09.02.2020 Views

QRious?

Br. 1, godina 1., siječanj 2020. Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok

Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Patološki je lažljivac

osoba

koja ima stalnu

potrebu i naviku

laganja te manipuliranja

ostalima. Svaki se

čovjek s vremena na vrijeme

koristi sitnim lažima radi

bolje uspostave komunikacije.

Patološkim lažljivcima

za svakodnevno laganje nije

potreban razlog.

Patološko se laganje može

opisati kao način života koji

podrazumijeva namjerno

iznošenje lažnih činjenica.

Takvi lažljivci najčešće nisu

svjesni svojih laži jer i sami

vjeruju u njih. Smatra se kako

veliki problem nastaje kada

patološko laganje usvoje kao

svakodnevno ponašanje, zato

što ne žele priznati svoj problem

ni potražiti pomoć.

Intervjuirali smo psihoterapeutkinju

Ivu Stasiow iz

Centra za psihološko

savjetovanje koja nam je

Patološki je lažljivac osoba kojoj

se katkad divimo jer nas je svojim

riječima sposobna uvjeriti u stanje

koje nam se čini puno ljepšim i

drugačijim od onoga u kojemu se

mi trenutno nalazimo.

rekla nešto više o patološkim

lažljivcima i o tome kako ih

prepoznati te im pomoći.

Dobri u laganju

da lažu te znaju prestati kada

shvate da ih je druga osoba

otkrila. Drugi ih ljudi unatoč

tome uglavnom vole, zato što

govore ono što oni žele čuti.

Patološkog lažljivca nije

moguće prepoznati tako

lako kao što neki misle. Oni

su u laganju tako dobri da

su u stanju sami sebe uvjeriti

u svoje laži. U razotkrivanju

patološkog lažljivca mogu

nam pomoći sljedeće smjernice:

izmišljanje nevjerojatnih

i nemogućih priča,

prikazivanje vlastite osobe u

najboljem svjetlu, obećanja

koja ostaju neispunjena, poricanje

postojanja problema,

izostanak osjećaja kajanja ili

grižnje savjesti za svoje postupke,

prikazivanje vlastite

osobe kao žrtve, vjerovanje u

izgovorene laži, strah od suočavanja

sa stvarnošću.

Stasiow navodi kako patološko

laganje možemo

povezati s kompulzivnim

laganjem. To su dva jako

slična pojma koja se razlikuju

u sitnicama. Kompulzivni

lažljivci imaju potrebu uljepšavati

stvari i sebe kako bi se

prikazali u što boljem svjetlu.

Oni govore ono za što smatraju

da ljudi žele čuti te im

je cilj svidjeti se drugoj osobi.

Za razliku od patoloških

lažljivaca oni su svjesni

Nema im pomoći

Najveći je problem lažljivaca

taj što nisu svjesni problema,

ne uviđaju svoje laži te

stoga ne vide razlog traženju

ili prihvaćanju pomoći. Nije

preporučljivo ulaziti u raspravu

s takvim osobama. One

nikad neće priznati svoju

laž. Iako su odlični u svojem

poslu, patološki lažljivci većinom

upadaju u nevolje.

Važno je naglasiti kako ne

postoje konkretne metode

liječenja patološkog laganja,

osim ako u pitanju nije

neki drugi poremećaj koji

se može primarno liječiti.

Ipak, psihoterapija i stručna

savjetovanja mogu biti od

velike pomoći u uočavanju

problema.

Iskustvo

U našem mjestu, susjedstvu

pa čak i u školi zasigurno

postoji osoba za koju se može

reći da je patološki lažljivac.

Ta osoba ne laže iz koristi,

već iz same potrebe da nešto

uljepša, da život prikaže drugačijim,

boljim i zanimljivijim.

Toj se osobi katkad divimo jer

nas svojim riječima i lažima

uspijeva uvjeriti u stanje koje

nam se čini puno ljepšim i

drugačijim od onoga u kojemu

se mi trenutno nalazimo.

Takvi nam ljudi mogu postati

uzor jer se prikazuju u najboljem

svjetlu, približe nam

se svojim pričama koje mi

smatramo istinitima. Poznajem

čovjeka koji je generacija

mojega oca. On je godinama

vlakom putovao na posao

u Zagreb i svakodnevno se

vraćao s posla. Njegova obitelj

nije propitkivala je li to

istina. Novčano je iskorištavao

svoju majku koja ga nije htjela

odati ili potražiti pomoć za

njega. Čovjek je lagao. Nije

imao zaposlenje. Da je njegova

majka reagirala na vrijeme

i nagovorila ga da potraži

pomoć, promijenila bi njegov

život. Možda se obitelj ne bi

raspala, a sasvim bi sigurno

sve završilo sretnije.

Među učenicima srednje

škole provedena je anketa o

laganju. Rezultati pokazuju

kako 95 % učenika zna što

znači patološki lagati. S patološkim

se lažljivcima susrelo

35 % učenika, njih 30 % nije

se susrelo s istima, dok 35

% učenika nije moglo procijeniti

je li se ikada susrelo s

patološkim lažljivcem.

Kako pomoći?

Kako pomoći osobi koja

laže? Ako shvatimo da neki

naš prijatelj, rođak ili poznanik

ima probleme koje ne želi

priznati, laže i preuveličava

stvari, nemojmo to zanemariti

i staviti sa strane. Pokušajmo

na neki način pomoći

osobi u rješavanju problema.

Pokušajmo je nagovoriti da

potraži stručnu pomoć kako

bi na vrijeme uvidjela i suočila

se s problemom koji ima.

Nemojmo ismijavati i odbacivati

osobe za koje znamo da

su patološki lažljivci, oni

su bolesni ljudi i trebaju

pomoć. AC

..........43

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!