QRious?
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
tema brojaDa je pušenje štetno znajuveć i ptice na granama jerse djeci od najranije dobiusađuje ta ideja s ciljemda, kad dođu u kritičnegodine, ne pokleknu podpritiskom društva i neizlože se opasnostima koje ova ovisnostnosi.Pušenje je jedan od vodećih uzrokapreventabilnih smrti u svijetu. Svjetskazdravstvena organizacija pušenju pripisuješest milijuna smrti godišnje. Nažalost,prema svim statistikama, očekujese da će se do 2030. taj broj povećati naviše od osam milijuna smrti na godišnjojrazini. Odlučila sam provesti anketu na500 ispitanika o čijim ću rezultatima pisatiniže u ovom članku. Rezultati anketeporažavajući su, ali nažalost, očekivani.Edukacije kao dobra ideja zaprevencijuInformiranje o pušenju vrlo je važno uranim godinama kada se životni stavovii ideali tek formiraju, ali je također važnoi u adolescentskim godinama, kada jemlade potrebno usmjeriti. Osim mladih,važno je educirati i njihove roditelje kakobi znali razgovarati sa svojom djecom,a da ne postignu suprotnu reakciju kojaje, ako se djetetu pristupi s osuđivanjemi prijetnjama, suprotna od one željenei dosta česta. Prevencija pušenja nijenimalo lak zadatak, to priznaje Svjetskazdravstvena organizacija koja nije zadovoljnapostignutim rezultatima. Osim usklopu nastave, učenici o spomenutojovisnosti uče i na dodatnim predavanjimakoja se odvijaju barem jednom tijekomnastavne godine. Učinkovitost prevencijepostiže se raznim radionicama,ali i marketingom na društvenim mrežama,koji je nažalost u manjem obujmuod negativnog utjecaja i populariziranjapušenja među mladima na internetu.Loši, ali nažalost očekivanirezultati anketeKako bih sebi, a i ostalima potvrdila činjenicena koje sam naišla istražujući ovutemu, odlučila sam sama napraviti anketui provesti je među svima koji ju imajuželju ispuniti. Nisam se željela ograničavatidobnim granicama jer sam htjelasaznati kakva je slika općenito. Anketuje ispunilo 500 ljudi s područja Zaboka iokolice, bila je anonimna i provedena jeNapisala: Ema Mihaliček, 2.mtIlustracija: Antonio Kušić, 4.dOsim mladih, važno je educirati i njihove roditeljekako bi znali razgovarati sa svojom djecom, a dane postignu suprotnu reakciju koja je dosta često,ako se djetetu pristupi s osuđivanjem i prijetnjama,suprotna od one željene...........46
preko interneta. Trajanje ankete bilo jeotprilike 24 sata. Začudila sam se dostavelikom odazivu u kratkom periodu.Prva, ali nekima ne iposljednjaOd 500 gore spomenutih ispitanikaviše od polovice prvu je cigaretu zapalilou razdoblju između 14 i 17 godina. Tompodatku se ne treba čuditi upravo izrazloga što sva istraživanja koja možetepronaći na internetu to potvrđuju. Onošto me iznenadilo više jest činjenica kakoje u našoj maloj sredini gotovo osam postoljudi nad kojima je provedena anketaprvu cigaretu zapalilo s manje od desetgodina. Pitanje je zašto? Što bi dijetemlađe od deset godina moglo natjeratida uzme cigaretu? Iako su odgovori zapretpostaviti, odlučila sam ih provjeriti.Razlozi koje najčešće čujemo su pustaznatiželja, društvo, želja za popularnošću,pokazivanje, osjećaj zrelosti. Mnogodjece ne zapali prvu cigaretu samoinicijativno,već su nagovarani od stranedruštva. Postoje oni koji se tome neodupiru, oni koji se pokušaju oduprijetii oni koji u tome uspiju. Sljedeće pitanjekoje si postavljamo je otkud maloljetnicimacigarete, a u Hrvatskoj vrijedi zakono zabrani prodaje duhanskih proizvodadjeci mlađoj od 18 godina. Jedno odpitanja u anketi glasilo je: Koliko je lakomaloljetnicima u Hrvatskoj kupiti