Blago iz školske škrinjice

BLAGO IZ ŠKOLSKE ŠKRINJICE

Povijest osnovnog školstva na području Like

Početci organiziranog obrazovanja u Lici vezani su za vrijeme

Vojne Krajine čijim preuređenjem, 1746. godine, započinje i

razvoj školstva na ličkom području. Temeljni cilj obrazovanja bio

je usmjeren stvaranju kvalitetnog časničkog i dočasničkog kadra.

Car Josip II. uveo je obaveznu osnovnu školu, a da se kod djece

podržava rad i poštenje uvedene su počasne i sramotne knjige.

U počasne su knjige upisivana imena primjerenih učenika, a u

sramotne knjige imena loših učenika.

„Šiba i batina“ – imala je važnu ulogu u krajiškim školama.

Tjelesne su se kazne, po propisu, izvršavale brezovom šibom u

prisutnosti nadučitelja.

Spomen-kolajna na preustroj školstva 1774. godine

Pruzeto iz: Cuvaj, Antun: Povijest za građu školstva.

Zagreb:Kr. Hrv. – Slav. – Dalm. zem. vlade, Odjela za

bogoštovlje i nastavu, 1910., sv. 1, str. 416

Pečat K. K. Szluiner Regiments

Normal-Hauptschule

Preuzeto iz: Cuvaj, Antun: Povijest

za građu školstva. Zagreb:Kr. Hrv. –

Slav. – Dalm. zem. vlade, Odjela za

bogoštovlje i nastavu, 1910., sv. 1,

str. 519

Općim školskim redom iz 1774. godine u sjedištima mjesta ili

pukovnijama osnivaju se Normalne škole, u većim gradovima

Glavne i Gradske, a u sjedištima župa Trivijalne škole u kojima

se poučavalo na njemačkom jeziku.

Sramotna knjiga Glavne učione u

Zagrebu, 1857. – 1893.

Preuzeto iz: Hrvatski školski muzej

1901. – 2001.. Zagreb:HŠM, 2001.,

str. 133.

Počasna knjiga Glavne škole u Karlobagu, 1828. – 1875.

Preuzeto iz: Hrvatski školski muzej 1901. – 2001..

Zagreb:HŠM, 2001., str. 132

U rujnu 1829. godine organiziraju se općinske narodne škole

u kojima su djeca podučavana u čitanju, pisanju, računanju i

vjeronauku. Za razliku od trivijalki u kojima je nastava bila na

njemačkom jeziku, u općinskim narodnim školama poučavalo

se na hrvatskom jeziku.

Za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića, donošenjem Prvog školskog zakona 1874.

godine, osnovna četverogodišnja škola postala je obavezna za svu djecu bez obzira na

stalež, narodnost, vjeru i spol. Prema zakonu sve su škole morale imati i školske vrtove

za praktičnu vježbu učenika iz vrtlarstva, voćarstva, poljodjelstva i pčelarstva. Uz opće

škole spojene su Opetovnice i potrebni stručni tečajevi, a nastavni jezik bio je hrvatski.

Zakonom o narodnim školama iz 1929. godine narodna škola bila je obavezna, a

obuhvaćala je četverogodišnju osnovnu školu i četiri razreda više narodne škole.

Školska vježba iz krasopisa, 1835. godine

Preuzeto iz: Cuvaj, Antun: Povijest za građu školstva. Zagreb:Kr.

Hrv. – Slav. – Dalm. zem. vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu,

1910., sv. 3, str. 103

Za vrijeme Drugog svjetskog rata mnoge su škole u Lici prestale

s radom. U ratnim uvjetima obrazovanje se odvijalo neujednačeno

s obzirom na poziciju civilne i vojne vlasti na određenom području.

Izvan prosvjetnog sustava NDH, partizanske su vlasti, na području

svoje uprave, najčešće organizirale improvizirane škole usmjerene

na analfabetsketečajeve i najosnovnije obrazovanje.

Nakon Drugog svjetskog rata obnavljane su se srušene školske

zgrade, a 1953. godine stvoren se jedinstven sustav osmogodišnjih

škola.

Tijekom Domovinskog rata, mnoge su ličke škole bile oštećene.

Iako je značajan broj školskih zgrada obnovljen, mnoge su školske

Abecedar narodnih učionica

iz 1848. godine

Preuzeto iz: Hrvatski

školski muzej 1901. – 2001..


Zakon o ustroju pučkih

škola i preparandija iz 1874




Početnica za opće pučke

škole iz 1881. godine




zgrade ostale zatvorene.


Primarno obrazovanje u Gospiću

U Gospiću je Glavna škola otvorena 1. studenoga 1764.

godine.

Bila je smještena u zgradi sadašnje Privredne banke

Zagreb, a park Kolakovac bio je školski vrt. Zgrada je 1885.

godine nadograđena, a koncem 19. stoljeća u nju je preseljena

dječačka i djevojačka škola.

Viša djevojačka pučka škola otvorena je 1890. godine. Od

1894. do 1897. godine postupno je uvođena naučna osnova

za ženski licej kako bi učenice koje žele, mogle nastaviti

školovanje u Ženskom liceju u Zagrebu.

Ispitno izvješće niže

dječačke škole u

Gospiću iz 1913. godine

HR-DAGS-58: OŠ dr.

Jure Turića Gospić.

Državni arhiv u

Gospiću.

Cijela osnovna škola služila je i kao vježbaonica učiteljskim

pripravnicima.

Glavni imenik niže

pučke djevojačke škole

iz 1913. godine

HR-DAGS-58: OŠ dr.


Državni arhiv u

Gospiću.

Reprodukcija

razglednice: Viša

djevojačka i niža pučka

škola u Gospiću

HR-DAGS-185: Zbirka

razglednica. Državni

arhiv u Gospiću.

Reprodukcija razglednice: Gospić škole: Građanska, osnovna i učiteljska

HR-DAGS-185: Zbirka razglednica. Državni arhiv u Gospiću.

II. osnovna škola u

Gospiću

HR-DAGS-185:

Zbirka razglednica.

Državni arhiv u

Gospiću.

Nacrt i plan djevojačke škola u Gospiću, 19. stoljeće.

Preuzeto iz: Holjevac, Željko:Gospić u Vojnoj Krajini. Zagreb:Hrvatski zemljopis, 2002., str. 59 i 60.

DAGS, Knjižnica, inv. br. 247/2002.

Osnovna škola dr. Jure Turića Gospić

Iz foto arhive OŠ dr. Jure Turića Gospić.



