Srednjovjekovna glazba by Deni Antolić

Srednjovjekovna
glazba

Politička karta i vjerska struktura Europe; 11. st.
Društveni i vremenski kontekst
Srednji vijek; 5.-15. st.
rani S.v.
♪ započinje padom Zapadnog Rimskog Carstva (476. g.)
♪ formiranje feudalizma
♪ velike seobe naroda, ratovi
♪ širenje kršćanstva, sve veći utjecaj crkve
♪ vladari, plemstvo i crkva; prevlast u društvu
♪ pismenost; svećenstvo
♪ neobrazovanost seljaka
razvijeni S.v.
♪ razvoj prometa i trgovanja
♪ formiranje gradova; patriciji, obrtnici, trgovci
♪ osnivanje sveučilišta; Bologna, Pariz
♪ Italija najrazvijenija u Europi; 14. st.

Karakteristike glazbe srednjeg vijeka
funkcionalna
crkvena vs. svjetovna
jednoglasje (rani s.v.) i
višeglasje (razvijeni/kasni s.v.)
pjevanje; a cappella (bez
instrumentalne pratnje) vs. uz
instrumentalnu pratnju
prvi notni zapisi
♪ jedna notna crta
♪ Prvo crkvena, zatim svjetovna glazba
Guido iz Arezza; 10./11. st., usavršio
♪ notacijski sustav (notne crte, ključevi)
♪ imenovao 6 tonova srednjovjekovne
ljestvice solmizacijskim slogovima
Neumatska notacija; 6.-13. st.,
jednoglasna glazba, znakovi iznad teksta
označavaju visinu tonova
Guido iz Arezza
Menzuralna notacija; 13.-16. st., višeglasna
glazba, bilježenje visine tonova
Notacija srednjeg vijeka

Crkvena glazba ranog s.v.
Byzantine chant
glagoljaški silabički; 1 slog – 1 ton
♪ antifonalni; svi zajedno 2 skupine naizmjenice
pjevaju po 1 stih
♪ responzorijalni; solist naizmjenice pjeva s ostalima
gregorijanski koral; crkveno jednoglasno pjevanje
crkvena je glazba odvojena od svjetovne
♪ po papi Grguru I. Velikom; reformator crkvenog
pjevanja
♪ latinski jezik
♪ jednoglasno a cappella pjevanje
antifonarij; zbirka odabranih tekstova crkvenih
napjeva bez notacije
Gregorijanski koral
Antifonarij; Krštenje Isusovo,
Zadar, Franjevački samostan
Hildegard iz Bingena; njemačka redovnica,
prva poznata skladateljica
Ranokršćanska ikona pape Grgura I.
Pjevani stavci mise pripadaju
gregorijanskom koralu s
izvanbiblijskim tekstovima

Svjetovna glazba ranog s.v.
Golijardi
Žongleri
Trubaduri
Eno Sagrado En Vigo
instrumentalna, vokalnoinstrumentalna glazba; prati
događaje iz svjetovnog života, izvođena na trgovima,
dvorovima
instrumentalna se glazba rijetko zapisivala,
improvizacija
srednjovjekovni zabavljači
♪ žongleri; putujući glazbenici, nepismeni
♪ golijardi; siromašni studenti, sastavljali su i izvodili
igrokaze, pjesme, kritika društva
♪ trubaduri; dvorski pjesnici na narodnom jeziku i
skladatelji
plesovi; saltarello, estampide, trotto…
izvođena na trgovima

Mali bubanj
Instrumentarij
manji opseg tonova, slabija jačina
žičani, trzalački
♪ lutnja
♪ psalterij
♪ hurdy – gurdy
žičani, gudački
♪ rebek
♪ viela
puhački
♪ rog
♪ šalmaj
udaraljke
♪ mali bubanj
puhačko glazbalo s tipkama
♪ orgulje
…

