bez kraja ...................................................................................... 35
Istina oslobađa ...................................................................................................... 36
Je li Isus nedostižan ideal? ........................................................................................ 37
04 Crkva – sveta i grješna ......................................................................................... 40
Čovjek nije otok ...................................................................................................... 43
Zajednica pozvanih i poslanih ................................................................................... 44
Proturječnosti Crkve? ............................................................................................... 45
Nebo dotiče zemlju ................................................................................................. 46
Majka Crkva ........................................................................................................... 46
Marija majka .......................................................................................................... 46
05 (P)ostati kršćaninom ............................................................................................ 50
Čudo Božjega prilaženja čovjeku ............................................................................... 53
Postati kršćaninom ................................................................................................. 53
Krštenje – vrata u vjeru ........................................................................................... 54
Potvrda – sakrament zrelosti ..................................................................................... 55
Euharistija – hrana za život vječni .............................................................................. 56
06 Različiti darovi, jedna Crkva ................................................................................. 60
Ima mjesta za svakoga ............................................................................................. 63
Laici – svjedoci u svijetu ............................................................................................ 64
Zaređeni službenici ................................................................................................. 64
Redovnici – potpuno predanje ................................................................................... 66
Uspavana ili probuđena ljepotica? .............................................................................. 67
S Bogom lice u lice .................................................................................................. 67

07 Od barbara do sveučilišta ..................................................................................... 70
Novi narodi, ista vjera ............................................................................................. 73
Hrvati – prvi pokršteni Slaveni .................................................................................. 74
Otac nove Europe ................................................................................................... 74
Borba za prevlast .................................................................................................... 76
Svijetli sjaj mračnoga doba ....................................................................................... 76
Unutarnja obnova ................................................................................................... 77
08 Grijesi Crkve u srednjemu vijeku: istina i mitovi .................................................... 80
Što se uistinu dogodilo? ........................................................................................... 83
Istočni raskol .......................................................................................................... 83
Križarski ratovi ....................................................................................................... 85
Inkvizicija .............................................................................................................. 86
09 Između raskola i obnove ....................................................................................... 90
Čovjek u središtu .................................................................................................... 93
Vojna obrana kršćanstva .......................................................................................... 94
Potreba za unutarnjom obnovom .............................................................................. 94
Novi raskol ............................................................................................................ 95
Jean Calvin i Henrik VIII. ................................................................................................... 96
Svetačka obnova .................................................................................................... 96
Posljedice humanizma bez Boga................................................................................. 97
10 Evangelizacija – (ne)moguća misija ....................................................................... 110
Ite, missa est .......................................................................................................... 103
Biti misionar danas .................................................................................................. 104
Djelovati ekumenski ................................................................................................ 105
Prema jedinstvu ili dodatnoj razjedinjenosti ................................................................ 106
Nova evangelizacija ................................................................................................ 106
Misionari na mreži ................................................................................................... 107
11 Crkva služiteljica .................................................................................................. 100
(Ne)privlačnost služenja ........................................................................................... 113
Od robovanja do služenja ......................................................................................... 113
Nije učenik iznad učitelja .......................................................................................... 114
Crkva je služiteljica svijeta ........................................................................................ 115
Kršćansko i sekularno služenje .................................................................................. 116
Krist zapovijeda i pomaže ......................................................................................... 117
12 Služiti istini .......................................................................................................... 120
Istina u svijetu medija .............................................................................................. 123
Čovjek kao mjerilo istine .......................................................................................... 123
Što je istina? ........................................................................................................... 124
Odvažno na strani istine .......................................................................................... 125
Vjera se ne protivi istini ........................................................................................... 126
Ima li Crkva monopol na istinu? ................................................................................ 127
Pojmovnik ............................................................................................................... 132
Kazalo pojmova ........................................................................................................ 136
Kazalo imena ............................................................................................................ 137
Bibliografija ............................................................................................................. 139
Umjetnička djela ....................................................................................................... 142
Autori fotografija ....................................................................................................... 143
NA VJERNOST EVANĐELJU POZVANI
NAVIJEŠTATI I SLUŽITI POSLANI
DODATCI