cigarete?Odgovor je, nažalost, očigledan. Čak268 ljudi, odnosno 53,6 posto reklo jeužasno lako, dok tek deset ljudi, njih dvaposto, očito živi u zabludi te smatra daje nemoguće kupiti cigarete prije 18-egodine života.Cigareta za cigaretom,problem za problemomOsim zdravstvenih problema za kojesmo svi čuli barem jednom, postoje ioni psihički o kojima se ne govori tolikočesto jer se očito smatraju manje bitnimaod onih fizičkih. Malo ljudi zna kakoneki roditelji reagiraju kada saznaju danjihovo dijete puši, pogotovo u ranijimgodinama. Mnogo se djece susreće snasiljem i kaznom kao odgojnom metodomkojom njihovi roditelji pokušavajustati na kraj pušenju. Najčešće takvemetode postižu kontraefekt i uzrokujujoš više problema. Djeci bi trebalo objasnitizašto, a pri tome ne mislim na suhoparnečinjenice koje znaju već i pticena grani, već kako da se odupru društvui argumentirano im objasne zašto to nežele raditi. Mlade treba učiti da ne posustajanjupod nagovaranjem i pritiskom.Smatram da je najveći problem u tomešto nisu samouvjereni i imaju potrebuza dokazivanjem te zbog toga posežu zatakvim besmislenim metodama poputpušenja, opijanja i slično.Skupa aktivnostCigarete su od prije desetak godinado danas nekima nažalost, a nekimana sreću, znatno poskupjele. Čini se dacijena ima znatnu ulogu u prevenciji jersam na pitanje u svojoj anketi od 72,8posto ljudi dobila odgovor da cijenacigareta utječe na njihovo kupovanje ikonzumiranje istih. Ovo je očito jedinametoda koja djeluje u borbi smanjenjabroja pušača jer sam u anketi spomenulai fotografije koje se nalaze na kutijamacigareta i ispostavilo se da one utječu natek 11, 8 posto ispitanih. Otkud mladimanovac za kupnju cigareta na tjednoj ilipak na dnevnoj bazi? Odgovor će moždabiti manje poznat onima koji su više ilimanje stariji od mene i mojih vršnjaka jerse o tome toliko ne govori. Postoje onikoji dobivaju previše novca za džeparac,a postoje i oni koji se odreknu nekih ilisvih obroka kako bi džeparac spremili iod njega kupili cigarete. Takvi su slučajevisu vrlo česti i, nažalost, susrećem ses takvim ljudima na dnevnoj razini. Nijerijetkost da osobe zbog toga ostanubez svijesti ili se ne osjećaju dobro, alii nakon toga oni nastavljaju oduzimatinovac namijenjen za hranu i koristiti ga udruge, njima očito važnije svrhe.Tko će pomoći starijimpušačima?Većina je pušača razvila svoju ovisnostu mladim danima jer im edukacije nisupomogle. Postavlja se pitanje bi li edukacijenamijenjene prevenciji imale višekoristi kod već ustaljenih pušača. Rezultatiprovedene ankete pokazali su da jeviše od 73 posto pušača željelo prestatipuštiti, a 69 posto ih je pokušalo. Doduše,mali broj njih je uspio. Koja je tajnaprestanka pušenja? Ne postoji formulapo kojoj netko preko noći može u potpunostiprestati pušiti, svakom čovjekutreba individualno pristupiti kako bi seriješio njegov problem. Najveći je problempriznavanje same ovisnosti. Većinanjih kaže da oni zapale “tek tako uz kavu”i ne smatraju to problemom. Priznanjesamom sebi je jedan veliki korak uprestanku pušenja. Osim što štete sebi,aktivni pušači štete i svojim ukućanima,a da toga uopće nisu svjesni. Osobe koježive s pušačima i svakodnevno udišudim nazivamo pasivnim pušačima. Manjesu vjerojatnosti da će pasivni pušačioboljeti od neke bolesti uzrokovane timešto udišu dim, ali svejedno postoje i nisuzanemarive.Kako pasivni pušači mogupomoći sebi ako već ne mogusvojim ukućanima?Čak 52,4 posto ispitanika iz provedeneankete izjavilo je da njihovi ukućanipuše. Razlika između dvije vrste takvihpušača je što jedni puše u prostoriji ukojoj borave i ostali ukućani nepušači,dok su drugi malo obzirniji i puše u za topredviđenom prostoru. Kako bi očuvalisvoje zdravlje, pasivni bi pušači trebaliostvariti neku vrstu kompromisa s ukućanimakoji puše i objasniti im da dimšteti ostalima pa tako i djeci, ako ih ukući ima...........47
