QRious?
Br. 1, godina 1., siječanj 2020. Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Patološki je lažljivac
osoba
koja ima stalnu
potrebu i naviku
laganja te manipuliranja
ostalima. Svaki se
čovjek s vremena na vrijeme
koristi sitnim lažima radi
bolje uspostave komunikacije.
Patološkim lažljivcima
za svakodnevno laganje nije
potreban razlog.
Patološko se laganje može
opisati kao način života koji
podrazumijeva namjerno
iznošenje lažnih činjenica.
Takvi lažljivci najčešće nisu
svjesni svojih laži jer i sami
vjeruju u njih. Smatra se kako
veliki problem nastaje kada
patološko laganje usvoje kao
svakodnevno ponašanje, zato
što ne žele priznati svoj problem
ni potražiti pomoć.
Intervjuirali smo psihoterapeutkinju
Ivu Stasiow iz
Centra za psihološko
savjetovanje koja nam je
Patološki je lažljivac osoba kojoj
se katkad divimo jer nas je svojim
riječima sposobna uvjeriti u stanje
koje nam se čini puno ljepšim i
drugačijim od onoga u kojemu se
mi trenutno nalazimo.
rekla nešto više o patološkim
lažljivcima i o tome kako ih
prepoznati te im pomoći.
Dobri u laganju
da lažu te znaju prestati kada
shvate da ih je druga osoba
otkrila. Drugi ih ljudi unatoč
tome uglavnom vole, zato što
govore ono što oni žele čuti.
Patološkog lažljivca nije
moguće prepoznati tako
lako kao što neki misle. Oni
su u laganju tako dobri da
su u stanju sami sebe uvjeriti
u svoje laži. U razotkrivanju
patološkog lažljivca mogu
nam pomoći sljedeće smjernice:
izmišljanje nevjerojatnih
i nemogućih priča,
prikazivanje vlastite osobe u
najboljem svjetlu, obećanja
koja ostaju neispunjena, poricanje
postojanja problema,
izostanak osjećaja kajanja ili
grižnje savjesti za svoje postupke,
prikazivanje vlastite
osobe kao žrtve, vjerovanje u
izgovorene laži, strah od suočavanja
sa stvarnošću.
Stasiow navodi kako patološko
laganje možemo
povezati s kompulzivnim
laganjem. To su dva jako
slična pojma koja se razlikuju
u sitnicama. Kompulzivni
lažljivci imaju potrebu uljepšavati
stvari i sebe kako bi se
prikazali u što boljem svjetlu.
Oni govore ono za što smatraju
da ljudi žele čuti te im
je cilj svidjeti se drugoj osobi.
Za razliku od patoloških
lažljivaca oni su svjesni
Nema im pomoći
Najveći je problem lažljivaca
taj što nisu svjesni problema,
ne uviđaju svoje laži te
stoga ne vide razlog traženju
ili prihvaćanju pomoći. Nije
preporučljivo ulaziti u raspravu
s takvim osobama. One
nikad neće priznati svoju
laž. Iako su odlični u svojem
poslu, patološki lažljivci većinom
upadaju u nevolje.
Važno je naglasiti kako ne
postoje konkretne metode
liječenja patološkog laganja,
osim ako u pitanju nije
neki drugi poremećaj koji
se može primarno liječiti.
Ipak, psihoterapija i stručna
savjetovanja mogu biti od
velike pomoći u uočavanju
problema.
Iskustvo
U našem mjestu, susjedstvu
pa čak i u školi zasigurno
postoji osoba za koju se može
reći da je patološki lažljivac.
Ta osoba ne laže iz koristi,
već iz same potrebe da nešto
uljepša, da život prikaže drugačijim,
boljim i zanimljivijim.
Toj se osobi katkad divimo jer
nas svojim riječima i lažima
uspijeva uvjeriti u stanje koje
nam se čini puno ljepšim i
drugačijim od onoga u kojemu
se mi trenutno nalazimo.
Takvi nam ljudi mogu postati
uzor jer se prikazuju u najboljem
svjetlu, približe nam
se svojim pričama koje mi
smatramo istinitima. Poznajem
čovjeka koji je generacija
mojega oca. On je godinama
vlakom putovao na posao
u Zagreb i svakodnevno se
vraćao s posla. Njegova obitelj
nije propitkivala je li to
istina. Novčano je iskorištavao
svoju majku koja ga nije htjela
odati ili potražiti pomoć za
njega. Čovjek je lagao. Nije
imao zaposlenje. Da je njegova
majka reagirala na vrijeme
i nagovorila ga da potraži
pomoć, promijenila bi njegov
život. Možda se obitelj ne bi
raspala, a sasvim bi sigurno
sve završilo sretnije.
Među učenicima srednje
škole provedena je anketa o
laganju. Rezultati pokazuju
kako 95 % učenika zna što
znači patološki lagati. S patološkim
se lažljivcima susrelo
35 % učenika, njih 30 % nije
se susrelo s istima, dok 35
% učenika nije moglo procijeniti
je li se ikada susrelo s
patološkim lažljivcem.
Kako pomoći?
Kako pomoći osobi koja
laže? Ako shvatimo da neki
naš prijatelj, rođak ili poznanik
ima probleme koje ne želi
priznati, laže i preuveličava
stvari, nemojmo to zanemariti
i staviti sa strane. Pokušajmo
na neki način pomoći
osobi u rješavanju problema.
Pokušajmo je nagovoriti da
potraži stručnu pomoć kako
bi na vrijeme uvidjela i suočila
se s problemom koji ima.
Nemojmo ismijavati i odbacivati
osobe za koje znamo da
su patološki lažljivci, oni
su bolesni ljudi i trebaju
pomoć. AC
..........43