01
ZA SLOBODU
OSLOBOĐENI

Moglo bi koristiti
Pitanja koja traže odgovor
1. Je li čovjekova sudbina zapisana u
zvijezdama ili ju on sam stvara?
2. Čime je sve čovjek uvjetovan ili
ograničen?
3. Može li čovjek biti slobodan usprkos
ograničenjima?
4. Koja je razlika između slobode
ravnodušnosti i slobode za izvrsnost?
5. Što čovjeka čini istinski slobodnim?
Knjiga:
Tomislav Ivančić, Ovisnost i sloboda,
Teovizija, Zagreb, 2000.
Film:
Mandela: put do slobode (Mandela, Long
walk to freedom), Justin Chadwick,
2013., Ujedinjeno Kraljevstvo.

zagrijavanje
Naš je mozak izgrađen od molekula, naše odluke dolaze
iz naših mozgova, što znači da moraju biti učinak kretanja
molekula u našemu mozgu.
Jerry Coyne, biolog
Kada se boriš protiv sudbine, sudbina ti uzvraća. Neke
su stvari jednostavno zapisane u zvijezdama. Možeš pokušati,
ali ne možeš pobjeći onomu što se treba dogoditi.
Aisha Saeed, književnica
Čovjek je zacijelo slobodan, čim može razumjeti i prihvatiti
zapovijedi Božje. I ima slobodu, može jesti ’sa svakoga
stabla u vrtu’. Ali ta sloboda nije neograničena: mora
se zaustaviti pred stablom ’spoznaje dobra i zla’, budući
da je pozvana prihvatiti moralni zakon što ga Bog daje
čovjeku. Zapravo, baš u tome prihvaćanju sloboda čovjeka
nalazi svoje istinsko i potpuno ostvarenje.
Ivan Pavao II., papa
1. Koliko su naše odluke učinak procesa u našemu mozgu, a koliko su plod
duhovne čovjekove stvarnosti? Može li čovjek biti slobodan od procesa
u svojemu mozgu? Ako smatrate da može, navedite u kojim je to prilikama
moguće.
2. Ako je čovjekova sudbina zapisana u zvijezdama, možemo li uopće govoriti
o ljudskoj slobodi? Obrazložite svoj odgovor.
12
3. Što znači da je čovjekova sloboda ograničena? Kakav je odnos slobode
i morala?

ZA SLOBODU OSLOBOĐENI 1
Jesmo li slobodni?
Od trenutka rođenja čovjek se suočava s mnogim psihičkim i društvenim
ograničenjima: očekivanjima sredine u kojoj živi, strahovima koji ga sputavaju
da ostvari ono što želi, unutarnjim prisilama koje mu umanjuju slobodu izbora
i tomu slično.
1.1
S nekim je ograničenjima čovjek rođen, a neka ograničenja sâm odabire. Svaki
izbor nužno je i odricanje: kada tko odabere upisati se u određenu školu,
odriče se upisivanja u bilo koju drugu školu; kada tko odabere bračnoga suputnika,
odriče se svakoga drugoga mogućega bračnoga suputnika. U životu
čovjek može mnogošto birati, primjerice prijatelje, odjeću ili grad u kojem će
živjeti, a mnogošto i ne može, primjerice roditelje, svoj stas ili državu u kojoj
je rođen.
Čovjek se rađa slobodan, a posvuda je u okovima.
Jean-Jacques Rousseau, filozof
Čovjek je kao tjelesno biće podložan
prirodnim zakonima. Stoga
su neki znanstvenici tvrdili da je
sve što čovjek čini zapravo posljedica
fizioloških procesa koji se odvijaju
u mozgu. Sloboda je samo
pričin, atomi i molekule u mozgu
zapravo određuju što će čovjek
odlučiti ili učiniti.
Takav stav ne razumije da čovjekove
odluke često prethode
onomu što se događa u mozgu.
Primjerice, kada tko odluči popiti
čašu vode, njegov mozak pošalje
poticaj ruci da uzme čašu. Radi
viših vrjednota čovjek često djeluje
suprotno poticajima svojega
mozga: netko je umoran i najradije
bi spavao, ali će pomoći prijate
lju koji ga je molio za pomoć.
13

