QRious?
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
tema brojaJesu li videoigre zaista toliko loše za nas?Da odmah razriješimo jednustvar. Postoji velika razlikaizmeđu strastvenog igranja iovisnosti. Ovisnik se kao i koddrugih sredstava ovisnosti nemože kontrolirati jer je žudnja za igranjemprevelika. Ovisnik također nemakontrole nad svojim ponašanjem, sveviše i više vremena provodi igrajući. Kadne igra, na površinu izlaze apstinencijskisimptomi, zanemaruju se alternativnazadovoljstva, kućne i školske obaveze.Unatoč problemima koje mu ovisnostuzrokuje, ovisnik ne mijenja obrazacponašanja te neprestano tone dublje.Videoigre također imaju sposobnostpružanja lažnih očekivanja jer je svijetvideoigara ipak izmišljen i nema nikakveveze s našim stvarnim životom. Nasilnevideoigre mogu imati negativne posljedicepoput navikavanja i tolerancijena nasilje, odnosno da osoba postaneneosjetljiva na nasilje, ne osjeća nikakvuempatiju prema drugima, a čak i samamože postati nasilna. Da me ne shvatitepogrešno, pogotovo kolege gameri, sveto zavisi od osobe do osobe, jer su ljudirazličiti i svatko će na neki sadržaj reagiratidrugačije.Pretjerivanje već klasificiranokao bolestSvjetska zdravstvena organizacija jene tako davno ovu ovisnost dodala nalistu poremećaja kao takozvani “gamingdisorder“. Svaka ovisnost pa tako i ovaostavlja teške posljedice na pojedinca ina njegove bližnje. Uz puno volje i vjereu sebe, svakom se problemu može statina kraj. Velika Britanija odlučila je “probitiled“ u ovoj sferi te je postala prva državakoja je otvorila specijalizirane klinike zaliječenje ove vrste poremećaja.Od stručne suradnice Društva za komunikacijskui medijsku kulturu, TineRegg, saznali smo gdje potražiti pomoćza sebe ili nekog svog poznanika zakojeg smatrate da mu je ista pomoćpotrebna. -U Hrvatskoj se to može učinitiu zagrebačkoj Psihijatrijskoj bolnici “SvetiIvan” u Jankomiru gdje je ove godineotvorena prva Dnevna bolnica za liječenjeovisnosti o internetu i videoigrama.Pomoć se može potražiti i u Kliničkombolničkom centru Sestre milosrdnice iKlinici za psihijatriju Vrapče gdje se primajusamo punoljetni ovisnici- objašnjavanam Tina Regg.Pretjerivanje nije jediniproblemKao i u pravom životu i drugim sferamainterneta, u online igrama takođerdolazi do maltretiranja i vrijeđanja, poznatijegkako cyberbullying. Riječi kojesu vam napisane u razgovoru imaju većutežinu čak i od onih koje su vam izgovoreneuživo, zato što žrtva može više putavidjeti što joj je zlonamjerna osoba napisala.Pravila ponašanja koja se poštuju uOsobe kojeigraju uče neštonovo u životu,poput sportskogponašanja,razvijanjastrategije ipronalaženjarješenja, digitalnemedije upoznajuna zabavan način.pravom životu trebala bi se poštivati i nainternetu, a pogotovo u igrama koje nisuizmišljene kako biste vi izgovarali psovkei strahote koje se sami bojite izgovoriti,ali ste se u poletu, većinom poraza,jednostavno morali istresti na nekome.Ako ste to radili, imajte na umu da nereagiramo svi na izgovoreno i napisano.Dok će se jedni smijati, drugi će moždarazmišljati o samoubojstvu.Problem maltretiranja u igrama rješivje samoedukacijom mladih, koji činenajveći postotak igrača, te redovnimkontroliranjem i zabranama igranjazlonamjernim igračima od strane samihproizvođača igara. Mnoge igre sadržeopciju prijave ako vam se prijetilo ili vasse omalovažavalo na bilo koji način, opcijomreport player (prijavi igrača). Vjerujteda takvi ne prolaze uvijek nekažnjeno,ali sankcije bi svakako mogle biti strože.Među ostalim opcijama možete blokiratiigrača, a najbolje bi bilo da o tome porazgovarates