Osnove elektrotehnike II, udžbenik - Ljubomir Malešević

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II 135
m
Gustoća magnetskog toka (magnetska indukcija) u jezgri: B
m
S
Iz krivulje ili tablice magnetiziranja B = f(H) za uporabljeni materijal jezgre očita se
pripadna jakost magnetskog polja H.
H
ml
Amplituda struje magnetiziranja: I
m
N
Efektivna vrijednost struje magnetiziranja: I
Za izmjerenu ukupnu struju I struja gubitaka je: I
2
Gubitci u bakru: PCu
I RCu
Gubitci u željezu: PFe
Puk
PCu
PFe
Fiktivni otpor željeza: RFe
2
I
Induktivni otpor: X
L
U
Rasipni induktivni otpor:
L
I
g
H
g
m
l
2N
U
X
, gdje je: U kU
I
.
7.2. Predmagnetiziranje istosmjernom strujom
I
2
I
2
U uvodu u ovo poglavlje pokazano je da induktivnost svitka s homogenom Fe jezgrom za zadane
dimenzije jezgre ovisi samo o relativnoj permeabilnosti r. S obzirom na oblik krivulje magnetiziranja
jasno je kako r ovisi o promjenama struje, odnosno jakosti magnetskog polja. Za određene primjene
promjena induktivnosti ostvaruje se tako da se, pored postojećeg svitka kojim teče izmjenična struja I~,
oko jezgre omota i drugi svitak protjecan istosmjernom strujom I=. Obično je istosmjerna komponenta
mnogo veća od izmjenične. Struje se superponiraju, pa je ukupan efekt osciliranje male sinusoidne
struje s amplitudom Im oko I=, kao na Slici 7.9.
Slika 7.9 – Predmagnetiziranje istosmjernom strujom
Time se postiže da se magnetizacija u ritmu promjene struje ne odvija oko nulte vrijednosti na petlji
histereze, nego oko neke točke T na krivulji magnetiziranja. Položaj točke T određen je iznosom
istosmjerne struje predmagnetiziranja (engl. bias current). Kako se promjene događaju unutar
određenih granica oko točke T, kvocijentom B/H ne može se odrediti permeabilnost. Posljedica
kolebanja struje I oko točke T (kolebanje je razlika između maksimalne i minimalne vrijednosti