Godine 1957. osnivaju se osmogodišnje škole. Sva odjeljenja

nekadašnje osnovne škole, vježbaonice i niži razredi gimnazije

spojeni su u jednu Narodnu osmogodišnju školu. Nastava se odvijala

u dvije zgrade (Privredna banka Zagreb, Gospićko-senjska biskupija)

a 1958. podijeljena je na dvije škole: I. i II. osnovnu školu.

I. osnovnoj školi, 1958. godine promijenjeno je ime u Osnovna

škola „Nade Dimić“, a 1962. godine II. osnovna škola postala je

Osnovna škola „Vlado Knežević“. Godine 1972. ujedinjene su pod

imenom Osnovna škola „Narodni heroji Kata Pejnović i Nada

Dimić“. Pod tim imenom škola je postojala do 1991. godine kada je

promijenila ime u Osnovna škola dr. Jure Turića u Gospiću.

Osnovna škola u Gospiću organizirana je tada kao središnja škola s

područnim školama u Bilaju, Ribniku, Čitluku, Divoselu i Debelom

Brdu, a 1962. pripojene su joj i škole u Smiljanu, Bužimu, Brušanima

i Ličkom Novom.

Priredba povodom Dana mladosti, školska godina 1955. /1966.

HR-DAGS-58: OŠ dr. Jure Turića Gospić. Državni arhiv u Gospiću.

Nastavnički zbor, školska

godina 1957. /1958.

HR-DAGS-58: OŠ dr. Jure

Turića Gospić. Državni

arhiv u Gospiću.

Priredba za Dan škole, školska godina 1959. /1960.


Uređenje parka škole,

školska godina 1958.

/1959.

HR-DAGS-58: OŠ dr.


Državni arhiv u

Gospiću.

Mladi tehničari, školska godina 1958. /1959.


Tehnički odgoj, školska godina 1958. /1959.


Grupa kemičara, školska godina 1958. /1959.


Grupa slušača,

školska godina

1958. /1959.

HR-DAGS-58:

OŠ dr. Jure

Turića Gospić.

Državni arhiv u

Gospiću.

Tamburaška grupa

1985.

HR-DAGS-58: OŠ dr.


Državni arhiv u

Gospiću.



Područne škole u Ribniku, Čitluku i Divoselu prestale su raditi 1991. godine. Područna škola u Rastoci prestala je s radom 1994., u

Bužimu 1996., u Debelom Brdu 1998. i u Trnovcu 1999. godine. Osnovna škola u Metku pripojena je Osnovnoj školi dr. Jure Turića

1991. a s obzirom na nedovoljan broj učenika zatvorena je 2002. godine.

Lički Novi

Dvorazredna opća pučka otvorena je 1880. godine U školi je

otvoren samo prvi razred s dva odjela, a školu su pohađali učenici

s navršenih 6 do 10 godina. Poučavao se vjeronauk, čitanje ćirilice

i latinice, slovnica, usmeni i pismeni izraz misli, njemački jezik,

zemljopis i povjestnica, prirodopis i prirodoslovlje, računstvo,

mjerstveno oblikovanje i risanje, pisanje, gospodarstvo, pjevanje,

gimnastika i za djevojčice, žensko ručno djelo i kućanstvo.

Spomenica za pučku učionu u Novom 1882. godine


Spomenica za pučku učionu u Novom 1882.

godine

HR-DAGS-58: OŠ dr. Jure Turića Gospić.

Državni arhiv u Gospiću.

Smiljan

Trivijalna škola u Smiljanu osnovana je 1830.

godine. Dječačka i djevojačka škola spojene su 1886.

godine u jednu trorazrednu opću pučku školu. U

sastavu škole bile su škole u Lukovom Šugarju, Sušnju,

Trnovcu, Bužimu, Debelom Brdu (osnovana 1936.) i

Rastoki (osnovana 1940.).

Obje škole u Smiljanu spaljene su 1942. godine.

Nakon reforme školstva iz 1957. godine škola je

radila kao osmogodišnja no zbog smanjenog broja

učenika viši razredi su ukinuti 1965. godine. Nakon

Domovinskog rata i depopulacije zatvorene su škole

u Rastoci, Trnovcu i Bužimu.

Glavni imenik niže pučke škole u

Smiljanu iz 1904. godine

HR-DAGS-58: OŠ dr. Jure Turića

Gospić. Državni arhiv u Gospiću.

Školska zgrada u Smiljanu

Preuzeto iz: Tomljenović,

Ana: Smiljan i okolica

(Brušane, Trnovac, Bužim).

Zagreb-Smiljan:Meridijani,

2003., str. 141

Brušane

Trivijalna narodna škola otvorena

je 1846. godine s nastavom na

hrvatskom jeziku, a školska zgrada

je sagrađena 1895. godine. Do 1954.

godine postojala je četverogodišnja

škola, a od 1955. do 1957. mijenja

se svake godine sustav školovanja

da bi 1957. počela s radom kao

osmogodišnja škola „B“-tipa. Do

1962. godine radila je kao samostalna

osnovna škola kada je postala

područna škola Osnovne škole

„Vlado Knežević“ Gospić.

Škola u

Brušanima, 1935.

godina

Preuzeto iz:

Tonković,

Stipe:Sto pedeset

godina škole

u Brušanima.

Požega:Biblioteka

Slavonac, 2009.,

str. 18.

Trnovac

Reprodukcija razglednice: Pozdrav iz

Smiljana

HR-DAGS-185: Zbirka razglednica.


Jednorazredna pučka škola

sagrađena je i otvorena 1851. godine.

Nastava se održavala na njemačkom

jeziku. Od 1920. do 1940. bila je

dvorazredna s dva odjeljenja, a 1959.

godine bila je osmogodišnja škola.

Zatvorena je nakon Domovinskog rata.

Razredni

imenik

Državne

narodne

mješovite

škole u

Trnovcu.

HR-DAGS-58:

OŠ dr. Jure

Turića

Gospić.

Državni arhiv

u Gospiću.

Bužim

Pučka škola otvorena je 1894. godine. Do

izgradnje škole, 1930. godine, nastavu su

održavali svećenici u župnom stanu. Tijekom

Drugog svjetskog rata bila je opljačkana i

nastava se nije odvijala.

Glavni imenik Državne osnovne

škole u Ribniku, 1945. – 1947.



Školska zgrada u

Bužimu

Preuzeto iz:

Tomljenović, Ana:

Smiljan i okolica

(Brušane, Trnovac,

Bužim). Zagreb-

Smiljan:Meridijani,

2003., str. 253

Imenik/matica otpuštene djece iz niže

pučke škole u Bilaju, 1923. godina




Primarno obrazovanje u Otočcu

Pučka škola u Otočcu osnovana je 1727. godine kao trivijalna škola koja je

radila uglavnom za potrebe djece krajiških oficira.

