IO SPECIJAL BRENDOVI
Specijalno izdanje časopisa Internet ogledalo "Brendovi i Trendovi"
Specijalno izdanje časopisa Internet ogledalo "Brendovi i Trendovi"
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Specijalno izdanje:<br />
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
ISSN 1821 - 4169
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
吀 甀 爀 椀 稀 愀 洀 猀 愀 最 氀 攀 搀 愀 渀 椀 稀 爀 愀 稀 氀 椀 椀 椀 栀 甀 最 氀 漀 瘀 愀<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Impressum<br />
Internet ogledalo<br />
Izdavač<br />
Internet ogledalo, Društvo sa ograničenom odgovornošću<br />
za promet intelektualnih usluga,<br />
Beograd - Zemun, Gradski park 2,<br />
t.r. 145-7386-30 (Marfin Bank A.D.)<br />
Adresa redakcije<br />
Zemun, Gradski park 2 (Hala "Pinki")<br />
Direktor, glavni i odgovorni urednik<br />
Zoran Kovačević<br />
zoran@internetogledalo.com<br />
Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika<br />
Vesna Kovačević<br />
vesna@internetogledalo.com<br />
Video & Editing:<br />
Veljko Kovačević<br />
veljko.kovacevic@internetogledalo.com<br />
Naučni savet<br />
Nikola Marković, prof. dr Milorad Ivković, prof. dr Mirjana<br />
Drakulić, mr Ratimir Drakulić, prof. dr Đorđe Paunović,<br />
dr Vojkan Vasković, prof. dr Radovan Bigović,<br />
prof. dr Božidar Radenković<br />
Saradnici<br />
Vladan Aleksić, Stevan Majstorović, Saša Milašinović,<br />
Dušan Katilović, Srđan Stević, mr Dejan Ilić, Dejan Protić,<br />
Sanja Milovanović, Marko Talijan, Mihajlo Pavlović,<br />
Aleksandar Jovanović, Vuk Stojsavljević, Katarina Delač,<br />
Kristina Delač<br />
Kontakt<br />
Redakcija: redakcija@internetogledalo.com<br />
Marketing: marketing@internetogledalo.com<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
004<br />
INTERNET ogledalo : business &<br />
technologies magazine / glavni i odgovorni<br />
urednik Zoran Kovačević. - 1999, br. 1- .<br />
- Beograd (Gradski park 2) : Internet<br />
ogledalo, 1999- (Beograd : AMD Sistem). - 27<br />
cm<br />
Dostupno i na:<br />
http://www.ogledalo.rs - Mesečno<br />
COBISS.SR-ID 172229895<br />
PARTNERI U <strong>SPECIJAL</strong>NOM IZDANJU<br />
(po abecednom redu)<br />
ADATA<br />
CAD CAM<br />
Check Point Software Technologies Ltd.<br />
EasyPark<br />
Enel PS<br />
HP Ink<br />
HTC<br />
IBM SEE<br />
IDC<br />
Ingram Micro<br />
Kaspersky Lab<br />
Kingston<br />
Microsoft<br />
Net plus plus<br />
Oracle<br />
Plativoo<br />
SAP<br />
SAS<br />
SAT-TRAKT<br />
Schneider Electric<br />
Sophos<br />
TeleGroup<br />
TO-NET
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Du šan Ra i če vić,<br />
As so ci a te Re se arch Analyst, IDC<br />
Kakvo nas<br />
digitalno sutra<br />
če ka?<br />
Kako se sadašnja decenija bliži kraju, digitalna ekonomija<br />
se približava kritičnoj prekretnici. IDC predviđa da<br />
će do 2023. godine globalna ekonomija konačno dostići<br />
„digitalnu dominaciju“. Ova transformacijaće rezultirati<br />
sa više od polovine celokupnog BDP-a koji donose usluge<br />
digitalno transformisanih preduzeća.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Di gi tal na tran sfor ma ci ja<br />
pred sta vlja je dan od ključ<br />
nih po slov nih pri o ri teta<br />
or ga ni za ci ja ko je su usme re ne ka<br />
una pre đe nju kom pe ti tiv no sti u di gital<br />
no ra stu ćoj eko no mi ji. Pred vi đa se<br />
da će do 2024. go di ne 50% bu džeta<br />
kom pa ni ja bi ti usme re no ka transfor<br />
ma ci ja ma i ino va ci ja ma ko je će<br />
di gi tal no una pre di ti po sto je će in forma<br />
ci o ne si ste me. Cilj je usme ren ka<br />
ve ćoj in te gra ci ji po da ta ka, apli ka cija<br />
i upra vlja nju po da ci ma. Iz tih raz<br />
lo ga, do 2020. go di ne 70% pred u-<br />
ze ća će in te gri sa ti svo je jav ne i privat<br />
ne cloud teh no lo gi je pri me nom<br />
je din stve nih hybrid/mul tic loud alata<br />
i pro ce sa. Do 2025. go di ne go tovo<br />
dve trećine preduzeća biće ve ćinski<br />
pro iz vo đa či soft ve ra, vi še od 90%<br />
iz vor nih apli ka ci ja će ima ti sop stveni<br />
cloud, dok će se 80% kôda do bija<br />
ti pre ko eks ter nih iz vo ra, što će rezul<br />
ti ra ti sa 1,6 pu ta vi še pro gra me ra<br />
ne go da nas.<br />
Sveprisutna veštačka<br />
in te li gen ci ja<br />
Sa teh no loš kim na pret kom i sa<br />
kon stan tom te žnjom ka di gi tal nim<br />
ino va ci ja ma, AI je ne iz be žan. Do<br />
2025. go di ne naj ma nje 90% no vih<br />
po slov nih apli ka ci ja ko ri sti će veš tač<br />
ku in te li gen ci ju. Uglav nom će to biti<br />
apli ka ci je ospo so blje ne za AI, ko je<br />
će do no si ti in kre men tal na po bolj šanja<br />
ka ko bi po sta le "pa met ni je" i dina<br />
mič ni je. AI-vo đe ne apli ka ci je će<br />
zah te va ti du ži vre men ski okvir prili<br />
kom raz vo ja, a sa mim tim i spo ri je<br />
ko mer ci jal no usva ja nje, pred sta vljaju<br />
ći oko 10% od ukup nih po slov nih<br />
apli ka ci ja do 2025. Do 2024. go dine,<br />
pre ko 50% in ter ak ci ja na ko ri snič<br />
kom in ter fej su koristiće ra ču nar ski<br />
vid, go vor, ob ra du pri rod nog je zika<br />
sa omogućenim AI (NLP) i AR/VR.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Budućnost clouda<br />
Do 2023. go di ne, pet naj ve ćih jav<br />
nih cloud plat for mi će imati naj manje<br />
75% od Ia aS + Pa aS učešća na tržiš<br />
tu, dok će se broj Sa aS do ba vlja ča<br />
ko ji po sta ju „plat for me“ dra ma tič no<br />
povećati. De set naj ve ćih Sa aS do bavlja<br />
ča ostvariće go to vo 20% pri ho da<br />
od pro ši re nja svo jih Pa aS uslu ga. Pome<br />
nu ti trend biće po seb no va žan za<br />
po sma tra nje s ob zi rom da do ba vlja či<br />
Sa aS-a po sta ju ključ ni iz vo ri di gi talnih<br />
ino va ci ja za preduzeća ko ja tra že<br />
tran sfor ma ci ju.<br />
Nova uloga C<strong>IO</strong>-a<br />
Pred vi đe no je da će C<strong>IO</strong> po zi cija<br />
bi ti jed na od ključ nih u okvi ru svih<br />
tran sfor mi sa nih pred u ze ća. Kon kret<br />
no, do 2023. go di ne 65% C<strong>IO</strong>-a će<br />
bi ti pred u zet nič ki li de ri ko ji će uči ni ti<br />
svo je po slo va nje cen trom sa rad nje i<br />
ino va ci ja na ni vou preduzeća.<br />
Na putu modernizacije i<br />
povećanja agilnosti<br />
preduzeća<br />
Vo đe ni po ra stom saj ber pret nji i potre<br />
bom za bo ljim, od no sno ino vi ra nim<br />
funk ci o naln sti ma, 65% preduzeća će<br />
na glo mo der ni zo va ti na sle đe ne si steme<br />
(le gacy systems), što će zah te vati<br />
visoke investicije u novu tehnološku<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
IDC Adriatics<br />
IDC (In ter na ti o nal Da ta Com pany) po sto ji već 55 go di na i po slu je pod vla sniš tvom In ter na ti o nal Da ta Gru pa ci je<br />
(IDG), vodeće svet ske kom pa ni je za teh no loš ke me di je, uslu ge po da ta ka i mar ke tin ga. Sa vi še od 1.100 ana li ti ča ra<br />
ši rom sve ta, IDC nu di glo bal nu, re gi o nal nu i lo kal nu eks per ti zu o mogućnostima i tren do vi ma u teh no loš koj in dustri<br />
ji u pre ko 110 ze ma lja. IDC-ova ana li za i uvid po ma že IT struč nja ci ma, ru ko vo di o ci ma preduzeća i in ve sti ci o nim<br />
za jed ni ca ma da do no se teh no loš ke od lu ke za sno va ne na či nje ni ca ma i ti me po stig nu svo je po slov ne ci lje ve. Na<br />
re gi o nal nom tr žiš tu IDC se pred sta vlja kao IDC Adri a tics sa se diš tem u Be o gra du. IDC je or ga ni za tor dva ve li ka<br />
do ga đa ja, IDC Se cu rity Sum mit u Be o gra du i IDC C<strong>IO</strong> Sum mit u re gi o nu, gde oku plja vo de će struč nja ke, bren do ve<br />
i fir me iz IT sve ta.<br />
plat for mu do 2023. go di ne.<br />
Ta ko đe, 70% IT or ga ni za ci ja će imple<br />
men ti ra ti stra teš ki kon tej ner/apstrak<br />
ci ju/AP I ple jer za po bolj ša nje<br />
pre no si vo sti apli ka ci ja i flek si bil no sti<br />
ho stin ga. Go di na 2023. je ona u ko joj<br />
će 80% IT or ga ni za ci ja ubr za ti raz voj<br />
soft ve ra ka ko bi se omogućila barem<br />
ne delj na ažu ri ra nja/re vi zi je kôda<br />
i is po ru ka po slov ne vred no sti. Uz to,<br />
70% IT or ga ni za ci ja će za u ze ti ulogu<br />
di zaj ne ra i in te gra to ra di gi tal nih<br />
re še nja či je po slo va nje će bi ti usmere<br />
no ka de fi ni sa nju pro iz vo da, uslu ga<br />
i p roc es a . Toko m 2 0 2 2 . g od in e v e št a -<br />
č ka in te li gen ci ja će pred sta vlja ti<br />
ključ ni me ha ni zam za una pre đe nje,<br />
po jed no sta vlje nje i ubr za nje IT opera<br />
ci ja. Glav na ulo ga C<strong>IO</strong> funk ci je će<br />
bi ti pre ra spo de la IT re sur sa, uklju čuju<br />
ći bu dže te, sred stva i za po sle ne. Time<br />
će se una pre di ti agil nost pred u-<br />
ze ća, što će di rekt no vo di ti ka smanje<br />
nju njihovih fik snih troš ko va.<br />
U ma ti ci de ša va nja<br />
Sve ovo ja sno go vo ri – glo bal na<br />
eko no mi ja, glo bal no druš tvo i sva ko<br />
od nas deo je ne iz be žnog pro ce sa<br />
ko ji se ubr za va i me nja svet oko nas,<br />
za da ju ći nam za da tak da pro ba mo<br />
da is pra ti mo i pred vi di mo to ko ve<br />
bu du ćih di gi tal nih de ša va nja. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
SSD ADA TA SC685<br />
– kom pak tan i brz –<br />
Kompsnija ADA TA Tec hno logy, vo de ći pro iz vo đač DRAM<br />
mo du la vi so kih per for man si, NAND fleš pro iz vo da i<br />
do dat ne opre me za mo bil ne ure đa je, pred sta vi la je<br />
svoj spolj ni SSD ADA TA SC685. Kom pakt nih di men zi ja<br />
i ta nak, spolj ni SSD ADA TA SC685 je dan je od ma njih<br />
di sko va na tr žiš tu. Us pr kos skrom noj ve li či ni ko ja ga či ni<br />
la ko pre no si vim, on je ve lik ka pa ci te tom i po dat ke će<br />
ko pi ra ti si gur no i za ti li čas.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Masa modela SC685 iznosi<br />
svega 35 grama. Sa svojih<br />
9,5 mm tanak je poput<br />
pametnog telefona. Zahvaljujući<br />
dimenzijama nalik na karticu, može lako<br />
stati u svaki zadnji džep ili torbu, što<br />
garantuje mobilnost. Uprkos takvim<br />
dimenzijama, SC685 je do 6,6 puta brži<br />
od uobičajenog spoljnog hard diska.<br />
Stoga korisnici mogu uživati u izuzetno<br />
brzom prenosu podataka i sigurnosnom<br />
kopiranju. Uz takve performanse<br />
4K film veličine 10 GB moguće<br />
je preneti za samo 20 sekundi.<br />
SC685 dolazi u kapacitetima 250<br />
GB, 500 GB, 1 TB ili 2 TB i zadovoljava<br />
potrebe različitih korisnika. Uz to,<br />
korisnici mogu mirne duše uživati u<br />
svom SSD-u SC685 znajući da on ima<br />
trogodišnju garanciju.<br />
Sjajna upotrebljivost<br />
SC685 ima USB-C priključak, koji je<br />
reverzibilan. Stoga nema iritantnog<br />
okretanja i isprobavanja kao kod uobičajenih<br />
USB priključaka. Nema pogađanja<br />
– svaki put ćete ga priključiti iz<br />
prvog pokušaja. Korisnici mogu umetnuti<br />
i koristiti uređaj na Windows, Mac<br />
OS i Android sistemima, te prenositi<br />
sadržaje sa jednog uređaja na drugi<br />
bez ograničenja. Bilo da se radi o poslu<br />
ili uživanju, SC685 korisnicima nudi<br />
jednostavno povezivanje. Korisnici ga<br />
mogu koristiti i sa konzolama za ubrzavanje<br />
učitavanja.<br />
Tačna dostupnost SSD-a ADATA<br />
SC685 može varirati u zavisnosti od<br />
regiona. Da biste saznali više o dostupnosti<br />
i cenama na konkretnim<br />
tržištima, obratite se najbližem predstavništvu<br />
kompanije ADATA ili maloprodajnom<br />
predstavniku putem<br />
sajta www.adata.com . Io<br />
ADATA Technology (ADATA) drugi je najveći proizvođač DRAM memorijskih modula, nalazi se među 20 najpoznatijih<br />
međunarodnih robnih marki poreklom sa Tajvana i vlasnik je više od 500 patenata u oblasti kompjuterske<br />
memorije. Najvažnije proizvodne linije kompanije ADATA su memorijski moduli, USB memorijski pogoni, memorijske<br />
kartice, SSD uređaji i prenosni hard diskovi. Fokusirani na inovacije, kvalitet i performanse, proizvodi kompanije<br />
ADATA međunarodno su cenjeni i nagrađeni su međunarodnim priznanjima uključujući iF Design (Nemačka),<br />
Red Dot De sign, CES Best of In no va ti ons, Good Design (Japan), Best Cho i ce of Com pu tex i Ta i wan Ex cel len ce. Maskota<br />
kompanije ADATA je kolibri koji predstavlja kompanijinu agilnost u inovacijama i poboljšanju ljudskog života.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
XPG SX8100<br />
za superiornu stabilnost<br />
i performanse<br />
Kompanija ADATA Technology nedavno je predstavila svoj<br />
PCIe Gen3x4 M.2 2280 SSD pod na zi vom XPG SX8100. Ko risteći<br />
PCIe Gen3x4 i 3D NAND fleš uz brzine čitanja i pisanja<br />
3500/3000 MB/s, M.2 2280 SSD SX8100 over klo ke ri ma i profesionalnim<br />
grafičkim dizajnerima nudi željene performanse.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Budući da podržava PCIe<br />
Gen3x4 i stan dard NVMe<br />
1.3, SX8100 nudi brzine čita<br />
nja i pi sa nja do 3500/3000 MB u<br />
sekundi i nasumično čitanje i pisanje<br />
od 300K/240K ulazno-izlaznih<br />
operacija u sekundi. U kombinaciji<br />
sa 3D NAND fle šom nu di vi so ke<br />
ka pa ci te te, efi ka snost i traj nost, dok<br />
faktor veličine M.2 2280 podržava<br />
naj no vi je In tel i AMD plat for me. Uz<br />
SLC keširanje i DRAM cache buffer<br />
SX8100 ubrzava performanse PC-ja<br />
omogućujući brz pristup datotekama<br />
i hitro učitavanje igara.<br />
SX8100 podržava tehnologiju ispravljanja<br />
grešaka LDPC (Low-Density<br />
Parity-Check) koja otkriva i ispravlja<br />
širok raspon grešaka. Sveobuhvatna<br />
E2E (End-to-End) zaštita<br />
podataka i modul za RAID osigurava<br />
ju si gur nost, in te gri tet i traj nost.<br />
Sva ki deo di ska SX8100 Pro pro šao<br />
je strogu proveru i testiranje, i stoga<br />
pro iz vod do la zi uz pe to go diš nju<br />
ga ran ci ju.<br />
Tačna dostupnost SSD-a SX8100<br />
može varirati u zavisnosti od regiona.<br />
Da biste saznali više o dostupnosti<br />
i cenama na konkretnim tržištima,<br />
obratite se najbližem predstavništvu<br />
kompanije ADATA ili malopro<br />
O liniji proizvoda XPG<br />
daj nom pred stav ni ku pu tem saj ta<br />
www.ada ta.com . Io<br />
Xtreme Performance Gear (XPG) je robna marka kompanije ADATA<br />
Technology osnovana sa ciljem da igračima, tehnološkim entuzijastima<br />
i profesionalcima u oblasti e-sporta ponudi proizvode najvišeg<br />
kvaliteta. XPG nastoji da u svoju ponudu uključi proizvode koji korisnicima<br />
pomažu da dostignu izuzetne performanse i stoga sarađuje sa<br />
zajednicom igrača i e-sportista, prikupljajući informacije o njihovim<br />
potrebama, a koje potom pretvara u hardverska rešenja. Osim perfor<br />
man si, sva ki XPG pro iz vod pro la zi stro gu ADA TA A+ me to do lo gi ju<br />
te sti ra nja, da bi se osi gu ra li naj vi ši stan dar di za su per i o r nu sta bil nost i<br />
per for man se. XPG pro iz vo de od li ku je ve li ka funk ci o nal nost i traj nost,<br />
ali i sjajan dizajn, nagrađen prestižnim međunarodnim priznanjima,<br />
uključujući i nagradu Good De sign (Japan). XPG omogućava ekstremna<br />
is ku stva igra nja ka ko bi sva ki tre nu tak bio uz bu dljiv.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
3DEXPERIENCE platforma<br />
3DEXPERIENCE je sveobuhvatna poslovna platforma koja povezuje<br />
inženjere, projektante, dizajnere, menadžere, marketing,<br />
prodaju i druge sektore i lokacije u integrisano okruženje, omogućavajući<br />
stvaranje više od proizvoda, a to su iskustva za kupce ili<br />
potrošače. Ova platforma objedinjuje u jedinstveno rešenje razne<br />
brendove i rešenja kompanije Dassault Systemes, čiji je ovlašćeni<br />
predstavnik u Srbiji preduzeće CADCAM Data.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
CAD CAM Da ta je zva nič ni zastup<br />
nik, edu ka tiv ni centar<br />
i part ner naj vi šeg sta tusa<br />
kom pa ni je Das sa ult Syste mes. Na<br />
triš tu Sr bi je po slu je sko ro 20 go di na<br />
i pre po zna tlji va je u seg men tu di stribu<br />
ci je i im ple me ta ci je so fi sti ci ra nih indu<br />
strij skih re še nja za ma šin sko pro jek<br />
to va nje, si mu la ci je, upra vlja nje komplet<br />
nim ži vot nim ci klu som pro iz vo da.<br />
„Broj ni pro jek ti i is ku stvo ko je po se dujemo<br />
da ju nam ve tar u le đa u mi si ji da<br />
po mog nemo pro iz vod nom sek to ru u<br />
svim industrijama da unaprede svoje<br />
pro ce se i tran sfo r mi šu svo je po slo vanje<br />
i bu du kon ku rent ni ka ko u re gi o nu<br />
ta ko i u sve tu. Ve ru je mo da je do maća<br />
in du stri ja za po če la svoj put di gi talne<br />
tran sfor ma ci je i že lja nam je da svojim<br />
zna njem i is ku stvom ite ka ko dopri<br />
ne se mo ovom pro ce su, jer čvr sto<br />
ve ru je mo da u raz vi je no sti in du strije<br />
le ži sna ga či ta ve jed ne ze mlje. Eduka<br />
ci ja ko ri sni ka i kon stant na po drš ka<br />
su nam naj va žni ji i za to smo po uz dan<br />
part ner to kom ce log ci klu sa di gi tal ne<br />
tran sfor ma ci je i re or ga ni za ci je po slovnih<br />
pro ce sa, po čev od ini ci jal nih pi tanja<br />
i ma pi ra nja po tre ba kli je na ta do<br />
pri me ne pro jek to va nih re še nja u svako<br />
dnev nom ra du", kažu u kompaniji<br />
CADCAM Data.<br />
CAD CAM Da ta je ovlaš će no zastup<br />
niš tvo Das sa ult Syste me sa za reše<br />
nja CA TIA, ENO VIA, DEL MIA, SI<br />
MU LIA, 3DVIA i re vo lu ci o nar ne, inova<br />
tiv ne po slov ne plat for me 3DEX PE<br />
RI EN CE.<br />
O 3DEXPERIENCE platformi<br />
Sa je din stve nim ko ri snič kim in terfej<br />
som, la kim za ko riš će nje, re še nje za<br />
in du stri je ba zi ra no je na 3D pro jekto<br />
va nju, ana li zi, si mu la ci ja ma i in te ligen<br />
ci ji pro gram skih re še nja. Ova jedin<br />
stve na po slov na plat for ma omogu<br />
ća va raz me nu po da ta ka bez potre<br />
be za pro me nom for ma ta, a mo že<br />
se in te gri sa ti sa raz li či tim CAD, CAM,<br />
CAE, ERP i PDM/PLM si ste mi ma. Pruža<br />
in for ma ci o no okru že nje sa pre cizno<br />
de fi ni sa nim ulo ga ma i ovlaš ćenji<br />
ma ko ri sni ka, apli ka ci je za 3D konstru<br />
i sa nje, mo de lo va nje i si mu la ci je,<br />
kao i apli ka ci je za in te li gent no upravlja<br />
nje po da ci ma tj. pre tra ži va nje i siste<br />
ma ti za ci ju po da ta ka.<br />
3DEX PE RI EN CE plat for ma ob je di<br />
nju je raz ne bren do ve i re še nja kom pani<br />
je Das sa ult Syste mes - CA TIA, ENO<br />
VIA, DEL MIA, SI MU LIA, 3DVIA, DYMO<br />
LA, ICEM, EXA LE AD, NE TVI BES u jedin<br />
stve no re še nje. Svi ko ri sni ci ra de<br />
integrisani u jednom jednostavnom<br />
ko la bo ra tiv nom i in ter ak tiv nom okruže<br />
nju sa je din stve nom ba zom po data<br />
ka, bu du ći da su pro gram ska re šenja<br />
integrisana u jedinstveno rešenje<br />
pre ko do sled nog kon cep ta ko ri sni ka i<br />
in te gri sa nog mo de la po da ta ka o proizvodu.<br />
Ova jedinstvena poslovna platforma<br />
omo gu ća va in te gra ci ju svih pro ce sa i<br />
po da ta ka to kom ce log ži vot nog ci klusa<br />
pro iz vo da, a do stup na je u dve verzi<br />
je: na opre mi kod ko ri sni ka (on premi<br />
se) i na uda lje noj ser ver skoj in frastruk<br />
tu ri (on cloud).<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
3DEXPERIENCE On Premise<br />
3DEX PE RI EN CE na opre mi kod kori<br />
sni ka (on pre mi se) nu di ko ri sni ku<br />
mo guć nost da se pro gram sko re šenje<br />
po sta vi lo kal no, pri če mu je podat<br />
ke mo gu će pri la go di ti i in te grisa<br />
ti pre ma je din stve nim po tre ba ma<br />
ko ri sni ka. In te gra ci ja svih po da ta ka<br />
omo gu ća va do stup nost iz jed nog i-<br />
z vo ra, či me se sma nju je po tre ba za<br />
do dat nim IT uslu ga ma.<br />
3DEX PE RI EN CE plat for ma<br />
omogućava:<br />
- cen tra li zo va no upra vlja nje i in tegra<br />
ci ju pro ce sa i po da ta ka u jed no<br />
okru že nje to kom ce log ži vot nog ciklu<br />
sa pro iz vo da<br />
- efi ka snost po slov nih pro ce sa, proto<br />
ka in for ma ci ja i do ku me na ta<br />
- brz pri stup po da ci ma i in for maci<br />
ja ma<br />
- bo lji pre gled i kon tro lu do ku mena<br />
ta i pro ce sa<br />
- efi ka sni je upra vlja nje do ku men tima<br />
kroz sle dlji vost do ku me na ta<br />
- upra vlja nje ovlaš će nji ma i ko ri snič<br />
kim ulo ga ma kao i ži vot nim ve kom<br />
do ku me na ta<br />
- upra vlja nje ver zi ja ma i re vi zi ja ma<br />
do ku me na ta<br />
- upra vlja nje raz li či tim sa stav ni cama<br />
(in že njer ska, pro iz vod na, ser vi sna<br />
i sl.) pro iz vod nje i od go va ra ju ćim speci<br />
fi ka ci ja ma<br />
- po zna va nje sta tu sa do ku men ta ci je<br />
- in te gra ci ju dis lo ci ra nih i ne ko or dini<br />
ra nih pro jekt nih ti mo va<br />
- in te gra ci ju di zaj na, na bav ke, konstruk<br />
ci je i pro iz vod nje<br />
- „aku mu li ra nje" zna nja i nje go vu<br />
po nov nu upo tre bu i oču va nje in telek<br />
tu al nog vla sniš tva kom pa ni je<br />
- upra vlja nje pro gra mi ma i pro jektima<br />
- in te gra ci ju sa ERP si ste mom kompanije<br />
Prednosti implementacije<br />
3DEXPERIENCE platforme:<br />
- pla ni ra nje i upra vlja nje re sur si ma<br />
na osno vu tre nut nih po da ta ka iz proizvodnje<br />
- uvid u pro iz vod ne fa ze u re al nom<br />
vre me nu i upra vlja nje pro jek ti ma i<br />
pro ce si ma kom pa ni je<br />
- kra ći raz voj ni i pro iz vod ni ci klusi<br />
i kra će vre me do pla si ra nja pro iz voda<br />
na tr žiš te<br />
- sma nje nje troš ko va<br />
- una pre đe nje pro duk tiv no sti (iz bega<br />
va nje du pli ra nja po da ta ka, teš kog<br />
pro na la že nja in for ma ci ja, ruč nog preno<br />
sa do ku men ta ci je, ne tač nih i ne a žuri<br />
ra nih sa stav ni ca)<br />
- una pre đe nje tač no sti pro jek to va nja<br />
i proizvodnje<br />
- si gur nost i ču va nje po da ta ka<br />
- zaš ti ta in te lek tu al nog vla sniš tva<br />
kom pa ni je (know-how)<br />
Aplikacije na 3DEXPERIENCE<br />
platformi<br />
3DEX PE RI EN CE plat for ma sa dr ži<br />
in tu i tiv ni na vi ga ci o ni kom pas - meni<br />
ko ji po dr ža va rad u svim Das sa ult<br />
Syste mes apli ka ci ja ma, uklju ču ju ći soci<br />
jal ne i ko la bo ra tiv ne, apli ka ci je za 3D<br />
mo de lo va nje, za pro jek to va nje i si mula<br />