- Page 1 and 2: Magazin ŠUDIGO Zabok © Siječanj
- Page 3 and 4: U temi broja možeš pročitati: Re
- Page 5 and 6: tabulanova.sudigoz.hrgu, koji je iz
- Page 7 and 8: Učenici inastavniciŠkole zaumjetn
- Page 9 and 10: Srednja škola Bedekovčina spartne
- Page 11 and 12: nost, dizajn, odjeću i grafikuZabo
- Page 13 and 14: tema brojati, vjerokacijaiiznova ie
- Page 15 and 16: Ključna je sintagma osobnomišljen
- Page 17 and 18: uistinu nema poveznice sizučavanje
- Page 19 and 20: Napisala: Ema Mihaliček, 2.mtFotog
- Page 21 and 22: Stradaju kralježnica, koljena,unut
- Page 23 and 24: Kada ste se rodili,postali ste dios
- Page 25 and 26: Bez brojeva ne bismomogli znati kol
- Page 27 and 28: dogodi da privatni podatcispremljen
- Page 29 and 30: Igranje videoigaratrebala bi biti s
- Page 31 and 32: Osamnaestogodišnjakinjakojaje puna
- Page 33 and 34: Naši novinari Patricija iAndrian u
- Page 35 and 36: Janko Janić mladije influencer koj
- Page 37 and 38: Napisala: Ana Miklaužić, 2.mtFoto
- Page 39 and 40: uz stvaranje zdrave i ispravneslike
- Page 41 and 42: koji su stavljeni u situaciju u koj
- Page 43 and 44: Patološki je lažljivacosobakoja i
- Page 45: Sexting je dijeljenjeneprimjerenihp
- Page 49 and 50: ..........49
- Page 51 and 52: anegdota zbila se na satu ponavljan
- Page 53 and 54: Marta Čaržavec, bivšaučenica Š
- Page 55 and 56: Napisala: Ana Miklaužić, 2.mtFoto
- Page 57 and 58: Škola za umjetnost, dizajn,grafiku
- Page 59 and 60: Napisali: Borna Banovec, 3.mt i Nik
- Page 61 and 62: Terenska nastava u VenecijiVenecija
- Page 63 and 64: naslikala sve volontere, a ja samjo
- Page 65 and 66: Napisao: Adrijan Krajcar, 3.mtVelik
- Page 67 and 68: vidljiva. Obožavam divljiživot i
- Page 69 and 70: ..........69
- Page 71: Napisala: Vanja Landripet, 4.dIlust
preko interneta. Trajanje ankete bilo je
otprilike 24 sata. Začudila sam se dosta
velikom odazivu u kratkom periodu.
Prva, ali nekima ne i
posljednja
Od 500 gore spomenutih ispitanika
više od polovice prvu je cigaretu zapalilo
u razdoblju između 14 i 17 godina. Tom
podatku se ne treba čuditi upravo iz
razloga što sva istraživanja koja možete
pronaći na internetu to potvrđuju. Ono
što me iznenadilo više jest činjenica kako
je u našoj maloj sredini gotovo osam posto
ljudi nad kojima je provedena anketa
prvu cigaretu zapalilo s manje od deset
godina. Pitanje je zašto? Što bi dijete
mlađe od deset godina moglo natjerati
da uzme cigaretu? Iako su odgovori za
pretpostaviti, odlučila sam ih provjeriti.
Razlozi koje najčešće čujemo su pusta
znatiželja, društvo, želja za popularnošću,
pokazivanje, osjećaj zrelosti. Mnogo
djece ne zapali prvu cigaretu samoinicijativno,
već su nagovarani od strane
društva. Postoje oni koji se tome ne
odupiru, oni koji se pokušaju oduprijeti
i oni koji u tome uspiju. Sljedeće pitanje
koje si postavljamo je otkud maloljetnicima
cigarete, a u Hrvatskoj vrijedi zakon
o zabrani prodaje duhanskih proizvoda
djeci mlađoj od 18 godina. Jedno od
pitanja u anketi glasilo je: Koliko je lako
maloljetnicima u Hrvatskoj kupiti cigarete?
Odgovor je, nažalost, očigledan. Čak
268 ljudi, odnosno 53,6 posto reklo je
užasno lako, dok tek deset ljudi, njih dva
posto, očito živi u zabludi te smatra da
je nemoguće kupiti cigarete prije 18-e
godine života.