roditeljima ili psihologomkoji će vam pomoći da se lakše nosites tim. Također, najbolje bi bilo porukesačuvati kako biste kasnije imali dokaz, azlostavljaču nikako ne odgovarajte. Akosve ode predaleko, slučaj prijavite policijiili Centru za sigurniji Internet.Nije sve tako crnoVideoigre su po nečemu slične nama.Mi imamo svoje prednosti i mane patako i videoigre s kojima igrači imaju ipozitivnih iskustava. Osobe koje igrajuvideoigre ujedno uče nešto novo u životu,poput sportskog ponašanja, odnosnopobjede i poraza, timski rad, poštivanjepravila, uče razvijati strategije i pronalazitirješenja, digitalne medije upoznajuna zabavan način, upoznaju nove ljudei stječu nova iskustva i osjećaje, ali iprijateljstva te uče o drugim kulturama ijezicima. Videoigrama se mogu vježbatiNapisao: Bojan Štefanović, 3.mtrazne sposobnosti kao što su koordinacijaruke i oka, razmišljanje te smisao zaorijentaciju i kreativnost.Igranje također pomaže razvoju logičkograzmišljanja te povećava vizualnuoštrinu. Još neke pozitivne strane suponavljanje akcija, što dovodi do jačanjaveza između moždanih stanica što činiosnovu za razvijanje pamćenja i učenje.Kada igramo nenasilne videoigre, našmozak aktivira dio mozga koji je zaduženza emocionalne sukobe te počinjelučenje dopamina koji se ispušta umasovnim količinama kada igramo. Igrekoje od nas traže reakcije u stvarnomvremenu, poput Space Invadera aktivirajudio mozga zaslužan za senzorskepokrete, dok igre poput Tetrisa od nastraže logičko razmišljanje i treniraju našedonošenje odluka.Zato sljedeći put kada vas majka, djevojkaili žena opominju kako ćete otupjetipred ekranima i kako samo trošitevrijeme, pokažite im ovaj članak, neka sesame uvjere kako ipak ima nešto u timvideoigrama osim nasilja, podočnjaka iglavobolja od plave svjetlosti koje odašiljuekrani. Tko zna, možda ju nagovoriteda vam se pridruži pa se zajedno odmakneteod ovog ponekad zamornog idosadnog stvarnog života.Mnoga djeca, mladi, pa i odrasli, danasuistinu puno vremena provode igrajućivideoigre. Nekako se čini da svi oniuživaju tako provoditi svoje slobodnovrijeme. No, gledamo li na duge staze, tastrast može prerasti u pravu ovisnost, ada to zapravo niti ne primijetimo. Neki sustrastveni igrači videoigara čak rekli dasu se osjećali kao robovi.Mi ćemo o toj temi porazgovarati sravnateljicom Centra za socijalnu skrbZabok, Tanjom Cujzek...........28
Igranje videoigaratrebala bi biti samojedna vrsta zabaveza mlade, a mladinikako ne bi trebalisve svoje slobodnovrijeme provoditiigrajući ih.Ravnateljice, recite nam kako se sastajališta stručnjaka analizira ovajčarobni svijet videoigara?Kao i svaku aktivnost kojom se bavedjeca i mladi, potrebno je i svijet videoigarasagledati sveobuhvatno kako bismodobili potpunu sliku. S jedne strane to jeoblik zabave koji je mladima, ali i onimanešto starijima, zanimljiv i stimulirajući iujedno često provode puno svojeg slobodnogvremena u toj aktivnosti. S aspektastručnjaka koji se bave mentalnimzdravljem djece i mladih videoigre supredmet istraživanja i proučavanja upravokako bismo doznali kako ta aktivnostutječe na njihov razvoj i odrastanje.U videoigrama mladi uživaju,možemo reći da nas one i vesele, aistina je da igranje videoigara imasvoje prednosti, ali i negativne strane.Možemo li malo i o jednima i odrugima?Upravo tako. Često čujemo samojednu stranu priče, neki govore kako suvideoigre loše i ističu samo negativneaspekte, dok ih drugi hvale i nabrajajunjihove prednosti. Istina je negdje između,odnosno videoigre imaju i svojepozitivne i negativne strane.Od pozitivnih strana možemo izdvojiti:Mogu nam