ci je, kao i apli ka ci je za in te li gent no<br />
upra vlja nje po da ci ma, od no sno pretra<br />
ži va nje i si ste ma ti za ci ju po da ta ka.<br />
3DEXPERIENCE industrijska<br />
rešenja<br />
3DEX PE RI EN CE in du strij ska re še nja<br />
su pro ce sno ori jen ti sa na na po je di nu<br />
in du strij sku gra nu i u skla du sa in dustrij<br />
skim stan dar di ma. Pri la go đe na su<br />
po tre ba ma i zah te vi ma po je di ne in dustrij<br />
ske gra ne, ka ko bi se op ti mal no inte<br />
gri sa li svi pro ce si i di sci pli ne, od same<br />
ide je, pre ko pro jek to va nja i mo delo<br />
va nja, do pro iz vod nje i is po ru ke proizvoda.<br />
Sve o bu hvat no pra će nje po ma že u<br />
po jed no sta vlje nju upra vlja nja pro mena<br />
ma au to mat skim ažu ri ra njem i uvidom<br />
u sve pret hod ne ver zi je i mo difi<br />
ka ci je de lo va. Kom pa ni je ta ko mo gu<br />
efi ka sni je upra vlja ti pro jek ti ma, raz menji<br />
va ti in for ma ci je i po dat ke unu tar i izvan<br />
kom pa ni je i ostva ri ti zna čaj ne uštede.<br />
3DEX PE RI EN CE on Cloud<br />
Po slo va nje u „obla ku“ tran sfor mi še<br />
na čin upo tre be i troš ko ve soft ve ra za<br />
pro jek to va nje. Više ne po sto ji po treba<br />
za ula ga njem u fi zič ki pri su tan hardver<br />
i troš ko ve in sta la ci je i ad mi ni straci<br />
je. Za mi sli te da im ple men ta ci ja re šenja<br />
za ino va ci ju pro iz vo da mo že da se<br />
ura di u sve ga par kli ko va mi šem i da<br />
vam je alat za pro jek to va nje do stu pan<br />
24 sa ta, se dam da na u ne de lji, sa bi lo<br />
ko je lo ka ci je.<br />
U vre me ka da kom plek snost po slova<br />
nja ra ste i ka da su is ku stva naj va žni ja,<br />
sve vi še kom pa ni ja je u po tra zi za jedinstvenom<br />
poslovnom platformom<br />
ko ja stva ra ino va tiv na is ku stva i ob u<br />
hva ta ceo pro ces stva ra nja pro iz vo da.<br />
Za to je kru ci jal no obez be di ti kom pani<br />
ja ma funk ci o nal ne ala te ko ji ujed no<br />
stva ra ju do dat nu vred nost i po jed nosta<br />
vlju ju pro jekt ne za dat ke.<br />
Una pre di te svo je pro jek te pu tem<br />
vo de će svet ske plat for me za pro jekto<br />
va nje ko ja je po me ri la gra ni ce u 3D<br />
pro jek to va nju. Sa da, ne sa mo da može<br />
te ne sme ta no da is pro jek tu je te sve<br />
svo je ide je, već niz ala ta za ko la bo ra ciju<br />
či ni da va še po slo va nje bu de uvek i<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
CADCAM Data je članica CADCAM Groupe, vodećeg ponuđača PLM rešenja i usluga u Jugoistočnoj<br />
Evropi. Njihov tim visokoobrazovanih inženjera i eksperata pruža usluge PLM savetovanja, projektovanja<br />
i implementacije poslovnih rešenja, usluge na području projektovanja proizvoda, poslovnih integracija u<br />
preduzećima i obrazovanja u CAD projektovanju, CAM tehnologiji, CAE inženjeringu i mehatronici. Nude<br />
usluge odabira i uvođenja odgovarajućeg CAD/CAM/CAE/PLM rešenja, konsultacije vezane za procese<br />
kompanije, kao i konsultantske usluge o sveobuhvatnim poslovnim rešenjima.<br />
zaš ti te ko ji se pri me nju ju u skla du sa<br />
naj no vi jim bez be do no snim stan dar dima.<br />
Das sa ult Syste mes u sva kom trenut<br />
ku ga ran tu je za bez bed nost va ših<br />
po da ta ka i omo gu ća va vam da ura dite<br />
bac kup i pre u zme te ih u bi lo kom<br />
tre nut ku.<br />
svu da sa va ma. Va še je sa mo da ima te<br />
ide ju ko ju že li te da re a li zu je te, a Dassault<br />
Systemes brine o sistemu i vašim<br />
po da ci ma.<br />
3DEX PE RI EN CE je sve o bu hvat na<br />
poslovna platforma ko ja omo gu ća va<br />
stva ra nje vi še od pro iz vo da, a to su IS<br />
KU STVA (EX PE RI EN CE) za kup ce ili potro<br />
ša če.<br />
Sva re še nja ko ja su do stup na na<br />
„teh no lo gi ji u obla ku“ ima ju obez beđen<br />
si gu ran pri stup i skla diš te za podat<br />
ke. Me ha ni zmi zaš ti te ko ji sto je iza<br />
va ših po da ta ka su na naj vi šem ni vou<br />
i u skla du sa naj no vi jim stan dar di ma.<br />
Postupak instalacije<br />
Ka ko se sve od vi ja „on lajn“, od trenut<br />
ka ka da kre i ra te po rudž bi nu, pri mite<br />
ini ci jal ni email sa po treb nim uputstvi<br />
ma i za poč ne te po stu pak in sta laci<br />
je, ope ra tiv ni ste za 5 do 20 mi nu ta.<br />
Bi lo da se ra di o lo kal nim ili veb aplika<br />
ci ja ma, sve su pri sut ne i ko ri ste licen<br />
ce ko je se na la ze u obla ku (cloud),<br />
gde se ču va ju po da ci, ka ko za desk top,<br />
ta ko i za veb ori jen ti sa ne apli ka ci je.<br />
Minimum tehničkih preduslova<br />
Pošto se ko mu ni ka ci ja sa „oblakom“<br />
vr ši on lajn, neo p ho dan vam je<br />
sta lan pri stup in ter ne tu za ne sme tan<br />
pri stup va šim po da ci ma. Sve što je<br />
is pro jek to va no kon stant no se ot prem<br />
a n a s e rv e r, g d e s e p od ac i s k l ad i-<br />
š te, ka ko bi vam ka sni je bi li uvek dostup<br />
ni. U tom smi slu, po treb no je da<br />
obez be di te „dow nlo ad“ i „upload“<br />
br zi nu od po naj ma nje 2 MB/sec,<br />
što je u da naš nje vre me deo ve ćine<br />
stan dad nih in ter net pa ke ta. Ta kođe,<br />
re zul ta ti ping te sta ne bi tre ba lo<br />
da pre la ze 120 mi li se kun di. Na ve dene<br />
broj ke mo že te u sva kom tre nut ku<br />
pro ve ri ti na ne kom od saj to va ko ji su<br />
na me nje ni te sti ra nju br zi ne in ter net<br />
ko nek ci je.<br />
Bezbednost podataka<br />
Va ši po da ci su bez bed ni ji ne go što<br />
mo že te da za mi sli te. Me ha ni zmi zaš tite<br />
su na ve o ma vi so kom ni vou i po daci<br />
su bez bed ni ji ne go na ve ći ni ser ve ra<br />
gde se ču va ju lo kal no. Po sto je tri ni voa<br />
Zašto 3DEXPERIENCE<br />
on Cloud?<br />
- Br zo pri la go đa va nje no vom kli jen tu<br />
- Bez bed na upo tre ba<br />
- IT re sur si ni su po treb ni<br />
- Do stu pan 24 sa ta, 7 da na u ne de lji<br />
- Au to mat ski bac kup po da ta ka<br />
- Au to mat sko ažu ri ra nje soft ve ra na<br />
novije verzije<br />
- Neo gra ni če na ska la bil nost u bro ju<br />
ko ri sni ka/po da ta ka<br />
- Obez be đe ni ala ti za mi gra ci ju poda<br />
ta ka<br />
CADCAM Data - zastupnik<br />
kompanije Dassault Systemes<br />
Das sa ult Syste mes zna ko li ko je važno<br />
da se pra va pi ta nja po sta vlja ju<br />
pra vim oso ba ma, da se raz u me sa dašnjost<br />
i upra vlja bu duć noš ću. Oni su vaš<br />
part ner u ostva re nju do sad ne za mi slivog,<br />
a CAD CAM Da ta je njihovo ovlaš<br />
će no za stup niš tvo kojem se možete<br />
obratiti za sve dodatne informacije. Io<br />
Kontakt:<br />
info.rs@cadcam-group.eu<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Kako veštačka inteligencija<br />
pomaže da se postigne<br />
najbolja prevencija<br />
sajber pretnji<br />
Sajber napadi se neprekidno razvijaju sve većom brzinom, što ih<br />
čini sofisticiranijim i opasnijim u poređenju sa onima od pre samo<br />
nekoliko godina. Zaštita od ovih naprednih napada zahteva<br />
napredne tehnologije. Ovaj tekst objašnjava kako Check Point<br />
aktivno sprečava današnje sofisticirane sajber napade pete generacije<br />
koristeći veštačku inteligenciju u svojim bezbednosnim rešenjima.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Zašto je veštačka inteligencija<br />
toliko važna u sajber<br />
bezbednosti? Tradicionalna<br />
bezbednosna rešenja se zasnivaju<br />
na jednom mehanizmu detekcije<br />
ili kombinaciji nekoliko mehanizama<br />
koji su izgrađeni na logici koja koristi<br />
potpise i analizu zasnovanu na pravilima.<br />
Iako su ove metode značajne<br />
za brzu detekciju mnogih poznatih<br />
pretnji (kao i nekih nepoznatih),<br />
one su ograničene u smislu obima i<br />
mogućnosti.<br />
Brzina razvoja malvera, sve veći<br />
broj uređaja i tehnologija kojima je<br />
potrebna zaštita i ogromna količina<br />
podataka za obradu čine nemogućim<br />
da modeli koje su stvorili ljudi<br />
pruže sveobuhvatnu najsavremeniju<br />
zaštitu. Stoga isključivo oslanjanje<br />
na tradicionalne mehanizme detekcije<br />
ostavlja organizacije izložene<br />
neverovatno opasnim pretnjama.<br />
Check Point prevazilazi ovaj izazov<br />
inkorporiranjem veštačke inteligencije<br />
u svoju jedinstvenu, višeslojnu<br />
bezbednosnu arhitekturu. Čineći to,<br />
kompanija pruža inteligentni sistem<br />
koji se stalno unapređuje, koji ne samo<br />
da otkriva, već i aktivno sprečava<br />
složene, sofisticirane napade.<br />
Uključivanje AI u sve četiri<br />
faze ciklusa adaptivne<br />
bezbednosti<br />
Svaka faza ciklusa adaptivne bezbednosti<br />
(predviđanje, sprečavanje,<br />
otkrivanje i odgovor) je tačka odluke<br />
dostojna AI modela. Check Pointova<br />
vizija je da se AI modeli inkorporiraju<br />
kroz ceo ciklus i kroz celu IT infrastrukturu<br />
radi kraćeg vremena odgovora<br />
i povećane bezbednosti.<br />
Zašto predviđanje<br />
Današnji napadi se brzo šire kroz<br />
mreže organizacija i između organizacija,<br />
vrlo brzo uzrokujući ozbiljnu<br />
štetu. Zbog toga je predviđanje<br />
napada pre nego što se oni dese od<br />
ključnog značaja.<br />
Check Point koristi nekoliko AI modela<br />
za unapređivanje predviđanja<br />
napada. Ovi modeli su integrisani<br />
u sve SandBlast proizvode (mreža,<br />
agent i mobilni), CloudGuard proizvode<br />
(SaaS, IaaS i Dome9) i u ThreatCloud.<br />
Na primer, SandBlast Agent Behavioral<br />
Guard je jedan od mehanizama<br />
predikcije SandBlast Agenta i koristi<br />
SandBlast Agent Forenziku za efikasno<br />
i jedinstveno identifikovanje ponašanja<br />
novog, nepoznatog malvera<br />
i omogućavanje precizne klasifikacije<br />
porodica zlonamernog softvera. Mehanizam<br />
kombinuje obeležavanja ponašanja<br />
koja su kreirali Check Pointovi<br />
istraživači sa AI modelom koji analizira<br />
obrasce ponašanja da bi se detektovao<br />
i identifikovao malver. Ova<br />
jedinstvena kombinacija generičkih<br />
potpisa i AI-modela validacije omogućava<br />
aktivaciju potpisa koji prethodno<br />
nisu mogli biti aktivirani zbog<br />
visokih stopa lažno pozitivnih. Inkorporiranjem<br />
AI validacije, Check Point<br />
tehnologija ignoriše 99% sumnjivih<br />
ponašanja i precizno sprečava samo<br />
istinske napade.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Studija slučaja: SandBlast Agent predviđa nepoznati cryptominer<br />
Napadači često koriste slična imena procesa kao tehniku kamuflaže<br />
(Mitre ATT&CK Technique: Masquerading). Međutim, čak i legitimni<br />
procesi ponekad koriste slična imena procesa. Prema tome, klasifikovanje<br />
događaja kao malicioznog samo na osnovu sličnosti imena moglo<br />
bi dovesti do mnogo lažnih upozorenja – i do propuštanja istinskih<br />
pretnji. Check Point je razvio jedinstveni AI mehanizam koji procenjuje<br />
ponašanje procesa i zatim ga klasifikuje.<br />
U ovom primeru Sandblast Agent je detektovao sličan proces u<br />
jednom od Check Pointovih korisničkih endpoint uređaja. U tom trenutku<br />
proces još nije bio poznat kao maliciozan. Onda je Behavioral<br />
Guard AI mehanizam procenio ponašanje procesa i klasifikovao ga<br />
kao cryptominer malver, i u tom trenutku pokušaj napada je sprečen.<br />
Zašto sprečiti?<br />
Check Pointov pristup sajber bezbednosti<br />
se fokusira na prevenciju<br />
pretnji, jer je sprečiti napad jeftinije<br />
nego ga detektovati i ukloniti nakon<br />
što provali u mrežu i prouzrokuje<br />
štetu. Zbog toga je Check Point značajno<br />
investirao u razvoj AI mehanizama<br />
za prevenciju pretnji.<br />
Check Pointova jedinstvena tehnologija<br />
uključuje AI modele u tačke<br />
odluke o prevenciji kroz celu IT<br />
infrastrukturu. Sva SandBlast i CloudGuard<br />
rešenja koriste AI za sprečavanje<br />
napada pre nego što oni<br />
uđu u organizaciju. Zato Check Point<br />
može postići najbolju prevenciju<br />
u desetinama nezavisnih testova<br />
treće strane.<br />
Na primer, sofisticirani antifišing<br />
AI mehanizam Cloud Guard SaaS-a<br />
pravi razliku između čistog emaila i<br />
malicioznog fišing emaila analiziranjem<br />
više od 300 parametara, uključujući<br />
jezik koji se korsti u svakoj dolaznoj<br />
email poruci. Na osnovu različitih<br />
parametara, antifišing AI mehanizam<br />
donosi zaključak (fišing, spam<br />
ili čisto). CloudGuard SaaS blokira<br />
sve maliciozne email poruke da ne<br />
bi došle do poštanskog sandučeta<br />
određenog primaoca.<br />
Detekcija sprečava štetu<br />
Organizacije danas treba da pretpostave<br />
da će u nekom trenutku biti<br />
ugrožene. Čak i ako je organizacija<br />
opremljena najopsežnijim i najsavremenijim<br />
bezbednosnim proizvo-<br />
dima, rizik od upada ne može biti u<br />
potpunosti eliminisan. Otkrivanje i<br />
automatsko blokiranje napada u ranoj<br />
fazi može sprečiti štetu.<br />
Zbog toga detekcija i prioritizacija<br />
ostaju važne. Check Point koristi<br />
AI da otkrije incidente u različitim<br />
mehanizmima i automatski blokira<br />
napad. Na primer, SandBlast Mobile<br />
izvodi analizu sistema zasnovanu<br />
na AI koristeći različite tehnike.<br />
Check Point analizira reputaciju aplikacije,<br />
uključujući njeno ponašanje,<br />
metapodatke i sličnost sa bilo kojim<br />
drugim malicioznim aplikacijama.<br />
Ovi modeli testiranja su obučeni<br />
na osnovu sveobuhvatnih analiza<br />
miliona aplikacija koje su prikupljene<br />
od 2013. godine. Rezultat je sjajna<br />
stopa detekcije koja omogućava<br />
i sprečavanje štete i najbrži mogući<br />
oporavak kada je to potrebno.<br />
Studija slučaja: SandBlast Network sprečava novu varijantu<br />
Fareit trojanca<br />
Varijante ovog trojanca obično kradu osetljive informacije korisnika,<br />
kao što su lozinke, FTP nalozi i drugi kredencijali koji se čuvaju u veb brauzerima.<br />
Fareit je otkriven pomoću Check Pointovog AI modela dinamičke<br />
emulacije, pet dana pre nego što je prvi put viđen u Virus Totalu.<br />
Check Point Threat Emulation je sandboxing tehnologija integrisana<br />
i unutar on-premise mreža i u cloud. Rešenje inkorporira AI model<br />
koji procenjuje akcije koje je uradio izvršni fajl tokom vremena rada.<br />
Izlazna vrednost modela je rezultat koji koristi Threat Emulation da<br />
bi se odredilo da li je fajl maliciozan. Ako model odluči da je fajl zlonameran,<br />
SandBlast Network će ga blokirati i sprečiti napad. AI model<br />
je zaslužan za 50% detekcija Check Pointovog Threat Emulationa.<br />
Polovina aplikacija koje je Sand-<br />
Blast Mobile blokirao bile su otkrivene<br />
isključivo Mobile AI modelom,<br />
a bile su nepoznate i neotkrivene od<br />
strane drugih vendora. Sledeća studija<br />
slučaja „Agent Smith" pokazuje<br />
kako rano otkrivanje napada može<br />
da spreči štetu.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Studija slučaja: Detekcija „Agent Smith" core malvera<br />
„Agent Smith” je kampanja koju su otkrili Check Pointovi istraživači mobilnih pretnji. Kampanja je inficirala oko 30 miliona<br />
uređaja radi finansijske dobiti. Prerušen u Googleovu aplikaciju, osnovni deo malvera koristi razne poznate ranjivosti<br />
Androida i automatski zamenjuje više aplikacija instaliranih na uređaju zlonamernim verzijama.<br />
Check Pointov AI mehanizam je detektovao ovaj malver pre nego što je kampanja prvi put otkrivena i pre nego što je<br />
bilo poznato da su mesta komande i kontrole maliciozna.<br />
Osnovni malver su otkrila tri Check Pointova AI mehanizma, od kojih je svaki posmatrao različit tip indikatora. Na primer,<br />
jedan model prima kôd aplikacije kao input i vraća zaključak na osnovu analize protoka kôda. Mehanizmi koji su otkrili<br />
ovaj malver rade nezavisno, što znači da čak i ako se neki od indikatora ne pojavi u nekoj varijanti malvera, ipak će ga<br />
otkriti drugi mehanizmi.<br />
Otkrivanje malvera je sprečilo štetu, pošto je „Agent Smith” detektovan pre nego što je zamenio aplikacije malicioznim<br />
verzijama.<br />
SandBlast Mobile podiže svaku instaliranu aplikaciju u cloud radi procene. U oblaku, aplikaciju ispituje nekoliko endžina,<br />
od kojih su neki bazirani na AI. Svaki od AI modela izračunava verovatnoću da aplikacija bude zlonamerna. Model agregatora<br />
odlučuje, na osnovu tih verovatnoća i unapred definisane norme, da li je aplikacija zlonamerna, rizična ili benigna. U<br />
ovom slučaju aplikacija je uspešno identifikovana kao maliciozna.<br />
Odgovor: Potreba za brzinom<br />
Brzo i precizno reagovanje na napad<br />
može sanirati štetu ili je čak u potpunosti<br />
sprečiti. Check Point koristi AI za nekoliko<br />
faza procesa odgovora – kao što<br />
su identifikacija žrtve, eliminacija alerta i<br />
klasifikacija napada. On generiše specifična,<br />
delotvorna upozorenja koja skraćuju<br />
vreme odgovora i saniranja.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Studija slučaja: ThreatCloud AI je identifikovao nekoliko desetina zaraženih hostova<br />
ThreatCloud AI ispituje log ulaze i iz njih filtrira primenljive događaje. U ovom slučaju, kompanija koja pruža IT usluge<br />
ključnim državnim institucijama je kontaktirala Check Point nakon što je primila desetine hiljada upozorenja u vezi sa navodno<br />
malicioznim aktivnostima koje je prijavilo rešenje koje nije Check Pointovo.<br />
ThreatCloud AI je dao preciznu listu 25 inficiranih uređaja. Uređaji su zatim očišćeni pre nego što je malver naneo bilo<br />
kakvu štetu.<br />
Koncept koji stoji iza ThreatCloud AI je stvaranje mašine koja je sposobna da donosi odluke sofisticiranošću i preciznošću<br />
istraživača sajber bezbednosti. Mašina donosi odluku u sekundi, dok istraživač bezbednosti može provesti nedelje samo<br />
istražujući jedan tip pretnje. ThreatCloud AI će zatim usmeriti korisnika na glavne događaje u njegovoj mreži koji zahtevaju<br />
trenutnu pažnju. Sistem povezuje sumnjive i maliciozne događaje iz više izvora, tako prepoznajući ponašanje infekcije<br />
i identifikujući zaražene hostove. Primenljiv izveštaj se odmah šalje emailom korisniku, omogućavajući brzo saniranje.<br />
Šta Check Pointove modele<br />
čini tako efikasnim?<br />
Modeli Check Pointa su efikasni<br />
i sprečavaju napade zahvaljujući<br />
ogromnoj količini podataka iz realnog<br />
sveta o poznatim pretnjama i stručnjacima<br />
za ovu oblast koji razvijaju, obučavaju<br />
i validiraju modele.<br />
Realni podaci<br />
Check Point uvežbava svoje modele<br />
koristeći milione validnih uzoraka<br />
koji dolaze od korisnika. Stotine<br />
hiljada novih uzoraka podataka<br />
automatski se beleže svaki dan na<br />
osnovu internog i eksternog sajber<br />
izveštavanja. Check Point beleži fidove<br />
produkcije i koristi ih za obuku<br />
sledećeg modela na još novijim<br />
podacima. Ovaj proces se nikada ne<br />
zaustavlja, proizvodeći sistem koji se<br />
stalno unapređuje.<br />
Stručnjaci za ovu oblast<br />
Definisanje odgovarajućih karakteristika<br />
za svaku vrstu podataka i pravilno<br />
označavanje podataka su ključni<br />
za proces izgradnje efikasnog modela,<br />
što zahteva značajnu stručnost za<br />
ovu oblast. Saradnja Check Pointovih<br />
eksperata za bezbednost i stručnjaka<br />
za podatke (data scientists) povećava<br />
vrednost modela.<br />
Pouzdana temeljna istina<br />
Check Point je razvio svoju vlastitu<br />
metodologiju obeležavanja koja<br />
pruža nepristrasnu ravnotežu između<br />
visokih stopa otkrivanja i niskih<br />
lažno pozitivnih nalaza.<br />
Jedinstven set<br />
funkcionalnosti<br />
Check Pointovi stručnjaci za podatke<br />
(data scientists) ocenjuju<br />
ogromnu količinu podataka i pažljivo<br />
selektuju jedinstveni set funkcija<br />
koje omogućavaju stopu detekcije<br />
koja je vodeća u industriji.<br />
Obogaćivanje podataka<br />
Obogaćivanje real-time podataka<br />
vlastitim izveštajima iz istraživanja<br />
kampanja i drugih izvora poboljšava<br />
preciznost i efikasnost modela.<br />
Integracija nekoliko<br />
algoritamskih pristupa<br />
Check Point koristi brojne algoritamske<br />
pristupe na istom ulazu da bi<br />
povećao preciznost.<br />
Prevencija u realnom vremenu<br />
Check Pointov pristup uključuje AI<br />
model u proizvodnom okruženju kako<br />
bi se sprečili napadi pre nego što oni<br />
naprave štetu. Korišćenje AI modela u<br />
produkciji štiti korisnike od poznatih i<br />
nepoznatih napada.<br />
Check Point ThreatCloud<br />
ThreatCloud je kolaborativna baza<br />
znanja koja isporučuje dinamične bezbednosne<br />
izveštaje u realnom vremenu<br />
Check Pointovim sigurnosnim rešenjima.<br />
Baza znanja ThreatClouda se<br />
dinamički ažurira korišćenjem fidova<br />
iz ogromne mreže globalnih senzora<br />
pretnji, informacija sa gejtveja širom<br />
sveta i Check Pointovih istraživačkih laboratorija.<br />
Rezultujući bezbednosni izveštaj<br />
koji se ažurira svaki minut deli se<br />
kroz celu liniju proizvoda.<br />
Kada jedan od ThreatCloudovih<br />
senzora otkrije nepoznat zero-day napad,<br />
ThreatCloud distribuira indikatore<br />
napada svim senzorima širom mreže<br />
u realnom vremenu, i napad postaje<br />
poznat i biće sprečen. Dakle, kada bilo<br />
koji od Check Pointovih AI endžina<br />
detektuje nepoznati napad, on odmah<br />
postaje poznat svim Check Pointovim<br />
korisnicima.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ThreatCloud je glavni izvor podataka<br />
koje Check Pointovi naučnici<br />
za podatke (data scientists)<br />
koriste za obuku, testiranje i unapređivanje<br />
AI modela. On svakodnevno<br />
obrađuje stotine milijardi<br />
zahteva, od kojih su milioni maliciozni.<br />
ThreatCloud konstantno koristi AI<br />
da bi isporučio jedinstvene izveštaje.<br />
Na primer, ThreatCloud ima reputacioni<br />
servis zasnovan na AI koji<br />
obrađuje desetine miliona zahteva<br />
na dan. Servis predviđa rizik s obzirom<br />
na indikatore kao što su domeni,<br />
URL-ovi, IP i pruža bogat fid jedinstvenih<br />
zlonamernih indikatora.<br />
Polovina od malicioznih indikatora<br />
koje je Check Point primetio detektovana<br />
je upravo od strane ovog<br />
servisa. ThreatCloud čuva zapise o<br />
desetinama miliona malicioznih veb<br />
sajtova i fajlova i ažurira milione zapisa<br />
svaki dan.<br />
Check Point Infinity<br />
Check Point Infinity je jedina potpuno<br />
konsolidovana arhitektura sajber bezbednosti<br />