1 ZA SLOBODU OSLOBOĐENI
Zarobljen, a slobodan
Gladan čovjek ne može vidjeti dobro i zlo. On samo vidi hranu.
Pearl Sydenstricker Buck, književnica
1.2
Mi koji smo živjeli u koncentracijskom logoru možemo se prisjetiti
ljudi koji su hodali barakama tješeći druge i dajući im svoj zadnji
komad kruha.
Viktor Emil Frankl, psihijatar
1.3
Židovski psihijatar Viktor Frankl preživio je logor u Auschwitzu te drži da čovjek
može sačuvati trag duhovne slobode i slobode uma čak i u nemogućim
uvjetima duševnih i tjelesnih patnja u koncentracijskom logoru. Iako su živjeli
u zastrašujućim okolnostima, Frankl ističe da su zatvorenici uvijek mogli
odlučiti kako će se postaviti prema tim okolnostima: poštovati ili ne poštovati
svoje dostojanstvo i dostojanstvo drugih, sačuvati ili izgubiti ljudskost.
14

ZA SLOBODU OSLOBOĐENI 1
Sloboda ravnodušnosti
Samo čini što god želiš u životu. Jednoga dana sutra ne će doći.
Donald Cerrone, MMA-borac
U današnje vrijeme sve se više govori o slobodi. Tzv. slobodne veze danas se
smatraju znakom napretka. U ime slobode ljudi čine i ono što šteti njima samima,
primjerice njihovu zdravlju.
1.4
Slobodu ljudi obično shvaćaju kao mogućnost da čine ono što žele. Prema
tomu shvaćanju čovjek je slobodan ako se nitko ne miješa u njegove izbore. To
se shvaćanje slobode često naziva slobodom od (vanjskih preprjeka, utjecaja
drugih, zakonskih ograničenja i sl.). Sloboda od potrebna je kako bismo odluke
donosili samostalno (npr. ne želimo da nam drugi biraju prijatelje ili bračnoga
druga), ali to još nije potpuna sloboda. Shvaćanje slobode isključivo kao prava
da se čini što se hoće nazivamo slobodom ravnodušnosti.
Slobodom u neslobodu
Živeći slobodu kao slobodu ravnodušnosti, ljudi često nailaze na različite
teškoće. Primjerice, ako mladi čovjek u svojoj slobodi stalno provjerava mobitel
i želi biti dostupan na društvenim mrežama, počinju slabjeti njegovi međuljudski
odnosi te duševno i tjelesno zdravlje. Može li se to nazvati slobodom?
1.5
1.6
Današnje vrijeme mladima postavlja i mnogo veće izazove. Nikada se u povijesti
čovjeku nije nudilo toliko mogućnosti. Izabrati ono što je dobro postaje
sve teže. Ovisnost o internetu, alkoholu, drogama, kockanju te razni poroci,
primjerice pušenje, navike su u kojima čovjek žrtvuje vrjednote zdravlja i čestitosti
radi kratkotrajna užitka. Može li se to nazvati slobodom?
Ako se i dobre stvari rabe neumjereno, mogu se pretvoriti u ovisnost. Da bi bio
istinski slobodan, čovjek sve stvari treba rabiti onoliko koliko mu je dovoljno
za ostvarenje pravih vrjednota.
Sve mi je dopušteno! Ali – sve ne koristi. Sve mi je dopušteno! Ali
– neću da mnome išta vlada.
1 Kor 6, 12
15

1 ZA SLOBODU OSLOBOĐENI
Izabrati dobro
Uzmimo za primjer sviranje glasovira. Svatko može bez mnogo truda prstima
nasumce pritiskivati tipke, ali ishod takva nasumična pritiskivanja nije ugodan
nego neugodan zvuk. Iako osoba koja pritišće tipke ima mogućnost proizvoditi
zvukove, teško bi se moglo reći da je to pravi izričaj njezine slobode. Tko
želi zaista stvarati glazbu, morat će uložiti godine truda i discipline te dobro
poznavati glazbeno umijeće. Kako osoba bude napredovala u vještini sviranja,
tako će sviranje postajati sve lakše, a ta će osoba otkriti jednu sasvim novu dimenziju
slobode. Takva će osoba moći ne samo izvoditi različite skladbe nego
i skladati, tj. stvarati vlastitu glazbu.
1.7
Da bi čovjek bio istinski slobodan, nije dovoljno samo moći odabrati bilo što,
nego uvijek odabirati ono što je dobro i što čovjeka čini boljim. Takvo shvaćanje
slobode naziva se slobodom za (dobro, istinu, ljubav) ili slobodom za izvrsnost.
Sloboda nije oslobođenje od vanjskoga ograničenja koje me poziva
na ono što je dobro. Istinska je sloboda oslobođenje od unutarnje
prisile koja me priječi da izaberem ono što je dobro.
Christopher West, katolički publicist
16

