QRious?
Br. 1, godina 1., siječanj 2020. Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Napisali: Borna Banovec, 3.mt i Nikolina Ptičar
Maruševec, Novi Dvori Zaprešićki,
Jalkovec. To je samo
mali dio njih koji je većini nas
poznat.
Gdje god i pod kojim gospodarima
nastali, uz dvorce
se često vežu razne legende,
priče, tajne. Spomenuto područje
ima ih nekoliko više ili
manje poznatih.
Svima je dobro znana priča
o nesretnoj ljubavi prekrasne
Veronike Desinićke i sina
grofa Celjskog vezana uz
dvorac Veliki Tabor koji je u
15. stoljeću bio posjed te tada
najmoćnije velikaške porodice
u ovim krajevima.
Samo zanimljiva priča ili
istina je ipak ona da se u
U LIKOVNOM
STVARALAŠTVU DJECE I
MLADIH
Sve su te legende
mladi umjetnici koristili
kao motive u svojim
radovima u kojima nisu bili
nimalo ograničeni u svojim
idejama.
Pustu Belu, danas ruševnu
utvrdu između Ivanca i Novog
Marofa, sklonio engleski
kralj Rikard Lavljeg Srca kojeg
su ondje čuvali templari po
povratku iz križarskih ratova.
Uz utvrdu Belu veže se i jedna
u narodu prepričavana legenda
o vješticama tj. njihovom
spaljivanju. Tako kažu da je
kod burga Bela u jednom
danu spaljeno čak 60 vještica.
Slične su legende i o Barbari
Celjskoj, ženi izvanredne
ljepote koja se bavila alkemijom
i odijevala u crno zbog
čega je u hrvatskom narodu,
prije svega u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj gdje je imala posjede,
do danas ostala zapamćena
pod imenom Crna kraljica.
Ove su priče naročito inspirirale
Mariju Jurić Zagorku koja
u djelu Kći Lotrščaka opisuje i
Barbaru Celjsku.
Uz obnovu Bežanca sredinom
19. st. veže se priča o
svojevoljnoj barunici Josipi
Ottenfels za čijeg se života
dvorac neprestano popravljao
i dograđivao, a skele su
desetljećima bile namještene
jer joj je putem iz Carigrada
ciganka prorekla da će živjeti
tako dugo dok bude gradila.
Dvorski duhovi i
vještice
Književnika Ksavera Šandora
Gjalskog život u dvorcu
Gredice inspirirao je za niz
pripovijedaka među kojima
posebno mjesto zauzimaju
one okultno-mističnog
sadržaja. Često je riječ o
duhovima koji dođu u posjet
oko ponoći ili o vješticama. U
pripovijestima iz novele Pod
starim krovovima sam protagonist
illustrissimus Battorych
priča svojim gostima o
misterioznim događajima
u brezovičkoj kuriji; u novelama
se ponavlja i povijest
“crvene gospođe” koju je
Battorycheva pokojna majka
i sama vidjela baš pred smrt
Battorycheva oca.
Još je mnogo većih i manjih
ispričanih i neispričanih
priča i tajni koje kriju ti nijemi
stoljetni zidovi.
U likovnom stvaralaštvu
također nalazimo inspirativne
primjere. U opusu Jacoba van
Ruisdaela, nizozemskog slikara
iz 17. st., nalazimo pejzaže
s prizorima srednjovjekovnih
dvoraca poput View of Castle
Bentheim ili ruševina Ruins of
Brederode.
Engleski slikar i grafičar
Edward Burne –Jones uvodi
nas svojim djelima u bajkoviti
svijet vitezova, uspavanih
ljepotica i kraljeva. Spomenut
ću samo neka njegova slikarska
djela: The Sleep of King
Arthur in Avalon, Love among
the Ruins i The Princess Tied
to the Tree. Posebnost njegova
opusa su i ilustracije u
drvorezu nastale u suradnji s
Williamom Morrisom na knjizi
The Works of Geoffrey Chaucer
među kojima se ističe drvorez
pod nazivom The Heart of the
Rose koji ilustrira uspavanu
ljepoticu.
Za kraj valja spomenuti
čaroban i tajnovit svijet Walta
Disneya koji inspiraciju crpi
na nepresušnom vrelu bajki.
Jedna od omiljenih, u čiji je
sadržaj utkana tajna dvorca,
je Sleeping Beauty ili nama
znana kao Trnoružica.
Od kuda god krenuli i kojim
se tehnikama i likovnim elementima
poslužili, za ostvarenje
vlastitih vizija ili dobro
nam poznatih tajnovitih priča
iz poviješću bogatog okruženja,
želim vam da i nas promatrače
vaših djela uvučete u
tajni svijet dvoraca.
..........59