koja štiti preduzeća i IT infrastrukturu<br />
od mega sajber napada širom<br />
svih mreža, endpointa, clouda i mobilnih<br />
uređaja. Infinity arhitektura pruža najveću<br />
prevenciju pretnji u industriji, sa najboljim<br />
rezultatima NSS Labs testa zabeleženim<br />
u poslednje četiri godine. AI mehanizmi<br />
igraju glavnu ulogu u ovim odličnim rezultatima.<br />
AI endžini se koriste širom<br />
Infinity arhitekture<br />
Check Point je u prtoteklih nekoliko<br />
godina izgradio desetine AI modela.<br />
Oni su integrisani u SandBlast i Cloud-<br />
Guard rešenja i u ThreatCloud. Modeli<br />
integrisani u SandBlast i CloudGuard<br />
rešenja poboljšavaju mehanizme za detekciju<br />
i prevenciju, dok oni integrisani<br />
u ThreatCloud obogaćuju izveštaje.<br />
Zaključak<br />
Postoji ograničenje u sposobnosti logike<br />
koju je stvorio čovek da se nosi<br />
sa očiglednom raznolikošču i brzinom<br />
napada. Da bi konstantno povećavao<br />
svoju izvanrednu stopu detekcije i prevencije,<br />
Check Point je razvio desetine<br />
AI endžina i inkorporirao ih u ključne<br />
tačke odlučivanja na svim Check Point<br />
proizvodima. Check Pointovi stručnjaci<br />
za ovu oblast konstantno definišu odgovarajuće<br />
karakteristike i obeležavanje<br />
podataka za svaki endžin. Oni koriste<br />
ogromnu količinu podataka za treniranje,<br />
testiranje i validiranje modela, a podaci<br />
su obogaćeni Check Pointovim jedinstvenim<br />
obaveštenjima. Rešenja integrišu<br />
nekoliko algoritamskih pristupa<br />
na istom inputu. Retultat svega toga je<br />
vodeća stopa prevencije poznatih i nepoznatih<br />
napada. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
EasyPark po ma že gra do vi ma<br />
da bu du bo lje me sto za ži vot<br />
Život u gradovima donosi brojne prednosti kao što su veći broj<br />
mogućnosti za zaposlenje i veća dostupnost kvalitetnih proizvoda<br />
i usluga. Međutim, postoji i ona druga strana života u gradovima<br />
koja ponekad ljude tera na pomisao da se presele u neka manja<br />
mesta. Jedna od takvih negativnih karakteristika života u velikim<br />
gradovima, barem kada je reč o Beogradu, je često gubljenje<br />
vremena u saobraćaju, zagađenje vazduha koje je u velikoj<br />
meri uzrokovano starijim godištem automobila na ulicama i<br />
sve teže nalaženje slobodnog parking mesta. Švedska kompanija<br />
EasyPark, koja je od ove godine prisutna i u Srbiji, radi na<br />
rešavanju nekih od tih problema.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
EasyPark je naj ve ća di gi talna<br />
sma rt par king plat forma<br />
na sve tu, pri sut na u preko<br />
1.300 gra do va u 16 dr ža va sve ta.<br />
Ne dav no su ostva ri li pre ko 11 mi li o<br />
na tran sak ci ja ka da je reč o par ki ranju<br />
pre ko nji ho vih apli ka ci ja.<br />
„Do 2030. go di ne, svet ska ur bana<br />
po pu la ci ja će se uve ća ti za mi lijar<br />
du lju di. Već da nas pro seč ni vo zač<br />
go diš nje iz gu bi 111 sa ti zbog za guše<br />
nja u sa o bra ća ju i tra že nja par king<br />
me sta, što koš ta druš tvo oko 2 tri li o<br />
na do la ra. Isto vre me no, broj par king<br />
me sta se sma nju je, dok se broj vo zača<br />
po ve ća va ve li kom br zi nom. Naš<br />
cilj je da po ve že mo vo za če sa dostup<br />
nim par king me sti ma, omo guća<br />
va ju ći bo lje is ko riš će nje pro sto ra<br />
za ze le ni je, po god ni je za ži vot, grado<br />
ve“, ob jaš nja va Vla di mir Džo džo,<br />
šef re gi o nal ne di stri bu ci je EasyPar ka<br />
u SEE re gi ji.<br />
To je ono što oni na zi va ju Par king<br />
eks per ti zom – sta nje u ko jem su di gital<br />
na teh no lo gi ja par ki ra nja, po nu da i<br />
po tra žnja par ki ra nja sa vr še no iz ba lansi<br />
ra ni, a do stup na par king me sta isko<br />
riš će na, što či ni grad ski ži vot lak šim,<br />
ka ko za sta nov ni ke ta ko i za in sti tu ci je.<br />
Ka ko se to po sti že<br />
EasyPark je je di na apli ka ci ja na tržiš<br />
tu ko ja je raz vi la svoj si stem po<br />
ime nu Find&Park (pro na đi i pla ti)<br />
ko ji omo gu ća va ko ri sni ci ma da ih<br />
apli ka ci ja usme ri sa ve li kom pre ci<br />
znoš ću na ona me sta gde je ve lika<br />
ve ro vat no ća da će pro na ći slo bod<br />
no par king me sto. Pri tom, za da vanje<br />
tih in for ma ci ja se ne ko ri sti senzor,<br />
što je ina če prak sa kod dru gih<br />
apli ka ci ja, već se in for ma ci je pru ža ju<br />
kom bi na ci jom veš tač ke in te li gen ci je,<br />
mac hi ne le ar nin ga i Big Da ta, a gde<br />
je mo gu će i IoT re še nja. Kom plet<br />
no di gi ta li zo van par king eko si stem<br />
omo gu ća va vo za či ma da op ti mi zu ju<br />
pre tra gu, po ka za ju ći im naj kra će puta<br />
nje za pro na la že nje par king me sta,<br />
i ta ko do pri no si zna čaj nom sma njenju<br />
za gu še nja u sa o bra ća ju.<br />
EasyPark je još 2014. go di ne omogu<br />
ćio 100% di gi tal ni par king gra du Frede<br />
rik sber gu u Dan skoj, što je bio prvi<br />
ta kav slu čaj u sve tu a, ka ko na vo de,<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
že lja im je da na svim tr žiš ti ma gde<br />
po slu ju udeo di gi tal nog par kin ga u<br />
ukup nom pro cen tu ko riš će nja parking<br />
uslu ga bu de bli zu 100%. To je<br />
već slu čaj u osta lim skan di nav skim<br />
ze mlja ma gde ima ju ube dlji vu li dersku<br />
po zi ci ju.<br />
„Po red po me nu te op ci je pronađi<br />
i plati na ša apli ka ci ja pru ža ko risni<br />
ci ma je din stve ni ko ri snič ki do življaj,<br />
tzv. look&feel. Di zaj ni ra na po<br />
naj sa vre me ni jim stan dar di ma, in tu i<br />
tiv na je i ko ri sni ci ma pru ža vi še ko risnih<br />
op ci ja kao što su di gi tal no plaća<br />
nje pu tem plat ne kar ti ce tzv. file<br />
on card, par king ro a ming, što ko risni<br />
ci ma omo gu ća va da jed nom istom<br />
apli ka ci jom mo gu da pro na đu<br />
i pla te par king na svim tr žiš ti ma gde<br />
smo pri sut ni, a zna mo ko li ko može<br />
da bu de stre sno ka da se na đe te<br />
u no vom gra du i ni ste upo zna ti kako<br />
da pla ti te par king, po go to vo ako<br />
mo bil ni ope ra ter ne po dr ža va ko rišće<br />
nje pre mi um ser vi sa u ino stranstvu.<br />
Ta ko đe, na onim tr žiš ti ma ko ja<br />
to omo gu ća va ju, nu di mo ko ri sni cima<br />
da pla te par king upra vo ono li ko<br />
ko li ko su ga ko ri sti li - ne po za po četom<br />
sa tu, već po mi nu ti ma. Ko ri sni<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ci ma je omo gu će no da jed nim klikom<br />
za u sta ve ili pro du že par king i<br />
pu tem apli ka ci je do bi ju ko ri sna obaveš<br />
te nja ko ja ima ju ve ze sa nji ho vim<br />
par kin gom“, na vo di Vla di mir Džodžo<br />
ne ke od funk ci o nal no sti apli kaci<br />
je ko ji ma ona du gu je svo ju po pular<br />
nost.<br />
Po moć kor po ra tiv nom<br />
sek to ru<br />
Po sto ji tri glav na na či na ka ko Easy-<br />
Park po ma že kom pa ni ja ma. Pr vi je<br />
pru ža nje mo guć no sti da one sma nje<br />
ad mi ni stra ci ju par king troš ko va na<br />
naj ma nju mo gu ću me ru ta ko što se<br />
u okvi ru apli ka ci je mo že, po red plaća<br />
nja za in di vi du al nog ko ri sni ka, dode<br />
li ti i bi znis pla ća nje, pa ta ko svi u<br />
okvi ru fir me ko ji ima ju po tre bu da<br />
ko ri ste par king za vre me rad nog vreme<br />
na mo gu da ga pla te pre ko aplika<br />
ci je. Ta ko fir ma ne će mo ra ti da im<br />
re fun di ra no vac, već će oni ko ri stiti<br />
kar ti cu fir me, a zna mo ko li ko je nezgod<br />
no re fun di ra ti no vac za po sleni<br />
ma ka da pla ća ju par king pu tem<br />
SMS-a a ne ma ju po slov ni broj.<br />
Dru gi na čin je us po sta vlja nje sarad<br />
nje sa kom pa ni ja ma pri če mu im<br />
se nu di mo guć nost da sve svo je parking<br />
troš ko ve pla te jed nom me seč<br />
no pre ko ra ču na.<br />
Tre ći mo del sa rad nje je im ple menta<br />
ci ja pot pu no di gi tal nog kor po rativ<br />
nog par kin ga, gde za po sle ni u<br />
kom pa ni ji i nji ho vi po se ti o ci ima ju<br />
bo lje par king is ku stvo. Ovaj mo del<br />
je po seb no po pu la ran kod ve li kih tržnih<br />
cen ta ra. Na pri mer, ko ri snik koji<br />
pri la zi par kin gu po kre će apli ka ci ju,<br />
ram pa se po di že i apli ka ci ja ga navo<br />
di do slo bod nog par king me sta,<br />
bez lu ta nja. Pri li kom iz la ska sa parkin<br />
ga, ka me ra pre po zna re gi star ske<br />
ta bli ce ko ri sni ka, au to mat ski po diže<br />
ram pu i na pla ta par kin ga se zavr<br />
ša va.<br />
„Pu tem na še apli ka ci je, pru ža <br />
o ci par king uslu ge mo gu na lak način<br />
da po nu de od re đe ne po god nosti<br />
ko ri sni ci ma. Re ci mo, ako po tr o<br />
še od re đe ni iz nos, do bi ju pro mo kôd<br />
i pri me ne ga u apli ka ci ji. Pr vi ta kav<br />
kor po ra tiv ni par king u re gi ji pri vo dimo<br />
kra ju u okvi ru par kin ga Orion Tele<br />
ko ma“, na vo di da lje Vla di mir Džodžo.<br />
To ni je sve<br />
„Po red sma rt par king re še nja, tr žištu<br />
smo ponudili jedinstveni EasyPark<br />
Sma rt City kon cept, gde ko ri sni ci ma<br />
nu di mo bes pla tan Wi Fi, Lo Ra senzo<br />
ri ku, Klik Pay ser vis ko ji će omogu<br />
ći ti pla ća nje ra ču na pu tem QR<br />
ko da, i ono što će bi ti sve ak tu el nije<br />
u na red nom pe ri o du – pu nje nje<br />
elek trič nih au to mo bi la. Ak tiv no radi<br />
mo na pro mo ci ji i po di za nju sve sti<br />
ka da je reč o upo tre bi EV, jer je to<br />
je dan od glav nih na či na da se smanji<br />
za ga đe nje u gra do vi ma“, is ti če<br />
na kra ju go spo din Džo džo, na gla šava<br />
ju ći da je uvo đe nje sma rt city reše<br />
nja za gra do ve i kom pa ni je mogu<br />
će za vr lo ra zum nu ce nu, opo vrga<br />
va ju ći ta ko uvre že no miš lje nje da<br />
je to neš to što zah te va ve li ke in vesti<br />
ci je. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Mi loš Stoj ko vić M.Sc.<br />
En gi ne er/Con sul tant, Enel PS<br />
Moderni i efikasni<br />
data centri<br />
Posmatrajući jednu modernu kompaniju (objekti, infrastruktura..)<br />
brzo se uviđa da je IKT najosetljiviji deo, uključujući<br />
podatke, aplikacije, softver, hardver. Prateći napredak<br />
IKT hardvera, data centri doživljavaju evoluciju, tako da više<br />
ne važe pravila dobre prakse od pre deset godina. Moderna<br />
rešenja (čiji razvoj diktiraju najveći brendovi ove industrije)<br />
omogućuju danas daleko efikasniji DC, uz napajanje i hlađenje<br />
sa minimalnim rasipanjem energije.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Kon stant ne ino va ci je u digi<br />
tal noj sfe ri pri mo ra va ju<br />
kom pa ni je da ula žu u IKT<br />
in fr struk tu ru, kao i da po di žu ni vo<br />
po u zda no sti i bez bed no sti po da taka.<br />
Di gi ta li za ci ja je do ne la mno go<br />
ve će ko li či ne po da ta ka ko ji se ob rađu<br />
ju i skla diš te, a kom pa ni je mo raju<br />
bi ti sprem ne na to. Im pe ra tiv po u<br />
zda no sti je ve ći ne go što je bio, a IoT<br />
i 5G teh no lo gi je će taj zah tev po dići<br />
još vi še.<br />
Da ta cen tri i Ed ge okru že nja su<br />
pri mar no na pa ja ni UPS si ste mi ma i<br />
kli ma ti zo va ni va zduš nim hla đe njem.<br />
Pri me na clo u da, IoT-a, AI i Ed ge forsi<br />
ra sve ve će gu sti ne čip se ta i ukup<br />
no gu sti nu na pa ja nja i hla đe nja reka.<br />
Naj no vi ji tren do vi su Mi kro DC<br />
do volj ni za je dan do dva ser ve ra i<br />
neš to mre žne opre me.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Da ta cen tar re še nja<br />
Pro jek tan ti spe ci ja li zo va ni za ovakve<br />
si ste me naj bo lje mo gu da odgo<br />
vo re na po sto je će tren do ve, sasta<br />
ve od go va ra ju ći pro jekt ni za datak<br />
i spro ve du pro jek to va nje ko je će<br />
omo gu ći ti mo de ran i efi ka san DC.<br />
Naj ve ći iza zov za kom pa ni ju je<br />
oda bra ti ade kva tan pro stor za DC.<br />
Naj češ će se oda bi ra ju po moć ne<br />
pro sto ri je ko je ne za do vo lja va ju sve<br />
što je po treb no, kao što je zaš ti ta<br />
od pla vlje nja, po ža ra i sl. Uklo pi ti<br />
se u pro tiv po žar ne uslo ve po sto jećeg<br />
objek ta ni je lak za da tak, a potreb<br />
ne in sta la ci je če sto ne ma ju ku da<br />
da pro đu. Pre fa bri ko va ni DC kon tejner<br />
skog ti pa je ele gant no re še nje za<br />
ova kve si tu a ci je.<br />
Ed ge da ta cen tar<br />
Ed ge DC je re še nje ko je omo gu ćava<br />
pro ce si ra nje po da ta ka vr lo bli zu<br />
nji ho vom iz vo ru. Di gi tal na tran sforma<br />
ci ja i ge ne ri sa nje ogrom ne ko liči<br />
ne po da ta ka na jed noj lo ka ci ji je<br />
oki dač za po ja vu Ed ge DC. Ne ka da<br />
je po sto jao cen tra li zo va ni ma in frame<br />
gde su se ob ra đi va li svi po da ci,<br />
a sa da se de ša va de cen tra li za ci ja obra<br />
de po da ta ka po mo ću Ed gea, ko<br />
Da ta cen tar je pro stor u ko jem je smeš ten ra ču nar ski si stem, si stem<br />
za skla diš te nje po da ta ka i te le ko mu ni ka ci o na opre ma. Nje go va suš<br />
ti na je upra vlja nje po da ci ma i upra vo zbog to ga ima zna čaj nu ulo gu<br />
u po slo va nju sva ke kom pa ni je.<br />
Od iz bo ra pro fe si o nal nog part ne ra za pro jek to va nje, re a li za ci ju i održa<br />
va nje da ta cen tra uve li ko za vi si ne sme ta no i bez bed no po slo va nje<br />
va še kom pa ni je. Uko li ko vaš part ner mo že da za o kru ži ce lo ku pan<br />
pro ces u jed noj tač ki kon tak ta, kroz re a li za ci ju „ključ u ru ke”, to će<br />
sva ka ko do pri ne ti op ti mi za ci ji re sur sa i troš ko va.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Vodeno hlađenje<br />
– naredna generacija<br />
da ta cen ta ra<br />
Mi kro da ta cen tar 6U<br />
ji na do pu nju je ko lo ka cij ske ili cloud<br />
da ta cen tre.<br />
Ed ge DC je ka rak te ri sti čan po tome<br />
što ne ma ni ka kvu po sa du, tj. mora<br />
ima ti da ljin ski nad zor sa uda lje ne<br />
lo ka ci je. Naj bo lje je is po ru či ti ga kao<br />
pre fa bri ko va nu i pre-te sti ra nu in frastruk<br />
tu ru, tzv. „self-con ta i ned” ti pa.<br />
Mi kro da ta cen tar 24U<br />
I u ovom slu ča ju, na po sto je će<br />
tren do ve naj bo lje mo gu da od govo<br />
re pro jek tan ti spe ci ja li zo va ni za<br />
ova kve si ste me, a pre fa bri ko va ni<br />
DC kon tej ner skog ti pa je ele gant<br />
no re še nje u si tu a ci ji ka da kom pani<br />
ja ne ras po la že ade kvat nim prosto<br />
rom za DC.<br />
Schne i der Elec tric je u kon zor ciju<br />
mu sa AV Net i Ice o to pe pri premio<br />
no vu ge ne ra ci ju ure đa ja za data<br />
cen tre – re kov ske ser ve re hlađe<br />
ne vo dom u za tvo re nom ku ćiš<br />
tu. Za hva lju ju ći nji ma, do sti žu se<br />
Kon tej ner ski da ta cen tar<br />
ogrom ne gu sti ne hla đe nja po re ku<br />
(čak do 100kW/rek). Ven ti la to ri vazdu<br />
ha vi še ne po sto je, spolj na tempe<br />
ra tu ra za kli ma ure đaj vi še ni je<br />
re le vant na, a to plo ta iz DC se može<br />
ubo tre bi ti za gre ja nje zgra de u<br />
grej noj se zo ni. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Iskorak iz granica realnosti<br />
uz Vive Cosmos<br />
HTC Vive Cosmos je modifikovan, premijum sistem virtuelne realnosti,<br />
zasnovan na PC-ju koji uz modernistički i komforan dizajn<br />
omogućava korisnicima impresivan doživljaj virtuelnog sveta.<br />
Namenjen je individualnim korisnicima koji putem jedinstvene<br />
Viveport Infinity platforme mogu pristupiti igrama i aplikacijama.<br />
Ipak, VR i sistemi poput HTC Vive Cosmosa sve češće se primenjuju<br />
i u poslovne svrhe.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Upo tre ba ove teh no lo gi je može<br />
zna čaj no sma nji ti troš kove<br />
iz ra de pro to ti pa. Kom pani<br />
ja Air bus ta ko ko ri sti upra vo HTC Vive<br />
Co smos ka ko bi za po sle ni ma na poslo<br />
vi ma mon ta že omo gu ći la uvid u 3D<br />
modele aviona koji su još u procesu<br />
pro iz vod nje. VR mo že omo gu ći ti i efika<br />
sni je tre nin ge za po sle ni ma ko ji rade<br />
sa ope ra tiv nim ma ši na ma, ali i onima<br />
ko ji se ba ve pro da jom, poš to omogu<br />
ća va i si mu la ci ju sce na ri ja sa vir tu elnim<br />
kupcima. Jedna od kompanija koja<br />
u svr he edu ka ci je ko ri sti upra vo HTC Vive<br />
Co smos je Vol kswa gen, ko ja na ovaj<br />
na čin ob u ča va pre ko 10.000 za po sle nih<br />
u sektorima logistike i produkcije.<br />
Iz u ze tan do pri nos teh no lo gi je može<br />
se pri me ti ti i u zdrav stvu, gde se kori<br />
sti za obu ku me di cin skih struč nja ka i<br />
za dijagnostifikovanje. VR je pogodan<br />
za pla ni ra nje hi rurš kih in ter ven ci ja, a<br />
efi ka sni ji je od tra di ci o nal nih kog ni tivnih<br />
te sto va ka da je u pi ta nju ra no otkri<br />
va nje Al zhaj me ro ve bo le sti. Sa druge<br />
stra ne, VR je efi ka san u una pre đenju<br />
veš ti na rav no te že kod pa ci je na ta<br />
sa Par kin so no vom bolešću.<br />
HTC Vive Cosmos<br />
karakteristike i unapređenja<br />
HTC Vi ve Co smos je na pra vljen da<br />
se pri la go di po tre ba ma VR kli je na ta sa<br />
la ko ćom, sve stra noš ću i per for mansa<br />
ma u fo ku su. Pot pu no no vi Vi ve sistem<br />
ubr za va i olak ša va ula zak u VR,<br />
po mo ću šest sen zo ra ka me ra za ši roko<br />
i pre ci zno pra će nje iz nu tra ka spolja.<br />
Kom bi no va na re zo lu ci ja pik se la od<br />
2880 x 1700 – što je uve ća nje od 88%<br />
u od no su na ori gi nal ni Vi ve – pru ža<br />
kri stal no čist tekst i gra fi ku. Efe kat gleda<br />
nja kroz mre žu uma njen je za hva ljuju<br />
ći LCD pa ne li ma ko ji sma nju ju raz dalji<br />
nu iz me đu pik se la u kom bi na ci ji sa<br />
pravim RGB ekranima.<br />
Za hva lju ju ći no vom di zaj nu ure đaja<br />
te ži na je ras po re đe na rav no mer nije<br />
i pri la go đa va se svim ob li ci ma glava.<br />
Una pre đe na er go no mi ja ob u hva ta<br />
pre klop ni di zajn, po de si vu uda lje nost<br />
so či va, po de siv IPD i slu ša li ce. Pre ci zno<br />
pra će nje i imer ziv ni zvuk upot pu njuju<br />
do ži vljaj pa žlji vo di zaj ni ra nog vir tuelnog<br />
sveta.<br />
Ka da je u pi ta nju soft ver - Vi ve<br />
Reality System je iznova osmišljeno<br />
osnovno softversko iskustvo za Vive.<br />
To je potpuno nova filozofija dizajna<br />
za VR, ka ko bi VR do ži vljaj imao manje<br />
primese aplikacije a više iskustvo<br />
stu pa nja iz me đu sve to va. HTC Vi ve<br />
Co smos do la zi uz re di zaj ni ra ni ko risnič<br />
ki in ter fejs ko ji se zo ve Lens ra di<br />
jed no stav ne na vi ga ci je kroz apli ka cije,<br />
kao i no vu di na mič ku plat for mu za<br />
po kre ta nje VR apli ka ci ja i in ter ak tivnih<br />
iskustava.<br />
Dostupnost<br />
Svi avan tu ri sti želj ni te sti ra nja svojih<br />
gejmerskih veština ili kompanije<br />
sprem ne da is tu pe iz mo de la kon venci<br />
o nal nog i po dig nu svo je po slo vanje<br />
na vi ši ni vo, mo gu na ba vi ti HTC Vive<br />
Co smos, ko ji je od de cem bra 2019.<br />
do stu pan i na tr žiš tu Sr bi je. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
IBM studija:<br />
Izvršni direktori koji donose odluke<br />
na osnovu uvida iz podataka<br />
korak su ispred konkurencije<br />
Liderstvo se stiče ili gubi na osnovu poverenja koje organizacija<br />
može da stvori na tržištu<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
IBM-ovim dvadesetim izdanjem<br />
C-Su i te stu di je ko ja se iz vodi<br />
na sva ke dve go di ne, na zvane<br />
„Stvori prednost kroz poverenje“<br />
(„Bu ild Your Trust thro ugh Advan tage“),<br />
an ke ti ra no je sko ro 13.500 rukovodilaca<br />
na C nivou širom sveta da<br />
bi se ispitalo kako kompanije postižu<br />
li der sku po zi ci ju na tr žiš tu upra vo<br />
ko ri ste ći svo je po dat ke. Pri to me se<br />
mi sli lo na dve osnov ne stva ri u ve zi<br />
sa podacima: koliko lideri veruju poda<br />
ci ma i na osno vu njih do no se odlu<br />
ke, kao i ka ko i ka da de le po dat ke<br />
u svom poslovanju.<br />
Studija koju je sproveo IBM Institut<br />
za poslovne vrednosti (IBM Institute<br />
for Bu si ness Va lue - IBV) u sa rad nji sa<br />
Oksford ekonomiksom (Oxford Econo<br />
mics), an ke ti ra la je iz vrš ne di rekto<br />
re ko ji upra vlja ju vodećim svet skim<br />
bren do vi ma u 98 ze ma lja i 20 in dustri<br />
ja. Stu di ja je ot kri la da se tr žiš no<br />
li der stvo najčešće po sti že ka da organizacija<br />
uspostavi visok nivo poverenja<br />
u podatke koje je prikupila od<br />
svo jih kli je na ta, sop stve ne po slov ne<br />
procese i svoj partnerski ekosistem.<br />
Predvodnici najmalobrojniji<br />
Kroz kvan ti ta tiv ne i kva li ta tiv ne inter<br />
vjue ko je je IBM spro veo po sta lo<br />
je ja sno da po sto je li de ri, sa mo devet<br />
pro ce na ta ukup nog bro ja is pita<br />
ni ka - na zva ni „Predvodnici“ - koji<br />
ve ru ju da su tran spa rent nost, među<br />
sob na sa rad nja i po ve re nje ključ ni<br />
za sti ca nje po ve re nja me đu za in te reso<br />
va nim stra na ma. Ovi li de ri ko ri ste<br />
po dat ke za iz grad nju po ve re nja sa<br />
svo jim kli jen ti ma, za stva ra nje kul ture<br />
po slo va nja ko ja se te me lji na dono<br />
še nju od lu ka za sno va nih na uvi dima<br />
iz po da ta ka, i te po dat ke de le sa<br />
part ne ri ma iz svog eko si ste ma, bez<br />
oda va nja po ver lji vih in for ma ci ja. Otkri<br />
ve no je da je ova gru pa li de ra uspeš<br />
ni ja u po slo va nju i nad ma šu je rezul<br />
ta te ko le ga u ra stu i pro fi ta bil nosti<br />
pri ho da - sa 165 od sto bo ljim rezul<br />
ta ti ma - kao i u po gle du ino va ci ja<br />
i upra vlja nja pro me na ma.<br />
Ovi li de ri u suš ti ni shva ta ju da je<br />
iz grad nja po ve re nja u od no se sa klijen<br />
ti ma stra teš ki im pe ra tiv i na porno<br />
ra de ka ko bi ga ste kli i odr ža li.<br />
Za pra vo:<br />
- 82 od sto li de ra čvr sto ve ru je da<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
po da ci po ma žu u stva ra nju stra teš ke<br />
pred no sti kom pa ni ja na tr žiš tu i poma<br />
žu u sti ca nju po ve re nja sa kli jentima<br />
- Lideri koji poštuju privatnost poda<br />
ta ka svo jih kli je na ta ta ko đe su ispred<br />
svoje konkurencije i njihovo poslovanje<br />
je za 22 posto uspešnije ako<br />