Guillaume de Machaut
Crkvena glazba razvijenog s.v.
organum; 9. st., rano polifono višeglasje, koralnoj se melodiji dodaje 1, a zatim više
novih melodija, u intervalima kvarte, kvinte i oktave
melizmatički organum; 12. st. zadnji koral u tenoru, dodaju se dva/tri glasa koji se
kreću u kraćim notnim vrijednostima, ponavljanje istog kratkog ritmičkog uzorka
♪ vrhunac u djelima skladatelja pariške Škole Notre Dame
srednjovjekovni motet; 13. st., novina, utemeljili skladatelji Škole Notre Dame
♪ ars antique stil (Pariz); gornje dionice organuma pjevaju različite tekstove/različiti
jezici, tenor izvodi kratki ulomak gregorijanskog korala, glasovi se usklađuju s
tenorom, ne i međusobno
višeglasna misa; 14. st., Misa Notre Dame
♪ ars nova stil; za 4 glasa, misni stavci: Kyrie, Gloria, Credo,
Sanctus - Benedictus i Agnus Dei
instrumenti strogo zabranjeni
In Rama sonat gemitus
Višeglasje; temelj za razvoj polifonije i harmonije bez kojih
se vokalna i instrumentalna glazba ne bi mogle razviti
Machaut skladatelj Mise
Notre Dame u dionici
tenora rabio je
gregorijanski koral
Crkva Notre - Dame; Srednji vijek

Portativ – male
prijenosne orgulje
Francesco Landini; najznačajniji
skladatelj talijaske ars nove
Svjetovna glazba razvijenog s.v.
rondrllus; svjetovni oblik u ars antiqui, vokalni kanon, glasovi
nastupaju jedan za drugim oponašajući melodiju prethodnog
šesteroglasnan, ljetni kanon
♪ John of Fornsete; Summer is ecumen (Ljetni kanon), jedina
šesteroglasna skladba nastala prije 15. st., najavljuje polifoniju
sljedećih stoleća
balada; 14/15. st., plesna strofna pjesma s pripjevom
ars nove; 14. st., procvat talijanske svjetovne glazbe
♪ raznovrsniji ritam
♪ promjena u odnosu među glasovima
♪ Squarcialupijev kodeks; najznačajniji izvornik o talijanskoj ars novi
Humanizam; kulturni pokret, zanimanje za kulturu Grčke i Rima,
povjerenje u čovjeka, razum i plemenitost
A Love Song

Crkveno muziciranje
Svjetovno muziciranje
Primjeri napjeva s.v.
Crkveni
♪ Himna Svetog Ivana
♪ Kyrie
♪ Unde quocumque
Svjetovni
♪ Corvus Corax
♪ Kalenda Maya
♪ Tempus est iocundum

Srednjovjekovna glazba u Hrvatskoj
Crkvena
♪ glagoljaško pjevanje; pjevanje obreda zapadne rimske Crkve na hrvatskoj inačici staroslavenskog
jezika
♪ pjesme koje nisu dio službenog rimskog obrednika, ali s njim povezane; od 9. st na Krku, Istri
Hrvatskom primorju, Lici i Dalmaciji
♪ glagoljaši koriste liturgijske knjige pisane glagoljicom, napjeve nisu zapisivali, usmena predaja
Svjetovna
♪ jedini poznati zapis srednjovjekovne svjetovne glazbe pronađen je u Zadru, dvolist kanconala s
troglasnim starofrancuskim i provansalskim šansonama

Izvori
Ambruš-Kiš, Ljubica; Perak Lovrinčević, Nataša; Šćedrov, Ljiljana. 2019. Glazbeni susreti 1. Profil
Klett. Zagreb.
Radić, Marija. 2015. Glazba Srednjeg vijeka. Infozona.hr. http://infozona.hr/news/glazba-srednjegvijeka/7873
(pristupljeno 4. travnja 2020.)
Srednjovjekovna glazba. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57610 (pristupljeno 4. travnja 2020.)
Prezentaciju izradio: Deni Antolić, 1.g