Cigareta za cigaretom,
problem za problemom
Osim zdravstvenih problema za koje
smo svi čuli barem jednom, postoje i
oni psihički o kojima se ne govori toliko
često jer se očito smatraju manje bitnima
od onih fizičkih. Malo ljudi zna kako
neki roditelji reagiraju kada saznaju da
njihovo dijete puši, pogotovo u ranijim
godinama. Mnogo se djece susreće s
nasiljem i kaznom kao odgojnom metodom
kojom njihovi roditelji pokušavaju
stati na kraj pušenju. Najčešće takve
metode postižu kontraefekt i uzrokuju
još više problema. Djeci bi trebalo objasniti
zašto, a pri tome ne mislim na suhoparne
činjenice koje znaju već i ptice
na grani, već kako da se odupru društvu
i argumentirano im objasne zašto to ne
žele raditi. Mlade treba učiti da ne posustajanju
pod nagovaranjem i pritiskom.
Smatram da je najveći problem u tome
što nisu samouvjereni i imaju potrebu
za dokazivanjem te zbog toga posežu za
takvim besmislenim metodama poput
pušenja, opijanja i slično.
Skupa aktivnost
Cigarete su od prije desetak godina
do danas nekima nažalost, a nekima
na sreću, znatno poskupjele. Čini se da
cijena ima znatnu ulogu u prevenciji jer
sam na pitanje u svojoj anketi od 72,8
posto ljudi dobila odgovor da cijena
cigareta utječe na njihovo kupovanje i
konzumiranje istih. Ovo je očito jedina
metoda koja djeluje u borbi smanjenja
broja pušača jer sam u anketi spomenula
i fotografije koje se nalaze na kutijama
cigareta i ispostavilo se da one utječu na
tek 11, 8 posto ispitanih. Otkud mladima
novac za kupnju cigareta na tjednoj ili
pak na dnevnoj bazi? Odgovor će možda
biti manje poznat onima koji su više ili
manje stariji od mene i mojih vršnjaka jer
se o tome toliko ne govori. Postoje oni
koji dobivaju previše novca za džeparac,
a postoje i oni koji se odreknu nekih ili
svih obroka kako bi džeparac spremili i
od njega kupili cigarete. Takvi su slučajevi
su vrlo česti i, nažalost, susrećem se
s takvim ljudima na dnevnoj razini. Nije
rijetkost da osobe zbog toga ostanu
bez svijesti ili se ne osjećaju dobro, ali
i nakon toga oni nastavljaju oduzimati
novac namijenjen za hranu i koristiti ga u
druge, njima očito važnije svrhe.
Tko će pomoći starijim
pušačima?
Većina je pušača razvila svoju ovisnost
u mladim danima jer im edukacije nisu
pomogle. Postavlja se pitanje bi li edukacije
namijenjene prevenciji imale više
koristi kod već ustaljenih pušača. Rezultati
provedene ankete pokazali su da je
više od 73 posto pušača željelo prestati
puštiti, a 69 posto ih je pokušalo. Doduše,
mali broj njih je uspio. Koja je tajna
prestanka pušenja? Ne postoji formula
po kojoj netko preko noći može u potpunosti
prestati pušiti, svakom čovjeku
treba individualno pristupiti kako bi se
riješio njegov problem. Najveći je problem
priznavanje same ovisnosti. Većina
njih kaže da oni zapale “tek tako uz kavu”
i ne smatraju to problemom. Priznanje
samom sebi je jedan veliki korak u
prestanku pušenja. Osim što štete sebi,
aktivni pušači štete i svojim ukućanima,
a da toga uopće nisu svjesni. Osobe koje
žive s pušačima i svakodnevno udišu
dim nazivamo pasivnim pušačima. Manje
su vjerojatnosti da će pasivni pušači
oboljeti od neke bolesti uzrokovane time
što udišu dim, ali svejedno postoje i nisu
zanemarive.
Kako pasivni pušači mogu
pomoći sebi ako već ne mogu
svojim ukućanima?
Čak 52,4 posto ispitanika iz provedene
ankete izjavilo je da njihovi ukućani
puše. Razlika između dvije vrste takvih
pušača je što jedni puše u prostoriji u
kojoj borave i ostali ukućani nepušači,
dok su drugi malo obzirniji i puše u za to
predviđenom prostoru. Kako bi očuvali
svoje zdravlje, pasivni bi pušači trebali
ostvariti neku vrstu kompromisa s ukućanima
koji puše i objasniti im da dim
šteti ostalima pa tako i djeci, ako ih u
kući ima.
..........47
Change language