pomoći protiv rastreseno-sti, odnosno poboljšavaju naše mentalnesposobnosti koncentracije i fokusiranjakoje nam onda mogu biti od koristi i udrugim situacijama (učenje, praćenjenastave i sl.)Pomažu nam i u vježbanju logičkogzaključivanja i bržeg rješavanja zadataka.Igre poput slagalica (“puzzle”) ili pustolovneigre, kao i igre riječima, mogu nampomoći u razvitku sposobnosti vezanihuz brže rješavanje problema, dokazanoje kako sudoku znatno povećava sposobnostlogičkog zaključivanja!Videoigre nas mogu naučiti i mnogenove stvari o svakodnevnom životu,na primjer virtualne igre čiji su subjektiživotinje mogu nas naučiti kako seponašati ispravno, kako usvojiti novenačine i nova pravila postupanjai suživota s domaćom životinjom,ljubimcem i kako se brinuti o njemu.Ako igramo online videoigre, one nammogu pomoći da upoznamo nove ljudei sklopimo nova prijateljstva, ali oprez -nisu svi oni za koje se predstavljaju!Što se tiče negativnih aspekata, onjima se možda i puno češće govori.Najčešće se spominju pretjeranoigranje uslijed čega dolazi do premalefizičke aktivnosti, a pretjerivanje uigranju predstavlja i opasnost za razvojovisnosti. Isto tako, ovisno o tomekakve videoigre igramo, ukoliko biramovideoigre nasilnog sadržaja, iste mogudovesti do navikavanja na nasilje, aukoliko igramo videoigre neprimjereneza našu kronološku dob, one nam moguiskriviti sliku stvarnosti i dovesti dopogrešnih očekivanja od života.Što više vremena djeca provodeigrajući videoigre, to one imaju većiutjecaj na njihovo ponašanje. Kakavje trend danas?Videoigre su danas djeci i mladima dostupnijeno ikada prije, a broj videoigarau ponudi raste iz dana u dan. Također,mogu ih igrati na različitim uređajima,npr. mobitelu ili tabletu koji obično istalno nose sa sobom. Samim time većije rizik da će mladi više vremena provoditiu igranju igrica i da neće imati uvidu to koliko vremena doista provodeigrajući ih.Koliko je ovakav način zabave dobarza mlade?Igranje videoigara trebala bi biti samojedna vrsta zabave za mlade, a mladinikako ne bi trebali sve svoje slobodnovrijeme provoditi igrajući ih. U slobodnovrijeme trebali bismo se baviti različitimaktivnostima koje nas vesele i koje sudobre za nas i naše zdravlje - kretanje posvježem zraku, druženje s prijateljima,fizička aktivnosti, hobiji... Preporuka zasrednjoškolce je do sat vremena dnevno,a za mlađe manje, ukupno koristeInternet, računala, mobitele i ostaletehnologije za zabavu (znači igranje,društvene mreže i sve ostale aktivnosti)tijekom školskih dana, dok to vikendommože biti i malo više ukoliko smo riješilisve školske obaveze, kućanske zadatkete nam je ostalo dovoljno vremena.Nikako se ne preporuča igranje videoigaraprije spavanja jer nas one dovodeu stanje pobuđenosti te onda možemoimati problema s uspavljivanjem, ružnimsnovima i sl.Sve je više studija koje govore omanama i nedostatcima videoigara– smatra se kako one potiču dječjuagresivnost. Možemo li to prokomentirati?Neke su osobe u opasnosti da postanuneosjetljive na nasilje ako je njihova“zabavna” aktivnost često posvećenavideoigrama koje su jako nasilne. Zna seda industrija videoigara, da bi privuklapažnju korisnika i kako bi povećalaprodaju, ima tendenciju stvaranja pričakoje su posebno okrutne, a koje dugoročnomogu doista oštetiti naše mentalnozdravlje i učiniti nas neosjetljivima nanasilje (pa i na tuđu, stvarnu patnju).Dakle, tu je od presudne važnostikakve videoigre biramo. Je li opsesijanekom od videoigara podjednakološa kao ovisnost o alkoholu?Pretjerivanje u bilo kojoj aktivnosti jeloše za nas. Ako želimo biti sretni i zadovoljnisvojim životom