QRious?
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
tema brojaVelika je mogućnostkako stedanas jednomili više putapokrenuli svojtelefon samokako biste provjerili jeste lidobili neku obavijest. Većinaljudi to radi nesvjesno, neznajući da se tako stvaranavika koja zatim prerasta uovisnost. Nomofobija (eng:no mobile) jest fobija odzaboravljanja mobitela kodkuće ili na nekome drugommjestu. Javlja se ranih 90-ihgodina dvadesetoga stoljećapotaknuta masovnom produkcijommobilnih telefonakoji postaju lako dostupnipotrošačima.Nomofobija navrhuncuDanas, u doba pametnihtelefona, nomofobija je dosegnulasvoj vrhunac, a brojljudi kojima se dijagnosticiraraste iz dana u dan. Ona, uzstrah od udaljenosti od telefona,uključuje stalno provjeravanjeobavijesti na mobitelu,strah od pada mobitela,slaboga signala, sporogainterneta te nošenje mobitelasa sobom čak i na zahod.Fobija se različito manifestira,a u već uznapredovaloj faziovisniku sama pomisao naudaljavanje od mobitela ilipraznu bateriju stvara fizičkepoteškoće, javljaju se drhtavicai mučnina. Fizičke supoteškoće često popraćenepsihičkim. Nabrojeno susimptomi ovisnosti.U Hrvatskoj postoji nekolikoustanova u kojima seliječnici bave liječenjem novihovisnosti, a u koje spadaju:Nomofobija nije samofobija od udaljenosti odvašeg telefona već uključujestalno provjeravanjeobavijesti na mobitelu,strah od pada mobitela,slaboga signala, sporogainterneta, nošenje mobitelasa sobom na zahod.Napisao i fotografija: Vito Vidović, 4.wdovisnost o korištenju mobitela,ovisnost o internetui ovisnost o video igrama.Liječenje se provodi u specijaliziranimustanovama – Dnevnimbolnicama za prevencijuovisnosti o kockanju, internetui video igricama u Zagrebu.Terapija uključuje suočavanjeosobe sa strahom koji posjeduje.Nomofob pokušavaprovesti što više vremenaudaljen od svog mobitela.Ako primijetite kako postajeteovisni o svojemu mobitelu,pokušajte vrijeme kojeinače provodite služeći senjime posvetiti svojim hobijima.Psiholozi preporučuju ikraću šetnju prirodom.Kako bismo utvrdili kolikomobiteli oblikuju naš život iutječu na život naših vršnjaka,proveli smo istraživanje. Anketaje provedena na uzorkuod sto i deset učenika Školeza umjetnost, dizajn, grafikui odjeću Zabok, a obrađenipodatci pokazuju na kojenačine učenici provode vrijemena mobitelu. Važno jenapomenuti kako ovisnostidoprinosi broj sati odvojenihza služenje mobitelom. Većibroj sati, odnosno dulje vrijemeprovedeno u služenju mobitelom,svakako je preduvjetovisnosti.U Školi za umjetnost, dizajn,grafiku i odjeću Zabok 42% ispitanih učenika izjavilo jekako provodi više od pet satidnevno služeći se mobitelom.Postotak je pokazatelj toga damladi sve više svojega vremenaprovode služeći se mobitelom.Preporuka psihologajest maksimalno korištenjemobitelom u trajanju do trisata dnevno. Sve više od togaizaziva ovisnost i zaustavljanormalan proces razmišljanja.Nadalje, rezultati anketepokazali su kako 44 % učenikaosjeća nelagodu kada sene nalaze u blizini mobitela, a72 % učenika izjavilo je kakone bi mogli provesti dan uškoli bez mobitela. Pozitivnastvar u svemu ovome jestda učenici shvaćaju kako jevažno svoje privatne podatkedržati na sigurnome te je tako91 % učenika svoje podatkezaštitio lozinkom.Rezultati ankete pokazalisu i na koje načine učenicikoriste svoje pametne telefone.Ono na što troše najviševremena jesu društvene mrežei razgovori s prijateljima, apri tome je najčešće korištenadruštvena mreža Instagram.Instagramom se svakodnevnokoristi 96 % učenika.Navedeno upućuje na padpopularnosti društvenemreže Facebook kod mlađihgeneracija. Također, učenicisvoje vrijeme troše i na korištenjestreaming