QRious?
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
tema brojaNapisali: Petra Sokolić, Andrian Curiš 3.mtIlustracija: Antonio Kušić, 4.dOpet si krenuo. Zašto počinješ? Štote muči? Jesi li svjestan koliko štetišprvenstveno sam sebi? Pokrećešnepotrebnu raspravu. Zar misliš da neshvaćam kako opet lažeš? O čemu se radi,jesi li ti zapravo dobro?Situacije kojene rezultirajupozitivnimposljedicama,a smatrajuse normalnima, uglavnomto nisu. Laganje se definirakao svjesno izrečena neistinaili obmana. Znanstveno jedokazano kako svaki čovjekprosječno laže barem jednomu životu. Laganjem se dovodimou nelagodne situacijekoje mogu proći neopaženoi mirno ili primijećeno i impulzivno.Za otkrivanje lažipostoji poseban aparat – poligraf.Koriste ga više institucijeu razotkrivanju zločinaca ilikriminalaca.Kompulzivno ipatološko laganjePostoje dvije kategorijelaganja. Riječ je o kompulzivnomi patološkom laganju.Patološko je laganje ono ukojemu se laž pretvara u nekontroliranunaviku unutarsvakoga razgovora. Drugaje kategorija kompulzivnolaganje. Ono se opisuje kaolaganje s jasnim motivom, aglani je cilj takvoga laganjapridobivanje pažnje ili stvaranjeprivida dominacije udruštvu. Patološko se laganjeu pojedinim radovimaopisuje kao poremećaj,međutim ovakva vrsta takozvanebolesti nedovoljnoje istražena da bi se moglanazvati poremećajem ilibolešću. Tako za nju ne postojistručan naziv. O kojojgod vrsti laganja bila riječ,ono se može opisati kao vrstadevijantnog ponašanja. Toje način ponašanja koji nijedruštveno prihvatljiv te gase smatra vrlo neugodnim ineprimjerenim u prirodnomeokruženju. Neki stručni radoviovakvu vrstu nelagodne navikeuspoređuju s mentalnimbolestima. Mentalne se bolestiopisuju kao poremećajfunkcije mozga koji utječe nanaše mišljenje, raspoloženje,osjećaje ili sposobnost komunikacijes ostatkom društva.Na koji su uopće način ovedvije potpuno različite stvaripovezane? Um bilo kojegapojedinca moguće je usporeditis mehaničkim sustavomprijevoznoga sredstva, automobila.Ako samo najmanjisegment ne funkcionirana način na koji bi trebao,postoji mogućnost potpunedisfunckije kompletnogaautomobila. Na isti se načinodvijaju procesi u ljudskomemozgu. Ako kod sebe zamijetimonajmanju manu usvrhu koje izokrećemo istinukako bismo je prikazali uljepšem svjetlu, tada postojimogućnost da se iste takvemane počnu nizati jedna zadrugom. Navedeno automatskimože prerasti u vrstunekontrolirane i potpunonepotrebne navike kojesami nismo svjesni. Okolina,pogotovo ona koja je svjesnoprotumačila problem skojim se borimo, vrlo lakomože primijetiti trenutakkada osoba počinje patološkilagati. Nije potrebna nikakvastručna praksa kako bi seprimijetili naizgled očiti verbalni,ali i neverbalni znakovipatološkoga laganja. Neki odneverbalnih znakova jesu:nekontrolirano znojenje,crvenilo u obrazima, ponavljanjeistih pokreta (dodirivanjenosa, ušiju), griženje usne,širenje zjenice oka. Verbalneje znakove lakše zamijetitinego neverbalne, no isto jetako potrebno osobu poznavatii promatrati je određenivremenski period kako bi seprimijetilo o kakvoj je vrstiproblema riječ. Radi li se oobičnome kompleksu ili pakvrsti mentalnoga poremećaja.Nema mi, nema domeneSigurni su pokazateljikoji otkrivaju patološkogalažljivca sljedeći: izmišljanjenemogućih priča, prikazvlastite ličnosti kao najbolje,kršenje vlastitih obećanja,poricanje problema, izostanakkajanja ili grižnje savjestiza vlastite postupke. Kao štoje već spomenuto, ovakveznakove primjećuju ljudiiz najbliže okoline koji urazličitim vremenskim razdobljimaprovode najviše vremenas osobama koje imajuproblem laganja.Zbog navike laganja u kojojsubjekt ne vidi ništa spornojer ne shvaća da laže, dolazido međuljudskih konflikatameđu osobamakoje primjećujuvrstu govornemanipulacijei osoba kojeim prenose teiste dezinformacijelaganjem.Takve osobetreba prihvatiti iusmjeriti na praviput, a prije svegaih je potrebno savjetovati.Bez obzira nato što činjenica nijeznanstveno dokazanai potvrđena, laganjese uvijek događa naodređenoj razinisvjesnosti,a samimtime osobasvojmentalnisklop dovodiukonfuzijujer mozak više nemože razaznati je liono što govori istina, iskrivljenaistina ili potpuna laž. PS..........42