ih upo re đu je mo sa li de ri ma u nji hovoj<br />
industriji<br />
Privatnost podataka<br />
Privatnost podataka je od presud<br />
ne va žno sti u vre me nu ka da po troša<br />
či iz ra ža va ju za bri nu tost ve ću ne go<br />
ika da pre u sprem no sti da de le lič ne<br />
podatke. Srodna IBM studija o privatnosti<br />
podataka otkrila je da 81 posto<br />
po tro ša ča ši rom sve ta ka že da su<br />
u prošloj godini bili zabrinutiji kako<br />
kompanije koriste njihove podatke.<br />
Srećom, ista stu di ja je utvr di la da<br />
po sto ji i veća sprem nost po je di na ca za<br />
deljenje informacija sa kompanijama<br />
ko je su tran spa rent ne u na či nu na ko ji<br />
se njihovi podaci koriste - 81 procenat<br />
an ke ti ra nih re klo je da ak tiv no po dr žavaju<br />
kompanije koje su transparentne<br />
u na či nu na ko ji ko ri ste nji ho ve po datke,<br />
i da iz be ga va ju po slo va nje sa kompa<br />
ni ja ma ko je to ne či ne. Kao re zultat,<br />
or ga ni za ci je ko je su ste kle po ve renje<br />
ku pa ca ima ju ve ću od go vor nost da<br />
ču va ju i ko ri ste nji ho ve po dat ke. Studi<br />
ja je po ka za la da kli jen ti neće tra ži ti<br />
od ta kvih kom pa ni ja da ih ob ri šu iz baze<br />
ko ri sni ka, jer raz u me ju da kom panije<br />
prikupljaju njihove podatke kako<br />
bi im pru ži le do dat nu vred nost i no ve<br />
na pred ne uslu ge budućnosti. Isto tako,<br />
li de ri iz go re na ve de nih kom pa ni ja<br />
an ke ti ra nih u IBM-ovoj stu di ji ka žu da<br />
upotrebljavaju 71 posto podataka svojih<br />
korisnika za identifikaciju i ispunjenje<br />
ne is pu nje nih po tre ba ku pa ca, dok<br />
njihovi kolege iz drugih kompanija koriste<br />
samo 28 odsto podataka od svojih<br />
korisnika.<br />
„Kompanije koje su postavile upotre<br />
bu po da ta ka kli je na ta u sre dište<br />
svog poslovanja kreiraju ogromne<br />
mogućnosti za veći uspeh. Na rav no,<br />
tu mi sli mo na etič ko i tran spa rent no<br />
ko riš će nje po da ta ka“, re kla je Nataša<br />
Sekulić, direktorka IBM-a za Srbiju,<br />
Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju.<br />
„Da naš nja preduzeća mo ra ju da budu<br />
u sta nju da stek nu po ve re nje svojih<br />
kli je na ta ka da je reč o po da ci ma,<br />
a istovremeno moraju verovati uvidima<br />
iz podatka iz sopstvenih procesa i<br />
ekosistema da bi ostvarili konkurentsku<br />
prednost.“<br />
Poverenje u podatke<br />
unutar organizacije<br />
Ia ko se stu di ja fo ku si ra na va žnost<br />
tran spa rent no sti u na či nu na ko ji kompa<br />
ni je ko ri ste po dat ke kli je na ta, stu di ja<br />
ta ko đe na gla ša va va žnost po ve re nja u<br />
podatke unutar organizacije. Otkriveno<br />
je da li de ri ima ju naj ve će pro ble me<br />
kako bi osigurali da su podaci unutar<br />
nji ho vih sop stve nih re do va tač ni i ja sni,<br />
da bi mogli iskoristiti takve podatke i<br />
iz vu ći iz njih uvi de za do no še nje najbo<br />
ljih od lu ka o va žnim po slov nim podu<br />
hva ti ma, kao što su raz voj no vih poslov<br />
nih mo de la i ula zak na no va tr žiš ta.<br />
- Osam od de set li de ra du bo ko veru<br />
je u po dat ke ko ji im po ma žu u donošenju<br />
kvalitetnih i brzih odluka<br />
- Podatke za razvoj novih poslovnih<br />
mo de la već uve li ko ko ri sti 70 pro ce nata<br />
lidera (112 procenata više od konku<br />
ren ci je), dok 66 pro ce na ta li de ra već<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
koristi podatke za donošenje informisa<br />
ni jih od lu ka o ula sku na no va tr žiš ta<br />
- 65 procenata izvršnih rukovodilaca<br />
ve ru je da će se au to ma ti za ci ja proce<br />
sa do no še nja od lu ka povećati u njiho<br />
vom po slov nom okru že nju u na red<br />
ne 2-3 go di ne.<br />
Razmena podataka<br />
Stu di ja je ta ko đe ot kri la da je na glasak<br />
na va žno sti stva ra nja eko si ste ma<br />
baziranih na poverenju. „Podaci koji<br />
jednostavno ostaju unutar organizacije<br />
ve ro vat no će pre ne sta ti ne go što će<br />
im po ra sti vred nost. Vodeće or ga ni zaci<br />
je otva ra ju svo je po dat ke, isto vre meno<br />
vo de ći bri gu gde i ka ko raz me nju ju<br />
po dat ke na na čin da eli mi ni šu ri zik raz<br />
me ne po da ta ka iz me đu de lje nih ekosi<br />
ste ma. U isto vre me, one do puš ta ju<br />
ši ro ko cir ku li sa nje po da ta ka, ali istovre<br />
me no od svih ak te ra tra že od govor<br />
nost u ko riš će nju i de lje nju po dataka.<br />
Doneti odluku koje podatke da<br />
podele za dobitne (win-win) poslovne<br />
poduhvate – i koje podatke treba da<br />
za dr že ka ko bi za dr ža li pred nost na tržiš<br />
tu – jed na je od naj te žih od lu ka ko je<br />
bi or ga ni za ci je tre ba lo da do ne su“, istakla<br />
je Nataša Sekulić.<br />
Predvodnici su tu is pred svo je kolega:<br />
- 56 pro ce na ta li de ra već uve li ko prikuplja<br />
i deli podatke sa partnerima iz<br />
mre že, a 85 od sto oče ku je da će se njiho<br />
ve part ner ske mre že pro ši ri ti u narednih<br />
nekoliko godina.<br />
- Li de ri oče ku ju da će raz voj di gi talnih<br />
poslovnih platformi zahtevati novi<br />
pristup u deljenju podataka. Na primer,<br />
is pi ta ni ci iz ba na ka sa naj bo ljom<br />
vi zi jom iz ne li su da oče ku ju da će u naredne<br />
tri godine u proseku zaraditi 58<br />
procenata prihoda od aktivnosti u vezi<br />
sa radom njihovih digitalnih platformi.<br />
- 62 pro cen ta li de ra već in te gri še<br />
no ve na či ne mo ne ti za ci je u svo je strategije<br />
podataka.<br />
Preporuke<br />
Dok stu di ja da je smer ni ce ka ko<br />
kompanije uvek treba da praktikuju<br />
tran spa rent nost, me đu sob nu sa rad nju<br />
i poverenje u upotrebi podataka i anga<br />
žo va nju kli je na ta i po slov nih part nera,<br />
dru ge pre po ru ke su:<br />
1. Oja čaj te od no se sa kli jen ti ma i<br />
po sta ni te po u zda ni ču var nji ho vih lič<br />
nih po da ta ka, bu di te tran spa rent ni u<br />
ko riš će nju po da ta ka i oba ve sti te ih o<br />
ko riš će nju nji ho vih po da ta ka za ci lja ne<br />
ponude. Cenite poverenje koje su vam<br />
poklonili vaši korisnici i koristite njihove<br />
po dat ke tran spa rent no, te za pru ža nje<br />
naprednih usluga i stvaranje naprednih<br />
poslovnih modela poslovanja.<br />
2. Verujte podacima i sistemima<br />
veš tač ke in te li gen ci je. Sti mu li ši te kultu<br />
ru gde va ši za po sle ni i me na džeri<br />
istinski veruju u podatke i donosite<br />
od lu ke na osno vu uvi da iz vu če nih iz<br />
po da ta ka, a na iz me nič no, una pre di te<br />
uslugu i iskustva prema vašim klijentima<br />
i partnerima unutar njihovih struktura<br />
i industrija.<br />
3. Na u či te ka ko da de li te po dat ke<br />
na poslovnim platformama uz zadrža<br />
va nje svo je kon ku rent ske pred no sti.<br />
Napravite pomak od pukog gomilanja<br />
po da ta ka do utvr đi va nja ka ko najbo<br />
lje ko ri sti ti i unov či ti po dat ke, i ka ko<br />
na osnovi podataka izgraditi ekosisteme<br />
za stvaranje dodatne vrednosti u<br />
poslovanju.<br />
4. Da detaljno pogledate celu studiju,<br />
po se ti te www.ibm.com/ibv Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Planiramo da se širimo<br />
i da rastemo<br />
Kom pa ni ja In gram Mi cro doo Be o grad, na sta la u ju nu 2016.<br />
go di ne akvi zi ci jom kom pa ni je RRC, deo je In gram Mi cro<br />
grupacije, najvećeg svetskog distributera informatičkih<br />
poslovnih rešenja koji ima kancelarije u 45 zemalja i 154<br />
distributivnih centara širom sveta.<br />
Ingram Micro pomaže svojim partnerima da u praksi iskoriste<br />
sav potencijal naprednih tehnologija, pružajući im širok<br />
spektar end-to-end usluga i rešenja, kao i podršku u svim<br />
fazama poslovnog ciklusa.<br />
O kompaniji, njenom prisustvu na tržištu Srbije, izazovima i<br />
planovima govori Vladimir Popović, izvršni direktor Ingram<br />
Micra za Jugoistočnu Evropu (Bugarska i evropske države<br />
koje nisu članice EU).<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
VIDEO<br />
Kao deo In gram Mic ro gru pa cije<br />
u Sr bi ji po slu je te već če ti ri godi<br />
ne...<br />
Da, mi po slu je mo već če ti ri go dine<br />
na ovom tr žiš tu, ne sa mo u Sr biji,<br />
od no sno, ne sa mo u non-EU zemlja<br />
ma, ka ko se zo ve re gion gde radi<br />
mo, ne go i u dru gim ze mlja ma istoč<br />
ne Evro pe. Kao što zna te, In gram<br />
Mi cro je do šao na tr žiš te ta ko što je<br />
ku pio već vr lo eta bli ra nu RRC grupa<br />
ci ju. Prak tič no, na sta vi li smo trend<br />
po slo va nja RRC-a, ko ji je bio iz u zet<br />
no do bro pre po zna ta kom pa ni ja,<br />
i do da li ono što In gram či ni glo bal<br />
no jed nim od naj ve ćih di stri bu tera<br />
u sve tu. Ta ko da ono što se desi<br />
lo u po sled nje če ti ri go di ne je ste<br />
kom bi na ci ja tra di ci je do br og i us pe-<br />
š nog po slo va nja RRC-a sa pro ši renom<br />
po nu dom In gram Mi cr oa, ko ja<br />
je pr ven stve no fok su i ra na na zna nje,<br />
od no sno na do da tu vred nost ko ju<br />
pru ža mo svim na šim part ne ri ma i<br />
kup ci ma u od no su na re še nja ko ja<br />
nu di mo, kroz tre nin ge, obu ke.<br />
Šta bi ste na ve li kao naj ve ći izazov<br />
u po slo va nju na do ma ćem tržiš<br />
tu?<br />
Ra ni je, do sta pro ble ma tič no je bilo<br />
pla ća nje, prav na re gu la ti va, si gurnost<br />
pla ća nja… Ima li smo do sta veli<br />
ke ka ma te i vi so ku ce nu ka pi ta la,<br />
do sta kaš nje nja i ne si gur no sti u smislu<br />
da li ne ko po tra ži va nje ko je je<br />
spo r no mo že da se na pla ti i ka ko.<br />
Sa da je to dra stič no po bolj ša no. Tu<br />
je Dr ža va uči ni la ve li ki is ko rak i puno<br />
na pre do va la. Ta ko đe, či ni mi se<br />
i da je Za kon o jav nim na bav ka ma<br />
tre nut no mno go efi ka sni ji. Ta ko da<br />
u tom de lu po slo va nja vi di mo za i sta<br />
ve li ki na pre dak.<br />
Ono što je pro blem, što du go roč<br />
no sve vi še bo li, je ste od liv kva litet<br />
nog ka dra, ne sa mo pro gra mera,<br />
ne go i in že nje ra, pro da va ca, admi<br />
ni stra tiv nog ka dra. Ne iz raz lo ga<br />
što im je ov de lo še, već za to što nas i<br />
da lje če ka dug put do jed ne Au stri je,<br />
Ne mač ke, Švaj car ske... Na rav no, mi<br />
re a gu je mo po ve ća njem pla ta, bo ljim<br />
uslo vi ma, kva li tet nim okru že njem, ali<br />
pro sto ne ka da ne ke stva ri se ne mogu<br />
po re di ti. Re kao bih da je tre nut<br />
no to naj ve ći iza zov – pro na ći kvali<br />
te tan ka dar.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Spona između partnera<br />
i brendova<br />
Radite sa velikim brojem vendora,<br />
po zna tih svet skih kom pa ni ja. Na<br />
ko ji na čin se vr ši nji hov oda bir?<br />
In gram Mi cro na glo bal nom ni vou<br />
ra di sa ve ro vat no sva kim ven do rom<br />
ili pro iz vo đa čem naj po zna ti jih re še nja,<br />
naj po zna ti jih IT uslu ga. Me ni je ne kada<br />
lak še da ka žem sa kim In gram Micro<br />
ne ra di, ne go sa kim ra di. Re ci mo,<br />
SAP ne ra di sa In gram Mi cr om, ali zato<br />
što on ne ra di kroz di stri bu tiv ni model,<br />
a ina če sve dru ge svet ske kom pani<br />
je - IBM, Ci sco, Dell EMC, Chec kPo int<br />
i mno ge dru ge - ra de i na svet skom<br />
ni vou i kod nas lo kal no. Na ma kao distri<br />
bu te ri ma, u suš ti ni, core business je<br />
da na šim part ne ri ma po nu di mo što<br />
vi še vo de ćih svet skih re še nja. Ali mi<br />
na šim part ne ri ma, fir ma ma ko je sa nama<br />
ra de, nu di mo i naj bo lja zna nja, da<br />
raz u me ju sva ta re še nja i da ih pri lago<br />
di mo po tre ba ma tr žiš ta u Sr bi ji. Jer,<br />
sve te ve li ke svet ske kom pa ni je ima ju<br />
vr lo ši rok port fo lio, pa ne ka da ni je lako<br />
raz u me ti gde su pred no sti, gde su<br />
raz li ke, šta to do no si kraj njim ko ri snici<br />
ma. Tru di mo se da bu de mo ta spona,<br />
da ve li ke svet ske tren do ve pri la godi<br />
mo na šem tr žiš tu, od no sno da iz vuče<br />
mo ono što je naj bo lje za nas, za naš<br />
da lji raz voj i da to zna nje da mo partne<br />
ri ma.<br />
In gram Mic ro glo bal no ima vi še<br />
od 200.000 part ne ra. Ka kva je partner<br />
ska mre ža u Sr bi ji?<br />
In gram Mi cro je na svet skom nivou<br />
jed na od vo de ćih ku ća. Dve sta<br />
hi lja da part ne ra je ogro man portfo<br />
lio. U Sr bi ji ima mo ne kih sto ti nak<br />
part ne ra sa ko ji ma iz u zet no bli sko i<br />
vr lo če sto sa ra đu je mo, a to kom godi<br />
ne sa vi še od pet sto part ne ra obavi<br />
mo ne ku tran sak ci ju, od no sno oni<br />
ku pe neš to od nas. To je na ša mreža.<br />
Raz log to me je što u Sr bi ji ko risti<br />
mo sa mo deo In gra mo vog portfo<br />
lija. Na i me, In gram Mi cro se u<br />
sve tu, iz me đu osta log, ba vi i di stribu<br />
ci jom mo bil nih te le fo na, ra znih<br />
pe ri fer nih ure đa ja, ra ču na ra, pre nosi<br />
vih kom po nen ti. Mi u Sr bi ji to radi<br />
mo u jed nom vr lo uskom de lu, na<br />
pri mer pro ce so re ili me mo ri je, ta ko<br />
da je i to raz log zaš to ima mo ma nji<br />
broj part ne ra u od no su na tih dve sta<br />
hi lja da ši rom sve ta.<br />
Na dohvat ruke<br />
Kompanija Ingram Micro Srbija<br />
po slu je na pan-evrop skom, re gio<br />
nal nom i lo kal nom ni vou. Ob jasni<br />
te ukrat ko ovaj prin cip ra da i<br />
ka ži te nam u če mu le ži taj na vašeg<br />
us peš nog po slo va nja?<br />
In gram Mi cro je jed na ve li ka global<br />
na ku ća. On ima ve li ki di stri bu tiv<br />
ni cen tar, je dan od naj ve ćih u sve tu,<br />
u Ne mač koj, ko ji se u okvi ru In gram<br />
Mi cro za jed ni ce zo ve pan-evrop ski<br />
di stri bu tiv ni cen tar. Jed na od ve li kih<br />
pred no sti In gram Mic ra kao glo balnog,<br />
pan-evrop skog, re gi o nal nog i<br />
lo kal nog po nu đa ča je to što je dostup<br />
nost ro be mno go ve ća i mnogo<br />
jed no stav ni ja za na še kup ce, što<br />
je iz u zet no va žno u ovom po slu. Dakle,<br />
ka da je od re đe na ro ba po treb na,<br />
ce na je ste bi tan kri te ri jum, sa mo reše<br />
nje je ključ no, ali ne ta ko ret ko vrlo<br />
va žno je i vre me is po ru ke. Taj panevrop<br />
ski di stri bu tiv ni cen tar je jed na<br />
od ključ nih pred no sti In gram Mic ra<br />
i na na šem tr žiš tu, ali i na re gi o nalnom,<br />
i na pan-evrop skom, i na global<br />
nom ni vou.<br />
Obuke i planovi<br />
Nu di te ši rok spek tar kur se va za<br />
obu ku pro da va ca i in že nje ra. Kakva<br />
je za in te re so va nost na do ma<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ćem tr žiš tu za vaš tre ning cen tar?<br />
To je jed na od na ših ključ nih strate<br />
gi ja. Tu kul tu ru zna nja, kul tu ru dobre<br />
i kva li tet ne uslu ge, svo je vre meno<br />
je ne go vao RRC, a sa da to ra di<br />
i In gram. Od proš le go di ne smo to<br />
pre po zna li ne sa mo kao na šu in ternu<br />
pred nost, ne go kao neš to što želi<br />
mo da pro mo vi še mo i da ak tiv no<br />
da je mo na šim part ne ri ma i kraj njim<br />
ko ri sni ci ma.<br />
Za in te re so va nost za i sta pre va zi la zi<br />
na ša oče ki va nja, ta ko da je to jed na<br />
od ta ča ka po slo va nja ko ju će mo sve<br />
vi še raz vi ja ti. U pre go vo ri ma smo sa<br />
svim na šim pro iz vo đa či ma ka ko bi<br />
nam omo gu ći li ta ko zva ni au to ri zova<br />
ni cen tar. Mi je smo već au to ri zova<br />
ni za ve li ki broj na ših pro iz vo đača,<br />
re ci mo VMwa re, za tim Chec kPoint<br />
, Ve e am, ali u pre go vo ri ma smo i<br />
sa mno gim dru gim ve li kim svet skim<br />
pro iz vo đa či ma či je tre nin ge nu di mo,<br />
da po sta ne mo nji hov au to ri zo va ni<br />
cen tar, lo kal ni, re gi o nal ni.<br />
Ov de ima mo naš tre ning cen tar,<br />
ta ko da uvek mo že mo da flek si bilno<br />
od go vo ri mo na zah te ve. Ra di mo<br />
i ser ti fi ka ci je. Po sto je pro jek ti ko ji<br />
zah te va ju od re đe ni ni vo zna nja koji<br />
se na ovaj na čin prak tič no i do kumen<br />
tu je. Ta ko da smo vr lo za do voljni<br />
ti me i ši ri će mo to i da lje.<br />
Re ci te nam neš to o pla no vi ma<br />
za na red nu go di nu?<br />
Pla no vi su ma lo raz li či ti iz me đu<br />
lo kal nog, re gi o nal nog i pan-evropskog<br />
ni voa. Pri rod no je da svaka<br />
svet ska kor po ra ci ja že li da ra ste.<br />
Rast je je di na kon stan ta ko ja se uvek<br />
i svu da po na vlja ka kvo god bi lo vreme.<br />
Plan je, sa jed ne stra ne, da proši<br />
ri mo naš port fo lio po nu dom proiz<br />
vo đa ča sa ko ji ma sa ra đu je mo, a s<br />
dru ge stra ne na šim zna njem, tre ning<br />
cen trom, ser vi si ma ko je nu di mo na<br />
tr žiš tu. Vi di mo po zi ti van trend privred<br />
nog raz vo ja i ve ru je mo da će se<br />
on na sta vi ti kod nas lo kal no, u na šoj<br />
ze mlji, kao i u re gi o nu ko ji po kri vamo<br />
- Ma ke do ni ja, Al ba ni ja, BiH, Crna<br />
Go ra. Ve li ka ve ći na na šeg po sla je<br />
u Sr bi ji, ta ko da ve ru je mo da će mo,<br />
bez ob zi ra na tr žiš ne uslo ve, na konku<br />
ren ci ju, na iz bor nu go di nu ko ja<br />
de fi ni tiv no ima uti ca ja na pri vred no<br />
po slo va nje, sa no vim pro iz vo đa či ma<br />
i tre ning cen trom us pe ti da ra stemo<br />
i u sle de ćoj go di ni, i da će ona<br />
b it i m ak a r m al o b ol j a o d i n ač e o dl i-<br />
č ne 2019. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Predviđanja kompanije Kaspersky<br />
za 2020. godinu: očekuju nas<br />
zloupotrebe „big data” podataka<br />
i još sofisticiraniji napadi<br />
Istraživači kompanije Kaspersky izneli su svoja predviđanja u<br />
vezi sa naprednim upornim pretnjama (Advanced Persistent<br />
Threats – APTs) i aktivnostima koje nas očekuju tokom 2020.<br />
godine, ističući kako će se okruženje pretnji menjati u narednim<br />
mesecima. Celokupan trend ukazuje na to da će pretnje postati<br />
sofisticiranije i sve više ciljane. Takođe se navodi da će doći i do<br />
diverzifikacije usled uticaja spoljašnjih faktora poput razvoja<br />
i širenja mašinskog učenja, tehnologija za razvoj „deep fake“<br />
tehnika, ili tenzija oko trgovinskih ruta između Azije i Evrope.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Predviđanja su razvijena na<br />
osnovu promena koje je GRe<br />
AT Tim (Tim za globalno istraživanje<br />
i analizu) uočio tokom 2019.<br />
godine prilikom svojih istraživanja koja<br />
su imala za cilj pružanje podrške<br />
sajberbezbednosnoj zajednici putem<br />
smernica i uvida. Ovo poslednje, zajedno<br />
sa serijom predviđanja industrijskih<br />
i tehnoloških pretnji, pomoći će<br />
da se pripremimo za izazove koji nas<br />
očekuju u narednih 12 meseci.<br />
Zloupotreba ličnih podataka:<br />
od „deep fake“ tehnika do<br />
curenja DNK podataka<br />
Posle brojnih curenja ličnih podataka<br />
koja su se dogodila proteklih<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
godina, broj dostupnih ličnih informacija<br />
olakšao je napadačima izvođenje<br />
ciljanih napada zasnovanih na<br />
procurelim podacima žrtava. Akteri<br />
pretnji postaju sve veštiji i u 2020.<br />
godini će ići još dalje i loviti osetljivije<br />
podatke poput biometrijskih.<br />
Istraživači ukazuju na niz ključnih<br />
tehnologija koje mogu da namame<br />
žrtve zloupotrebe podataka u zamku.<br />
Među njima je i poznati video i<br />
audio „Deep Fakes” koji može da se<br />
automatizuje i podrži profilisanje i<br />
stvaranje prevara i šema socijalnog<br />
inženjeringa.<br />
Ostala predviđanja<br />
ciljanih pretnji<br />
za 2020. godinu<br />
„False flag“ napadi dostižu potpuno<br />
novi nivo. Oni će nastaviti da<br />
se razvijaju, a akteri pretnji ne samo<br />
da će pokušati da izbegnu prip<br />
i s i v a n j e o v i h n a p a d a , v e ć ć e a k t i-<br />
vno prebacivati krivicu na nekog<br />
drugog. Malveri, skripte, javno dostupni<br />
bezbednosni alati ili administratorski<br />
softveri, zajedno sa nekoliko<br />
„false flag“ operacija mogu biti<br />
dovoljni da se autorstvo prebaci na<br />
nekog drugog u slučajevima kada su<br />
istraživači bezbednosti u potrazi za<br />
bilo kakvim tragom.<br />
Ransomver se pomera ka ciljanim<br />
pretnjama. Potencijalni zaplet<br />
može biti to da, umesto nemogućnosti<br />
da se povrate podaci, akteri<br />
pretnji zaprete da će objaviti podatke<br />
koje su ukrali od žrtve.<br />
Nove bankarske regulative u EU<br />
kreiraju nove vektore napada. Kako<br />
će banke biti u obavezi da otvore<br />
svoju infrastrukturu i podatke trećim<br />
stranama koje žele da pruže usluge<br />
bankarskim korisnicima, moguće je<br />
da će napadači težiti da prevarantskim<br />
šemama zloupotrebe ove nove<br />
mehanizme.<br />
Više napada na infrastrukture i<br />
mete koje ne koriste PC računare.<br />
Odlučni akteri pretnji već neko<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
O kompaniji Kaspersky<br />
Kompanija Kaspersky je globalna sajber bezbednosna kompanija osnovana 1997. godine. Opsežno<br />
iskustvo i stručnost zaposlenih u kompaniji Kaspersky konstantno se koristi u razvoju novih bezbednosnih<br />
rešenja i usluga koje štite kompanije, kritične infrastrukture, državne institucije i potrošače<br />
širom sveta. Sveobuhvatni portfolio proizvoda kompanije obuhvata vodeća bezbednosna rešenja za<br />
krajnje korisnike, kao i veliki broj specijalizovanih rešenja i usluga za zaštitu od sofisticiranih i naprednih<br />
digitalnih pretnji. Preko 400 miliona korisnika zaštićeno je tehnologijom kompanije Kaspersky,<br />
dok preko 270.000 korporativnih klijenata koristi njihove usluge kako bi zaštitili svoje vredne informacije.<br />
Saznajte više na www.kaspersky.com.<br />
vreme razvijaju svoje setove alata<br />
i van Windows operativnog sistema,<br />
pa čak i van računarskih sistema.<br />
VPNFilter i Slingshot su, na primer,<br />
ciljali mrežni hardver.<br />
Sajber napadi se fokusiraju na trgovinske<br />
rute između Azije i Evrope.<br />
Postoji nekoliko načina na koje<br />
se ovo može odvijati. Oni uključuju<br />
rast političke špijunaže s obzirom na<br />
to da vlade teže da obezbede svoje<br />
interese u zemlji i inostranstvu. Verovatno<br />
je da će se ovo proširiti i na<br />
tehnološku špijunažu u situacijama<br />
potencijalne ili stvarne ekonomske<br />
krize i rezultujuće nestabilnosti.<br />