usluga kaošto su YouTube i Netflix.Privatno, bezprivatnostiVećina ljudi danas posjedujekorisničke račune, odnosnoprofile na društvenim mrežamaInstagram i Facebook.Velika većina tih ljudi svojimprofilima pristupa prekomobitela. Pomoću mobitelakorisnici profila objavljujufotografije, priče, lokacije, alii ostavljaju trag kada im senešto sviđa (lajk), komentirajui dijele postove drugih ljudi.Zahvaljujući mobitelimadostupni su nam svi javnidijelovi internetskoga prostora.Upravo zbog toga štonaši mobiteli spajaju našprivatni život s javnim životom,moramo biti vrlo opreznis odabirom sadržaja kojiobjavljujemo na internetu.Ono što jednom objavimoostaje trajno zabilježeno. Udanašnje vrijeme nikad nemožemo znati kome možemovjerovati, a kome ne i tko naspretražuje na internetu. Poslodavcitako mogu pretražitii vidjeti sve što ih zanima oposloprimcima samo jednompretragom u tražilici što katkadmože utjecati na njihovodabir. Isto tako, nerijetko se..........26
dogodi da privatni podatcispremljeni u memoriji mobitelanisu dovoljno osiguranite dolazi do “curenja” privatnihfotografija, videozapisa isličnih medijskih sadržaja kojinisu namijenjeni široj javnosti.Da se takvo nešto dogodidovoljno je da na mobitelunemate uključenu lozinku.Takve stvari mogu jako utjecatina vaš život, pogotovoako ste osoba na nekoj odviših pozicija.Trebamo biti vrlo opreznikada koristimo mobitele,dobro pročitati uvjete korištenjaaplikacija i web stranica teznati slijediti te upute kako nebi došlo do krađe naših osobnihpodataka. Uvijek trebaimati na umu kako je važnoznati da svi podatci i sve štostavljamo na internet uvijekostaju na internetu i ostavljajuneizbrisiv trag koji možeutjecati na naš život.Ljudi kao tržišniproizvodi 21. stoljećaZasigurno ste primijetilikako sve više web stranicaposjeduje kolačiće (cookies).Svaki puta kada prihvatitekolačiće vi pristajete na dijeljenjesvojih podataka koji sezatim prikupljaju i razmjenjujuizmeđu više web stranicai web pretraživača kako bivama personalizirali internetskoiskustvo. Ovaj bismoproces mogli nazvati legalnomkrađom osobnih podataka.Ljudi sve manje paze, asve više vjeruju internetskimstanicama te tako izlažu sebei svoje podatke opasnosti.Kolačići rade na principuprikupljanja podataka takošto analiziraju pretragu vašihstranica te bilježe ono što jebilo zajedničko vašim pretragama.Na taj način oglašivačiprikupljaju podatke kojimaoglašavaju svoje proizvodena temelju onoga što ste vipretraživali.Ukoliko nekome želitekupiti poklon, primjerice parfem,vi putem interneta pretražujetetrgovine, ali zatimodustanete od kupnje jer stese predomislili. Ubrzo možeteprimijetiti kako vam unutardrugih aplikacija poputaplikacija društvenih mrežadolaze oglasi koji se ciljanoodnosne na područje koje steprethodno pretraživali, a radilose o parfemima. Upravo jeto način na koji funkcionirajukolačići. U nekim slučajevimaneke stranice koje prikupljajupodatke te iste podatkemogu preprodavati oglašivačimai na taj način oni pomoćuvaših podataka zarađuju.Upravo na taj način svipostajemo tržišni proizvodiunutar Internet prostora, ada toga nismo svjesni. Zbogtoga je u današnje vrijemevažno biti informatički pismenaosoba koja zna prepoznatiodređene prijetnje u svijetumoderne tehnologije kojasvakim danom sve više napreduje.Kako se savjesno ponašatina internetu? Najvažnije jepažljivo čitati uvjete o korištenjukoje većina ljudi označikao pročitano, a ne pročita.Na taj se način podatci nećekoristiti u druge svrhe.Mobitelom do dugovaSve ubrzanijim razvojemtehnologije, svakim napretkomiste, pametni telefonidosežu sve više cijene. Osobezaposlene u razvojnom područjuIT sektora koje razvijajunove