Patološki je lažljivacosobakoja ima stalnupotrebu i navikulaganja te manipuliranjaostalima. Svaki sečovjek s vremena na vrijemekoristi sitnim lažima radibolje uspostave komunikacije.Patološkim lažljivcimaza svakodnevno laganje nijepotreban razlog.Patološko se laganje možeopisati kao način života kojipodrazumijeva namjernoiznošenje lažnih činjenica.Takvi lažljivci najčešće nisusvjesni svojih laži jer i samivjeruju u njih. Smatra se kakoveliki problem nastaje kadapatološko laganje usvoje kaosvakodnevno ponašanje, zatošto ne žele priznati svoj problemni potražiti pomoć.Intervjuirali smo psihoterapeutkinjuIvu Stasiow izCentra za psihološkosavjetovanje koja nam jePatološki je lažljivac osoba kojojse katkad divimo jer nas je svojimriječima sposobna uvjeriti u stanjekoje nam se čini puno ljepšim idrugačijim od onoga u kojemu semi trenutno nalazimo.rekla nešto više o patološkimlažljivcima i o tome kako ihprepoznati te im pomoći.Dobri u laganjuda lažu te znaju prestati kadashvate da ih je druga osobaotkrila. Drugi ih ljudi unatočtome uglavnom vole, zato štogovore ono što oni žele čuti.Patološkog lažljivca nijemoguće prepoznati takolako kao što neki misle. Onisu u laganju tako dobri dasu u stanju sami sebe uvjeritiu svoje laži. U razotkrivanjupatološkog lažljivca mogunam pomoći sljedeće smjernice:izmišljanje nevjerojatnihi nemogućih priča,prikazivanje vlastite osobe unajboljem svjetlu, obećanjakoja ostaju neispunjena, poricanjepostojanja problema,izostanak osjećaja kajanja iligrižnje savjesti za svoje postupke,prikazivanje vlastiteosobe kao žrtve, vjerovanje uizgovorene laži, strah od suočavanjasa stvarnošću.Stasiow navodi kako patološkolaganje možemopovezati s kompulzivnimlaganjem. To su dva jakoslična pojma koja se razlikujuu sitnicama. Kompulzivnilažljivci imaju potrebu uljepšavatistvari i sebe kako bi seprikazali u što boljem svjetlu.Oni govore ono za što smatrajuda ljudi žele čuti te imje cilj svidjeti se drugoj osobi.Za razliku od patološkihlažljivaca oni su svjesniNema im pomoćiNajveći je problem lažljivacataj što nisu svjesni problema,ne uviđaju svoje laži testoga ne vide razlog traženjuili prihvaćanju pomoći. Nijepreporučljivo ulaziti u raspravus takvim osobama. Onenikad neće priznati svojulaž. Iako su odlični u svojemposlu, patološki lažljivci većinomupadaju u nevolje.Važno je naglasiti kako nepostoje konkretne metodeliječenja patološkog laganja,osim ako u pitanju nijeneki drugi poremećaj kojise može primarno liječiti.Ipak, psihoterapija i stručnasavjetovanja mogu biti odvelike pomoći u uočavanjuproblema.IskustvoU našem mjestu, susjedstvupa čak i u školi zasigurnopostoji osoba za koju se možereći da je patološki lažljivac.Ta osoba ne laže iz koristi,već iz same potrebe da neštouljepša, da život prikaže drugačijim,boljim i zanimljivijim.Toj se osobi katkad divimo jernas svojim riječima i lažimauspijeva uvjeriti u stanje kojenam se čini puno ljepšim idrugačijim od onoga u kojemuse mi trenutno nalazimo.Takvi nam ljudi mogu postatiuzor jer se prikazuju u najboljemsvjetlu, približe namse svojim pričama koje mismatramo istinitima. Poznajemčovjeka koji je generacijamojega