Prva školska zgrada sagrađena je 1782. godine zbog velikog interesa za

školovanje i postala je Krajiška dječačka glavna škola. Djevojčice nisu išle u

školu do 1805. god. kada je počela raditi posebna škola za djevojčice.

Zgrada današnje Osnovne škole otvorena je 1939. godine za potrebe pučke

škole, a zbog nedostatka prostora nadograđena je 1959. i 1967. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata u Otočcu je radila pučka škola od 1. do 4. razreda

i niža gimnazija, da bi se 1948. godine ove škole spojile u sedmogodišnju školu

koja je postojala do 1953. kad je postala osmogodišnja osnovna škola „A“ i „B“

tipa. Već se 1960. godine ukidaju škole „A“ i „B“-tipa i postala je obavezna osnovna

osmorazredna škola pod imenom Osnovna škola „Moše Pijade“ Otočac.

U to vrijeme na području današnje osnovne škole djelovale su: Osnovna

škola Otočac s područnim odjeljenjima Prozor, Glavace, Podum i Škare,

Osnovna škola Kompolje s područnim odjeljenjima Brlog, Srpsko polje i

Drenov Klanac, Osnovna škola Ličko Lešće s područnim odjeljenjima Čovići i

Vrilo Gacke, Osnovna škola Švica s područnim odjeljenjem Lipovlje, Osnovna

škola Dabar s područnim odjeljenjima Glibodol i Petrinić polje, Osnovna

škola Sinac, Osnovna škola Ramljani, Osnovna škola Kuterevo.

Ispitno izvješće učenika više

pučke dječačke škole u Otočcu,

1897. – 1906.

HR-DAGS-55: Viša pučka

dječačka škola Otočac. Državni

arhiv u Gospiću.

Ispitno izvješće učenika više pučke

dječačke škole realnoga smjera u

Otočcu

HR-DAGS-55: Viša pučka dječačka

škola Otočac. Državni arhiv u

Gospiću.

Od 1995. godine škola u Otočcu radi pod imenom Osnovna škola Zrinskih

i Frankopana Otočac.

Osnovna škola Zrinskih i

Frankopana Otočac

Iz foto arhive OŠ Zrinskih i

Frankopana Otočac.

Zapisnici o pregledu rada Onovne

narodne škole Podum, 1947. – 1958.

HR-DAGS-125: Osnovna škola

Zrinskih i Frankopana Otočac.


Razredni imenik učenika prvog razreda

škole u Vrilu Gacke, školska godina

1959. /1960.

HR-DAGS-125: Osnovna škola Zrinskih

i Frankopana Otočac. Državni arhiv u

Gospiću.

Područna škola

Čovići

Iz foto arhive

OŠ Zrinskih

i Frankopana

Otočac.

Područna škola Prozor

Iz foto arhive OŠ

Zrinskih i Frankopana

Otočac.

Razredna knjiga učenika 1. – 5. Ratreda

Područnog odjeljenja Glibodol, školska

godina 1960. /1961.



Gospiću.

Izvješće za pučku učionu u

Ramljanjima, 1929. godina



Gospiću.

Područna škola

Hrvatsko polje

Iz foto arhive

OŠ Zrinskih

i Frankopana

Otočac.


Primarno obrazovanje u Otočcu

Kompolje

Do 1891. godine, kad je izgrađena zgrada škole, učenici iz Kompolja

pohađali su školu u Brlogu ili Švici. Škola je 1891. godine radila kao

jednorazredna, a 1923. pretvorena je u dvorazrednu. Nova školska

zgrada izgrađena je 1950. na temeljima stare. Već 1954. započinje s

radom kao osmogodišnja škola tipa „B“. Nakon četiri godine postala

je jedinstvena osnovna osmogodišnja škola. Područne škole imala je u

Hrvatskom Polju i Drenovom Klancu i Brlogu. Godine 1965. pripojena

je matičnoj školi u Otočcu.

Područna škola Kompolje

Iz foto arhive OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac.

Brlog

Godine 1781. godine, kad je sagrađena školska zgrada,

otvorena je u Brlogu trivijalna škola. Ukinuta je 1792. te ponovo

otvorena 1799. godine. Prigodom razvojačenja Vojne Krajine,

kuća vojnog kapetana predana je upravnoj općini Brlog, koja

je tu uredila pučku školu. Carsko-kraljevska škola koja je

postojala u Buniću preseljena je u Brlog 1815. godine i tada je

treći put otvorena kao državna škola. Škola u Brlogu postala je

četverogodišnja 1966. godine.

Kuterevo

Početci obrazovanja u Kuterevu

vezani su za 1829., a javna je škola

osnovana 1871. Školska zgrada

obnovljena je 1874. godine.

Razredni imenik učenika prvog razreda Narodne osnovne

petogodišnje škole u Brlogu, školska godina 1958. /1959.

HR-DAGS-125: Osnovna škola Zrinskih i Frankopana.


Švica

Školska obuka u nižoj pučkoj školi u Švici

započela je 1840. godine i bila je dvorazredna. Zbog

trošnosti zgrade, izgrađena je nova školska zgrada

1874. godine i škola je postala trorazredna, no, već

je 1884. godine ukinuta treća godina.

Izvješće o napretku učenika Učione u Prozoru,

1860. – 1885.

HR-DAGS-52: Narodna osnovna (niža pučka) škola u

Prozoru. Državni arhiv u Gospiću.

Glavni imenik državne narodne škole u Kuterevu,

1938. – 1960.

HR-DAGS-57: Osnovna (niža pučka) škola u Kuterevu.


Glavni imenik/ Matična knjiga učenika

niže pučke škole u Švici iz 1899. godine

HR-DAGS-53: Niža pučka škola u Švici.


Imenik učenika niže pučke škole u Sincu

za školsku godinu 1921. /1922.

HR-DAGS-54: Osnovna (niža pučka) škola

u Sincu. Državni arhiv u Gospiću.

Svjedodžba Šestogodišnje škole u

Lipovlju

HR-DAGS-56: Državna narodna

mješovita osnovna škola Lipovlje.


Izvješće o školi u Prozoru 1862. godine

HR-DAGS-52: Narodna osnovna (niža pučka) škola u

Prozoru. Državni arhiv u Gospiću.

Ličko Lešće

Osnovana je 1831. godine,

a nakon 1945. radila je kao

osmogodišnja škola. 1995.

Pripojena je osnovnoj školi

Zrinskih i Frankopana u

Otočcu.