bitno je da pronađemobalans između različitih aktivnostiu životu, a one uključuju i naše obaveze,ali i naše interese te druženje s drugimljudima.Međutim, igranje videoigara u rijetkimsituacijama izaziva ovisnost.Podatak na koji smo naišli je dastručnjaci tvrde da se problemi svideoigrama javljaju tek u 0,5 %situacija. Je li to tako? Što na krajukonstatirati?Istraživanja ovisnosti o videoigramarelativno su nova, no činjenica je kako setakva ovisnost doista može dogoditi. Narazini svjetskih podataka smatra se kakoje 5 – 11 % djece širom svijeta ovisno oigranju videoigara. Za usporedbu, procjenjujese kako na svijetu postoji 4 – 6% ovisnika o kockanju.Neke osobe (možda si ti ta ili poznaješnekoga u svojoj sredini?) u velikoj suopasnosti postati potpuno ovisni o videoigrama.Oni jako zanemaruju sve oneaktivnosti koje bi u životu morale biti naprvom mjestu. Stručnjaci upozoravajuda se nekima (odraslima) dogodila tolikosnažna ovisnost da više ne odlaze naposao, a neka djeca ne odlaze u školu;neki ne jedu redovito kako ne bi prekidaliigranje; neki jedu jako brzo kako bi seponovno vratili igranju, što je nezdravo ištetno; a neki zaboravljaju da se morajukretati, da moraju vježbati i biti tjelesnoaktivni.Na kraju možemo zaključiti kako je uredu uživati u videoigrama ukoliko nasone vesele, no pri izboru trebamo bitimudri i odabrati one koje će nam koristitiu našem razvoju i koje su primjerenenašoj dobi. Isto tako, važno je da organiziramosvoj dan na način da u njemu imavremena za sve ono što volimo i sve onošto su nam obveze. Ukoliko se držimo tihjednostavnih pravila, dobit ćemo najboljemoguće i iz svijeta videoigara...........29
- Page 1 and 2: Magazin ŠUDIGO Zabok © Siječanj
- Page 3 and 4: U temi broja možeš pročitati: Re
- Page 5 and 6: tabulanova.sudigoz.hrgu, koji je iz
- Page 7 and 8: Učenici inastavniciŠkole zaumjetn
- Page 9 and 10: Srednja škola Bedekovčina spartne
- Page 11 and 12: nost, dizajn, odjeću i grafikuZabo
- Page 13 and 14: tema brojati, vjerokacijaiiznova ie
- Page 15 and 16: Ključna je sintagma osobnomišljen
- Page 17 and 18: uistinu nema poveznice sizučavanje
- Page 19 and 20: Napisala: Ema Mihaliček, 2.mtFotog
- Page 21 and 22: Stradaju kralježnica, koljena,unut
- Page 23 and 24: Kada ste se rodili,postali ste dios
- Page 25 and 26: Bez brojeva ne bismomogli znati kol
- Page 27: dogodi da privatni podatcispremljen
- Page 31 and 32: Osamnaestogodišnjakinjakojaje puna
- Page 33 and 34: Naši novinari Patricija iAndrian u
- Page 35 and 36: Janko Janić mladije influencer koj
- Page 37 and 38: Napisala: Ana Miklaužić, 2.mtFoto
- Page 39 and 40: uz stvaranje zdrave i ispravneslike
- Page 41 and 42: koji su stavljeni u situaciju u koj
- Page 43 and 44: Patološki je lažljivacosobakoja i
- Page 45 and 46: Sexting je dijeljenjeneprimjerenihp
- Page 47 and 48: preko interneta. Trajanje ankete bi
- Page 49 and 50: ..........49
- Page 51 and 52: anegdota zbila se na satu ponavljan
- Page 53 and 54: Marta Čaržavec, bivšaučenica Š
- Page 55 and 56: Napisala: Ana Miklaužić, 2.mtFoto
- Page 57 and 58: Škola za umjetnost, dizajn,grafiku
- Page 59 and 60: Napisali: Borna Banovec, 3.mt i Nik
- Page 61 and 62: Terenska nastava u VenecijiVenecija
- Page 63 and 64: naslikala sve volontere, a ja samjo
- Page 65 and 66: Napisao: Adrijan Krajcar, 3.mtVelik
- Page 67 and 68: vidljiva. Obožavam divljiživot i
- Page 69 and 70: ..........69
- Page 71: Napisala: Vanja Landripet, 4.dIlust
Igranje videoigara
trebala bi biti samo
jedna vrsta zabave
za mlade, a mladi
nikako ne bi trebali
sve svoje slobodno
vrijeme provoditi
igrajući ih.