oca. On je godinamavlakom putovao na posaou Zagreb i svakodnevno sevraćao s posla. Njegova obiteljnije propitkivala je li toistina. Novčano je iskorištavaosvoju majku koja ga nije htjelaodati ili potražiti pomoć zanjega. Čovjek je lagao. Nijeimao zaposlenje. Da je njegovamajka reagirala na vrijemei nagovorila ga da potražipomoć, promijenila bi njegovživot. Možda se obitelj ne biraspala, a sasvim bi sigurnosve završilo sretnije.Među učenicima srednješkole provedena je anketa olaganju. Rezultati pokazujukako 95 % učenika zna štoznači patološki lagati. S patološkimse lažljivcima susrelo35 % učenika, njih 30 % nijese susrelo s istima, dok 35% učenika nije moglo procijenitije li se ikada susrelo spatološkim lažljivcem.Kako pomoći?Kako pomoći osobi kojalaže? Ako shvatimo da nekinaš prijatelj, rođak ili poznanikima probleme koje ne želipriznati, laže i preuveličavastvari, nemojmo to zanemaritii staviti sa strane. Pokušajmona neki način pomoćiosobi u rješavanju problema.Pokušajmo je nagovoriti dapotraži stručnu pomoć kakobi na vrijeme uvidjela i suočilase s problemom koji ima.Nemojmo ismijavati i odbacivatiosobe za koje znamo dasu patološki lažljivci, onisu bolesni ljudi i trebajupomoć. AC..........43
- Page 1 and 2: Magazin ŠUDIGO Zabok © Siječanj
- Page 3 and 4: U temi broja možeš pročitati: Re
- Page 5 and 6: tabulanova.sudigoz.hrgu, koji je iz
- Page 7 and 8: Učenici inastavniciŠkole zaumjetn
- Page 9 and 10: Srednja škola Bedekovčina spartne
- Page 11 and 12: nost, dizajn, odjeću i grafikuZabo
- Page 13 and 14: tema brojati, vjerokacijaiiznova ie
- Page 15 and 16: Ključna je sintagma osobnomišljen
- Page 17 and 18: uistinu nema poveznice sizučavanje
- Page 19 and 20: Napisala: Ema Mihaliček, 2.mtFotog
- Page 21 and 22: Stradaju kralježnica, koljena,unut
- Page 23 and 24: Kada ste se rodili,postali ste dios
- Page 25 and 26: Bez brojeva ne bismomogli znati kol
- Page 27 and 28: dogodi da privatni podatcispremljen
- Page 29 and 30: Igranje videoigaratrebala bi biti s
- Page 31 and 32: Osamnaestogodišnjakinjakojaje puna
- Page 33 and 34: Naši novinari Patricija iAndrian u
- Page 35 and 36: Janko Janić mladije influencer koj
- Page 37 and 38: Napisala: Ana Miklaužić, 2.mtFoto
- Page 39 and 40: uz stvaranje zdrave i ispravneslike
- Page 41: koji su stavljeni u situaciju u koj
- Page 45 and 46: Sexting je dijeljenjeneprimjerenihp
- Page 47 and 48: preko interneta. Trajanje ankete bi
- Page 49 and 50: ..........49
- Page 51 and 52: anegdota zbila se na satu ponavljan
- Page 53 and 54: Marta Čaržavec, bivšaučenica Š
- Page 55 and 56: Napisala: Ana Miklaužić, 2.mtFoto
- Page 57 and 58: Škola za umjetnost, dizajn,grafiku
- Page 59 and 60: Napisali: Borna Banovec, 3.mt i Nik
- Page 61 and 62: Terenska nastava u VenecijiVenecija
- Page 63 and 64: naslikala sve volontere, a ja samjo
- Page 65 and 66: Napisao: Adrijan Krajcar, 3.mtVelik
- Page 67 and 68: vidljiva. Obožavam divljiživot i
- Page 69 and 70: ..........69
- Page 71: Napisala: Vanja Landripet, 4.dIlust
tem
a br
oja
Napisali: Petra Sokolić, Andrian Curiš 3.mt
Ilustracija: Antonio Kušić, 4.d
Opet si krenuo. Zašto počinješ? Što
te muči? Jesi li svjestan koliko štetiš
prvenstveno sam sebi? Pokrećeš
nepotrebnu raspravu. Zar misliš da ne
shvaćam kako opet lažeš? O čemu se radi,
jesi li ti zapravo dobro?
Situacije koje
ne rezultiraju
pozitivnim
posljedicama,
a smatraju
se normalnima, uglavnom
to nisu. Laganje se definira
kao svjesno izrečena neistina
ili obmana. Znanstveno je
dokazano kako svaki čovjek
prosječno laže barem jednom
u životu. Laganjem se dovodimo
u nelagodne situacije
koje mogu proći neopaženo
i mirno ili primijećeno i impulzivno.