Područna škola Ličko Lešće

Iz foto arhive OŠ Zrinskih i

Frankopana Otočac.

Glavni imenik državne narodne mješovite

osnovne škole u Kuterevu iz 1938. godine

HR-DAGS-57: Osnovna (niža pučka) škola u

Kuterevu. Državni arhiv u Gospiću.


Primarno obrazovanje u Perušiću

Godine 1773. osnovana je erarska trivijalna škola

(državna pučka škola) u Perušiću. Nastava se održavala

na njemačkom jeziku, a trajala je tri godine.

Do 1945. godine bila je četverogodišnja, a od 1945.

postala je sedmogodišnja osnovna škola. Godine 1952.

postala je osmogodišnja osnovna škola.

Od 1964. godine nosi ime Osnovna škola „Martin

Hećimović-Bracija“, a od 1990. Osnovna škola Perušić.

Neko vrijeme škola je bila mješovita, a 1883. godine

razdijeljena su dječaci od djevojčica, a škola se preselila

u zgradu koja se nazivala Predstojnikov stan.

Godine 1912. započela je gradnja nove školske

zgrade, a dovršena je 1914. godine. Nepovoljno stanje

školskih zgrada dovelo je do potrebe za izgradnjom

nove zgrade koja je otvorena 1982. godine.

Razredni imenik za narodne škole

učenika prvog razreda u Perušiću, školska

godina 1959. /1960.

HR-DAGS-161: Osnovna škola Perušić.


Predstojnikov stan

Iz foto arhive

materijala za

knjigu: Murgić,

Pavao; Jurčić,

Adolf: Školstvo

u Perušiću

1773. – 2010.

Gospić:DAGS,

2012. DAGS,

Knjižnica, inv. br.

1427/2013.

Nova školska zgradu u Perušiću

izgrađena 1982. godine

Iz foto arhive materijala za knjigu:

Murgić, Pavao; Jurčić, Adolf: Školstvo

u Perušiću 1773. – 2010. Gospić:DAGS,

2012. DAGS, Knjižnica, inv. br.

1427/2013.

Obiteljska kuća

pok. Ivice Sokolića

„Perjana“ u kojoj se

povremeno odvijala

nastava

Iz foto arhive

materijala za

knjigu: Murgić,

Pavao; Jurčić, Adolf:

Školstvo u Perušiću

1773. – 2010.

Gospić:DAGS, 2012.

DAGS, Knjižnica,

inv. br. 1427/2013

Malo Polje

Škola je sagrađena 1932. godine. Tijekom

Drugog svjetskog rata bila je zapaljena te u tom

vremenu nije bilo nastave. Za vrijeme obnove

zgrade, do 1948. godine, nastava se odvijala u

privatnim kućama. Zbog financijskih teškoća

i smanjenog broja učenika, nije se obnovila ni

zgrada škole. Danas škola u Malom Polju više

ne postoji.

Fotografija školske zgrade u

Malom Polju 2011. godine

Iz foto arhive materijala

za knjigu: Murgić, Pavao;

Jurčić, Adolf: Školstvo u

Perušiću 1773. – 2010.

Gospić:DAGS, 2012.

DAGS, Knjižnica, inv. br.

1427/2013.

Razredni imenik učenika 1. i 2. razreda Narodne osnovne škole u

Malom Polju, školska godina 1947. /1948.

HR-DAGS-161: Osnovna škola Perušić. Državni arhiv u Gospiću.

Urudžbeni zapisnik

Narodne šestogodišnje

škole Studenci

1956. – 1961.

HR-DAGS-161: Osnovna

škola Perušić. Državni

arhiv u Gospiću.

Studenci

Škola je sagrađena za vrijeme

Prvog svjetskog rata, a nakon

što je za vrijeme Drugog svjetskog

rata uništena, obnovljena

je 1946. godine. Nakon rata u

školi su se vodili tečajevi opismenjavanja

odraslih osoba. S

obzirom na nedostatak učenika,

škola je prestala s radom.

Ivčević Kosa

Škola u Ivčević Kosi postojala je

1926. godine i bila je trogodišnja. S

obzirom da su školu pohađali i učenici

sela Kose, Obućina i Gostovače,

izgrađene su dvije škole 1928. godine.

Škola je prestala s radom 1999. godine.

Gostovača

Nepoznati su podatci o

osnutku, no prema izjavama

lokalnog stanovništva

postoji od 1934. godine. S

obzirom na smanjen broj

učenika, škola je 1996. godine

prestala s radom.

Razredni imenik učenika drugog razreda

Narodne osnovne škole u Ivčević Kosi,

školska godina 1951. /1952.



Fotografija školske zgrade u Studencima

2011. godine

Iz foto arhive materijala za knjigu: Murgić,

Pavao; Jurčić, Adolf: Školstvo u Perušiću

1773. – 2010. Gospić:DAGS, 2012. DAGS,

Knjižnica, inv. br. 1427/2013.

Fotografija školske zgrade u Ivčević Kosi 2011. godine

Iz foto arhive materijala za knjigu: Murgić, Pavao; Jurčić,

Adolf: Školstvo u Perušiću 1773. – 2010. Gospić:DAGS,

2012. DAGS, Knjižnica, inv. br. 1427/2013.

Fotografija školske zgrade u Gostovači

2011. godine

Iz foto arhive materijala za knjigu: Murgić,

Pavao; Jurčić, Adolf: Školstvo u Perušiću

1773. – 2010. Gospić:DAGS, 2012. DAGS,

Knjižnica, inv. br. 1427/2013.


Primarno obrazovanje u Ličkom Osiku

Početak osnovnog školstva započinje

1859. godine osnivanjem škole u starom

Ličkom Osiku, koja je radila do 1954. godine

kada je izgrađena današnja zgrada škole u

naselju Lički Osik.

Osnovna škola „Stanko Opsenica“ Lički

Osik bila je matična škola i imala je tri

područna odjela, u Mušaluku, Širokoj Kuli

i Ostrvici.

Za vrijeme Domovinskog rata i u periodu

od 1991. do 1997. godine radila je u

područnom odjelu u Mušaluku, a nakon

rata je preseljena u svoju obnovljenu zgradu.

Današnje ime škole je Osnovna škola dr.

Franje Tuđmana Lički Osik.

Fotografija učenika ispred škole u starom

Ličkom Osiku, oko 1952. godine

Iz foto arhive Osnovne škole dr. Franje

Tuđmana Lički Osik.

Fotografija školskog

igrališta u Ličkom

Osiku, oko 1985.

godine

Iz foto arhive

Osnovne škole dr.

Franje Tuđmana

Lički Osik.

