QRious?
Br. 1, godina 1., siječanj 2020. Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
tem
a br
oja
Velika je mogućnost
kako ste
danas jednom
ili više puta
pokrenuli svoj
telefon samo
kako biste provjerili jeste li
dobili neku obavijest. Većina
ljudi to radi nesvjesno, ne
znajući da se tako stvara
navika koja zatim prerasta u
ovisnost. Nomofobija (eng:
no mobile) jest fobija od
zaboravljanja mobitela kod
kuće ili na nekome drugom
mjestu. Javlja se ranih 90-ih
godina dvadesetoga stoljeća
potaknuta masovnom produkcijom
mobilnih telefona
koji postaju lako dostupni
potrošačima.
Nomofobija na
vrhuncu
Danas, u doba pametnih
telefona, nomofobija je dosegnula
svoj vrhunac, a broj
ljudi kojima se dijagnosticira
raste iz dana u dan. Ona, uz
strah od udaljenosti od telefona,
uključuje stalno provjeravanje
obavijesti na mobitelu,
strah od pada mobitela,
slaboga signala, sporoga
interneta te nošenje mobitela
sa sobom čak i na zahod.
Fobija se različito manifestira,
a u već uznapredovaloj fazi
ovisniku sama pomisao na
udaljavanje od mobitela ili
praznu bateriju stvara fizičke
poteškoće, javljaju se drhtavica
i mučnina. Fizičke su
poteškoće često popraćene
psihičkim. Nabrojeno su
simptomi ovisnosti.
U Hrvatskoj postoji nekoliko
ustanova u kojima se
liječnici bave liječenjem novih
ovisnosti, a u koje spadaju:
Nomofobija nije samo
fobija od udaljenosti od
vašeg telefona već uključuje
stalno provjeravanje
obavijesti na mobitelu,
strah od pada mobitela,
slaboga signala, sporoga
interneta, nošenje mobitela
sa sobom na zahod.
Napisao i fotografija: Vito Vidović, 4.wd
ovisnost o korištenju mobitela,
ovisnost o internetu
i ovisnost o video igrama.
Liječenje se provodi u specijaliziranim
ustanovama – Dnevnim
bolnicama za prevenciju
ovisnosti o kockanju, internetu
i video igricama u Zagrebu.
Terapija uključuje suočavanje
osobe sa strahom koji posjeduje.
Nomofob pokušava
provesti što više vremena
udaljen od svog mobitela.
Ako primijetite kako postajete
ovisni o svojemu mobitelu,
pokušajte vrijeme koje
inače provodite služeći se
njime posvetiti svojim hobijima.
Psiholozi preporučuju i
kraću šetnju prirodom.
Kako bismo utvrdili koliko
mobiteli oblikuju naš život i
utječu na život naših vršnjaka,
proveli smo istraživanje. Anketa
je provedena na uzorku
od sto i deset učenika Škole
za umjetnost, dizajn, grafiku
i odjeću Zabok, a obrađeni
podatci pokazuju na koje
načine učenici provode vrijeme
na mobitelu. Važno je
napomenuti kako ovisnosti
doprinosi broj sati odvojenih
za služenje mobitelom. Veći
broj sati, odnosno dulje vrijeme
provedeno u služenju mobitelom,
svakako je preduvjet
ovisnosti.
U Školi za umjetnost, dizajn,
grafiku i odjeću Zabok 42
% ispitanih učenika izjavilo je
kako provodi više od pet sati
dnevno služeći se mobitelom.
Postotak je pokazatelj toga da
mladi sve više svojega vremena
provode služeći se mobitelom.
Preporuka psihologa
jest maksimalno korištenje
mobitelom u trajanju do tri
sata dnevno. Sve više od toga
izaziva ovisnost i zaustavlja
normalan proces razmišljanja.
Nadalje, rezultati ankete
pokazali su kako 44 % učenika
osjeća nelagodu kada se
ne nalaze u blizini mobitela, a
72 % učenika izjavilo je kako
ne bi mogli provesti dan u
školi bez mobitela. Pozitivna
stvar u svemu ovome jest
da učenici shvaćaju kako je
važno svoje privatne podatke
držati na sigurnome te je tako
91 % učenika svoje podatke
zaštitio lozinkom.
Rezultati ankete pokazali
su i na koje načine učenici
koriste svoje pametne telefone.
Ono na što troše najviše
vremena jesu društvene mreže
i razgovori s prijateljima, a
pri tome je najčešće korištena
društvena mreža Instagram.
Instagramom se svakodnevno
koristi 96 % učenika.
Navedeno upućuje na pad
popularnosti društvene
mreže Facebook kod mlađih
generacija. Također, učenici
svoje vrijeme troše i na korištenje
streaming usluga kao
što su YouTube i Netflix.
Privatno, bez
privatnosti
Većina ljudi danas posjeduje
korisničke račune, odnosno
profile na društvenim mrežama
Instagram i Facebook.
Velika većina tih ljudi svojim
profilima pristupa preko
mobitela. Pomoću mobitela
korisnici profila objavljuju
fotografije, priče, lokacije, ali
i ostavljaju trag kada im se
nešto sviđa (lajk), komentiraju
i dijele postove drugih ljudi.
Zahvaljujući mobitelima
dostupni su nam svi javni
dijelovi internetskoga prostora.
Upravo zbog toga što
naši mobiteli spajaju naš
privatni život s javnim životom,
moramo biti vrlo oprezni
s odabirom sadržaja koji
objavljujemo na internetu.
Ono što jednom objavimo
ostaje trajno zabilježeno. U
današnje vrijeme nikad ne
možemo znati kome možemo
vjerovati, a kome ne i tko nas
pretražuje na internetu. Poslodavci
tako mogu pretražiti
i vidjeti sve što ih zanima o
posloprimcima samo jednom
pretragom u tražilici što katkad
može utjecati na njihov
odabir. Isto tako, nerijetko se
..........26