Za otkrivanje laži
postoji poseban aparat – poligraf.
Koriste ga više institucije
u razotkrivanju zločinaca ili
kriminalaca.
Kompulzivno i
patološko laganje
Postoje dvije kategorije
laganja. Riječ je o kompulzivnom
i patološkom laganju.
Patološko je laganje ono u
kojemu se laž pretvara u nekontroliranu
naviku unutar
svakoga razgovora. Druga
je kategorija kompulzivno
laganje. Ono se opisuje kao
laganje s jasnim motivom, a
glani je cilj takvoga laganja
pridobivanje pažnje ili stvaranje
privida dominacije u
društvu. Patološko se laganje
u pojedinim radovima
opisuje kao poremećaj,
međutim ovakva vrsta takozvane
bolesti nedovoljno
je istražena da bi se mogla
nazvati poremećajem ili
bolešću. Tako za nju ne postoji
stručan naziv. O kojoj
god vrsti laganja bila riječ,
ono se može opisati kao vrsta
devijantnog ponašanja. To
je način ponašanja koji nije
društveno prihvatljiv te ga
se smatra vrlo neugodnim i
neprimjerenim u prirodnome
okruženju. Neki stručni radovi
ovakvu vrstu nelagodne navike
uspoređuju s mentalnim
bolestima. Mentalne se bolesti
opisuju kao poremećaj
funkcije mozga koji utječe na
naše mišljenje, raspoloženje,
osjećaje ili sposobnost komunikacije
s ostatkom društva.
Na koji su uopće način ove
dvije potpuno različite stvari
povezane? Um bilo kojega
pojedinca moguće je usporediti
s mehaničkim sustavom
prijevoznoga sredstva, automobila.
Ako samo najmanji
segment ne funkcionira
na način na koji bi trebao,
postoji mogućnost potpune
disfunckije kompletnoga
automobila. Na isti se način
odvijaju procesi u ljudskome
mozgu. Ako kod sebe zamijetimo
najmanju manu u
svrhu koje izokrećemo istinu
kako bismo je prikazali u
ljepšem svjetlu, tada postoji
mogućnost da se iste takve
mane počnu nizati jedna za
drugom. Navedeno automatski
može prerasti u vrstu
nekontrolirane i potpuno
nepotrebne navike koje
sami nismo svjesni. Okolina,
pogotovo ona koja je svjesno
protumačila problem s
kojim se borimo, vrlo lako
može primijetiti trenutak
kada osoba počinje patološki
lagati. Nije potrebna nikakva
stručna praksa kako bi se
primijetili naizgled očiti verbalni,
ali i neverbalni znakovi
patološkoga laganja. Neki od
neverbalnih znakova jesu:
nekontrolirano znojenje,
crvenilo u obrazima, ponavljanje
istih pokreta (dodirivanje
nosa, ušiju), griženje usne,
širenje zjenice oka. Verbalne
je znakove lakše zamijetiti
nego neverbalne, no isto je
tako potrebno osobu poznavati
i promatrati je određeni
vremenski period kako bi se
primijetilo o kakvoj je vrsti
problema riječ. Radi li se o
običnome kompleksu ili pak
vrsti mentalnoga poremećaja.
Nema mi, nema do
mene
Sigurni su pokazatelji
koji otkrivaju patološkoga
lažljivca sljedeći: izmišljanje
nemogućih priča, prikaz
vlastite ličnosti kao najbolje,
kršenje vlastitih obećanja,
poricanje problema, izostanak
kajanja ili grižnje savjesti
za vlastite postupke. Kao što
je već spomenuto, ovakve
znakove primjećuju ljudi
iz najbliže okoline koji u
različitim vremenskim razdobljima
provode najviše vremena
s osobama koje imaju
problem laganja.
Zbog navike laganja u kojoj
subjekt ne vidi ništa sporno
jer ne shvaća da laže, dolazi
do međuljudskih konflikata
među osobama
koje primjećuju
vrstu govorne
manipulacije
i osoba koje
im prenose te
iste dezinformacije
laganjem.
Takve osobe
treba prihvatiti i
usmjeriti na pravi
put, a prije svega
ih je potrebno savjetovati.
Bez obzira na
to što činjenica nije
znanstveno dokazana
i potvrđena, laganje
se uvijek događa na
određenoj razini
svjesnosti,
a samim
time osoba
svoj
mentalni
sklop dovodi
u
konfuziju
jer mozak više ne
može razaznati je li
ono što govori istina, iskrivljena
istina ili potpuna laž. PS
..........42
Change language