Osnove elektrotehnike II, udžbenik - Ljubomir Malešević

40
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II
Q U I UI sin (VAr ) . (3-32)
L L ind
Slika 3.21 – Serijski R-XL spoj – trenutačna snaga
Ukupna ili prividna snaga S uzima u obzir ireverzibilne gubitke i reverzibilni proces oscilacija.
Jednaka je geometrijskom zbroju aktivne i reaktivne snage, a mjeri se u VA.
Međusobni odnosi snaga iz trokuta snaga su:
S
P
2
Q
2
2
2
UI
cos UI
sin UI
, Q S sin , P S cos . (3-33)
Također vrijedi:
2
2 UR
P I R ;
R
Q
U
2
2
L
I X
L
;
X
L
2
2 U
S I Z . (3-34)
Z
Aktivna snaga, uz postojanje faznog pomaka, može biti manja ili najviše jednaka prividnoj snazi.
Omjer ovih snaga naziva se faktorom snage cos:
P
cos . (3-35)
S
Faktor snage pokazuje koliki dio prividne snage koju razvija generator, iskoristi trošilo u vanjskom
dijelu kruga. Često se u praksi kao karakteristika elektrotehničkih uređaja navodi i faktor snage. Rad u
uvjetima postojanja jalove snage je nepovoljan, jer se u graničnom slučaju čistoga reaktivnog trošila ne
razvija djelatna snaga, a generator radi s punim opterećenjem. Vodovi za prijenos električne energije
opterećeni su jalovom snagom i na njima nastaju dodatni gubitci.
Povećanje faktora snage postiže se paralelnim vezivanjem kondenzatora, čija jalova snaga reducira
induktivnu snagu. Taj se postupak zove kompenzacija faktora snage. Povećanje faktora snage
omogućuje potpunije iskorištenje nominalne snage generatora. Imajući na umu kako velik dio
elektrotehničkih uređaja (elektromotori, transformatori) ima osim djelatne i jalovu induktivnu snagu,
značaj kompenzacije faktora snage je očit. U cjelokupnom elektroenergetskom sustavu povećanje
faktora snage za 1 % može donijeti godišnje uštede koje se mjere u milijunima kWh električne
energije.