uređaje svjesne sutoga kako nije potrebno svakegodine kupovati nov pametnitelefon jer se tehnologijaipak ne razvija toliko brzoda bi u samo godinu danatrebalo promijeniti uređaj.Većini ljudi pametni sutelefoni postali pokazateljmaterijalnoga stanja te imajupotrebu za kupnjom najnovijeguređaja na tržištu, ada ne znaju ima li taj uređajneko značajno poboljšanjeod onoga koji su kupili prošlegodine. Izdvajaju gomilunovca samo kako bi pokazalida si oni to mogu priuštiti.Zbog takvog načina razmišljanjamnogi kupuju uređajekoje si nisu u stanju priuštitite samim time zapadaju udugove. Kako što je potrebnoplatiti uređaj, tako i telekomunikacijsketvrtke na raznenačine naplaćuju svoje usluge– visoke cijene za korištenjeusluga mobitela (pozivi,poruke i internet). Ako napretplatu u trajanju dvadeseti četiri mjeseca kupite telefonprosječne kvalitete, vi ćete gau stvarnosti platiti 6.720 kuna,što je nešto veći iznos od prosječnehrvatske plaće. Budućida se mobilni uređaji sve višerazvijaju i nadograđuju, svijetvideoigara premješta se namobitele. Većina mobilnihigara je besplatna, ali unutarnjih postoje takozvane mikrotransakcije.Mikrotransakcijeomogućavaju vam uplatuodređenog iznosa novca kakobiste brže ili lakše napredovaliu igri. Navedeno se najvišekoristi u kooperativnim igrama,a to su igre u kojima senatječete s vašim prijateljima.Na taj način trošimo novacbez da vidimo bilo kakav opipljivproizvod koji kupujemo,što pak stvara privid o tomekako se novac ne troši.Ovisnost o mobitelima nerijetkoje praćena ovisnošćuo video igrama, uz psihičke ifizičke navedeno dovodi i dofinancijskih problema.Stado ovacaU današnje vrijeme društvenesu mreže ono što namećetakozvane standarde.Oni su pak samo pokazatelj ukojoj je mjeri ljudsko društvopovršno. Zahvaljujući pametnimtelefonima na kojimase odvija 90 % konzumacijesadržaja društvenih mreža,ljudi su sve skloniji podlijeganjupogrešnim utjecajima.Na društvenim mrežamasvi želimo prikazati savršenuverziju sebe. Savršena verzijačesto je inspirirana influencerima.Doveli smo se u stanjeuma u kojemu ne primjećujemokako svi vole sličnestvari, kako svi sliče jednidrugima. Nismo svjesni togate svi postajemo globalnostado ovaca. Velik broj ljudi,posebice mladih, proživljavamentalne tegobe zbog togašto se ne uklapaju u standardiziranisvijet društvenihmreža. Pametni telefoni kojinam pružaju jednostavanpristup svim dostupnim informacijamačine nas robovimamoderne tehnologije. Podliježemonapretku koji i samistvaramo. Bitno je doziratikoličinu osobnih informacijakoju drugima pružamo puteminterneta.Dobri i loši influenceriPitanje utjecajnosti nainternetu danas je vrlo važnopitanje. Tako u Hrvatskojpostoji nekoliko primjeradobrih i loših influencera. Napojedincu je da uvidi ispravnostili neispravnost njihovihpostupaka te odluči utječu lite osobe na njega ili ne.Budući da smo svakodnevnoizloženi velikoj količiniinformacija na društvenimmrežama, moramo biti svjesnikako to može utjecatina stvaran svijet u kojemzapravo živimo. Na internetusvatko može postati što želi, omoralu pojedinca ovisi kakoće on to iskoristiti...........27
- Page 1 and 2: Magazin ŠUDIGO Zabok © Siječanj
- Page 3 and 4: U temi broja možeš pročitati: Re
- Page 5 and 6: tabulanova.sudigoz.hrgu, koji je iz
- Page 7 and 8: Učenici inastavniciŠkole zaumjetn
- Page 9 and 10: Srednja škola Bedekovčina spartne
- Page 11 and 12: nost, dizajn, odjeću i grafikuZabo
- Page 13 and 14: tema brojati, vjerokacijaiiznova ie
- Page 15 and 16: Ključna je sintagma osobnomišljen
- Page 17 and 18: uistinu nema poveznice sizučavanje
- Page 19 and 20: Napisala: Ema Mihaliček, 2.mtFotog