Ravnateljice, recite nam kako se sa
stajališta stručnjaka analizira ovaj
čarobni svijet videoigara?
Kao i svaku aktivnost kojom se bave
djeca i mladi, potrebno je i svijet videoigara
sagledati sveobuhvatno kako bismo
dobili potpunu sliku. S jedne strane to je
oblik zabave koji je mladima, ali i onima
nešto starijima, zanimljiv i stimulirajući i
ujedno često provode puno svojeg slobodnog
vremena u toj aktivnosti. S aspekta
stručnjaka koji se bave mentalnim
zdravljem djece i mladih videoigre su
predmet istraživanja i proučavanja upravo
kako bismo doznali kako ta aktivnost
utječe na njihov razvoj i odrastanje.
U videoigrama mladi uživaju,
možemo reći da nas one i vesele, a
istina je da igranje videoigara ima
svoje prednosti, ali i negativne strane.
Možemo li malo i o jednima i o
drugima?
Upravo tako. Često čujemo samo
jednu stranu priče, neki govore kako su
videoigre loše i ističu samo negativne
aspekte, dok ih drugi hvale i nabrajaju
njihove prednosti. Istina je negdje između,
odnosno videoigre imaju i svoje
pozitivne i negativne strane.
Od pozitivnih strana možemo izdvojiti:
Mogu nam pomoći protiv rastreseno-
sti, odnosno poboljšavaju naše mentalne
sposobnosti koncentracije i fokusiranja
koje nam onda mogu biti od koristi i u
drugim situacijama (učenje, praćenje
nastave i sl.)
Pomažu nam i u vježbanju logičkog
zaključivanja i bržeg rješavanja zadataka.
Igre poput slagalica (“puzzle”) ili pustolovne
igre, kao i igre riječima, mogu nam
pomoći u razvitku sposobnosti vezanih
uz brže rješavanje problema, dokazano
je kako sudoku znatno povećava sposobnost
logičkog zaključivanja!
Videoigre nas mogu naučiti i mnoge
nove stvari o svakodnevnom životu,
na primjer virtualne igre čiji su subjekti
životinje mogu nas naučiti kako se
ponašati ispravno, kako usvojiti nove
načine i nova pravila postupanja
i suživota s domaćom životinjom,
ljubimcem i kako se brinuti o njemu.
Ako igramo online videoigre, one nam
mogu pomoći da upoznamo nove ljude
i sklopimo nova prijateljstva, ali oprez -
nisu svi oni za koje se predstavljaju!
Što se tiče negativnih aspekata, o
njima se možda i puno češće govori.
Najčešće se spominju pretjerano
igranje uslijed čega dolazi do premale
fizičke aktivnosti, a pretjerivanje u
igranju predstavlja i opasnost za razvoj
ovisnosti. Isto tako, ovisno o tome
kakve videoigre igramo, ukoliko biramo
videoigre nasilnog sadržaja, iste mogu
dovesti do navikavanja na nasilje, a
ukoliko igramo videoigre neprimjerene
za našu kronološku dob, one nam mogu
iskriviti sliku stvarnosti i dovesti do
pogrešnih očekivanja od života.
Što više vremena djeca provode
igrajući videoigre, to one imaju veći
utjecaj na njihovo ponašanje. Kakav
je trend danas?
Videoigre su danas djeci i mladima dostupnije
no ikada prije, a broj videoigara
u ponudi raste iz dana u dan. Također,
mogu ih igrati na različitim uređajima,
npr. mobitelu ili tabletu koji obično i
stalno nose sa sobom. Samim time veći
je rizik da će mladi više vremena provoditi
u igranju igrica i da neće imati uvid
u to koliko vremena doista provode
igrajući ih.
