QRious?

Stradaju kralježnica, koljena,
unutarnji organi, srce mora
pumpati veću količinu krvi
jer se žile produžuju, a mi
postajemo umorni i tromi.
Postavlja se pitanje uživamo
li zaista u hrani ili njome popunjavamo
svoje emocionalne
praznine, a brzom hranom
i lako dostupnim gotovim
obrocima manjak vremena u
užurbanome svijetu.
Tijelu je potrebna
uravnotežena
prehrana
Adolescenti su često podložni
promjenama raspoloženja
i stresu, a jeftina hrana,
primjerice peciva po svega
nekoliko kuna, odličan su
nadomjestak kuhanom, zdravom
obroku. Opće je poznato
kako je našemu tijelu potrebna
uravnotežena prehrana te
otprilike pet obroka dnevno.
Mnogi se ne pridržavaju uravnotežene
prehrane te u svoje
tijelo unose više nego što je
potrebno i to često nezdravu
i masnu hranu. Takav način
ishrane dovodi do pretilosti,
čestih i naglih promjena raspoloženja
i ovisnosti o hrani.
Nutricionistica Vedrana
Cesarec kaže kako je nekad
postojalo uvjerenje da jedemo
samo kako bismo preživjeli,
međutim to je mnogo kompleksnije.
Hrana utječe na sve
aspekte i kvalitetu našega
života: rast, razvoj, raspoloženje,
tjelesnu spremu. Zdrava i
uravnotežena prehrana uvijek
je baza svega. Ona utječe na
pamćenje i koncentraciju pa je
opće poznato da hrana koja sadrži
više omega 3 kiselina (riba,
orašasti plodovi, čokolada) pospješuje
koncentraciju i pamćenje.
Cesarec dalje navodi kako
je svakoj generaciji potreban
različit način i količina unosa
hrane. Izdvaja adolescente čiji
intenzivan rast vapi za voćem,
povrćem, cjelovitim žitaricama
koje štite srce, povoljno utječu
na probavu te sadrže oksidanse;
a na koje negativno utječu
pekarski proizvodi i hrana iz
vrećice. Naglasak stavlja i na
dnevni unos tekućine, odnosno
vode. Kada tjelesnu masu podijelimo
s osam, tada dobivamo
potreban broj čaša vode dnevno.
Naravno, to ovisi o organizmu
i tjelesnoj aktivnosti.
Adolescenti ne uzimaju redovite
obroke. Tijekom dana obroke
je potrebno rasporediti na
tri glavna i dva manja. Ishranu
je potrebno bazirati na svježim
namirnicama, a preporuka
je kupovati hranu iz lokalnoga
uzgoja, od manjih
proizvođača. Domaći
su proizvodi uglavnom
organski, ekološki, što
znači da su uzgojeni u
određenim uvjetima koji
su diktirani zakonskom
regulativom. Određene
službe kontroliraju takve
proizvođače, dakle takvi
su proizvodi veće bioraspoloživosti,
odnosno
tijelo ih može kvalitetnije
iskoristiti.
Veliki trgovački lanci
poput Lidla također provode
česte kontrole proizvoda
koje prodaju. Te
su kontrole interne i eksterne,
samo kontroliraju
svoje dobavljače. Često
provode kontrole dobavljača,
odlaze na mjesto
proizvodnje i nadziru
samu proizvodnju. U
trgovačkim su lancima
prisutne inspekcije. Inspekcije
kontroliraju je li
hrana unutar zakonskih
parametara. Hrana s ekološkim
certifikatom pod
strogim je nadzorom te
je uzgojena bez pesticida
i drugih kemikalija.
Zašto se
debljamo?
Jednostavno, kada je
energetski unos veći od
naše potrošnje kalorija,
mi se debljamo. Slatka
i masna hrana danas je
sve dostupnija. Na svakom
su koraku pekare.
Pekarski se proizvodi
proizvode od bijeloga
brašna. Debljanje je
posljedica načina života
i manjka vremena. Katkad
nam nije prioritet
jesti kvalitetno, odnosno
formirati i unaprijed
planirati obroke. Hraniti
se zdravo nije nemoguće,
ali je prisutnost želje
za zdravom ishranom
mala.
Čest izgovor, za pripremu
doručka naprimjer,
jest nedostatak
vremena. Doručak je
moguće pripremiti navečer,
a i voće je dobrodošlo.
Svakako se uvijek
preporučuje zdrava
i uravnotežena prehrana,
svježe pripremljeni
obroci, kuhana hrana,
Napisali: Sara Strugar, 3.mt i Matija Koščević, 3.mt
Fotografija: Petra Šporčić
Ilustracija: Antonio Kušić, 4.d
Što jedemo, zašto
posežemo za brzom
hranom, što su dijete?
Razbijamo mitove!
kuhano na pari. Brza je hrana
neizbježna i pojedincima jako
privlačna. U takvim se slučajevima
preporučuje pronalazak
boljega izbora. Restorani
nude tortilje pripremljene s
piletinom i svježim povrćem.
Salate u McDonald’su mogu
brojati više kalorija od hamburgera
jer sve ovisi o umaku
koji ide uz salatu. Katkad je
nutritivna vrijednost važnija
od kalorija.
>>>>>>>>
Promišljanje o hrani,
informiranje o namirnicama
te odabirom
zdravoga načina prehrane
dovodi do zdravoga
načina života.
Pretjerana briga o
tijelu
S druge pak strane,
manijakalno nas bavljenje
sportom te prekomjerno
brojanje kalorija koje
unosimo u organizam
..........21