ZA SLOBODU OSLOBOĐENI 1
Na slobodu pozvani
1.8
Čovjek žudi za slobodom, ali istovremeno uviđa kako neprestano pada u različita
ropstva. Često razvije kakvu navezanost, primjerice na stvari, društvene
mreže ili na vlastite ideje, što onda upravlja njime umjesto da time upravlja
čovjek sâm. Čovjek želi biti slobodan, ali shvaća da ne može uvijek sâm sebe
osloboditi.
Kršćanstvo naučava da je svaki čovjek stvoren slobodan. Bog je, kao apsolutno
slobodno biće, u slobodi stvorio čovjeka na svoju sliku. No zbog svoje ranjenosti
grijehom čovjek je u stalnoj opasnosti da ponovno padne u ropstvo. Isus
kaže: „… tko god čini grijeh, rob je grijeha.“ (usp. Iv 8, 34). Čovjek ne može biti
istinski slobodan ako čini grijeh, štoviše grijeh sve više zarobljuje čovjeka.
Doista vi ste, braćo, na slobodu pozvani! Samo neka ta sloboda ne
bude izlikom tijelu, nego – ljubavlju služite jedni drugima.
Gal 5, 13
Zato je Bog poslao svojega sina Isusa Krista da oslobodi čovjeka od zarobljenosti
grijehom. Isus nam govori da je on istina koja će nas osloboditi (usp. Iv 8,
31). Krist je došao osloboditi čovjeka od grijeha i smrti kako bi se čovjek mogao
slobodno odlučiti za Boga.
Ako vas dakle Sin oslobodi, zbilja ćete biti slobodni.
Iv 8, 31–36
Kršćanin se uvijek iznova treba odlučivati za dobro i istinu, za Boga. Ipak, Bog
čovjeka ne prisiljava da se odluči za njega. Bog poziva čovjeka i objavljuje mu
se, ali poštuje čovjekovu slobodu da se odluči za ili protiv njega. Svoje zakone
Bog čovjeku ne nameće nego mu ih predlaže. On je čovjeka stvorio slobodnim
i želi da čovjek slobodno prihvati spasenje.
Bog te stvorio bez tvoje volje, ali te ne će spasiti bez tvoje volje.
sv. Augustin, teolog
17