- Page 21 and 22: Stradaju kralježnica, koljena,unut
- Page 23 and 24: Kada ste se rodili,postali ste dios
- Page 25: Bez brojeva ne bismomogli znati kol
- Page 29 and 30: Igranje videoigaratrebala bi biti s
- Page 31 and 32: Osamnaestogodišnjakinjakojaje puna
- Page 33 and 34: Naši novinari Patricija iAndrian u
- Page 35 and 36: Janko Janić mladije influencer koj
- Page 37 and 38: Napisala: Ana Miklaužić, 2.mtFoto
- Page 39 and 40: uz stvaranje zdrave i ispravneslike
- Page 41 and 42: koji su stavljeni u situaciju u koj
- Page 43 and 44: Patološki je lažljivacosobakoja i
- Page 45 and 46: Sexting je dijeljenjeneprimjerenihp
- Page 47 and 48: preko interneta. Trajanje ankete bi
- Page 49 and 50: ..........49
- Page 51 and 52: anegdota zbila se na satu ponavljan
- Page 53 and 54: Marta Čaržavec, bivšaučenica Š
- Page 55 and 56: Napisala: Ana Miklaužić, 2.mtFoto
- Page 57 and 58: Škola za umjetnost, dizajn,grafiku
- Page 59 and 60: Napisali: Borna Banovec, 3.mt i Nik
- Page 61 and 62: Terenska nastava u VenecijiVenecija
- Page 63 and 64: naslikala sve volontere, a ja samjo
- Page 65 and 66: Napisao: Adrijan Krajcar, 3.mtVelik
- Page 67 and 68: vidljiva. Obožavam divljiživot i
- Page 69 and 70: ..........69
- Page 71: Napisala: Vanja Landripet, 4.dIlust
dogodi da privatni podatci
spremljeni u memoriji mobitela
nisu dovoljno osigurani
te dolazi do “curenja” privatnih
fotografija, videozapisa i
sličnih medijskih sadržaja koji
nisu namijenjeni široj javnosti.
Da se takvo nešto dogodi
dovoljno je da na mobitelu
nemate uključenu lozinku.
Takve stvari mogu jako utjecati
na vaš život, pogotovo
ako ste osoba na nekoj od
viših pozicija.
Trebamo biti vrlo oprezni
kada koristimo mobitele,
dobro pročitati uvjete korištenja
aplikacija i web stranica te
znati slijediti te upute kako ne
bi došlo do krađe naših osobnih
podataka. Uvijek treba
imati na umu kako je važno
znati da svi podatci i sve što
stavljamo na internet uvijek
ostaju na internetu i ostavljaju
neizbrisiv trag koji može
utjecati na naš život.
Ljudi kao tržišni
proizvodi 21. stoljeća
Zasigurno ste primijetili
kako sve više web stranica
posjeduje kolačiće (cookies).
Svaki puta kada prihvatite
kolačiće vi pristajete na dijeljenje
svojih podataka koji se
zatim prikupljaju i razmjenjuju
između više web stranica
i web pretraživača kako bi
vama personalizirali internetsko
iskustvo. Ovaj bismo
proces mogli nazvati legalnom
krađom osobnih podataka.
Ljudi sve manje paze, a
sve više vjeruju internetskim
stanicama te tako izlažu sebe
i svoje podatke opasnosti.
Kolačići rade na principu
prikupljanja podataka tako
što analiziraju pretragu vaših
stranica te bilježe ono što je
bilo zajedničko vašim pretragama.
Na taj način oglašivači
prikupljaju podatke kojima
oglašavaju svoje proizvode
na temelju onoga što ste vi
pretraživali.
Ukoliko nekome želite
kupiti poklon, primjerice parfem,
vi putem interneta pretražujete
trgovine, ali zatim
odustanete od kupnje jer ste
se predomislili. Ubrzo možete
primijetiti kako vam unutar
drugih aplikacija poput
aplikacija društvenih mreža
dolaze oglasi koji se ciljano
odnosne na područje koje ste
prethodno pretraživali, a radilo
se o parfemima. Upravo je
to način na koji funkcioniraju
kolačići. U nekim slučajevima
neke stranice koje prikupljaju
podatke te iste podatke
mogu preprodavati oglašivačima
i na taj način oni pomoću
vaših podataka zarađuju.
Upravo na taj način svi
postajemo tržišni proizvodi
unutar Internet prostora, a
da toga nismo svjesni. Zbog
toga je u današnje vrijeme
važno biti informatički pismena
osoba koja zna prepoznati
određene prijetnje u svijetu
moderne tehnologije koja
svakim danom sve više napreduje.