Fotografija učenika iz

škole u Ličkom Osiku,


/1962.

Iz foto arhive Osnovne

škole dr. Franje


Mušaluk

Pučka škola u Mušaluku osnovana je 1929., a školska zgrada

sagrađena je 1932. godine. Prestala je sa svojim radom 2009.

godine.

Područna škola

Mušaluk 2013.

godine

Iz foto arhive

Osnovne škole dr.

Franje Tuđmana

Lički Osik.

Široka Kula

U Širokoj Kuli, pučka škola osnovana je 1834. godine. Škole

su postojale i u zaseocima Kuzmanovači 1935. i Podovima

1937. godine. Škola je djelovala do Domovinskog rata. Ponovo

je započela s radom 2011. godine.

Ostrvica

Škola u Ostrvici osnovana je 1868. g. i

djelovala je do Domovinskog rata.

Područna škola Široka

Kula 2013. godine

Iz foto arhive Osnovne

škole dr. Franje


Iz ljetopisa Osnovne škole „Stanko Opsenica“

i srednje škole „Nikola Tesla“ u Teslingradu,

školska godina 1992. /1993.



Knjiga evidencije o odgojno-obrazovnom

radu učenika 2. i 4. razreda u Osnovnoj školi

„Stanko Opsenica“ u Teslingradu, školska

godina 1993. /1994.



Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Lički Osik 2013. godine

Iz foto arhive Osnovne škole dr. Franje Tuđmana Lički Osik.


Primarno obrazovanje u Karlobagu

Zgrada osnovne škole sagrađena je 1875.

godine zaslugom austrougarskog generala

Antona Mollinaryja iako je već 1755. godine

postojala pučka škola. Do 1875. godine

nastava se održavala u privatnim obiteljskim

kućama.

Godine 1848. škola je postala dvorazredna.

S godinama škola postaje trorazredna, a

nakon toga i četverorazredna.

Nakon Drugog svjetskog rata škola je

nosila ime Osnovna škola „Divko Budak“

Karlobag i bila je matična škola s područnim

odjeljenjima u Cesarici, Lukovu Šugarju, Barić

Dragi, Šušnju, Baškim Oštarijama i Ravnom

Dabru.

Panorama Karlobaga


Glavni imenik učenika niže pučke škole u

Karlobagu 1905. – 1943.

HR-DAGS-126: Osnovna škola Karlobag. Državni

arhiv u Gospiću.

Depopulacija, od sredine 20. stoljeća, te

slaba povezanost škola s udaljenim selima,

dovela je do zatvaranja svih područnih škola.

Od 1994. godine škola nosi naziv Osnovna

škola Karlobag.

Glavni imenik/matica učenika niže pučke

škole u Karlobagu 1905. godine

HR-DAGS-126: Osnovna škola Karlobag.


Tjedni plan rada i

dnevnik rada četvrtog

razreda Osnovne

škole u Cesarici,


/1948.

HR-DAGS-126:

Osnovna škola

Karlobag. Državni

arhiv u Gospiću.

Šušanj i Lukovo Šugarje

Škola su osnovane 1907. godine kao

jednorazredne pučke škole. U to vrijeme

Lukovo Šugarje i Šušanj bili su u sastavu

općine Smiljan.

Baške Oštarije

Škola je izgrađena 1925. godine iako je nastavu

od 1914. godine vodio župnik u svom

stanu. U prvi razred bila su upisana djeca od 7.

do 20. godine starosti. Školu su pohađali samo

dječaci, a od 1929. upisivale su se i djevojčice.

Zgrada osnovne škole u Šušnju

Iz foto arhive Osnovne škole Karlobag.

Razredni

imenik učenika

prvog razreda

narodne

osmogodišnje

škole u

Lukovom

Šugarju,

školska godina

1958. /1959.

HR-DAGS-126:

Osnovna škola

Karlobag.

Državni arhiv

u Gospiću.

Spomenica škole Sušanj 1970. – 1973.



Zgrada osnovne škole u Baškim

Oštarijama

Iz foto arhive Osnovne škole Karlobag.

Razredni imenik učenika trećeg razreda

narodne osnovne škole u Baškim

Oštarijama, školska godina 1951. /1952.



Barić Draga

Osnovna četverogodišnja škola otvorena je 1924. godine u privatnoj

kući. Školska zgrada sagrađena je 1938. godine. Škola je prestala s radom

1944. godine zbog ratnog stanja, ali se obuka nastavila već 1945. godine.

Od 1953. godine škola postala je šestogodišnja, a kasnije i osmogodišnja.

Od 1961. godine škola postala je područna škola osnovne škole u

Karlobagu, u kojoj se nastava odvijala od 1. do 4. razreda.

Arhiva narodne

škole Barić Draga iz

1963. godine

HR-DAGS-126:

Osnovna škola

Karlobag. Državni

arhiv u Gospiću.


Primarno obrazovanje u Brinju

Na prijedlog baruna Kleefelda, rješenjem dvorskog ratnog vijeća od

4. ožujka 1772., osnovana je u Brinju trivijalna škola kao peta njemačka

škola na ličkom području.

Reprodukcija

razglednice

Pozdrav iz Brinja

HR-DAGS-185:

Zbirka

razglednica.

Državni arhiv u

Gospiću.

Bila je to državna škola poluvojničkog tipa u kojoj se osposobljavao

niži kadar u krajiškoj upravi i vojsci. U školu su većinom išli dječaci, a

vrlo rijetko djevojčice. Na poticaj podmaršala Josipa baruna Filipovića,

u Brinju je 1879. godine podignuta sadašnja stara škola zgrada.

Godine 1840. otvorena je narodna škola u Prokikama, a 1850. u

Vodoteču.

U razdoblju između dva svjetska rata osnovane su pučke škole u

Rapajinom Klancu 1928. godine, a 1938. godine škola u Glibodolu.

Glavni imenik učenika petog

razreda Osmogodišnje škole

u Brinju


škola Luke Perkovića Brinje

Osnovna škola Luke Perkovića Brinje

Iz foto arhive Osnovne škole Luke Perkovića Brinje

U brinjskom kotaru je 1939. godine bilo 15 pučkih škola – Brinje,

Donja Kamenica, Draškovica, Jezerane, Križpolje, Letinac, Lipice,

Prokike, Plašćica, Rapajin Klanac, Stajnica, Škalić, Tužević, Vodoteč i

Glibodol.

Nakon Drugog svjetskog rata u selima Draženovići, Lučane, Županj

Dolu, Vojvoduši, Tominac Dragi, Križ Kamenica osnovane su nove

škole.

