18.06.2020 Views

APOTEKARSKI GLASNIK BROJ 1, JUN 2020

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Batut” iz 2014. godine, u periodu od 12

meseci lekove iz grupe anksiolitika, sedativa

i hipnotika uzimalo je 22,4% ispitanika iz

opšte populacije (13,9% muškaraca i 30,9%

žena). Našim istraživanjem, koje je obuhvatilo

studentsku populaciju na Medicinskom

fakultetu u Beogradu, dobijeni su alarmatni

rezultati. Iako bi se očekivalo da su studenti

medicine manje skloni uzimanju lekova iz

ove grupe, a u skladu sa svojim godinama

i znanjem, podaci pokazuju da je čak 22%

studenata i 25% studentkinja uzimalo neki

od benzodiazepinskih preparata za potrebe

ublažavanja studentskog stresa (ikada).

Ako se posmatra period od poslednjih 12

meseci – 15,6% svih anketiranih studenata

je koristilo benzodiazepine. S druge strane,

primena benzodiazepina u većini evropskih

zemalja pokazuju silazni trend poslednjih

godina. Primera radi, Finska koja je imala

visoke stope zloupotrebe, poslednjih godina

je odgovarajućim merama smanjila procenat

primene benzodiazepina u opštoj populaciji

ispod 10%.

Ako se medikalizacija posmatra kao trend

pomeranje granica sa zdravlja na bolest

i tendencija sve veće, neracionalne potrošnje

lekova, možemo svakako govoriti o

medikalizaciji života. Pojedini lekovi, poput

benzodiazepina, definitivno se u prevelikom

procentu koriste u našoj populaciji,

ukazujući na mogućnost neracionalnog

propisivanja i zloupotrebu, kao i na neophodnost

sprovođenja strožijih mera u cilju

postizanja bolje kontrole prilikom njihovog

propisivanja. S druge strane, benzodiazepini

su efikasni i gotovo nezamenjljivi lekovi

u pojedinim indikacionim područjima, te

su neophodna dalja kvalitativna istraživanja

koja bi omogućila da se utvrde svi faktori

koji utiču na njihovu prekomernu upotrebu,

kao i da se procene i potencijalno

revidiraju farmakoterapijski stavovi i propisivačke

navike od strane zdravstvenih

radnika.

Najvažnije je da se promeni stav i lekara i

pacijenata po pitanju lekova za smirenje

kao i da se prihvati činjenica da ti lekovi ne

mogu da reše problem već da samo kratkotrajno,

pod nadzorom lekara, pomognu

u suočavanju sa postojećom situacijom. •

Za kraj, da li možemo govoriti o medikalizaciji

života i koja je Vaša poruka?

22

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!