Kako se savjesno ponašati
na internetu? Najvažnije je
pažljivo čitati uvjete o korištenju
koje većina ljudi označi
kao pročitano, a ne pročita.
Na taj se način podatci neće
koristiti u druge svrhe.
Mobitelom do dugova
Sve ubrzanijim razvojem
tehnologije, svakim napretkom
iste, pametni telefoni
dosežu sve više cijene. Osobe
zaposlene u razvojnom području
IT sektora koje razvijaju
nove uređaje svjesne su
toga kako nije potrebno svake
godine kupovati nov pametni
telefon jer se tehnologija
ipak ne razvija toliko brzo
da bi u samo godinu dana
trebalo promijeniti uređaj.
Većini ljudi pametni su
telefoni postali pokazatelj
materijalnoga stanja te imaju
potrebu za kupnjom najnovijeg
uređaja na tržištu, a
da ne znaju ima li taj uređaj
neko značajno poboljšanje
od onoga koji su kupili prošle
godine. Izdvajaju gomilu
novca samo kako bi pokazali
da si oni to mogu priuštiti.
Zbog takvog načina razmišljanja
mnogi kupuju uređaje
koje si nisu u stanju priuštiti
te samim time zapadaju u
dugove. Kako što je potrebno
platiti uređaj, tako i telekomunikacijske
tvrtke na razne
načine naplaćuju svoje usluge
– visoke cijene za korištenje
usluga mobitela (pozivi,
poruke i internet). Ako na
pretplatu u trajanju dvadeset
i četiri mjeseca kupite telefon
prosječne kvalitete, vi ćete ga
u stvarnosti platiti 6.720 kuna,
što je nešto veći iznos od prosječne
hrvatske plaće. Budući
da se mobilni uređaji sve više
razvijaju i nadograđuju, svijet
videoigara premješta se na
mobitele. Većina mobilnih
igara je besplatna, ali unutar
njih postoje takozvane mikrotransakcije.
Mikrotransakcije
omogućavaju vam uplatu
određenog iznosa novca kako
biste brže ili lakše napredovali
u igri. Navedeno se najviše
koristi u kooperativnim igrama,
a to su igre u kojima se
natječete s vašim prijateljima.
Na taj način trošimo novac
bez da vidimo bilo kakav opipljiv
proizvod koji kupujemo,
što pak stvara privid o tome
kako se novac ne troši.
Ovisnost o mobitelima nerijetko
je praćena ovisnošću
o video igrama, uz psihičke i
fizičke navedeno dovodi i do
financijskih problema.
Stado ovaca
U današnje vrijeme društvene
su mreže ono što nameće
takozvane standarde.
Oni su pak samo pokazatelj u
kojoj je mjeri ljudsko društvo
površno. Zahvaljujući pametnim
telefonima na kojima
se odvija 90 % konzumacije
sadržaja društvenih mreža,
ljudi su sve skloniji podlijeganju
pogrešnim utjecajima.
Na društvenim mrežama
svi želimo prikazati savršenu
verziju sebe. Savršena verzija
često je inspirirana influencerima.
Doveli smo se u stanje
uma u kojemu ne primjećujemo
kako svi vole slične
stvari, kako svi sliče jedni
drugima. Nismo svjesni toga
te svi postajemo globalno
stado ovaca. Velik broj ljudi,
posebice mladih, proživljava
mentalne tegobe zbog toga
što se ne uklapaju u standardizirani
svijet društvenih
mreža. Pametni telefoni koji
nam pružaju jednostavan
pristup svim dostupnim informacijama
čine nas robovima
moderne tehnologije. Podliježemo
napretku koji i sami
stvaramo. Bitno je dozirati
količinu osobnih informacija
koju drugima pružamo putem
interneta.
Dobri i loši influenceri
Pitanje utjecajnosti na
internetu danas je vrlo važno
pitanje. Tako u Hrvatskoj
postoji nekoliko primjera
dobrih i loših influencera. Na
pojedincu je da uvidi ispravnost
ili neispravnost njihovih
postupaka te odluči utječu li
te osobe na njega ili ne.
Budući da smo svakodnevno
izloženi velikoj količini
informacija na društvenim
mrežama, moramo biti svjesni
kako to može utjecati
na stvaran svijet u kojem
zapravo živimo. Na internetu
svatko može postati što želi, o
moralu pojedinca ovisi kako
će on to iskoristiti.
..........27
Change language