Škola je 1951. /52. bila sedmogodišnja. S vremenom je osnovna škola

u Brinju postala osmogodišnja, a školske godine 1965. /66. uselila se u

novu zgradu u kojoj se i danas izvodi nastava.

Godine 1973. godine postojao je Centar osnovnog obrazovanja

Glavni imenik za privatne

učenike Osnovne škole u

Vodoteču, 1958. godina


škola Luke Perkovića

Brinje

Glavni imenik učenika

Osnovne škole u Letincu,

1950. – 1960.


škola Luke Perkovića Brinje

Razredni imenik učenika

u Plaščici od 1. do 4.

razreda, školska godine

1936. /1937.


škola Luke Perkovića

Brinje

„Narodni heroji Brinja“ s sa školama „Srđan Uzelac“ u Brinju, „Ljubica

Gerovac“ u Stajnici, „Ivica Lovinčić“ u Križpolju i „Mile Lončar“ u

Vodoteču.

Danas se škola zove Osnovna škola Luke Perkovića Brinje.

Križpolje

Osnovana je 1830. godine kao narodna škola.

Osnovna škola u Križpolju

Iz foto arhive Osnovne škole Luke Perkovića

Brinje

Stajnica

Osnovana je kao narodna općinska škola 1831.

godine a nastava je održavana na hrvatskom jeziku.

Bila je mješovita a školovanje je trajalo 2-3 godine.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata škola je bila

zatvorena, a zbog lošeg stanja zgrade izgrađena je

nova 1947. godine i nalazila se u Tominac Dragi.

Zatvorena je 1961. godine.

Jezerane

Osnovana je 1832. godine kao

narodna trivijalna škola. Škola se isprva

nalazila u privatnoj obiteljskoj kući,

a onda je preseljena u novu školsku

zgradu oko 1914. godine.

Razredni

imenik učenika

Osnovne

narodne škole

u Križpolju,

školska godina

1946. /1947.

HR-DAGS-234:

Osnovna škola

Luke Perkovića

Brinje

Osnovna škola u Stajnici

Iz foto arhive Osnovne škole Luke Perkovića Brinje

Glavni imenik

učenika

Osnovne škole

u Stajnici,

1950. godine

HR-DAGS-234:

Osnovna škola

Luke Perkovića

Brinje

Razredni imenik

učenika prvog

razreda Osnovne

mješovite škole u

Jezeranama, školska

godina 1946. /1947.

HR-DAGS-234:

Osnovna škola Luke

Perkovića Brinje


Primarno obrazovanje u Kosinju

Škola u Gornjem Kosinju otvorena

je 1801. godine pod nazivom Carskokraljevska

trivijalna škola koja se ubrzo i

zatvorila. Ponovo je otvorena pučka škola

1826. godine, a 1834. godine pučku školu

dobio je i Donji Kosinj.

Kao trivijalna škola s njemačkim

nastavnim jezikom radila je od 1830.

do 1942. godine. Za vrijeme Drugog

svjetskog rata škola nije radila sve do

1945. godine kada je započela s radom kao

Narodna četverogodišnja škola. Godine

1951. postala je petogodišnja škola, 1952.

šestogodišnja, 1953. sedmogodišnja, a

1955. prerasla je u osmogodišnju školu.

Zgrada osnovne škole u Kosinju, 1958. – 1964.

HR-DAGS-198: Osnovna škola Anž Frankopan

Školska zgrada Osnovne škole Anž Frankopan

Kosinj, 2015. godina

Iz foto arhive Osnovna škola Anž Frankopan Kosinj

Godine 1961. prestale su s radom škole

u Ruji i Mlakvi.

Od 1973. godine zvala se Osnovna

škola „Bratstvo i jedinstvo“, a nakon

Domovinskog rata nosi ime Osnovna

škola Anž Frankopan Kosinj.

Proslava stogodišnjice osnutka i rada škole Gornji

Kosinj, 1930. godina


Školska kuhinja, školska godina 1956. /1957.


Nastup folklorne grupe iz Gornjeg Kosinja u Mlakvi, 1956. godina


Registar matične knjige Područne škole Lipovo Polje,

1967. godina


Kosinjski Bakovac

Škola je otvorena zaslugom Josipa Klobučara 1899. godine. Bila je

smještena u njegovoj privatnoj kući, a pohađali su je učenici iz Kosinjskog

Bakovca i Gornjeg Kosinja. Učenici su bili samo dječaci u dobi od 10 do

16 godina.

Nova školska zgrada sagrađena je 1909. godine. S obzirom na veliki broj

učenika, 1932. adaptirana je drvarnica kako bi se otvorila nova učionica.

Školska zgrada u Kosinjskom Bakovcu


Učenici 8. razreda za vrijeme velikog odmora


Mala škola s voditeljem


Prvi učenici koji su završili

osmogodišnju školu.

HR-DAGS-198: Osnovna škola Anž

Frankopan


Primarno obrazovanje u Klancu i Pazarištu

Klanac

Osnovana je 1825. godine kao trivijalna pučka seljačka škola.

Erarska državna škola u Klancu otvorena je 1834. godine kada

je preseljena iz Perušića.

Trivijalna pučka škola prestala je s radom 1942. godine, a ponovo

je otvorena 1945. godine pod imenom Narodna četverogodišnja

škola u Klancu.

Tijekom Drugog svjetskog rata, školske zgrade u Klancu su

izgorjele kao i školska dokumentacija, a nastava se održavala u

pomoćnim objektima škole do 1963. godine kada je izgrađena

nova zgrada.

Godine 1958. formirana je kao centralna osnovna osmogodišnja

škola s područnim školama u Aleksinici, Velikom Žitniku,

Kaluđerovcu i Kruščici, a od 1965. pripadaju joj i škole u Donjem

Pazarištu, Velikoj Plani i Kalinovači.

Oglasna knjiga šestorazredne osnovne škole u

Klancu, 1952. godina

HR-DAGS-127: Osnovna škola dr. Ante

Starčevića Pazarište Klanac

Knjiga utisaka posjetitelja Osnovne škole u

Klancu, 1963. – 1969.



Reorganizacijom školske mreže 1964. godine osnovana je

centralna škola pod imenom „Franjo Duić Piuz“ Klanac.

Danas se škola zove Osnovna škola dr. Ante Starčevića Pazarište

Klanac.

Škola u Aleksinici izgrađena je 1908. godine, a adaptirana 1961.

godine. Škole u Kaluđerovcu i Kruščici izrađene su poslije 1.

svjetskog rata i u školskim objektima izrađeni su i školski stanovi

za učitelje.