kultura 1
Oproštaj Zrinskoga i Frankopana od Katarine Zrinske, Oton Iveković
Zapis o štitu
Poiskah štit dobri
da štiti me.
Bacih ga potom dobrog
jer tišti me.
Mak Dizdar
Moje drago srce
Moje drago srce. Nemoj se žalostiti zbog ovoga moga pisma,
niti uznemiriti. Po Božjoj volji, sutra će o desetoj uri meni odsjeći
glavu, tako isto i tvojemu bratu. Danas smo jedan drugomu
od srca oprostili. Zato ja sada, po ovomu pismu, tražim
od tebe jedan vjekovječni zbogom, tebe moleći da ako sam te
u čemu povrijedio, ili ti se čime zamjerio (što ja dobro znam),
oprosti mi. Neka Bog bude hvaljen, ja sam se dobro pripravio
za smrt, ne plašim se, ja se uzdam u Boga svemogućega koji
me je na ovomu svijetu ponizio da će se to više meni smilovati,
i ja ću ga moliti i prositi (a nadam se sutra doći k njemu)
da se mi zajedno pred njegovim presvetim prijestoljem u slavi
vječnoj sastanemo. Više ti ništa ne znam pisati, ni za sina, niti
o našemu siromaštvu. Sve prepuštam Božjoj volji. Ti se ništa
ne žalosti jer je tako moralo biti.
U Novom Mjestu, uoči zadnjega dana moga života, 29. dan
travnja mjeseca, o sedmoj uri predvečer, ljeta 1671.
Neka gospodin Bog blagoslovi tebe s mojom kćeri Aurorom
Veronikom.
grof Petar Zrinski
Pismo Petra Zrinskoga supruzi Katarini dan uoči pogubljenja
1.9
A ŠTO VI KAŽETE?
1. Koje je sve darove Bog dao čovjeku
darujući mu slobodu?
2. Je li u rečenici Sve prepuštam Božjoj volji.
riječ o slobodi za izvrsnost ili slobodi
ravnodušnosti?
3. Neki se ljudi zatvaraju u svoju sigurnost
i skrivaju iza vlastitoga štita.
Kad životni štit može postati teretom?
vježbaonica 1
RASPRAVITE
Podijelite se u skupine i raspravite o pitanjima:
1. Robuju li mladi mišljenjima i komentarima drugih kada
objavljuju slike i statuse na društvenim mrežama? Koji
motivi potiču mlade da objavljuju na društvenim mrežama?
Jesu li mladi pritom zaista slobodni?
2. Treba li izabrati fakultet prema vlastitim sklonostima ili
prihvatiti želje i savjete roditelja?
3. Kakvi sve strahovi mogu ometati ili spriječiti čovjeka da
učini kakvo dobro?
UČINITE
Podijelite se u skupine. Svaka skupina neka napravi plakat
o temi: sloboda. Plakat podijelite na dva dijela: prvi dio
naslovite Sloboda ravnodušnosti, a drugi dio Sloboda za izvrsnost.
Ispod svakoga naslova navedite nekoliko natuknica
koje se odnose na naslov. Natuknice mogu biti citati iz
Svetoga pisma, iz književnih djela, poslovice i mudre izreke,
naslovi pjesama, novinski naslovi ili karikature.
SAZNAJTE
1. Istražite i saznajte važne podatke o životu sv. Maksimilijana
Kolbea:
a) u razdoblju prije Drugoga svjetskoga rata
b) za vrijeme zatočeništva u Auschwitzu.
2. Istražite i saznajte što je zajednica Cenacolo? Kako pomaže
ljudima da se oslobode ovisnosti?
18

Kip slobode, Fréderic Auguste Bartholdi
Dubravka (ulomak)
O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti!
Ivan Gundulić
„I have a dream”
Kažem vam danas, prijatelji moji, usprkos poteškoćama današnjice
i sutrašnjice, ja još sanjam. To je san koji je duboko ukorijenjen
u američkom snu. Sanjam da će se jednoga dana ova nacija
izdići i da će živjeti po kredu svojega postojanja: Za nas je ova istina
sama po sebi očita: svi su ljudi stvoreni jednakima.
I kada se to dogodi, kada dopustimo slobodi da odzvanja, kada
dopustimo da odzvanja iz svih sela i zaselaka, iz svake države i
svakoga grada, tada ćemo moći ubrzati dolazak dana ​kad će sva
djeca Božja, crnci i bijelci, židovi i pogani, protestanti i katolici,
dana kojeg će svi oni pružiti ruke jedni drugima i moći pjevati
stare crnačke duhovne pjesme: Konačno slobodan! Konačno slobodan!
Veliki svemogući Bože, mi smo konačno slobodni!
Martin Luther King, Ja imam san
(ulomak govora u Washingtonu, 28. kolovoza 1963.)
NACRT TEME
RASPRAVITE
Uredite raspravu potaknutu riječima pape Ivana Pavla II.:
Sloboda se ne sastoji u tome da činimo što želimo, nego da imamo
pravo učiniti ono što je ispravno.
Što znači da se sloboda sastoji u pravu čovjeka da čini što
je ispravno? Ima li čovjek pravo činiti i ono što nije ispravno?
Svoj odgovor potkrijepite primjerom.
1.10
IZVRSNOST
DOBRO
ISTINSKA
SLOBODA
čovjek bira
RAVNODUŠNOST
ZLO
ROPSTVO
GRIJEHA
19