Osnove elektrotehnike II, udžbenik - Ljubomir Malešević

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II 203
Kada se elektromagnet „veže“ (engl. lock) za obrtno polje, motor dalje rotira jednakom – sinkronom
kutnom brzinom kao i obrtno polje (grčki: sinkron = istovremen).
Sinkroni motori pogodni su samo za velike snage, jer zahtijevaju uzbudnik. Primjenjuju se za pogon
kompresora, strojeva za mljevenje rude, u papirnoj industriji, tj. u pogonima koji zahtijevaju
konstantnu brzinu vrtnje. Imaju dobru korisnost. Brzina vrtnje ovisna je o frekvenciji, ali neovisna o
opterećenju. Nedostatak im je što nemaju vlastiti zaletni moment. Pri velikoj promjeni mehaničkog
opterećenja na osovini ispadnu iz sinkronizma i zaustave se.
Sinkroni generatori rabe se za proizvodnju trofazne struje u elektranama i kao pojedinačni električni
agregati.
Asinkroni motor
Rotor je napravljen u obliku vjeveričina (hrčkova) kola. Po njegovu su obodu smješteni vodiči (rebra)
koji su na objema krajevima spojeni s dva prstena kao na Slici 10.6.
Slika 10.6 – Rotor asinkronog motora
Obrtno magnetsko polje presijeca rebra rotora i inducira u njima EMS-e. Stvorene struje u vodičima
formiraju magnetski tok rotora. Rezultat interakcije polja statora i rotora je pojava elektromagnetske
sile [ F I(l B)
], jer se vodiči protjecani induciranom strujom nalaze u polju statora. Sila počinje
okretati rotor u smjeru obrtnog polja statora. Rotor teži da stigne magnetsko polje statora. Kada bi
zaista rotor dostigao brzinu zakretanja polja statora, zbog jednakih brzina ne bi bilo promjene
magnetskog toka, pa time ni induciranog EMS-a, odnosno struje. Prestalo bi djelovanje sile na rotor i
on bi se počeo zaustavljati. Ponovno bi relativna razlika u brzinama polja uzrokovala pokretanje
rotora. Krajnji je rezultat da je stvarna brzina rotora uvijek nešto manja od brzine okretanja
magnetskog polja statora. Zbog razlike u navedenim brzinama ovakvi se motori zovu asinkronim
motorima. Nazivaju se još i indukcijski, jer im se rad temelji na principu elektromagnetske indukcije.
Asinkroni motori imaju vrlo širok spektar uporabe. Primjenjuju se za pogon strojeva s velikom
zamašnom masom (npr. vuča vlaka), dizalica i alatnih strojeva, ali i za pogon kućnih aparata kao što su
perilice, šivaći strojevi i usisivači. Sastavni su dio i raznih vrsta ručnih alata. Motori manjih snaga u
uporabi su za pogon raznovrsne mjerne i upravljačke opreme.
Izvedba asinkronih motora je jednostavna, robusni su, jednostavno se pokreću i sigurni su u pogonu, a
moguće je upravljanje brojem okretaja.