Zbog organizacijskih okolnosti škola u Kaluđerovcu prestala je

s radom 1962. godine, a od 1966. ugasile su se škole u Velikoj Plani

i Velikom Žitniku.

Oglasna knjiga Osnovne škole u

Klancu

HR-DAGS-127: Osnovna škola dr.

Ante Starčevića Pazarište Klanac

Osnovna škola dr. Ante Starčevića Pazarište Klanac

Iz foto arhiva Osnovne škole dr. Ante Starčevića Pazarište

Klanac

Donje Pazarište

Sredinom 19. stoljeća počela je s radom pučka škola

u Donjem Pazarištu. Nastava se održavala u dva stara

građevinska objekta koji su izrađeni 1870. g. za vojne

svrhe i potrebe vojne uprave u tom mjestu. Odlukom

Skupštine općine Gospić 1976. godine dobila je ime

„Narodni heroj Anka Butorac“ Donje Pazarište.

Izlet grupe učenika iz Kruščice i Aleksinice na

Plitvička Jezera, školska godina 1955. /1956.

HR-DAGS-127: Osnovna škola dr. Ante Starčevića

Pazarište Klanac

Glavni imenik učenika Osnovne narodne

škole u Žitniku, 1945. – 1947.



Glavni imenik

učenika

Osnovne

šestogodišnje

škole u Donjem

Pazarištu,

1946. – 1957.

HR-DAGS-127:

Osnovna

škola dr. Ante

Starčevića

Pazarište

Klanac

Kruščica

Otvorena je 1922. godine u privatnoj obiteljskoj

kući, a 1932. godine sagrađena je školska zgrada. Do

1956. bila je šestogodišnja škola kada je pretvorena u

osmogodišnju.

Godine 1965. potopljeno je selo Kruščica zbog

izgradnje HE Senj, stanovništvo je iseljeno a škola je

prestala s radom.

Školski odbor Osnovne narodne

škole Kruščica, 1956. – 1957.

HR-DAGS-127: Osnovna škola dr.

Ante Starčevića Pazarište Klanac


Primarno obrazovanje u Korenici i Donjem Lapcu

KORENICA

Korenica je 1801. dobila trivijalnu školu koju je

uzdržavao vojni erar. S obzirom da nije bilo zgrade za

školu, krajiška uprava odredila je jednu pekarnicu da

se prenamijeni za školsku zgradu. Prve godine je bilo

29 učenika. Od 1802. godine radila je kao državna

škola.

Prije Drugog svjetskog rata na području Korenice

osnovnu školu imala su sela Frkašić, Bjelopolje, Bunić,

Čanak, Kozjan, Debelo Brdo, Pećani, Šalamunić,

Krbavica, Trnavac, Korenica, Vrelo, Prijeboj, Plitvice

i Plitvički Ljeskovac, Ljubovo.

Nakon rata pristupilo se obnavljanju razrušenih

školskih zgrada pa su tako najprije obnovljene zgrade

u selima, a u Korenici tek 1970. godine.

Mreža osnovnih škola utvrđena je 1970. godine a

osnovno obrazovanje organizirano je u četiri škole –

Titova Korenica, Udbina, Ličko Petrovo Selo i Plitvice.

Reprodukcija razglednice: Pozdrav iz Korenice


Reprodukcija razglednice: Privrednikova omladina u Korenici


Reprodukcija razglednice: Pozdrav iz Korenice


DONJI LAPAC

Osnovno školstvo u Donjem Lapcu datira

od 1826. godine kada je osnovana niža pučka

škola.

Školski objekti građeni su u vremenu od

1960. – 1965. godine. Škola se najprije zvala

Osnovna škola »Donji Lapac« a potom OŠ

»Heroji Braće Popović«.

Obnovljena škola nakon stradanja u

Domovinskom ratu službeno je otvorena 20.

veljače 1996. godine.

Reprodukcija razglednice: Donji Lapac



Primarno obrazovanje u

Udbini

Na prijedlog baruna Kleefelda, dvorsko ratno

vijeće prihvatilo je 1773. godine prijedlog o

osnivanju pučke škole u Udbini. Škola je otvorena

za obučavanje djece krajiških časnika.

Od tog vremena pa do 1909. godine otvoreno

je na udbinskom području nekoliko škola. Osim

u Udbini otvorena je 1779. godine u Podlapači

(Podlapcu), 1869. u Srednjoj Gori, 1873. u

Mekinjaru, 1874. u Komiću, 1895. u Visuću, 1907.

u Svračkovom Selu i 1909. u Ondiću.

Škola u Udbini

Ličke novine

Gospić:Ličke novine,

1954. br. 27, str. 6. DAGS

Čitaonica. Inv. br. č

136/2002

Za vrijeme Drugog svjetskog rata mnoge su

škole bile zapaljene kao i školska dokumentacija.

U jesen 1942. otvorene se škole u selima Jošani,

Mekinjar, Srednja Gora, Svračkovo Selo i Tolić.

Novo izgrađenu školu Svarčkovo selo dobilo

je 1954. godine. Područna škola Srednja gora

ukinuta je 1979. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata škola se zvala

Osnovna škola „Dacina Majstorović“ Udbina.

Novu školsku zgradu sa športskom dvoranom

Udbina je dobila 1973. godine. Od 1995. godine

škola nosi ime kralja Tomislava.

Matična knjiga učenika Osnovne škole

Visuć, 1960. godina

HR-DAGS-59: Osnovna škola Visuć

Imenik učenika 1. – 4. razreda Područne

škole Svračkovo selo, školska godina 1961.

/1962.

HR-DAGS-60: Osnovna škola „Dacina

Majstorović“ Udbina

Matična knjiga učenika 1. – 8. razreda

Područne škole Srednja Gora, 1970.

godina

HR-DAGS-60: Osnovna škola

„Dacina Majstorović“ Udbina

Podlapača

Škola u Podlapači osnovana je 1779. godine kao trivijalna škola na njemačkom jeziku za potrebe djece vojničkih časnika. Nastava

je održavana u privatnim kućama. Od 1830. godine nastava je održavana na hrvatskom jeziku.

Školu su pohađali učenici iz Srednje Gore, Mekinjara, Tolića, Pišaća i Svračkova sela.

Školska zgrada je sagrađena 1846. godine. S obzirom na velik broj djece sagrađena je i druga škola 1871. godine, a stanovnici su je

zvali Donja škola dok su stariju školu zvali Gornja. Obje škole su devastirane za vrijeme Drugog svjetskog rata i nisu radile od 1940.

godine. Nakon rata Gornja škola nije obnavljana dok je Donja škola obnovljena 1946. godine. Radila je kao četverogodišnja škola

do 1954. kada je prerasla u šestogodišnju. Iduće godine postala je osmogodišnja i rad se odvijao u četiri kombinirana odjeljenja.