Nove mogućnosti presretanja i<br />
metode eksfiltracije podataka. Korišćenje<br />
lanaca snabdevanja nastavlja<br />
da bude jedna od metoda isporuke<br />
kojoj će biti najkomplikovanije pristupiti.<br />
Verovatno je da će napadači nastaviti<br />
da proširuju ovu metodu putem,<br />
na primer, manipulisanih softverskih<br />
spremišta i zloupotrebom paketa<br />
i datoteka sa izvornim kodom.<br />
Mobilne napredne uporne pretnje<br />
se razvijaju brže. Nema razloga<br />
zašto se ovaj trend ne bi nastavio.<br />
Međutim, zbog povećane pažnje koju<br />
im pridaje bezbednosna zajednica,<br />
verujemo da će se povećati i broj<br />
detaljno identifikovanih i analiziranih<br />
napada<br />
Zloupotreba ličnih podataka raste,<br />
podržana tehnologijom veštačke<br />
inteligencije. Ovo je veoma<br />
slično tehnikama za pokretanje reklama<br />
tokom izborne kampanje putem<br />
društvenih mreža. Ova tehnologija<br />
je već u upotrebi i samo je pitanje<br />
vremena kada će je neki napadač<br />
iskoristiti.<br />
„Budućnost nosi toliko različitih<br />
mogućnosti da je vrlo verovatno da<br />
ima stvari koje nisu obuhvaćene našim<br />
predviđanjima. Obim i kompleksnost<br />
okruženja u kojima se dešavaju<br />
napadi pružaju mnogo opcija. Osim<br />
toga, nijedan istraživački tim nema<br />
potpuni uvid u operacije APT akter<br />
a p r e t n j i . N a s t a v i ć e m o d a p o k u -<br />
šavamo i predvidimo aktivnosti APT<br />
grupa i razumemo metode koje koriste,<br />
dok pružamo uvid u njihove<br />
kampanje i uticaj koji imaju“, izjavio<br />
je Visente Dijaz (Vicente Diaz), bezbednosni<br />
istraživač u kompaniji Kaspersky.<br />
Detaljna lista kompanije Kaspersky<br />
o predviđanjima pretnji za<br />
2020. godinu dostupna je na Securelist<br />
sajtu.<br />
Lista predviđanja je deo serije Kaspersky<br />
Security Bulletin (KSB) – serije<br />
godišnjih predikcija i analitičkih<br />
članaka o ključnim promenama u<br />
oblasti sajber bezbednosti. Io<br />
Ukoliko želite da saznate više o<br />
tome šta su stručnjaci kompanije<br />
Kaspersky predviđali kada je reč<br />
o naprednim ciljanim pretnjama u<br />
2019. godini, pročitajte ovaj tekst.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Finansijske pretnje u 2020:<br />
mete su fintek,<br />
mobilne bankarske aplikacije<br />
i e-trgovina<br />
Akteri sajber pretnji koji su motivisani finansijskim dobicima verovatno<br />
će tokom 2020. godine početi da ciljaju investicione aplikacije,<br />
onlajn sisteme za obradu finansijskih podataka i nadolazeće<br />
kritpovalute, zajedno sa obezbeđivanjem plaćenog pristupa<br />
bankarskim infrastrukturama i razvoju novih sojeva malvera za<br />
mobilne bankarske aplikacije na osnovu procurelih izvornih kodova.<br />
Ovo su glavna predviđanja stručnjaka kompanije Kaspersky o<br />
očekivanom razvoju okruženja pretnji u finansijskom sektoru.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Fi nan sij ske saj ber pret nje se<br />
sma tra ju jed nim od naj o pasnijih,<br />
jer njihov uticaj dovodi<br />
do finansijskih gubitaka za žrtve.<br />
To kom 2019. go di ne bi li smo<br />
svedoci značajnih dešavanja u ovoj<br />
industriji i dobili bolji uvid u to kako<br />
fi nan sij ski na pa di i ak te ri pret nje<br />
funk ci o ni šu. Na osno vu ovih do gađaja<br />
istraživači kompanije Kaspersky<br />
predviđaju nekoliko važnih potencijalnih<br />
scenarija za okruženje finansijskih<br />
pret nji u 2020. Ov de su na ve dena<br />
ključna predviđanja.<br />
Fintek je pod napadom<br />
Mobilne aplikacije za investiranje<br />
su postale popularne među korisnicima<br />
širom sveta. Ovaj trend neće proći<br />
neprimećeno pored sajber kriminala<br />
ca u 2020. Mno ge od ovih apli ka ci ja<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ne koriste najbolje bezbednosne prakse,<br />
poput multi-faktorske autentikacije<br />
ili zaštite mreže aplikacije, što može<br />
omogućiti sajber kriminalcima da<br />
ciljaju korisnike ovakvih aplikacija.<br />
Novi trojanci za mobilne<br />
banking aplikacije<br />
Istraživanje i nadzor koje sprovodi<br />
kompanija Kaspersky nad underground<br />
fo ru mi ma su ge ri šu da su iz vorni<br />
ko do vi ne kih po pu lar nih tro ja naca<br />
za mo bil ne ban kar ske apli ka ci je<br />
pro cu re li u jav ne do me ne. Pret hodno<br />
poznati slučajevi curenja kodova<br />
malvera (npr. Zeus, SpyEye) su rezultovali<br />
povećanim brojem novih<br />
va ri ja ci ja ovih tro ja na ca. U 2020. ovo<br />
se može ponoviti.<br />
Plaćen pristup infrastrukturi<br />
banaka i ransomver napadi<br />
na banke<br />
U 2020. stručnjaci kompanije Kaspersky<br />
očekuju povećanu aktivnost<br />
grupa specijalizovanih za prodaju pristupa<br />
mrežama banaka u afričkim i<br />
azijskim regionima, kao i istočnoj Evropi.<br />
Nji ho ve glav ne me te su ma le banke,<br />
kao i finansijske organizacije nedavno<br />
kupljene od strane velikih igrača<br />
koji izgrađuju njihove sisteme sajber<br />
bezbednosti u skladu sa standardima<br />
matične kompanije. Pored toga, očekivano<br />
je da će iste banke postati žrtve<br />
ciljanih ransomver napada, jer banke<br />
spadaju u organizacije koje su spremnije<br />
da plate otkupninu nego da prihvate<br />
gubitak podataka.<br />
Magecarting 3.0: više sajber<br />
kriminalnih grupa će ciljati<br />
onlajn sisteme za obradu<br />
plaćanja<br />
Tokom proteklih nekoliko godina, takozvani<br />
JS-skiming (metoda krađe podataka<br />
sa platnih kartica iz onlajn prodavnica)<br />
postao je izuzetno popularan<br />
među napadačima. Trenutno, istraživači<br />
kompanije Kaspersky su svesni najmanje<br />
10 različitih aktera uključenih u<br />
ovakve vrste napada, i stručnjaci veruju<br />
da će njihov broj nastaviti da raste tokom<br />
sledeće godine. Najopasniji napadi<br />
će biti na kompanije koje pružaju usluge<br />
poput e-trgovine, što će dovesti do<br />
kompromitovanja na hiljade kompanija.<br />
„Ove godine je bilo mnogo važnih<br />
događaja. Kako smo i predvideli na<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
kraju 2018. godine, došlo je do pojave<br />
novih sajberkriminalnih grupa, poput<br />
grupe CopyPaste, novih geografskih lokacija<br />
napada od strane grupe Silence, i<br />
sajber kriminalci prebacuju svoj fokus na<br />
podatke koji pomažu da se zaobiđu sistemi<br />
za borbu protiv prevara u njihovim<br />
napadima. Bihejvioralni i biometrijski<br />
podaci se prodaju na crnom tržištu.<br />
Dodatno, očekivali smo povećanje napada<br />
zasnovanih na JS-skimingu, što se<br />
i dogodilo. Kako nam se bliži 2020, preporučujemo<br />
bezbednosnim timovima<br />
u potencijalno pogođenim oblastima finansijske<br />
industrije da se pripreme za<br />
nove izazove. Ne postoji ništa neizbežno<br />
u potencijalnim nadolazećim napadima,<br />
samo je važno biti dobro pripremljen za<br />
njih“, izjavio je Juri Namestnjikov, istraživač<br />
bezbednosti u kompaniji Kaspersky.<br />
Druge ugrožene industrije<br />
Pored finansijskog sektora, istraživači<br />
kompanije Kaspersky su identifikovali<br />
druge industrije koje će se suočiti sa novim<br />
bezbednosnim izazovima u nadolazećoj<br />
godini:<br />
- Zdravstvenoj industriji se savetuje<br />
da se fokusira na zaštitu medicinske dokumentacije<br />
i povezanih medicinskih<br />
uređaja, s obzirom na to da postaju meta<br />
aktera pretnji. Više o tome pročitajte<br />
ovde.<br />
- Timovi za korporativnu bezbednost<br />
bi trebalo da obrate više pažnje na cloud<br />
infrastrukturu i insajdere koji pristupaju<br />
njihovim mrežama. Postoje grupe kriminalaca<br />
specijalizovanih za regrutovanje<br />
insajdera različitim tehnikama, uključujući<br />
i ucene. Više o tome pročitajte ovde.<br />
- Telekomunikacije i druge industrije<br />
koje naširoko koriste mobilnu komunika<br />
ci ju bi tre ba lo da se pri pre me za procenu<br />
i reagovanje na rizike koji će doći<br />
sa širom upotrebom 5G mreže, što se<br />
očekuje početkom 2020. Više o tome<br />
pročitajte ovde.<br />
Detaljna lista kompanije Kaspersky o<br />
predviđanjima pretnji za 2020. godinu<br />
dostupna je na Securelist sajtu.<br />
Lista predviđanja je deo serije Kaspersky<br />
Security Bulletin (KSB) – serije<br />
godišnjih predikcija i analitičkih članaka<br />
o ključnim promenama u oblasti sajber<br />
bezbednosti.<br />
Ukoliko želite da saznate više o tome<br />
šta su stručnjaci kompanije Kaspersky<br />
predviđali kada je reč o naprednim<br />
ciljanim pretnjama u 2019.<br />
godini, pročitajte ovaj tekst. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
King ston DC450R i DC500R<br />
serije SSD-ova su savršen<br />
iz bor za upo tre bu u<br />
data centrima svih vrsta<br />
Novi modeli nude velike brzine, predvidljive performanse, kao i<br />
veliki opseg izdržljivosti i zaštita za sve primene<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Kompanija Kingston je oduvek<br />
va ži la za pro iz vo đa ča koji<br />
pri da je pod jed na ku va žnost<br />
kuć nim i po slov nim ko ri sni ci ma, pa i<br />
kor po ra tiv nim. Po red iz u zet no us peš<br />
nih re še nja za desk top i no te bo ok raču<br />
na re, King ston je ne dav no lan si rao i<br />
nove serije SSD-ova namenjenih upotrebi<br />
u data centrima i drugim poslovima<br />
gde je po tre ba za br zi nom, ali i gene<br />
ral no pred vi dlji vim i odr ži vim perfor<br />
man sa ma, od iz u zet ne va žno sti.<br />
DC450R<br />
No vi Da ta Cen ter 450R (DC450R)<br />
SSD vi so kih per for man si sa 3D TLC<br />
NAND tehnologijom je dizajniran za<br />
upo tre bu ko ja je fo ku si ra na na vi soke<br />
per for man se pri či ta nju po da taka.<br />
Ovaj ser ver ski SSD pru ža vr hunske<br />
per for man se, isto vre me no osi gura<br />
va ju ći iz van red ni I/O i pred vi dlji ve<br />
la ten ci je, što se sa da zah te va od svih<br />
SSD-ova na me nje nih da ta cen tri ma. Izgra<br />
đen pre ma King sto no vim stro gim<br />
QoS zah te vi ma, DC450R je di zaj ni ran<br />
da obez be di kon zi stent nost per forman<br />
si u ši ro kom ra spo nu rad nog opte<br />
re će nja in ten ziv nog či ta nja i ke ši ranja<br />
po da ta ka.<br />
DC 500R i 500M<br />
Po red po me nu tog mo de la, u ponu<br />
di se ta ko đe mo gu na ći i Da ta Center<br />
500R i 500M SSD-ovi ko ji nu de još<br />
ve ću iz dr žlji vost, po go to vo u slu ča ju<br />
DC500M mo de la, gde je ni vo DWPD<br />
(da ta wri tes per day) čak 1.3, da le ko<br />
iz nad pro seč ne po tre be od 1 DWPD<br />
u slu ča ju 80% da ta cen ta ra. Osim odlič<br />
ne iz dr žlji vo sti, 500R i 500M se rije<br />
ta ko đe po se du ju i zaš ti tu od iz nenad<br />
nog ne stan ka stru je, gde po mo ću<br />
kon den za to ra i soft ve ra uma nju ju šanse<br />
za ko rup ci ju po da ta ka.<br />
Za zah tev na rad na okru že nja<br />
King sto no vi DC SSD-ovi su dizaj<br />
ni ra ni za rad no okru že nje ko je<br />
zah te va 24/7 po u zda nost, kao što je<br />
na pri mer upo tre ba u mre ža ma za ispo<br />
ru ku sa dr ža ja (CDN), ED GE ra ču narstvo<br />
i ši rok spek tar dru gih soft ver ski<br />
de fi ni sa nih skla diš nih ar hi tek tu ra. Ovi<br />
SSD-ovi do no se po seb no fo ku si ra ni<br />
skup funk ci ja ko je da ta cen tri ma omogu<br />
ću ju oda bir naj po volj ni jeg SSD-a za<br />
nji ho vo rad no op te re će nje. Pred u zeći<br />
ma su po treb ni re zul ta ti, re še nja i<br />
spo ra zu mi o ni vou uslu ge (SLAs), a<br />
DC450R, DC500R i DC500M pru žaju<br />
si stem bil de ri ma i cloud pro vaj deri<br />
ma vi so ke per for man se, kao i ekono<br />
mi čan SSD stan dard na ko ji mo gu<br />
da ra ču na ju.<br />
Do stup nost<br />
DC450R, DC500R i DC500M su<br />
do stup ni u ka pa ci te ti ma od 480GB,<br />
960GB, 1.92TB, 3.84TB, a ta ko đe dola<br />
ze i uz li mi ti ra nu pe to go diš nju garan<br />
ci ju, bes plat nu teh nič ku po drš<br />
ku i le gen dar nu King ston po u zdanost.<br />
Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Work Re wor ked<br />
no va kul tu ra po slo va nja<br />
„po Mic ro sof tu”<br />
Kada govorimo o brendovima i trendovima, nezaobilazan i jedan<br />
od naj ve ćih bren do va na sve tu – Mic ro soft – po znat je po us posta<br />
vlja nju tren do va pred vo đe nih teh no loš kim ino va ci ja ma. Po slova<br />
nje u obla ku, pri me na veš tač ke in te li gen ci je, sa mo su ne ki od<br />
tren do va teh no loš ke re vo lu ci je ko ji me nja ju na šu sva ko dne vi cu, a<br />
či ji je Mic ro soft pred vod nik. Ova kom pa ni ja po sta je li der i ka da je<br />
jed na pot pu no dru ga či ja te ma u pi ta nju – kul tu ra po slo va nja. Šta<br />
se me nja u na či nu ra da, da li se tran sfor mi še rad ni pro stor i ko je su<br />
to po tre be za po sle nih i kli je na ta pro me nje ne u po sled nje vre me?<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Microsoft je nedavno predsta<br />
vio kon cept Work Reworked,<br />
koji upravo ima<br />
za cilj da pred sta vi kom pa nij sku vi ziju<br />
bu duć no sti ra da. Kon cept je do šao<br />
kao od go vor na is tra ži va nje spro vede<br />
no u 15 ze ma lja za pad ne Evrope,<br />
gde se ve ći na za po sle nih iz ja snila<br />
da vi še od po lo vi ne rad nog vreme<br />
na ni je u pot pu no sti is ko riš će no.<br />
Kao tri naj češ ća raz lo ga na vo de se:<br />
ne po treb no pre ki da nja ra da, ne e<br />
fi ka sni te le fon ski po zi vi, sa stan ci i<br />
mej lo vi, kao i tra že nje in for ma ci ja<br />
od ko le ga.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Ka ko kom pa ni je mo gu da po mog<br />
nu za po sle ni ma da se ose ća ju zado<br />
volj ni je, sreć ni je i efi ka sni je na svojim<br />
rad nim me sti ma, ali i da ra ni je<br />
za vr še sve svo je po slo ve? Ne ki od<br />
be ne fi ta ko ji da ju re zul ta te su flek sibil<br />
no rad no okru že nje ko je ob u hva ta<br />
pro stor ka ko za grup ni ta ko i za in divi<br />
du al ni rad, kao i mo guć nost da radi<br />
mo ka da i gde že li mo, što je da nas<br />
za hva lju ju ći teh no lo gi ja ma lak še nego<br />
ika da pre.<br />
Šta za pra vo pred sta vlja no va kultura<br />
poslovanja „po Microsoftu“ obja<br />
snio je Ni ko la Ili jin, HR ma na ger za<br />
re gion od 24 ze mlje u Cen tral no-istoč<br />
noj Evro pi. „No va kul tu ra po slova<br />
nja za sno va na je na ino va ci ja ma,<br />
omo gu ća va nju ti mo vi ma da sa mostal<br />
no do no se od lu ke i ose ća ju da su<br />
va žan deo kom pa ni je u ko joj ra de.<br />
Teh no lo gi ja je vi še ne go ikad u slu žbi<br />
za po sle nih, po slo vi se sve češ će obavlja<br />
ju u vi r tu el nim ti mo vi ma, a tehno<br />
lo gi je po put Mic ro soft Te ams platfor<br />
me omo gu ća va ju oba vlja nje vi deo<br />
po zi va, br zu raz me nu sa dr ža ja, za jednič<br />
ki rad na do ku men ti ma u re al nom<br />
vre me nu. Uš te de vre me na su ne merlji<br />
ve, a sa rad nja sa ko le ga ma na raz li<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
či tim me ri di ja ni ma je ni kad br ža i lak<br />
ša. Veš tač ka in te li gen ci ja in te gri sana<br />
u na še e-mail na lo ge, Ex cel ta be le<br />
ili Po wer Po int pre zen ta ci je olak ša va<br />
nam po sao i po ma že da bu de mo efika<br />
sni ji i pro duk tiv ni ji“, is ti če Ni ko la Ilijin<br />
i do da je da kom bi na ci ja od go vara<br />
ju ćeg rad nog me sta, teh no loš kih<br />
ala ta i ru ko vo đe nja pred sta vlja ideal<br />
nu for mu lu za po sti za nje pro fe si o<br />
nal nog za do volj stva za po sle nih, a samim<br />
tim i uspe ha kom pa ni je.<br />
Po slo da vac go di ne<br />
u Sr bi ji<br />
Mi cr o soft u Sr bi ji već pri me njuje<br />
flek si bil no rad no vre me, ta ko da u<br />
za vi sno sti od rad nog me sta za po sleni<br />
ima ju slo bo du or ga ni zo va nja svog<br />
vre me na, dok ti mo vi či ja pri ro da posla<br />
ne zah te va sva ko dnev no pri sustvo<br />
u kan ce la ri ji mo gu da bi ra ju da<br />
li će po sao oba vlja ti iz svog do ma ili<br />
sa bi lo kog dru gog me sta ko je im u<br />
tom tre nut ku od go va ra.<br />
Stal no po me ra nje gra ni ca, uvo đenje<br />
ino va ci ja i uslo va za rad ko ji pogo<br />
du ju raz vo ju sva kog za po sle nog,<br />
već dru gu go di nu zare dom svr stalo<br />
je Mic ro soft u naj po želj ni je po slodav<br />
ce u Sr bi ji. Srp ska aso ci ja ci ja mena<br />
dže ra pro gla si la je Mic ro soft u Srbi<br />
ji Po slo dav cem go di ne 2019, dok<br />
je slič no pri zna nje do bio i Raz voj ni<br />
centar ove kompanije u Srbiji, koji je<br />
u okvi ru naj ve ćeg is tra ži va nja do maće<br />
IT sce ne, spro ve de nog od stra ne<br />
saj ta Po slo vi.in fo stud.co m, pro gla šen<br />
naj po želj ni jim IT po slo dav cem.<br />
Budućnost pripada<br />
inovativnima<br />
Ne go va nje kul tu re ino va ci ja kompa<br />
ni ja ma do no si dvo stru ko ve ću ve rovat<br />
no ću da u bu duć no sti ostva re dvocifren<br />
rast u odnosu na „tradicionalne”<br />
kom pa ni je. Ino va tiv ne kom pa ni je će<br />
od ne ti po be du i u bor bi za ta len te, jer<br />
ve li ki pro ce nat za po sle nih (86%) u ovakvim<br />
kom pa ni ja ma že li da na sta vi da<br />
ra di na svom rad nom me stu. Kom pani<br />
je ko je se na ovaj na čin tran sfor mišu<br />
po sta ju bren do vi, nji ho vi za po sle ni<br />
brend ambasadori, dok nova korporativna<br />
kultura predstavlja trend koji menja<br />
sve što smo do sa da zna li o us peš<br />
nom po slo va nju. Teh no loš ka re vo luci<br />
ja je sti gla, a sa njom i Work Re worked.<br />
Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Iskorak u budućnost<br />
Kompanija Oracle slovi za globalnog lidera kada je reč o kreiranju<br />
i praćenju trendova invativnih tehnologija. Zato i ovog puta razgovaramo<br />
o novim konceptima i alatima koje ova svetska korporacija<br />
nudi svojim korisnicima kao odgovor na izazove vremena. Naš<br />
sagovornik je Vladimir Knežević, Country Leader Oracle Srbija i<br />
Crna Gora.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Na svo joj po sled njoj go diš njoj<br />
smotri u SanFrancisku, Oracle je<br />
najavio nove koncepte. Recite nam<br />
nešto detaljnije o tome?<br />
Ove godine San Francisco Open<br />
World je doneo stvarno dosta novosti.<br />
Inače, to je najveća godišnja smotra<br />
koju Oracle organizuje. Keynote je<br />
držao Larry Ellison i ja bih iskoristio nekoliko<br />
stvari iz njegovog predavanja,<br />
zato što mislim da su jako važne ne samo<br />
za Oracle nego i za tržište.<br />
Pre svega, tema je cloud. Oracle je<br />
još pre više od pet godina promenio<br />
strategiju i postao cloud kompanija,<br />
međutim sada je priča sazrela i izbacili<br />
smo novu generaciju clouda – Oracle<br />
Cloud Infrastructure generacija 2. Šta<br />
je to novo što donosi cloud? Vratiću<br />
se jedan korak nazad. Zašto se pojavio<br />
cloud? Cloud computing je bio logičan<br />
evolutivni nastavak i interneta i socijalnih<br />
mreža, jer je dao dobar odgovor<br />
na potrebu obrade ogromne količine<br />
podataka. Međutim, izazov je bilo prilagoditi<br />
cloud rešenja korisnicima, bilo<br />
consumerima bilo enterprise korisnicima,<br />
tako da su morali da se pojave neki<br />
novi alati. Mi smo ove godine pokazali<br />
da bez machine learning i AI alata<br />
cloud koncept kao takav nema baš puno<br />
smisla, i u verziji 2 Oracle Cloud Infastructure<br />
najavili da će ubuduće svi<br />
alati koji se budu hostovali u našem<br />
cloud okruženju imati te komponente.<br />
Objasniću to na plastičnom primeru.<br />
Zamislite da koristite autonomni automobil.<br />
Autonomni automobil nije više<br />
budućnost, on već postoji. On vam<br />
daje mogućnost da izbegnete ljudske<br />
greške: pravi najbolju putanju, bira<br />
da li treba da se smanji ili poveća brzina.<br />
Kako IT može da uradi sličnu stvar?<br />
Mi smo napravili autonomnu bazu podataka<br />
koja u ovom trenutku može da<br />
radi self-healing, self-patching, bukvalno<br />
sve ono što bi na nekom osno-<br />
vnom administrativnom nivou mogao<br />
da radi čovek. Ali postoje neke operacije<br />
koje čovek ne može da uradi. Recimo,<br />
u ovoj eri sajber napada nekada<br />
je jako teško uočiti da li vašem sistemu<br />
preti neka opasnost ili ne, a ti autonomni<br />
sistemi, zahvaljujući naprednim<br />
algoritmima pretrage i machine learningu,<br />
mogu da ustanove anomalije u<br />
sistemu i da brzo reaguju. To čovek ne<br />
može da uradi. Tako da kada ljudi pitaju<br />
zašto smo uopšte krenuli tim putem,<br />
zašto cloud vendori guraju machine<br />
learning u sve svoje alate, ja odgovaram:<br />
upravo da bi vaše okruženje<br />
bilo bezbednije i da biste vi sav svoj<br />
potencijal usmerili na posao, a ne na<br />
adminstraraciju IT resursa. Jer, IT treba<br />
da bude supportive funkcija u vašoj firmi.<br />
Ako ste finansijska institucija, onda<br />
se bavite finansijama, a ne infrastrukturom,<br />
kablovima, žicama, bitovima<br />
ili virtuelnim mašinama. Pustite cloud<br />
provajdere da se bave time.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Druga bojazan proizilazi iz dileme<br />
da li je za čovečanstvo dobro ili nije<br />
da neka treća strana upravlja našim<br />
životima, pa se postavlja pitanje kako<br />
isprogramirati algoritam da donese<br />
pravilnu odluku. Objašnjeno na primeru<br />
autonomnih automobila, to je ona<br />
čuvena dilema iz scenarija kada se vozite<br />
autonomnim automobilom i nalazite<br />
se na auto-putu u srednjoj traci,<br />
u levoj traci pored vas je automobil<br />
u kojem čovek vozi dvoje dece, a u<br />
desnoj je motociklista koji na zadnjem<br />
sedištu vozi žensku osobu, a onda iz<br />
nekog razloga kamion ispred vas počinje<br />
naglo da koči i teret koji on prevozi<br />
pada na vas. Autonomni automobil<br />
treba da donese odluku šta da radi.<br />
Ako ostanete u svojoj traci postoji<br />
velika verovatnoća da vi poginete, ako<br />
skrenete levo velika verovatnoća je da<br />
će poginuti troje ljudi u kolima sa leve<br />
strane, a ako skrenete desno poginuće<br />
dvoje ljudi sa desne strane. Kako isprogramirati<br />
algoritam? Ako se rukovodite<br />
altruizmom i treba da se sačuva<br />
što veći broj ljudi, onda bi to neminovno<br />
značilo da se primeni prvi scenario.<br />
Međutim, pitanje je da li biste vi onda<br />
seli u takav auto u kome biste po<br />
