QRious?
Br. 1, godina 1., siječanj 2020. Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Br. 1, godina 1., siječanj 2020.
Magazin Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
tem
a br
oja
može odvesti u drugu
krajnost – pretjeranu
brigu o svome tijelu.
O tome je progovorio
bodibilder Mislav
Đurin koji se posebno
osvrnuo na brzu hranu
te nam proširio vidike o
području fitness industrije.
Zanimljiva je činjenica
kako ljudi biraju
restorane brze hrane
svjesni da klasični restorani
nisu ništa skuplji.
Ljudi odlaze u restorane
brze hrane jer se tamo
skraćuje vrijeme čekanja
obroka. U trgovačkim
centrima
koncentracije. Konzumacija
brze hrane ne pogoduje
učenju.
Planirani sustav
prehrane
Zbog povećanja tjelesne
težine mnogi podliježu
dijetama. U nadi da će
brže izgubiti kilograme
konzumiraju razne pripravke.
Što je istina, a što
zabluda? Dijeta jest planirani
sustav prehrane.
Postoje dvije vrste dijeta:
subkalorijska i hipokalorijska
dijeta. Subkalorijska
dijeta pogoduje
gubitku tjelesne mase, a
hipokalorijska potpomaže
dobivanje tjelesne mase.
Zdrava prehrana i moderne
dijete nalaze se u sivoj
zoni.
Kada se pogleda sastav
jedne proteinske pločice,
vidi se da se on ne razlikuje
uvelike od sastava najobičnije
čokoladice. Jedina je
razlika u količini proteina.
Neke pločice čak sadrže
poliole, odnosno štetne
alkoholne šećere. Ovo
što nam se danas prodaje
pod zdravo, pod light, pod
fitness nije ništa više od
običnog natpisa na ambalaži.
Ipak, imati tijelo koje
nalikuje onome s reklama
za fitness postao
izvor proteina i masti. Ugljikohidrati
nisu esencijalni
za život, ali nisu ni najveći
neprijatelj prehrane ako je
njihov izvor kvalitetan.
Također, mit je i kako ne
treba jesti poslije 18:00. Što
tijelo zna koliko je sati? Zar
bismo trebali sakriti sve satove
u kući da tijelo ne vidi?
Svi smo barem jednom
čuli kako će nam metabolizam
postati brži ako jedemo
više malih obroka. Naime,
termički efekt hrane potpuno
je jednak neovisno o
tome je li obrok pojeden u
tri, pet ili šest obroka.
Zadnji su mit dijetni sokovi.
Jesu li zdravi? Nikako.
Je li jedan od sastojaka u
njima šećer? Apsolutno ne.
Postoje oni koji tvrde kako
je u Coca Coli Zero sadržano
više šećera nego u običnoj,
ali to nikako ne može
biti istina. Zar bi
jedna ozbiljna
robna
marka
po-
gdje je velik izbor restorana
na kraju opet odabiru
restoran brze hrane. Navedeno
dokazuje kako je
takav odabir navika, a svi
smo svjesni kako se navike
teško riješiti. Brza je hrana
štetna zato što je većina te
hrane kancerogena. Kancerogenosti
doprinosi podgrijavanje
hrane u mikrovalnoj
pećnici. Također, brza hrana
sadrži velik broj aditiva pa
nas čini žednima, žeđ loše
utječe na rad bubrega te
teško sjeda na želudac. Daljnja
je posljedica remećenje
Veliki mišići
na tijelu ne
znače ništa
ako je mišić
unutar glave
zakržljao.
je statusni simbol,
baš kao što je nekada bilo
imati sat. Kada bi zdravlje
bilo prioritet, tada bi unos iz
prerađevina u naše tijelo bio
minimalan.
Razbijanje mitova
Nakon razgovora o dijetama
i prehrani, odlučili smo
razbiti i nekoliko mitova.
Dijeta i izgladnjivanje
nikako ne bi trebali biti uspoređivani
pojmovi. Dijeta
je ostvariva isključivo kalorijskim
deficitom ostvarenim
kalorijskim unosom 300 –
500 kalorija. Tih 500 kalorija
mora sadržavati kvalitetan
put Coca Cole sebi dopustila
da napitak bez šećera
konzumira naprimjer
dijabetičar te da on nakon
toga padne u šećernu
komu? Nije izgledno.
Ne treba vjerovati svemu
što čujemo, isplati se čitati
sitna slova na omotima
slastica. Proizvodi koji se
promoviraju kao zdravi ne
moraju uvijek biti zdravi.
Upravo bi oni vaše zdravlje
mogli dovesti u opasnost.
Veliki mišići na tijelu ne
znače ništa ako je mišić
unutar glave zakržljao.
..........22