Zbog većeg broja djece koja su polazila školu, 1966. godine sagrađena je nova školska zgrada. Iste godine, reorganizacijom osnovnih

škola na području udbinske općine, škola u Podlapači postala je područna škola Osnovne škole „Dacina Majstorović“ Udbina.

Za vrijeme Domovinskog rata škola je prestala s radom, a ponovo je otvorena 1995. godine.

Razredni imenik

učenika trećeg razreda

Narodne osmogodišnje

škole Podlapac, školska

godina 1955. /1956.

HR-DAGS-60:

Osnovna škola „Dacina


Imenik učenika

1. – 4. razreda

Područnog

odjeljenja Krbava

HR-DAGS-60:

Osnovna

škola „Dacina


Stara i nova

školska zgrada u

Podlapači

Preuzeto iz:

Karakaš, Jure:

Podlapac

(monografija).

Stajer graf:

Zagreb, 2001.

str. 234. DAGS

Čitaonica, inv.

br. 212/2002.


Primarno obrazovanje u Gračacu, Lovincu i Metku

GRAČAC

Prva škola na ovom području osnovana je u Zrmanji 1764.

godine.

Pučka škola u Gračacu otvorena je 1787., a prva školska zgrada

sagrađena je 1830. godine. S obzirom da je u nju 1875. preseljena

Kotarska oblast, sagrađena je za vrijeme francuske okupacije nova

zgrada koja je uništena u Drugom svjetskom ratu.

Naredbom Vlade Trojedne kraljevine iz Zagreba otvorena je

1906. godine viša pučka škola.

Između dva svjetska rata radile su osnovna i niža srednja škola.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata uništene su mnogobrojne

škole i školska dokumentacija.

Današnja Osnovna škola Nikole Tesle Gračac započela je

s radom 1995. godine, a 2002. godine uselila se u obnovljenu

školsku zgradu.

Škola u svom sastavu ima i Područni odjel u Srbu s dva

kombinirana razredna odjela.

Pozdrav iz Gračaca

HR-DAGS-185: Zbirka razglednica. Državni arhiv u

Gospiću.

Osnovna

škola Nikole

Tesle Gračac

Iz foto arhive

Osnovna

škole Nikola

Tesla Gračac

Škola u Zrmanji

Ličke novine Gospić:Ličke novine, 1980.

br. 27, str. 7. DAGS Čitaonica. Inv. br. č

200/2002

Područna škola Srb

Iz foto arhive Osnovna škole Nikola Tesla

Gračac

Stara škola u Lovincu

Preuzeto iz: Pavičić, Luka: Lovinac

monografija. Lovinac: Mjesna zajednica

Lovinac, Ploče, Ričice i Sveti Rok, 1987., str.

252-255. DAGS Čitaonica 1065/2008.

Nova škola u Lovincu




252-255. DAGS Čitaonica 1065/2008.

LOVINAC

Od 1779. godine područje satnije imalo

je i trivijalnu školu sa sjedištem u Lovincu

(tadašnji Sv. Mihovil) koja je bila dvogodišnja.

U Lovincu je 1826. godine osnovana i

narodna dvorazredna osnovna ili pučka škola

koja je 1856. postale četverorazredne.

U Svetom Roku je državna narodna škola

osnovana 1854. godine, 1860. godine u Ploči,

a 1869. godine u Štikadi kojoj je pripadalo

mjesto Ričice. U Ličkom Cerju narodna

osnovna škola otvorena je 1874. godine.

Osnovna četverorazredna škola u Smokriću

osnovana je 1939. godine a 1942. godine,

su osnovane osnovne škole u selima Kik i

Donja Ploča.

Nakon Drugog svjetskog rata na ovom

je području radilo devet škola u Lovincu,

Svetom Roku, Ričicama, Smokriću, Ličkom

Cerju, Kiku, Donjoj Ploči, Gornjoj Ploči i

Poljani.

MEDAK

Prva škola u Metku osnovana je 1752. godine kao

srpska škola koja je trebala prerasti u pravoslavnu

bogosloviju, ali je prestala postojati 1775. Medačka

škola obnovljena je 1782. godine, a nakon ukidanja

Vojne krajine obnovljena je 1873. godine.

Početkom Drugog svjetskog rata škola je

zatvorena. Započela je s radom u Breziku 1943.

godine. Iduće godine preseljena je u Bagunicu, no

nastava se ni tu nije dugo odvijala jer je zapaljena

privatna kuća u kojoj se nalazila. Krajem rata

preseljena je u Počitelj gdje je bila smještena do 1947.

godine. Škola je radila kao četvorogodišnja pučka

škola do 1947. kad je prerasla u sedmogodišnju, a

1953. godine u osmogodišnju školu.

Nakon Drugog svjetskog rata zvala se Osnovna

škola „Smilja Pokrajac“ Medak i bila je matična

škola s područnim školama u Mogoriću, Počitelju

i Vrebcu.

Škola u Ploči




252-255. DAGS Čitaonica 1065/2008.

U drugoj polovici 20. stoljeća izgrađena je

nova mreža osnovnih škola na lovinačkom

području. Postojale su četiri škole: u Lovincu,

Svetom Roku, Ploči i Ličkom Cerju. Bile su

osmogodišnja, osim one u Ličkom Cerju koja

je bila četverogodišnja.

Nekadašnji dvor vladike Jakšića u

Metku, kasnije škola

Preuzeto iz: Cuvaj, Antun: Povijest za

građu školstva. Zagreb:Kr. Hrv. – Slav. –

Dalm. zem. vlade, Odjela za bogoštovlje

i nastavu, 1910., sv. 3, str. 251

Škola u Metku

HR-DAGS-185: Zbirka razglednica.


Glavni imenik učenika Osnovne

šestogodišnje škole u Mogoriću, 1945.

HR-DAGS-157: Osnovna škola „Smilja

Pokrajac“ Medak

Škola u Ličkom Cerju




252-255. DAGS Čitaonica 1065/2008.

Nova školska zgrada sagrađena je u Lovincu

1964. godine i zvala se Osnovna škola „Mile

Pavičić“ Lovinac. Nakon Domovinskog rata

ponovo je započela s radom 1997. godine s

imenom Osnovna škola Lovinac.

Razredni imenik

učenika drugog

razreda Narodne

osnovne škole

Počitelj, školska

godina 1948. /1949.

HR-DAGS-157:

Osnovna škola

„Smilja Pokrajac“

Medak

Blago iz školske škrinjice

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?