ovom scenariju poginuli. Sada se vodi<br />
polemika etičke prirode kako isprogramirati<br />
artificial intelligence alate da u<br />
takvim slučajevima pobede. To je i povod<br />
za sve one koji ne vole nove tehnologije<br />
da tvrde kako treba ostati tu<br />
gde jesmo i ne prelaziti u nešto što je<br />
„nehumano“. Ja se ne slažem sa tim,<br />
zato što podatak o broju saobraćajnih<br />
nesreća godišnje ne ide u prilog toj<br />
konstataciji. Godišnje preko milion i po<br />
ljudi pogine u saobraćajnim nesrećama,<br />
a blizu 50 miliona biva povređeno.<br />
Uvođenjem autonomnih automobila<br />
taj broj će se drastično smanjiti. Kao<br />
što postoje autopiloti u avio-saobraćaju<br />
koji pomažu ljudima da bezbedno<br />
uzlete, slete i da se voze, tako je i u<br />
drumskom saobraćaju.<br />
Ovo je dobar primer i ljudima tako<br />
pokušavam da objasnim da ne treba<br />
da se plaše ni autonomnih cloud servisa,<br />
zato što će im oni u konačnici pomoći<br />
da kreativno obavljaju svoj posao.<br />
Ono što je Larry Ellison najavio<br />
jeste cloud kroz primenu autonomnih,<br />
machine learning i AI koncepata.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
To je nešto što je novost u Generaciji<br />
2. Ono što nas izdvaja od ostalih<br />
cloud provajdera. Mi imamo konkurente<br />
kada je reč o cloud insfrastrukturi,<br />
međutim, u domenu aplikativnih<br />
rešenja mi smo jedini koji mogu<br />
da pruže sva svoja rešenja u cloudu,<br />
a da koriste svoju cloud infrastrukturu.<br />
A to jeste važno.<br />
Takođe, najavljeno je da će korisnicima<br />
biti data mogućnost da lakše upravljaju<br />
svojim cloud rešenjem kroz primenu<br />
digitalnih asistenata i voice-enable<br />
funkcija.<br />
O svemu tome je bilo reči u San<br />
Francisku.<br />
Linija customer-experience<br />
proizvoda<br />
Sva ko dnev no se ge ne ri šu ogromne<br />
količine podataka, pa upravljanje<br />
njima već postaje problematično.<br />
Šta Oracle nudi kao reše<br />
nje?<br />
Trenutak u kome živimo je trenutak<br />
ekonomije iskustva. Sve je vezano<br />
za to kako doživljavamo procese,<br />
stvari i uopšte stvarnost. Trenutno<br />
na Zemlji ima preko 7,7 milijardi ljudi,<br />
od čega 4,5 milijardi njih aktivno<br />
koristi internet. Oko tri milijarde ljudi<br />
je na socijalnim mrežama ovog ili<br />
onog tipa. Zamislite koliko tu informacija<br />
generiše pojedinac o sebi i o<br />
drugima. U tom univerzumu podataka<br />
nekada je jako teško snaći se.<br />
Zato moraju da postoje neki udaljeni,<br />
ozbiljni dati centri koji mogu<br />
da skladište toliku količinu podataka,<br />
jer je postalo nemoguće to uraditi<br />
na nivou lokalnih data centara.<br />
Zašto je danas trenutak da se brže<br />
i intenzivnije prelazi u cloud? Zato<br />
što cloud provajderi zbog upotrebe<br />
machine learning i artificial intelligence<br />
alata mogu da daju dodatnu<br />
vrednost koja će vam pomoći da<br />
dobijete kompetitivnu prednost na<br />
tržištu. Danas se brzo dolazi do informacija,<br />
ali nije bitno samo imati<br />
informaciju, bitno je imati kontekst<br />
iz te informacije. Oracle ima ozbiljan<br />
set alata koji se bavi obradom<br />
podataka. Napravili smo čitavu liniju<br />
customer-experience proizvoda,<br />
gde je u fokusu krajnji korisnik, ali<br />
su oko korisnika zapravo kongregirani<br />
podaci. Oni postoje u strukturiranom<br />
i nestrukturiranom obliku.<br />
Ideja je spojiti ta dva sveta kroz korisničko<br />
iskustvo, jer mi u centar stavljamo<br />
korisnika, a ne sistem. Naravno,<br />
sve to, poštujući sva pravila privatnosti,<br />
konkretno GDPR-a, u zavisnosti<br />
od regiona kojem pripadate.<br />
Mi kao velika vendorska kuća imamo<br />
odgovornost da edukujemo ljude.<br />
Nama u Oracleu jeste bitan poslovni<br />
aspekt, ali uzimamo u obzir<br />
tržište i trenutak u kome živimo. Mi<br />
se bavimo poslovnim rešenjima, ali<br />
znamo da su svi ti podaci dostupni i<br />
unutar firme i spolja i negde ih treba<br />
konsolidovati za dobro krajnjeg<br />
korisnika. Gde to ima primenu? Mi<br />
već danas koristimo te alate. Ako, na<br />
primer, koristite marketing kampanje,<br />
mnogo bolje i lakše se profilišu<br />
potrebe klijenata, a kampanja može<br />
da dâ bolji rezultat, ukoliko bolje<br />
poznajete svog korisnika. Ranije<br />
je to bilo statički - napravite neku<br />
ponudu i šaljete je klijentima koje<br />
imate u svojoj bazi. Sad se radi bukvalno<br />
real-time ponuda, u trenutku<br />
kada je to korisniku najpotrebnije.<br />
A on i ne zna da je ceo taj sistem<br />
u pozadini prošao kroz neki ozbiljan<br />
alat koji radi analitiku na nivou marketiranja<br />
podataka.<br />
Koje nove alate vi možete da<br />
po nu di te va šim kli jen ti ma i ko risni<br />
ci ma?<br />
U poslednje dve godine se pojavilo<br />
dosta toga. Krenuću od autonomous<br />
sistema. Oracle je investirao<br />
u autonomous bazu podataka koja<br />
može da radi u dva moda, bilo transakciono<br />
ili analitički za obradu podataka<br />
i za izveštavanje. Na tom infrastrukturnom<br />
nivou korisnici mogu<br />
da probaju našu verziju autonomne<br />
baze u cloudu i da se uvere u<br />
sve benefite koje ona donosi. Zatim,<br />
Oracle jedini nudi koncept koji se<br />
zo ve cloud at customer ili software as<br />
a service at customer. Šta to znači?<br />
Kada se naiđe na slučaj gde bi klijent<br />
hteo da ima sve benefite koje<br />
donosi cloud velikog provajdera, ali<br />
ima problem sa privatnošću – prosto<br />
ne želi da brine gde mu se nalaze<br />
podaci, nego želi da oni bude iza firewalla<br />
u njegovom data centru – mi<br />
možemo opremu iz našeg data centra<br />
da spustimo u data centar krajnjeg<br />
korisnika. To je isti cloud bez<br />
obzira da li se nalazi u vašem data<br />
centru ili ste ga pokrenuli preko<br />
interneta iz nekog udaljenog data<br />
centra u svetu. Po tome smo stvarno<br />
jedinstveni. Kažem jedinstveni, jer<br />
iako postoje drugi vendori koji imaju<br />
sličan koncept, mi bukvalno pravimo<br />
ceo stack od nule do sto, dok drugi<br />
to ne mogu.<br />
Takođe, novi alati u domenu korisničkog<br />
iskustva daju mogućnost<br />
da se sprovode B2B i B2C kampanje.<br />
Recimo, jedan od zanimljivih alata<br />
je Eloqua koja daje mogućnost da<br />
se lakše dođe do novih korisnika. Tu<br />
su i alati poput Oracle Responsesa,<br />
a najavljuje se Oracle Unity... Mislim<br />
da je sad i kod nas sazrelo tržište i<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
da treba malo ozbiljnije da se krene<br />
u primenu tih customer experience<br />
alata.<br />
Mašinsko učenje<br />
kao ne mi nov nost<br />
Nedavno ste izjavili da bez mashine<br />
learninga nećemo više moći<br />
da funk ci o ni še mo. Po ja sni te nam<br />
ma lo tu tvrd nju?<br />
Opet je priča oko količine podataka<br />
koja je generisana pojavom interneta<br />
i socijalnih mreža. Neverovatna količina<br />
podataka kruži oko nas. Univerzum<br />
podataka je toliki da je bez primene<br />
cloud rešenja nemoguće hendlovati<br />
ga. Cloud je postao deo svakodnevice.<br />
Međutim, sledeći korak u razvoju<br />
cloud orijentisanih sistema je primena<br />
machine learning alata. Tu će se praviti<br />
razlika. Upravo zbog te velike količine<br />
podataka i nemogućnosti da ih obradite<br />
na pravi način, morate da koristite<br />
naprednu inteligenciju. Mislim da je to<br />
neminovnost.<br />
Međutim, i dalje postoje određeni<br />
strahovi kada je reč o upotrebi veštačke<br />
inteligencije (AI) i mašinskog<br />
učenja (ML). Kakav je vaš komentar<br />
po tom pitanju?<br />
Čovek jeste kreativno biće, ali ljudski<br />
mozak je limitiran kada je reč o<br />
obavljanju velikog broja matematičkih<br />
operacija u jednoj sekundi i, na žalost<br />
ili na sreću, mašine, softveri to mogu<br />
da rade mnogo brže i bolje. To ne<br />
znači da ta ista mašina i softver može<br />
da razvije svoju svesnost o tome. Tako<br />
da kada se priča da će u nekom<br />
trenutku artificial intelligence alati<br />
biti dovoljno „pametni“ da samostalno<br />
obavljaju funkcije bez nas ljudi, postavlja<br />
se pitanje svesnosti i kreativnosti.<br />
Koliko god razvijali artificial intelligence<br />
alat ili koliko se god on razvijao<br />
u budućnosti samostalno, bez uticaja<br />
ljudi, takav alat nikada neće imati<br />
svestnost i kreativnost ljudi.<br />
Neki smatraju da će mašine u jednom<br />
trenutku zavladati i da će svet<br />
postati besmislen. Ja prosto ne verujem<br />
u te crne vizije. Trenutno, čovečanstvu<br />
su potrebne tehnologije zbog načina<br />
na koji živimo. I to je sigurno priprema<br />
za neki sledeći evolutivni korak.<br />
Ako uzmemo u obzir da Zemlja postoji<br />
preko četiri milijarde godina, poslednjih<br />
50 godina koliko se tehnologije<br />
razvijaju na nivou o kom danas pričamo,<br />
kroz primenu machine learninga,<br />
bukvalno su zrno peska u univerzumu.<br />
Ljudi ne treba da budu zabrinuti<br />
šta će se desiti sa čovečanstvom, jer<br />
se sve to dešava prosto spontano. Naravno,<br />
treba biti mudar i ne preterivati.<br />
Bitno je da mi kao velike vendorske<br />
kuće upozoravamo i na dobre i na loše<br />
strane primene tehnologije. Treba brinuti<br />
o privatnosti podataka, o sigurnosti;<br />
treba imati dovoljno etike da se te<br />
stvari odbrane. A na prvom mestu mi,<br />
predstavnici velikih kompanija, treba<br />
to da glorifikujemo. Ja nikada ne bih<br />
nudio neka rešenja ukoliko u to ne verujem,<br />
ali s druge strane poštujem stav<br />
pojedinaca. Ako neko ne želi da svoje<br />
poslovanje stavi u cloud, u redu, nemojte<br />
stavljati u cloud. Verovatno neke<br />
government i finasijske institucije to<br />
nikada neće hteti da urade, pa nemojmo<br />
onda forsirati ideju da sve pređe<br />
u cloud. Mi zato i imamo taj hibridni<br />
model – da ako korisnik želi može da<br />
pređe u cloud, a ako ne želi može da<br />
radi i u on-premises okruženju. Ali, izbeći<br />
koncept clouda ili koncept konektivitija<br />
danas je nemoguće.<br />
Za kvalitetniji život građana<br />
Ove godine je obnovljen „krovni<br />
ugovor“ koji ste potpisali prošle godine<br />
sa Vladom Srbije. Takođe ste sa<br />
Vladom potpisali i Memorandum o<br />
razumevanju. Recite nam na šta se<br />
on odnosi?<br />
Prošle godine smo potpisali jednogodišnji<br />
ugovor koji smo ove uspešno<br />
obnovili na još dve godine. To je zaista<br />
jedan od najvažnijih ugovora koje<br />
je Oracle kancelarija u Srbiji potpisala.<br />
Mislim da je jako bitan i dobar momenat<br />
da se kaže da je zapravo Oracle jedan<br />
od prvih strateških partnera Vlade<br />
Republike Srbije, tačnije Kancelarije<br />
za IT, od njenog nastanka. Poznato<br />
je da najveći broj institucija u javnom<br />
sektoru, uprava, agencija, ministarstava<br />
koristi Oracle tehnologije u većoj ili<br />
manjoj meri, i bilo je logično, pre svega<br />
sa ekonomskog aspekta, da se radi<br />
jedan konsolidovani ugovor koji će Državi<br />
dati veće pogodnosti, ne samo u<br />
smislu popusta koji bi joj se obezbedili,<br />
nego i u smislu nekih dodatnih servisa<br />
koje Oracle može da ponudi. I tako<br />
se rodila ideja, potpisali smo ugovor, a<br />
ove godine ga produžili na još dve godine.<br />
Ono što je takođe važno, poslali<br />
smo poruku regionu. Srbija je prva zemlja<br />
koja je potpisala jedan cloud ugovor<br />
sa ovakvim vendorom. Prvi smo<br />
u Evropi koji koriste tehnologiju koja<br />
se zove cloud at customer. To je<br />
zapravo Oracleov cloud, ali se nalazi<br />
iza firewalla države, u državnom data<br />
centru. I svi benefiti koji postoje<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
u Oracle cloudu „spušteni su“ u data<br />
centar Kancelarije za IT. Započeli smo<br />
nekoliko projekata koji već daju rezultate,<br />
poput lokalne poreske administracije,<br />
a evo sad ide i centralni registar.<br />
Neke institucije su izabrale da tu<br />
prave svoj disaster recovery, da rade<br />
backupe, tako da je dobar deo te infrastrukture<br />
već iskorišćen, i već vidimo<br />
koji su to projekti koje bismo mogli da<br />
radimo u naredne dve godine.<br />
Ka ko kao stra teš ki part ner Vlade<br />
možete da pomognete u proce<br />
su di gi tal ne tran sfor ma ci je Srbije?<br />
To jeste važna tema. Kancelarija<br />
za IT je već uveliko krenula u to,<br />
pa građani već vide benefite digitalne<br />
transformacije u smislu vremena<br />
koje se provodi da bi se dobio neki<br />
dokument, veće efikasnosti državne<br />
uprave. Nama je drago da smo,<br />
u pozadini i nevidljivo, kako i treba<br />
da bude, deo jedne takve strategije.<br />
Naravno da postoje i druge vendorske<br />
kuće koje su potpisale ugovor<br />
sa Kancelarijom, ali Država je u<br />
velikoj meri oslonjena na Oracle. Bez<br />
obzira da li govorimo o Ministarstvu<br />
unutrašnjih poslova, Ministarstvu finansija,<br />
poreskim sistemima, core sistemima,<br />
Narodnoj banci, svi vitalni<br />
i ključni podaci se nalaze na Oracle<br />
sistemima. U tom smislu, i pre<br />
nego što smo potpisali krovni ugovor<br />
imali smo odgovornost kao građani<br />
ove zemlje da ukažemo na to<br />
da bi modernizacija tih sistema donela<br />
mnogo više stanovništvu, i drago<br />
mi je da smo pre godinu i po dana<br />
ušli u taj aranžman.<br />
U infrastrukturnom smislu, potpisali<br />
smo Memorandum o razumevanju<br />
za izgradnju data centra, tako<br />
da će naš fokus biti da oplemenimo<br />
taj data centar novim infrastrukturnim<br />
servisima, a i našom opremom.<br />
Oracle je poznat po tome što ima<br />
sofisticiranu opremu za hendlovanje<br />
specifičnih Oracle ali i nekih non-<br />
Oracle okruženja. Nastavićemo dalje<br />
da budemo strateški partner Vlade<br />
Republike Srbije u izgradnji cloud<br />
infrastrukture i uticati na to da građani<br />
lakše dolaze do informacija koje<br />
su im bitne za svakodnevnu administraciju.<br />
Na kraju krajeva, dobra<br />
stvar je što veliki deo tih sistema u<br />
pozadini funkcioniše na Oracleu i mi<br />
možemo ponuditi lakšu integraciju,<br />
povezivanje, korišćenje mobilnih<br />
uređaja, elektronskih servisa za lakše<br />
dostavljanje informacija, sve to u<br />
službi kvalitetnijeg života. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Plativoo – esencija fintecha<br />
Fintech je termin koji se koristi za opisivanje finansijske tehnologije,<br />
industrije koja obuhvata bilo koju vrstu tehnologije u finansijskim<br />
uslugama - od poslovanja do potrošača. Termin se odnosi na svaku<br />
kompaniju koja pruža finansijske usluge putem softvera.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Digitalna transformacija 2.0
Dakle, fintech opisuje bilo<br />
koju kompaniju koja koristi<br />
internet, mobilne uređaje,<br />
softversku tehnologiju ili usluge<br />
oblaka za obavljanje ili povezivanje<br />
sa finansijskim uslugama. Mnogi<br />
fintech proizvodi osmišljeni su<br />
tako da povežu finansije potrošača<br />
sa tehnologijom radi jednostavnije<br />
upotrebe, mada se taj pojam takođe<br />
primenjuje i na poslovne tehnologije<br />
(B2B).<br />
Fintech - spona između<br />
finansijskih usluga<br />
i tehnologije<br />
Zbog njegove prirode fintech ne<br />
možemo posmatrati kao samostalan<br />
segment tehnologije, već kao nadogradnju<br />
na već postojeće tehnologije<br />
bez kojih on ne bi bio moguć. Dakle,<br />
morali smo prvo da izgradimo<br />
temelje na kojima počiva fintech, a ti<br />
temelji su zasnovani na tri sloja:<br />
- Povezanost (internet) – sa pojavom<br />
komercijalnog interneta započele<br />
su i aktivnosti vezane za razvoj<br />
internet verzija postojećeg poslovanja,<br />
pre svega maloprodaje i medija.<br />
Zbog tehničkih ograničenja, ovo<br />
su uglavnom bili katalozi ili magazini.<br />
Tek, skoro desetak godina kasnije,<br />
kada je osnovan Facebook, ljudi<br />
počinju da prepoznaju internet kao<br />
mesto za povezivanje – kreiranje konekcija.<br />
- Inteligencija (oblak) – Softver u<br />
Oblaku takođe ima svoj napredak.<br />
Sa različitim softverskim rešenjima,<br />
uvek dostupnim putem interneta,<br />
korisnici zaista imaju na raspolaganju<br />
širok spektar različitih online<br />
uslu ga.<br />
- Sveprisutnost (mobile) – preteče<br />
modernih veb aplikacija bile su<br />
uglavnom veb stranice pravljene za<br />
male ekrane. Danas već intuitivno<br />
pravimo razliku između desktop veb<br />
stranica i prirodnih mobilnih aplikacija<br />
koje su uvek povezane, uvek sa<br />
nama, usko fokusirane na set funkcija<br />
koje se koriste samostalno.<br />
Šablon je prilično jasan. Došao je<br />
internet i ljudi su na njega preselili<br />
već postojeće stvari. Nakon toga su<br />
počeli da prave sasvim nove stvari,<br />
ali sa mogućnošću povezivanja kao<br />
ključnim elementom. Od prvobitnih<br />
internet kompanija došli smo do trenutka<br />
kada sve kompanije koriste internet<br />
kao komponentu poslovanja.<br />
Softver u oblaku je isti slučaj - na<br />
početku su kompanije koristile internet<br />
samo za distribuciju softvera koji<br />
je nakon toga instaliran na desktop,<br />
da bismo danas došli u situaciju da<br />
te iste kompanije nude svoj softver<br />
kao veb aplikacije, i to je promenilo<br />
„pra vi la igre“.<br />
Povrh interneta i online aplikacija<br />
dolazi Mobile mogućnost Sveprisutnosti.<br />
Naravno, u početku se i Sveprisutnost<br />
koristila da bi se povezali<br />
sa već postojećim stvarima. Sa razvojem<br />
Povezanosti i Inteligencije i Sveprisutnost<br />
je postala funkcionalna,<br />
pa su nastale nove aplikacije koje su<br />
Mobile iskoristile kao sastojak.<br />
Ovaj skup (Internet, Oblak i Mobile)<br />
omogućio nam je da postojeće finansijske<br />
usluge napravimo u digitalnom<br />
okruženju; omogućio nam je razmenu<br />
i deljenje finansijskih informacija.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Plativoo – sanduče<br />
za e-račune<br />
Ako prethodno navedene slojeve<br />
posmatramo kroz prizmu kućnih računa,<br />
dakle računa kojih svako domaćinstvo<br />
prima u proseku 4-5 mesečno,<br />
možemo jasno da sagledamo evoluciju<br />
računa od papirnog do zaista pravog<br />
e-računa.<br />
U prvom sloju računi su „podignuti“<br />
na internet u onom obliku u kom<br />
su bili, samo su sa papira prešli u PDF.<br />
Osim uštede u troškovima distribucije,<br />
nikakvu drugu korist nismo dobili. Isporuka<br />
emailom je i dalje nepouzdana<br />
(račun može da završi u spam sandučetu…),<br />
a korisnik i dalje mora da prekuca<br />
(ili u boljem slučaju prekopira)<br />
vrednosti sa računa u nalog za plaćanje<br />
unutar svoje e-banking aplikacije.<br />
U drugom, pa i u trećem sloju račune<br />
„krasi“ inteligencija, pa korisnik može<br />
da se uloguje na veb-portal bilera,<br />
kako bi u okviru svog korisničkog naloga<br />
pogledao račun i platio ga karticom.<br />
U ovom slučaju računi su se i dalje<br />
distribuirali u PDF formatu na email,<br />
a troškove kartičarske transakcije snosio<br />
sam biler. Sa druge strane, korisniku<br />
je potrebno nekoliko korisničkih naloga<br />
(korisničko ime plus lozinka) kako<br />
bi eventualno pregledao sve svoje račune,<br />
da ne pominjemo činjenicu da<br />
je velikom broju JKP-a u Srbiji veb portal<br />
sa pregledom računa teško izvodljiva<br />
avantura.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
I tu dolazimo do Plativooa, platforme<br />
za distribuciju računa, smeštene u<br />
četvrtom - FinTech sloju, koja omogućava<br />
istinsku razmenu računa između<br />
dve osnovne strane – izdavača računa<br />
(bilera) i njegovog korisnika, ali i drugih<br />
institucija koje imaju dodirnih tačaka<br />
sa računima, poput banaka, platnih<br />
i drugih finansijskih institucija.<br />
Plativoo je u početku zamišljen samo<br />
kao digitalno sanduče za račune<br />
koje bi korisnicima olakšalo svakodnevno<br />
rukovanje kućnim računima.<br />
Kompanijama omogućava automatizaciju<br />
i digitalizaciju slanja računa, a<br />
korisnicima da sve svoje račune objedine<br />
u jedno digitalno sanduče, da ih<br />
plate jednom od nekoliko ponuđenih<br />
opcija i da ih nakon toga arhiviraju.<br />
Međutim, tehničke potrebe za razvojem<br />
mobilne aplikacije (Plativoo<br />
MOBILE) dovele su platformu do naprednije<br />
verzije koja sada ima nekoliko<br />
delova, od kojih je najznačajniji PlativooAPI,<br />
a PlativooAPI je omogućio<br />
razvoj koncepta PlativooEMBEDDED.<br />
PlativooEMBEDDED<br />
Šta to konkretno znači? Treća strana,<br />
na primer e-bank aplikacija, povezuje<br />
se na PlativooAPI i nakon toga vam<br />
omogućava da sve račune koje inače<br />
primate u PlativooWEB preuzmete i u<br />
svoju e-bank aplikaciju. Kada su računi<br />
u e-bank aplikaciji, svega dva-tri klika<br />
dele vas od plaćanja. Teško da trenutno<br />
postoji bolji koncept za distribuciju<br />
i plaćanje računa.<br />
Jedino na ovaj način nema nikakvih<br />
prekida u procesima, od distribucije<br />
digitalnog računa pa sve do njegovog<br />
elektronskog plaćanja.<br />
Cardless payment<br />
gateway<br />
Cardless payment gateway (CPG) ili<br />
koncept bezkartičnog platnog protokola<br />
predstavlja e-commerce most između<br />
veb trgovina i kupaca. Preduslov<br />
PlativooEMBEDED omogućava i trećim<br />
stranama, kao što su e-bank aplikacije,<br />
bilo mobilne bilo veb, povezivanje<br />
na PlativooAPI i preuzimanje strukturiranih<br />
računa direktno u samu e-<br />
bank aplikaciju.<br />
za CPG jeste da e-bank aplikacija ima<br />
mogućnost da se poveže na Plativoo<br />
API i da strukturirane dokumente preuzme<br />
u samu aplikaciju.<br />
Koncept je vrlo jednostavan, kupac<br />
na veb trgovini napuni korpu i započne<br />
proces plaćanja. Umesto da bira<br />
da porudžbinu plati karticom, on može<br />
da traži slanje predračuna u svoje<br />
Plativoo sanduče. Za potrebe identifikacije<br />
postoji PlativooID koji kupac<br />
unosi kao identifikaciju svog Plativoo<br />
sandučeta. Kada predračun stigne u<br />
Plativoo sanduče, kupac mu pristupa<br />
iz svoje e-bank aplikacije. Na osnovu<br />
predračuna generiše se nalog za plaćanje<br />
koji kupac mora da izvrši. Naravno,<br />
neophodno je da to bude instant<br />
nalog za plaćanje. E-bank aplikacija na<br />
PlativooAPI treba da vrati status transakcije,<br />