Koliko je ovakav način zabave dobar
za mlade?
Igranje videoigara trebala bi biti samo
jedna vrsta zabave za mlade, a mladi
nikako ne bi trebali sve svoje slobodno
vrijeme provoditi igrajući ih. U slobodno
vrijeme trebali bismo se baviti različitim
aktivnostima koje nas vesele i koje su
dobre za nas i naše zdravlje - kretanje po
svježem zraku, druženje s prijateljima,
fizička aktivnosti, hobiji... Preporuka za
srednjoškolce je do sat vremena dnevno,
a za mlađe manje, ukupno koriste
Internet, računala, mobitele i ostale
tehnologije za zabavu (znači igranje,
društvene mreže i sve ostale aktivnosti)
tijekom školskih dana, dok to vikendom
može biti i malo više ukoliko smo riješili
sve školske obaveze, kućanske zadatke
te nam je ostalo dovoljno vremena.
Nikako se ne preporuča igranje videoigara
prije spavanja jer nas one dovode
u stanje pobuđenosti te onda možemo
imati problema s uspavljivanjem, ružnim
snovima i sl.
Sve je više studija koje govore o
manama i nedostatcima videoigara
– smatra se kako one potiču dječju
agresivnost. Možemo li to prokomentirati?
Neke su osobe u opasnosti da postanu
neosjetljive na nasilje ako je njihova
“zabavna” aktivnost često posvećena
videoigrama koje su jako nasilne. Zna se
da industrija videoigara, da bi privukla
pažnju korisnika i kako bi povećala
prodaju, ima tendenciju stvaranja priča
koje su posebno okrutne, a koje dugoročno
mogu doista oštetiti naše mentalno
zdravlje i učiniti nas neosjetljivima na
nasilje (pa i na tuđu, stvarnu patnju).
Dakle, tu je od presudne važnosti
kakve videoigre biramo. Je li opsesija
nekom od videoigara podjednako
loša kao ovisnost o alkoholu?
Pretjerivanje u bilo kojoj aktivnosti je
loše za nas. Ako želimo biti sretni i zadovoljni
svojim životom bitno je da pronađemo
balans između različitih aktivnosti
u životu, a one uključuju i naše obaveze,
ali i naše interese te druženje s drugim
ljudima.
Međutim, igranje videoigara u rijetkim
situacijama izaziva ovisnost.
Podatak na koji smo naišli je da
stručnjaci tvrde da se problemi s
videoigrama javljaju tek u 0,5 %
situacija. Je li to tako? Što na kraju
konstatirati?
Istraživanja ovisnosti o videoigrama
relativno su nova, no činjenica je kako se
takva ovisnost doista može dogoditi. Na
razini svjetskih podataka smatra se kako
je 5 – 11 % djece širom svijeta ovisno o
igranju videoigara. Za usporedbu, procjenjuje
se kako na svijetu postoji 4 – 6
% ovisnika o kockanju.
Neke osobe (možda si ti ta ili poznaješ
nekoga u svojoj sredini?) u velikoj su
opasnosti postati potpuno ovisni o videoigrama.
Oni jako zanemaruju sve one
aktivnosti koje bi u životu morale biti na
prvom mjestu. Stručnjaci upozoravaju
da se nekima (odraslima) dogodila toliko
snažna ovisnost da više ne odlaze na
posao, a neka djeca ne odlaze u školu;
neki ne jedu redovito kako ne bi prekidali
igranje; neki jedu jako brzo kako bi se
ponovno vratili igranju, što je nezdravo i
štetno; a neki zaboravljaju da se moraju
kretati, da moraju vježbati i biti tjelesno
aktivni.
Na kraju možemo zaključiti kako je u
redu uživati u videoigrama ukoliko nas
one vesele, no pri izboru trebamo biti
mudri i odabrati one koje će nam koristiti
u našem razvoju i koje su primjerene
našoj dobi. Isto tako, važno je da organiziramo
svoj dan na način da u njemu ima
vremena za sve ono što volimo i sve ono
što su nam obveze. Ukoliko se držimo tih
jednostavnih pravila, dobit ćemo najbolje
moguće i iz svijeta videoigara.
..........29
Change language