u smislu da je transakcija izvršena<br />
ili ne. Nakon izvršene transakcije,<br />
sam kupac sa veb šopa pokreće proces<br />
validacije transakcije i nastavlja dalje<br />
svoj put po saj tu.<br />
CPG svakako predstavlja jeftiniju i<br />
bezbedniju alternativu za klasične online<br />
kartičarske transakcije. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Registar u svetu brendova<br />
Kada bi vam neko zatražio da brzo nabrojite nekoliko kompanija<br />
kojih se prvo setite, verovatno biste nabrojali upravo one koje<br />
su zaista pravi brendovi. Njihova imena su čvrsto usađena u naš<br />
um iako većina od nas u stvari i ne zna zašto je to tako. Neko<br />
ko se bavi marketingom će vam reći da je to zato što se proces<br />
brendinga ne događa na tržištu proizvoda i usluga, već isključivo<br />
u glavama i svesti potrošača. Pozicija brendova u našoj svesti<br />
učvršćuje se njihovim dugotrajnim naporima i radom na održanju<br />
kvaliteta sopstvenih proizvoda ili usluga, kao i na ispunjenju<br />
obećanja koja brend daje kroz svoju svakodnevnu komunikaciju.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
У Србији има око 120.000<br />
привредних друштава, 220.000<br />
предузетника и 26.000<br />
удружења. Од предузећа са 10<br />
и више запослених, њих 75,2%<br />
има свој интернет сајт.<br />
Serbia has around 120,000<br />
companies, 220,000 sole traders<br />
and 26,000 associations. 75.2%<br />
of companies with 10 or more<br />
employees have their own<br />
website.<br />
Registar nacionalnog internet<br />
domena Srbije (RNIDS) je organizacija<br />
koja upravlja registrom<br />
naziva nacionalnih domena i internet<br />
infrastrukturom od posebnog<br />
značaja za funkcionisanje interneta u<br />
Srbiji. Zapitajmo se, da li je ova organizacija<br />
prepoznata kao jedinstven domaći<br />
brend? Kakva su očekivanja postavljena<br />
ispred nje i sa kakvim se izazo-<br />
vima suočava u odnosu prema svojim<br />
korisnicima?<br />
Zašto je RNIDS toliko važan za razvoj<br />
interneta i privrede u Srbiji? Na<br />
ovo naizgled jednostavno pitanje ne<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
ismo mogli da damo tako jednostavan<br />
odgovor. Postoji više razloga za<br />
to. Ako bismo pokušali da pojednostavimo<br />
kompletnu ideju i svedemo<br />
je na činjenicu da je zemlji potreban<br />
uređen internet na kome svaka kompanija,<br />
organizacija, institucija, pojedinac…<br />
ima svoje jedinstveno mesto<br />
ubeleženo u registar kao svoj naziv<br />
internet domena, onda je RNIDS<br />
centralni stožer oko koga gravitiraju<br />
svi ostali činioci nacionalne internet<br />
zajednice.<br />
Međutim, ova nevladina i neprofitna<br />
organizacija je znatno više od navedenog.<br />
Ići u korak sa razvijenim svetom<br />
podrazumeva Српским informatizaciju путевима се i digitalizaciju<br />
postojećih креће offline око 1.800.000 sistema i<br />
poslovnih procesa путничких u kompanijama, аутомобила, državi,<br />
privredi, svim industrijama. Digita-<br />
36.000 мотоцикала,<br />
9.000 аутобуса и<br />
lna transformacija 140.000 postaje камиона. sine qua non<br />
opstanka na sve konkurentnijem tržištu.<br />
Domaćem i inostranom. Novi poslovni<br />
modeli, pametniji a ne teži rad,<br />
kao i promene u načinu razmišljanja,<br />
pre svega menadžmenta kompanija,<br />
pa onda i svih ostalih činilaca privrednog<br />
ekosistema, jedini su put ka digitalnoj<br />
ekonomiji. A u takvom okruženju,<br />
ako ga ikad dosegnemo, postoji realna<br />
šansa da i naša zemlja bude ravnopravni<br />
partner kompanijama u razvijenom<br />
svetu. Sve ovo nije moguće bez<br />
razvijene internet infrastrukture, organizovanog<br />
veb prostora, besprekornog<br />
funkcionisanja internet domena. Svega<br />
onoga čime u Srbiji upravlja RNIDS.<br />
Svesni smo toga da savremeni digitalni<br />
život u bilo kojoj zemlji na svetu,<br />
pa tako i u našoj, bez ovakve postavke<br />
There stvari, are around kao i bez ovakve organizacije,<br />
1,800,000 ne bi davao passenger prave rezultate. Nacionalni<br />
cars, 36,000 internet domen je oznaka<br />
motorcycles, 9,000<br />
teritorijalne pripadnosti i kao takav<br />
buses and 140,000<br />
izuzetno lorries on Serbia’s je bitan roads. za definisanje internet<br />
identiteta svih koji žive i rade<br />
u Srbiji, što i posao samog RNIDS-a<br />
čini izuzetno bitnim.<br />
IDN in ter na ci o na la<br />
Osnovan pre više od 13 godina, domaći<br />
registar nacionalnog domena<br />
već skoro 12 godina brine o nazivima<br />
domena registrovanim sa ekstenzijom<br />
.RS, a punih 8 godina o nazivima<br />
domena registrovanim sa ekstenzijom<br />
.СРБ. Decembra 2018. godine<br />
prvi srpski nacionalni domen postao<br />
je IDN drugog nivoa – omogućena je<br />
registracija naziva .RS domena na latiničkim<br />
pismima 16 jezika koji se govore<br />
u Srbiji, pri čemu većina podržanih<br />
slova sadrži dijakritike. Pored .СРБ domena,<br />
koji je od 2012. deo internacionalne<br />
IDN porodice, sada je njen član i<br />
latinički srpski nacionalni domen.<br />
Preko 108.000 registrovanih naziva<br />
.RS i preko 2.500 registrovanih naziva<br />
.СРБ domena govori nam o značaju<br />
rada ove organizacije, kao i o njenoj<br />
misiji i viziji koje ostvaruje kroz<br />
svoju strategiju veoma uspešno i na<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
efikasan način. RNIDS je danas prepoznat<br />
i priznat kao nezavisna i otvorena<br />
stručna organizacija od poverenja, od<br />
strane svih zainteresovanih strana, kako<br />
u Srbiji tako i u svetu. Ono sa čime<br />
može da se diči je svakako primena<br />
najnovijih tehničkih rešenja i najboljih<br />
pravila na domaćem internetu.<br />
Stabilnost pre svega<br />
Međutim, ono što je najznačajnije<br />
za funkcionisanje celokupnog sistema<br />
koji možemo nazvati i „domaći internet”<br />
je njegova stabilnost. Činjenica<br />
da je RNIDS jedan od malobrojnih registara<br />
u svetu koji nikad nije imao pad<br />
DNS servisa, ključnog za stabilnost interneta<br />
jedne zemlje, dovoljno govori<br />
o vrednosti ove organizacije i stručnosti<br />
ljudi zaduženih za bezbednost i<br />
zdravlje nacionalnih domena.<br />
Bez bed nost<br />
Kada govorimo o zaštiti informacionih<br />
sistema na internetu, veoma mali<br />
broj ljudi razmišlja o nazivima domena<br />
i DNS sistemu. A zamislite situaciju da<br />
vam neko „kidnapuje“ naziv domena<br />
koji koristite za poslovni veb sajt ili za<br />
adresu e-pošte. Sve vaše internet aktivnosti<br />
bile bi prekinute, a zlonamerno<br />
preusmeravanje korisnika moglo bi<br />
da vas košta i finansijski i kroz gubitak<br />
reputacije. Svako ispravno razmišljanje<br />
o internet bezbednosti kreće od pojedinca<br />
kao korisnika uređaja povezanih<br />
na internet.<br />
„DNS je najkritičnija tačka interneta“,<br />
ističe Žarko Kecić, rukovodilac Sektora<br />
IKT usluga RNIDS-a, kada je reč<br />
o najčešćim napadima do kojih dolazi<br />
zloupotrebom ranjivosti DNS-a, i podvlači<br />
da žrtve takvih napada nisu samo<br />
pojedinci, već i velike korporacije, ali i<br />
internet resursi vlada.<br />
Ove pretnje su relno moguće u svakoj<br />
zemlji, premda RNIDS, kada je naša<br />
u pitanju, drži konce zaštite prilično<br />
zategnutim. Naime, ova organizacija je<br />
trenutno jedini nacionalni internet registar<br />
u svetu koji ima tri nivoa zaštite<br />
domena za svoje korisnike. A koliko<br />
je nezaštićen DNS sistem kritična<br />
bezbednosna pretnja ilustruje činjenica<br />
da je od 3 milijarde hakerskih napada<br />
izvedenih u prošloj godini njih preko<br />
50% bilo usmereno na DNS sistem.<br />
Baš zbog toga je RNIDS registrantima<br />
naziva .СРБ i .RS domena stavio na<br />
raspolaganje ove tri vrste zaštite naziva<br />
domena – siguran režim, zaključavanje<br />
na strani klijenta i zaključavanje na<br />
strani registra. A omogućeno je i potpisivanje<br />
naziva nacionalnih domena<br />
kriptografskim ključevima – DNSSEC.<br />
Šta ka žu me di ji…<br />
Malo je organizacija u Srbiji, a da nisu<br />
u sferi političke delatnosti, koje su<br />
ovoliko zastupljene u medijima. Mediji<br />
vrlo dobro shvataju značaj i vrednost<br />
RNIDS-a i otuda njegova izuzetno velika<br />
prisutnost u njima. Samo 2018. godine<br />
bilo je preko 900 različitih medijskih<br />
objava koje su se odnosile na aktivnosti<br />
ove organizacije. Tu su uključeni<br />
kako elektronski mediji (radio i TV)<br />
tako i svi ostali: dnevni listovi, nedeljnici<br />
i mesečnici kao predstavnici štampanih<br />
medija, kao i internet mediji, onlajn<br />
portali i na kraju blogeri i influenseri.<br />
U lo kal noj za jed ni ci…<br />
Rad sa lokalnom internet zajednicom<br />
je još jedna dobro osmišljena aktivnost<br />
RNIDS-a, a odvija se kroz organizovanje<br />
stručnih konferencija sa fokusom<br />
na globalne internet trendove, kao i<br />
na dostignuća u nacionalnom internet<br />
prostoru.<br />
Ove konferencije su veoma posećene,<br />
što ukazuje na veliko interesovanje<br />
za trendove u novim tehnologijama.<br />
Skupovi kao što je DIDS, ali<br />
i oni posvećeni sajber bezbednosti,<br />
donose nove vrednosti u razvoj interneta<br />
u Srbiji i ne prolaze bez odgovarajućeg<br />
odjeka u javnosti.<br />
Ovde je, dakle, reč o značaju edukacije<br />
na svim nivoima, počevši od<br />
zaposlenih u kompanijama, do edukacije<br />
stanovništva o poslovanju na<br />
internetu i bezbednoj upotrebi informacionih<br />
tehnologija.<br />
Ne smemo da zaboravimo ni organizacije<br />
stručnih skupova u saradnji sa<br />
predstavnicima lokalnih internet zajednica<br />
ili podršku lokalnim projektima,<br />
prevashodno sa ciljem edukacije<br />
šire zajednice o različitim aspektima<br />
upotrebe interneta. Oni su jako važni u<br />
smislu društveno odgovornog delovanja<br />
RNIDS-a i svakako pozitivno utiču<br />
na njegov imidž u javnosti.<br />
… i na kra ju<br />
Da se vratimo na početak i zapitamo<br />
da li RNIDS ispunjava očekivanja<br />
svojih korisnika i da li ima sve karakteristike<br />
brenda. Ako imamo na umu<br />
sve emocije, asocijacije i iskustva korisnika,<br />
vrednost informacija i znanja<br />
koje oni dobijaju od RNIDS-a i izuzetno<br />
ih cene, na ovo naizgled komplikovano<br />
pitanje odgovor postaje<br />
sasvim jednostavan – da, RNIDS jeste<br />
jedinstven domaći brend. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Kyla Kent, pridruženi menadžer za<br />
content marketing, SAP Concur<br />
Inovacije putem podataka:<br />
predvidite budućnost<br />
izmišljajući je<br />
Ako se pogleda u prošlost, oni koji ne daju prioritet inovacijama<br />
u svo jim po slov nim te žnja ma obič no za o sta nu. U stva ri,<br />
ne u speh u ino vi ra nju, u po slov nom sve tu, mo že vas do ve sti u<br />
si tu a ci ju da po sr će te za kon ku ren ci jom ko ja je nad moć na jer su<br />
oni od lu či li da ažu ri ta ju svo je po slov ne mo de le. Ali ka ko or gani<br />
za ci je da od re de ka da ili gde da ino vi ra ju? Od go vor naj češ će<br />
le ži u po da ci ma.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Koji tip podataka? Postoje interni,<br />
eksterni, operativni,<br />
analitički, strukturirani, nestrukturirani<br />
– listi ovde nije kraj. Pored<br />
istraživanja spoljašnjih podataka, kao<br />
što su oni o konkurenciji, korisnicima ili<br />
celokupnom tržištu, deo znanja o tome<br />
kako inovirati takođe može poticati<br />
i iz sopstvene organizacije. Ovaj tip<br />
podataka, interni podaci, jesu informacije<br />
dobijene iz samog preduzeća koje<br />
pokrivaju oblasti kao što su poslovanje,<br />
održavanje, kadrovi i finansije.<br />
Recimo, što preciznije i kompletnije<br />
upoznavanje sa internim finansijskim<br />
podacima organizacije, kroz<br />
sve kanale potrošnje, od ključnog je<br />
značaja pri određivanju uspeha preduzeća.<br />
SAP-ovi klijenti ih koriste za otkrivanje<br />
područja za pojednostavljivanje<br />
procesa, smanjenje otpada i na<br />
kraju povećanje ušteda – dobro mesto<br />
za početak kada se određuje gde<br />
inovirati.<br />
Uraditi više sa manje –<br />
inovirajte pomoću<br />
finansijskih podataka<br />
Današnja ekonomija je ujedinila velike<br />
i male organizacije u njihovom zahtevu<br />
da se uradi više sa manje. Izvlačenje<br />
više informacija iz finansijskih<br />
podataka je uobičajena krovna strate<br />
gija. Razumevanje mesta za smanjenje<br />
troškova i preusmeravanje potrošnje<br />
može biti veoma vredno za organizacije<br />
koje pokušavaju da ostanu agilne<br />
i podstaknu inovacije. Ali preduzeća<br />
primaju sve više i više finansijskih podataka<br />
iz sve većeg broja izvora potrošnje,<br />
pa postaje sve teže da se dešifruje<br />
– a kamoli odredi – gde tačno finansijske<br />
inovacije treba da počnu.<br />
Na primer, poslednjih godina je sve<br />
veći fokus na optimizaciji poslovnih<br />
putovanja. Većina organizacija misli da<br />
je inoviranje putem finansijskih podataka<br />
jednostavno praćenje troškova<br />
službenih putovanja i usklađivanje izdataka.<br />
Ali nije dovoljno samo imati<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
pristup tim podacima. Tek bolje razumevanje<br />
benefita i rezultata službenog<br />
putovanja može navesti organizaciju<br />
da razmišlja u pravom smeru. Umesto<br />
da samo pregledate podatke, pitajte:<br />
- Da li je putovanje prodajnog tima<br />
vredelo?<br />
- Da li smo poslali pravi tim?<br />
- Kako je putovanje uticalo na poslovanje?<br />
Iako se ova pitanja čine jednostavnim,<br />
ona zahtevaju dublji nivo sposobnosti<br />
da bi se sortirale informacije.<br />
Posebno ako zaposleni moraju da objedine<br />
podatke o potrošnji koji su rasejani<br />
u više sistema, strukturirani su<br />
i nestrukturirani, ili su možda istorijski<br />
nasuprot onih u realnom vremenu.<br />
Upoređivanje podataka koji nisu standardni<br />
ili objedinjeni je izuzetno kompleksno<br />
kada je svrha toga da se oni<br />
povežu sa ciljevima najvišeg nivoa.<br />
Srećom, ovaj nivo poređenja podataka<br />
može se postići pomoću alata<br />
kao što je napredna analitika, na kraju<br />
identifikujući jedinstvene obrasce potrošnje<br />
i usklađujući smernice za putovanje<br />
i troškove (travel and expense<br />
- T&E) sa njima. Uparivanje tih podataka<br />
iz drugih višefunkcionalnih odeljenja<br />
može otključati još vrednije uvide.<br />
Da bi se ilustrovala ova karakteristika,<br />
vratimo se na prethodni primer optimizacije<br />
poslovnog putovanja. Provođenje<br />
analize preseka T&E troškova<br />
na osnovu očekivanih rezultata omogućava<br />
predikciju najvrednijih lokacija<br />
za članove prodajnog tima.<br />
Vrednost prikupljanja i<br />
povezivanja podataka<br />
o potrošnji zaposlenih<br />
Iako je već i uočavanje obrazaca i<br />
kontrolisanje troškova kompleksno i<br />
dugotrajno, još teže postaje efikasno<br />
prepoznati trendove ako se finansijski<br />
podaci protežu u više sistema. Razmislite<br />
o vremenu kada je nedostatak jedinstvenog<br />
izvora istine u izveštavanju<br />
dovodio donosioce odluka u stanje<br />
panike kada dođe vreme da se donesu<br />
strateške odluke za poslovanje.<br />
Ovde je problem što potrošnja koju<br />
iniciraju zaposleni (potrošnja koju oni<br />
podstiču i kontrolišu u korist svoje uloge<br />
ili poslovne funkcije) obično sadrži<br />
čitav spektar izolovanih podataka.<br />
Pošto transakcioni detalji o potrošnji<br />
koju su inicirali zaposleni dolazi iz decentralizovanih<br />
sistema, oni se često<br />
prebacuju u glavnu knjigu u agregiranom<br />
formatu pre nego što budu uknjiženi.<br />
To obično ostavlja glavnu knjigu sa<br />
visokim nivoom pregleda nekoliko velikih<br />
T&E kategorija, kao što su avio-karte,<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
hoteli, milje, tako da finansijskom timu<br />
nedostaju vredni transakcioni detalji<br />
potrebni za utvrđivanje uzroka probijanja<br />
budžeta ili drugih zabrinjavajućih<br />
trendova kao što je manipulisanje<br />
troškovima.<br />
Čak i u situacijama kada sve funkcionalnosti<br />
isporučuje samo jedan vendor,<br />
nivo integracije podataka može varirati.<br />
Usklađivanje podataka koji dolaze iz tih<br />
sistema sa glavnom knjigom često je<br />
manuelni proces koji uključuje obiman<br />
eksport i inport, pa i više sati IT resursa.<br />
Nemogućnost tačnog izveštavanja o<br />
troškovima koje iniciraju zaposleni takođe<br />
može rezultirati smanjenjem potrošnje,<br />
što utiče na konačni bilans stanja.<br />
Studija Journal of Accounting and<br />
Economicsa otkrila je da su menadžeri,<br />
kada se suoče sa scenarijem gde bi<br />
njihove kompanije mogle da propuste<br />
zaradu, skloni manipulisanju rezultatima,<br />
ne time kako izveštavaju o performansama<br />
već u pogledu svakodnevnih<br />
odluka. Na primer, u 80% slučajeva rukovodioci<br />
bi sekli diskrecionu potrošnju,<br />
kao što su istraživanje i razvoj,<br />
broj zaposlenih, obuke i održavanje.<br />
Oni bi odložili početak novog projekta<br />
u 55% slučajeva, čak i ako to uključuje<br />
žrtvovanje vrednosti. I ponudili bi podsticaje<br />
svojim korisnicima zarad povećanja<br />
kupovine u tom tromesečju skoro<br />
u 40% slučajeva.<br />
Važno je imati prave alate za automatsko<br />
prikupljanje i povezivanje svih<br />
troškova koje iniciraju zaposleni na<br />
jednom mestu. To pomaže da se obezbedi<br />
da svaki nivo unutar organizacije<br />
ima prave informacije u pravo vreme i<br />
na pravom mestu kako bi se donosile<br />
bolje poslovne odluke, tako da kasnije<br />
niko ne mora da žrtvuje konačni bilans<br />
stanja.<br />
Zašto su podaci<br />
i izveštavanje<br />
ključni za poslovni uspeh<br />
Korisnici navode da su podaci krv<br />
njihovih organizacija. Oni im pomažu<br />
da analiziraju, kontrolišu i donose<br />
odluke ključne za uspeh njihovih<br />
organizacija. Bez njih, organizacije<br />
ne mogu da vide gde su bile, gde su<br />
sada, ni kuda idu. Na primer, finansijska<br />
merenja, poput potrošnje po kategorijama,<br />
neophodna su da bi se doprinelo<br />
izveštajima o profitu i gubitku<br />
ili izveštajima o tome šta kompanija<br />
poseduje i duguje. Nefinansijska<br />
ili kvantitativna merenja su neophodna<br />
za održavanje efikasnosti poslovanja i<br />
merenje atributa kao što su vreme ciklusa<br />
– vreme za odobravanje i vreme<br />
za plaćanje – ili carbon otisci.<br />
Ovaj tip izveštavanja se može dalje<br />
podeliti u sledeće kategorije:<br />
Vodeći indikatori: tipično nefinansijski,<br />
ovi indikatori govore o tome kako<br />
preduzeće posluje sada i daju uvid<br />
u buduće performanse. Stvari poput<br />
trendova putovanja, plaćanje prema<br />
uslovima ugovora i unapred odobrene<br />
kupovine mogu ispričati priču i spoljašnjem<br />
svetu i menadžerima unutar<br />
organizacije.<br />
Zaostajući indikatori: tipično finansijski,<br />
ovi indikatori razmatraju performanse<br />
prošlosti – šta je potrošeno.<br />
Oni se mogu koristiti za identifikovanje<br />
trendinga, kao i za uključivanje<br />
year-over-year merenja potrošnje<br />
ili prihoda radi otkrivanja organizacionih<br />
trendova.<br />
Sposobnost organizacija da održe<br />
finansijsku kontrolu i rast jasno zavisi<br />
od snage njihovog programa izveštavanja.<br />
Konzistentno postojanje<br />
mogućnosti da se obezbede ključna<br />
merenja performansi pomaže menadžerima<br />
i rukovodiocima C-nivoa<br />
da donose edukovane, informisane<br />
poslovne odluke. Snažan program<br />
izveštavanja ne uključuje samo analiziranje<br />
podataka za osnovne odluke<br />
o ranijem i trenutnom učinku, već<br />
i spajanje podataka o potrošnji koju<br />
iniciraju zaposleni sa korporativnim<br />
ciljevima, pošto se oni odnose<br />
direktno na finansije. Ovde je izazov<br />
pružanje jasnih podataka kako bi<br />
se pomoglo organizaciji da promeni<br />
po na ša nja ko ja mo gu ne ga tiv no<br />
uticati na korporativne ciljeve i inicijative.<br />
Ne biti u stanju da se kontroliše<br />
nepoznato rezultira „krizom odlučivanja”,<br />
što proizvodi samo provizornu<br />
i po ne kad po greš nu od lu ku.<br />
Sve se svodi na to da razumevanje<br />
gde treba inovirati leži u ključnim<br />
indikatorima performansi (key<br />
performance indicators - KPIs) koji<br />
su jedinstveni za organizaciju. Na<br />
primer, ako je jedan od ključnih ciljeva<br />
smanjiti troškove, aktuelni režijski<br />
troškovi mogu se uporediti sa<br />
predviđenim budžetom. Razumevanje<br />
odstupanja može pomoći u<br />
stvaranju efikasnijih budžeta u budućnosti,<br />
kao i strateškijih inicijativa<br />
koje omogućavaju redukciju i bolje<br />
upravljanje troškovima. KPI-e koji<br />
odgovaraju ciljevima organizacije<br />
treba redovno koristiti i ispitivati<br />
kako bi se obezbedilo da potrošnja<br />
bude pod kontrolom, a svaka potencijalna<br />
ušteda realizovana. Nakon<br />
što se KPI-i targetiraju, oko tih<br />
podataka se može izgraditi respektabilna<br />
strategija izveštavanja kako<br />
bi se merio uspeh i otkrile oblasti<br />
za ino va ci ju. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
SAS – napredna analitika<br />
u slu žbi čo ve čan stva<br />
Kompanija SAS je u 2019. godinu ušla najavom da će u razvoj veštačke<br />
inteligencije uložiti milijardu dolara. Investicija obuhvata<br />
oblasti poput inovacije softvera, obrazovanje i eksperstske usluge<br />
tokom tri godine. To je samo jedan od pokazatelja koliko je razvoj<br />
napredne analitike i veštačke inteligencije važan za ostvarenje<br />
uspeha na tržištima koja se sve većom brzinom menjaju.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
VIDEO<br />
Ino va tiv nim re še nji ma u oblasti<br />
na pred ne ana li ti ke, SAS poma<br />
že kom pa ni ja ma da spre če<br />
pre va re u fi nan sij skom sek to ru, bore<br />
se sa smr to no snim bo le sti ma, bolje<br />
upra vlja ju ri zi ci ma, a sa rad njom<br />
sa vla da ma omo gu ća va pru ža nje vrhun<br />
ske uslu ge ko ri sni ci ma i gra đani<br />
ma.<br />
Pri me na na pred ne ana li ti ke, ia ko<br />
je po sta la ne iz o stav ni deo di gi tal ne<br />
tran sfor ma ci je kom pa ni ja, no si izazo<br />
ve sa ko ji ma se su sre ću ko ri snici<br />
pri im ple men ta ci ji. Pre ma is tra živa<br />
nju MIT SMR Con nec ti ons, sa mo<br />
tre ći na kom pa ni ja uspe va da im plemen<br />
ti ra svo je mo de le. Ove go di ne<br />
pred sta vlje no je no vo SAS Mo delOps<br />
re še nje, ko je po ma že kom pani<br />
ja ma da pre va zi đu iza zo ve pri mene<br />
no vih teh no lo gi ja i ostva re svoje<br />
ci lje ve.<br />
„Zbog im ple me ta ci je re še nja ko je<br />
ne ka da pre du go tra ju, ru ko vod stvo<br />
kom pa ni ja če sto zna da do ne se odlu<br />
ke ko je se ne po kla pa ju sa re zul tati<br />
ma ana li ti ke, a svi ma nam je ja sno<br />
ko li ko va žnu ulo gu u pro ce su od luči<br />
va nja ima ju va lid ne in for ma ci je i<br />
da su od lu ke vo đe ne ana li tič kim putem<br />
bo lje. Za to je ja ko va žno da veru<br />
je mo u pro gram ko jim se slu ži mo<br />
i sle di mo ko ra ke ko ji su ana li tič kim<br />
pu tem po nu đe ni kao naj bo lji“, ka že<br />
Mi loš Đur ko vić, Di rec tor, SAS Adri a<br />
tic re gion.<br />
Pri me ri pri me ne<br />
na pred ne ana li ti ke<br />
Male bebe i veliki uticaj<br />
veštačke inteligencije<br />
De set od sto svih be ba se ro di pre<br />
vre me no, a one su ve o ma pod lo žne<br />
in fek ci ja ma. Ka ko bi se pra ti lo njiho<br />
vo zdra vlje, pre vre me no ro đe ne<br />
be be su ne ret ko po ve za ne na ve li ki<br />
broj apa ra ta.<br />
To kom de set go di na, Uni ver zitet<br />
ski me di cin ski cen tar u Utreh tu<br />
(UMC Utreht) u Nor veš koj pri ku pljao<br />
je ano nim ne po dat ke sa ode lje nja<br />
in ten ziv ne ne ge neo na to lo gi je. Ta ko<br />
je za po čet pro je kat „Ve li ki po da ci za<br />
ma le be be” (Big da ta for small ba bies),<br />
sa ci ljem da ko ri ste ći na pred nu<br />
ana li ti ku, ma šin sko uče nje i veš tač<br />
ku in te li gen ci ju, pro ak tiv no tre ti ra<br />
ili čak spre či in fek ci je kod pre vre meno<br />
ro đe nih be ba.<br />
Ko ri ste ći SAS re še nja za veš tač ku inteligenciju<br />
i naprednu analitiku, tim<br />
struč nja ka iz UMC Utreht je ana li zirao<br />
isto rij ske po dat ke ure đa ja sa odeljenja<br />
intenzivne nege neonatologije<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
i raz vio ana li tič ki mo del ko ji predvi<br />
đa mo guć nost in fek ci je. Pred vi đanja<br />
uklju ču ju i mo guć nost do bi ja nja<br />
sep se, in fek ci je kr vi ko ja mo že bi ti<br />
opa sna po ži vot. Mo del ko ji je razvi<br />
jen sa 90% pre ci zno sti mo že predvi<br />
de ti pri su stvo bak te rij skih in fek ci ja<br />
ko je su uzroč ni ci sep se, što je značaj<br />
no ve ći pro ce nat od di jag no sti ke<br />
le ka ra za sno va ne na pre gle di ma paci<br />
je na ta i po sto je ćim simp to mi ma.<br />
Piraeus Grupa za 30% smanjila<br />
vreme analize podataka i<br />
generisanja izveštaja<br />
U tur bu lent noj eko no mi ji, stro go i<br />
pre ci zno upra vlja nje kre dit nim ri zi cima<br />
je kri tič no da bi se sma nji la iz lože<br />
nost opa sno sti ma ko je oni no se. Iz<br />
tog raz lo ga Pi ra e us Bank Gro up ko risti<br />
SAS rešenje kre dit sko ring za banke.<br />
Uz po moć SAS-a, ban ka je mo dernizovala<br />
i automatizovala prikupljanje<br />
i upra vlja nje po da ci ma iz ri zi ka, op timi<br />
zo va la raz voj mo de la i iz ra đu je iz veš<br />
ta je br že i pre ci zni je. Re zul tat su uš tede<br />
u troškovima i vremenu.<br />
Ob ra da i in te gri sa nje po da ta ka iz<br />
osnov nih si ste ma ban ke na raz li či tim<br />
platformama predstavljali su izazov<br />
za tim za rizike Piraeus Bank Group.<br />
Upra vlja nje kre dit nim ri zi kom i pruža<br />
nje op ti mal nog upra vlja nja ka pi talnim<br />
re sur si ma ban ke po sta lo je još izazov<br />
ni je ka da je grč ka eko no mi ja do žive<br />
la bru tal ni udar na po čet ku glo balne<br />
recesije.<br />
SAS re še nje omo gu ći lo je im plemen<br />
ti ra nje sta ti stič ke ana li zu ba rem<br />
30% br že ne go ra ni je. Po red to ga, na<br />
nivou ekonomske analize, proces sada<br />
zahteva mnogo manje vremena.<br />
Podacima za čovečanstvo –<br />
#Data4Good<br />
SAS je po no san što je deo po kre ta<br />
Da ta for Good, ko ji pod sti če upo trebu<br />
po da ta ka za re ša va nje hu ma ni tarnih<br />
pitanja poput siromaštva, zdravlja,<br />
ljud skih pra va, obra zo va nja i ži vot ne<br />
sre di ne. Od spre ča va nja bo le sti opasnih<br />
po ži vot, pre ko zaš ti te ugro že nih<br />
vr sta, do ob no ve po sle pri rod nih ka tastro<br />
fa, or ga ni za ci je ši rom sve ta pri kuplja<br />
ju po dat ke da bi uti ca le na re ša vanje<br />
ovih izazova. Primena podataka za<br />
druš tve no do bro do ve la je do no vih i<br />
kre a tiv nih na či na za re ša va nje glo balnih<br />
pro ble ma, a WildTrack je jed na od<br />
takvih inicijativa.<br />
WildTrack iden ti fi ku je i pra ti ugro žene<br />
vr ste analizirajući di gi tal ne sli ke otisa<br />
ka ži vo ti nja. Uz pomoć SAS teh nolo<br />
gi je, is tra ži va či kom pa ni je WildTrack<br />
is tra žu ju ka ko veš tač ka in te li gen cija<br />
i po da ci o oti sci ma ži vo ti nja iz celog<br />
sve ta mo gu pomoći u pro na la ženju<br />
od go vo ra na glo bal na pi ta nja očuva<br />
nja ugro že nih vr sta. Gde su ove životinje<br />
migrirale? Koliko ih je ostalo?<br />
Veš tač ka in te li gen ci ja mo gla bi do dati<br />
spo sob nost pri la go đa va nja kroz algo<br />
rit me pro gre siv nog uče nja i is pri ča ti<br />
pot pu ni ju pri ču.<br />
Trenutno WildTrack prati nekoliko<br />
raz li či tih ugro že nih vr sta, uključujući<br />
cr nog no so ro ga, be log no so ro ga, bengal<br />
skog ti gra, amur skog ti gra, ni zinskog<br />
i Ba ir do vog ta pi ra i po lar ne medve<br />
de. Pomoću de ep le ar nin ga, ra čunar<br />
se mo že ob u či ti za oba vlja nje ljudskih<br />
poslova kao što su prepoznavanje<br />
sli ka oti sa ka i pre po zna va nje obra za ca<br />
na sli čan na čin kao i au toh to ni tra gači,<br />
ali uz do dat nu spo sob nost pri mene<br />
ovih kon ce pa ta u mno go većem<br />
obi mu i br žim tem pom. Ana li ti ka za i<br />
sta po dr ža va ce lo kup ni pro ces, po tenci<br />
jal no omogućavajući uvid u po pu lacije<br />
vrsta koje WildTrack ni ka da ra nije<br />
ni je imao.<br />
VI DEO<br />
WildTrack<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Pri zna nja<br />
IDC – SAS prvi u oblasti<br />
napredne i prediktivne analitike<br />
SAS je po no vo na pr vom me stu<br />
po tr žiš nom ude lu, pre ma iz veš taju<br />
IDC-a Wor ldwi de Big Da ta and<br />
Analytics Soft wa re 2018 Mar ket Shares:<br />
De mand Ac ross All Use-Ca se<br />
Pat terns.<br />
SAS ima 27,7% tr žiš nog udela<br />
u ka te go ri ji na pred ne i pre dik tivne<br />
ana li ti ke u 2018. go di ni, vi še nego<br />
dvo stru ko u od no su na sledećeg<br />
kon ku ren ta. Ta ko đe, kom pa ni ja je na<br />
vo de ćoj po zi ci ji u ka te go ri ji pre dik<br />
tiv ne i na pred ne ana li ti ke ot ka ko je<br />
IDC po čeo da pra ti tr žiš te 1997. godi<br />
ne i sva ke go di ne po ka zu je kon tinu<br />
i ra ni rast pri ho da u toj ka te go ri ji.<br />
Ka ko bi na sta vi la sa ra stom i inova<br />
ci ja ma u obla sti na pred ne ana li tike,<br />
kom pa ni ja sva ke go di ne re in vesti<br />
ra u is tra ži va nje i raz voj vi še ne go<br />
dvo stru ko od pro se ka za ve li ke tehno<br />
loš ke fir me. U 2018. go di ni, SAS je<br />
26% svog ukup nog pri ho da usme rio<br />
u raz voj veš tač ke in te li gen ci je (AI),<br />
IoT, soft ve ra za upra vlja nje po da cima<br />
i ana li ti ku.<br />
Po red to ga, SAS je na dru gom<br />
me stu na tr žiš nom ude lu soft ve ra<br />
AI pre ma iz veš ta ju IDC-a Wor ldwi de<br />
Analytic Ar ti fi cial In tel li gen ce Softwa<br />
re Plat form Mar ket Sha res, 2018:<br />
Steady Growth – Mo ving To ward<br />
Pro duc tion (dok. Br. US45262419,<br />
ju ni 2019.). Iz veš taj na vo di da je, iako<br />
je tr žiš te AI proš le go di ne be le žilo<br />
sta bi lan rast, SAS ra stao vi še od tri<br />
pu ta br že od ukup nog tr žiš ta.<br />
SAS® Plat for ma pru ža sna žnu<br />
osno vu za ana li ti ku i je din stve no<br />
me sto za upra vlja nje i po dr ža va nje<br />
sva ke fa ze ana li tič kog pu ta or ga niza<br />
ci je, od po čet nog pri ku plja nja i<br />
pri pre me po da ta ka, pre ko raz vo ja,<br />
upra vlja nja i pri me ne moćnih ana litič<br />
kih mo de la u preduzeću. Sa stav ni<br />
deo SAS plat for me, SAS® Viya® je<br />
cloud re še nje ko je pru ža br ze, tač ne<br />
i po u zda ne ana li tič ke uvi de. Io<br />
Za vi še in for ma ci ja o kom pa ni ji,<br />
po se ti te www.sas.com.<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Vasilije Kodžopeljić,<br />
SEE ITD Service Sales Director,<br />
Schneider Electric<br />
Budućnost je „aaS“<br />
Na pr vi po gled iz gle da kao da budućnost IT-a ni kad ni je<br />
bi la ne iz ve sni ja. U ne ta ko da le koj proš lo sti, di sku si je oko<br />
IT im ple men ta ci ja bi le su usme re ne na to ko ji har dver i<br />
soft ver tre ba pri me ni ti, i ko li ko je in fra struk tu re po treb no<br />
za po drš ku is ti ma. A da nas? Da nas od lu ka za vi si od to ga<br />
da li uopšte iš ta upo sli ti na saj tu. Zahvaljujući ta ko zvanim<br />
„as-a-ser vi ce“ („sve je uslu ga“) mo de li ma, kom pa ni je<br />
se vi še od lu ču ju za ova kav vid iz meš ta nja da ta cen ta ra,<br />
ume sto da in ve sti ra ju u svo je da ta cen tre. Ume sto sku pih,<br />
du go traj nih im ple men ta ci ja, kom pa ni je ko ri ste apli ka ci je<br />
i uslu ge do stup ne u obla ku na osno vu pret pla te ka ko bi<br />
za do vo lji le svo je teh no loš ke po tre be.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Ovaj pristup smanjuje (njihov)<br />
ukupan IT i povećava<br />
fleksibilnost. Ali im i omogućava<br />
brži pristup novim tehnologijama,<br />
tako da mogu da uvode inovacije<br />
i nove usluge da bi ubrzano poboljšali<br />
iskustvo svojih korisnika. Međutim,<br />
upravljanje IT-jem, čak i kada<br />
se koristi kao usluga, sve je manje<br />
atraktivno za kompanije kojima to nije<br />
osnovna delatnost. Dakle, najbolje<br />
je da to prepuste stručnjaku – pružaocu<br />
usluga – i time se fokusiraju na<br />
svoju osnovnu delatnost. Tu na scenu<br />
stupaju pružaoci usluga. Usluge su<br />
evoluirale od osnovnih funkcija daljinskog<br />
nadzora i upravljanja radnim<br />
stanicama i uslugama do isporuke<br />
bilo čega kao usluge (XaaS – gde je<br />
ovo X svima nama poznato iz matematike<br />
kao promenljiva). Vodeći princip<br />
je da se gotovo svaka IT funkcija,<br />
uključujući razvoj platforme i upravljanje<br />
infrastrukturom, može pretvoriti<br />
u uslugu. Ako se može pretvoriti u<br />
uslugu, njome može upravljati pružalac<br />
usluga.<br />
Mnoš tvo op ci ja<br />
As-a-service modeli se kreću od<br />
uobičajenih ponuda kao što su SaaS<br />
(softver kao usluga) i PaaS (platforma<br />
kao usluga) do novijih inovacija<br />
kao što su CaaS (gotovina kao usluga<br />
) i DMaaS (upravljanje data centrom<br />
kao usluga). Moramo pretpostaviti<br />
daće broj ponuda „kao usluga"<br />
nastaviti da raste u doglednoj<br />
budućnosti.<br />
Naravno, nisu sve ponude usluga<br />
prikladne za svakog pružaoca usluga,<br />
kao ni za svakog klijenta. Dok su<br />
neki klijenti dobro opsluženi SaaS<br />
poslovnim aplikacijama dostupnim<br />
preko veb portala, drugima je možda<br />
potrebna pomoću razvoju i testiranju<br />
internih aplikacija. Za ovo<br />
drugo bolje se uklapa PaaS rešenje<br />
koje im omogućava da prilagode,<br />
testiraju i upravljaju aplikacijama<br />
na jednostavan i ekonomičan način.<br />
Kompanije koje treba da razviju<br />
ili prošire svoju infrastrukturu mogu<br />
izbeći velika ulaganja u hardver tako<br />
štoće iskoristiti IaaS (infrastruktura<br />
kao usluga), koja daje njima ili njihovom<br />
pružaocu usluga mogućnost<br />
daljinskog nadzora i upravljanja za<br />
funkcije data centra kao što su računarstvo,<br />
skladištenje i umrežavanje.<br />
IaaS pomaže u smanjenju troškova<br />
infrastrukture i olakšava skaliranje<br />
prema stvarnim, i kratkoročnim i dugoročnim,<br />
potrebama klijenta.<br />
Drugi tip modela koji pružaoci usluga<br />
mogu da koriste za svoje klijente je<br />
DMaaS, koji se zasniva na IaaS modelu<br />
tako što obezbeđuje vidljivost svih<br />
funkcija i analitiku zasnovanu na efektivnim<br />
uvidima kroz hibridna okruženja.<br />
DMaaS kompanije Schneider<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Electric, EcoStruxure IT koji ne zavisi<br />
od proizvođača opreme, nudi, na primer,<br />
transformisanje upravljanjem data<br />
centra iz uglavnom reaktivnog pristupa<br />
u prediktivni model dizajniran<br />
da poveća efikasnost i performanse.<br />
Stiže toga još<br />
Računarstvo u oblaku je stvorilo<br />
osnovu za modele as-a-service, ali to<br />
je bio samo početak. Sa internetom<br />
stvari (Internet of Things) i računarstvom<br />
na ivici (edge computing) pojaviće<br />
se mnogo više modela zasnovanih<br />
na servisima. Za pružaoce usluga,<br />
ovo bi trebalo da bude dobra stvar.<br />
Što više opcija, to bolje. Izazov je donošenje<br />
pametnih odluka o tome<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
kojeće usluge pružiti najbolju kombinaciju<br />
profitabilnosti, rasta i zadovoljstva<br />
kupaca. To je nešto što svaki pružalac<br />
usluga mora lično da proceni na<br />
osnovu trenutnih mogućnosti i potreba,<br />
kao i izazova i ciljeva klijenata. Koja<br />
god usluga to bude bila, moraće da se<br />
uklopi u prave potrebe klijenta.<br />
Četiri načina da<br />
pružaoci sluga<br />
pomognu korisnicima<br />
u digitalnoj transformaciji<br />
Kako kompanije procenjuju prednosti<br />
novih tehnologija kao što su internet<br />
stvari (IoT), računarstvo na ivici<br />
i veštačka inteligencija (AI), one opredeljuju<br />
velike delove svojih budžeta<br />
digitalnim transformacijama. Prelazak<br />
na digitalizaciju nije bez izazova, jer<br />
se kompanije često bore sa onim šta<br />
to znači digitalna transformacija i kako<br />
se transformisati. Mnogiće tražiti<br />
pomoćizvana kako bi se razvili i ispunili<br />
svoje planove. To stvara savršenu<br />
priliku za pružaoce usluga da se dodatno<br />
učvrste kod već postojećih klijenata,<br />
ali i da stignu do novih. Prilika<br />
je ogromna: procenjeno na 206 milijardi<br />
dolara u 2017. godini, tržište digitalnih<br />
transformacija širi se za 19 odsto<br />
godišnje na predviđenih 493 milijarde<br />
dolara u 2020. godini, prema nekim istraživanjima.<br />
Ali šta je tačno uloga pružaoca<br />
usluga u digitalnoj transformaciji?<br />
Oni pružaoci usluga koji ne mogu<br />
da odgovore na ovo pitanje moraće<br />
dosta da rade na sebi. Zadatak im je<br />
da porade na internoj digitalnoj transformaciji<br />
i relevantnim tehnologijama<br />
kao što su hibridni oblak, internet<br />
s t va r i i r a č u n a r s t vo n a i v i c i , i r a z v i j a-<br />
ju sopstvenu strategiju za izgradnju<br />
rešenja i konsultantskih usluga za korisnike<br />
sa inicijativama za digitalizaciju.<br />
Evo četiri načina za MSP-ove da<br />
pomognu korisnicima sa digitalnom<br />
transformacijom:<br />
1. Proceniti potrebe klijenata -<br />
Ono što pokreće digitalnu transformaciju<br />
su poslovni rezultati, kao što<br />
su poboljšano iskustvo korisnika,<br />
operativna efikasnost i optimizacija<br />
radne snage. Ali šta sve to znači i<br />
kako se to razlikuje od biznisa do biznisa?<br />
Zato pružaoci usluga moraju<br />
raditi sa klijentima kako bi izvršili temeljne<br />
procene svih digitalnih sredstava.<br />
Te procene pomažu da se napravi<br />
trasiranje puta za implementaciju,<br />
dok se stvaraju temelji za dugoročni<br />
angažman između klijenta i<br />
pružaoca usluga.<br />
2. Postaviti ciljeve digitalizacije<br />
- Nijedan tehnološki projekat ne<br />
može postići optimalan uspeh bez<br />
unapred određenih ciljeva, a digitalna<br />
transformacija se tu ne razlikuje<br />
od ostalih tansformacija. Pružaoci<br />
usluga treba da rade sa klijentima<br />
kako bi postavili ciljeve i implikacije<br />
tih ciljeva. Svaki cilj utiče na grupu<br />
aktera, bilo da je reč o zaposlenima,<br />
kupcima, partnerima ili kombinaciji<br />
nekih od njih ili svih. Neophodno je<br />
da kompanije shvate efekte tih ciljeva<br />
i udeo zainteresovanih strana kako<br />
bi radile i izvršile neophodna prilagođavanja.<br />
3. Preporučiti investicije - Kada se<br />
procena završi, počinje faza planiranja.<br />
To uključuje utvrđivanje investicija koje<br />
su potrebne i kako ih finansirati. Pružalac<br />
usluga treba da prođe sa klijentima<br />
kroz investicioni proces i opcije finansiranja<br />
kako bi se osiguralo realno planiranje.<br />
Digitalna transformacija se ne<br />
dešava odjednom, tako da korisnici<br />
moraju odlučiti kojeće investicije<br />
prvo napraviti. Investicije mogu<br />
uključivati zamenu hardvera virtuelnim<br />
sistemima, uvođenje novih aplikacija,<br />
povećanje kapaciteta propusnog<br />
opsega i kupovinu rešenja za<br />
monitoring serverskih soba i udaljenih<br />
lokacija.<br />
4. Ostvariti viziju – I velikim i malim<br />
kompanijama treba pomoću ostvarivanju<br />
njihove vizije digitalizacije. U nekim<br />
slučajevima, kompanijeće predati<br />
glavninu posla pružaocima usluga,<br />
dokće u drugim zadržati dosta toga<br />
kod sebe. U svakom slučaju, pružaoci<br />
usluga mogu igrati ključnu ulogu u<br />
obezbeđivanju profesionalnih i konsultantskih<br />
timova, rukovodeći se svakodnevnim<br />
zadacima, dok se interno<br />
osoblje fokusira na transformaciju ili<br />
kombinaciju oba.<br />
Budućnost je digitalna<br />
Strategije digitalizacije postale su<br />
od suštinskog značaja za buduće planiranje<br />
kompanije, što objašnjava zašto<br />
toliko visokih rukovodilaca opredeljuje<br />
velike delove svojih budžeta<br />
upravo tome. Budući uspeh kompanije<br />
može zavisiti od planiranja i izvršenja<br />
kompanijske strategije - i pružaoci<br />
usluga imaju odličnu priliku da stvore<br />
sopstveni budući uspeh pomažući<br />
klijentima da oblikuju svoje uspehe.<br />
Da bi uopšte započeli, pružaoci usluga<br />
mogu da iskoriste prednosti Eco<br />
Struxure IT paketa kompanije Schneider<br />
Electric, koji nudi procenu koja<br />
pomaže da se razume postojeće stanje<br />
klijentovog IT-a, napajanja i hlađenja.<br />
EcoStruxure IT pruža holistički<br />
pogled na to kako korisnici trenutno<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
troše svoje virtuelne IT resurse i njihov<br />
efekat na fizičku infrastrukturu. Tako<br />
se stiže do iskoristivih podataka kako<br />
bi se omogućile smislene diskusije sa<br />
klijentima o tome gde investirati kada<br />
žele da optimizuju svoje virtuelno<br />
okruženje, prouče održivost migracije<br />
na oblak ili prelazak na hiperkonvergentna<br />
okruženja - a sve to može biti<br />
deo strategije digitalne transformacije.<br />
Internet stvari i pružaoci<br />
usluga: Zašto je to važno?<br />
Internet stvari (IoT) je podstakao<br />
nebrojene diskusije tokom proteklih<br />
godina o svom obećanju daće povezati<br />
sve što se može povezati, ali za<br />
većinu pružaoca usluga ostaje pitanje:<br />
„Koju ulogu mogu JA da odigram<br />
u ovom novom svetu?“ Samo mali<br />
procenat pružalaca usluga je počeo<br />
da pravi svoje mesto na IoT tržištu sa<br />
uslugama nadgledanja i upravljanja<br />
za povezane uređaje. Ali mnogi se još<br />
uvek pitaju da li uopšte ima mesta za<br />
njih. Što pre to shvate, to bolje. Jer je<br />
internet stvari spreman za eksplozivan<br />
rast u bliskoj budućnosti. Do 2020. godine,<br />
instalirana baza uređajaće dostići<br />
20,4 milijardi, a prema nekima i svih<br />
50 milijardi. To znači da pružaoci usluga<br />
koji ignorišu ove prognoze, to čine<br />
na sopstveni rizik. Čak i ako nisu sigurni<br />
kako da iskoriste mogućnosti interneta<br />
stvari, klijenti će to zahtevati<br />
od njih. Sličan obrazac se dogodio i<br />
sa oblakom, pošto su klijenti reagovali<br />
na svaki signal oko tehnologija zasnovanih<br />
na oblaku. Ako klijenti ne mogu<br />
dobiti zadovoljavajući odgovor od jednog<br />
pružaoca usluga o internetu<br />
stvari, logično je daće se okrenuti konkurentu<br />
koji to zna. Zbog toga, kao<br />
MSP-ovi, trebalo bi da pokrenete temu<br />
IoT-a sa klijentima, objašnjavajući<br />
tehnologije i predlažete procene da bi<br />
se utvrdilo da li su klijenti spremni za<br />
automatizaciju, praćenje i tehnologije<br />
za analizu u realnom vremenu koje su<br />
srce interneta stvari.<br />
Šta se valja iza brega?<br />
Razmišljajte<br />
mikrodatacentrično<br />
Mikro data centri, mini verzija<br />
rekova u data centru, mogli bi da<br />
funkcionišu kao računarstvo na ivici<br />
i to u različitim industrijama. Šta pokreće<br />
ovaj koncept mikro data centra.<br />
Smrt korporativnog data centra<br />
može biti malo preuranjena. Da,<br />
preduzeća idu u oblake, ali bi data<br />
centar mogao postati decentralizovan<br />
preko „mikro data centara“. Mikro<br />
data centri su u suštini upravo<br />
ono kako to zvuči. Koriste rekove i<br />
zauzimaju mnogo manje mesta. Da<br />
dragi moji, u budućnostiće možda<br />
postojati data centar koji se nalazi u<br />
sredini prodavnice ili filijale banke.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Schneider Electric je sebi postavio za<br />
cilj optimizaciju potrošnje energije i<br />
spram toga priprema referentne dizajne<br />
za rekove i opremu u data centru.<br />
U fokusu kompanije Schneider<br />
Electric obično su uštede u potrošnji<br />
električne energije, ali sve više Eco<br />
Struxure platforma dobija na značaju.<br />
Evo tehnologija koje nam dolaze<br />
i podstiču potražnju za mikro data<br />
centrima:<br />
- računarstvo na ivici<br />
- 5G<br />
- internet stvari u industrijskim okruženjima<br />
- hibridne arhitekture koje se povezuju<br />
na oblak, ali imaju više lokalnog<br />
izračunavanja da bi bile blizu same<br />
proizvodnje.<br />
Pitate se da li postoji potražnja za mikro<br />
data centrima? Činjenica je da interesovanje<br />
za mikro data centre ubrzano<br />
raste nakon nekoliko godina radoznalosti.<br />
Zašto je tako? Ako pokrećete novi<br />
posao, verovatno ste neko vreme planirali<br />
i pripremali se. Ali uz ograničena<br />
sredstva za pokretanje, morate iskoristiti<br />
svaki dinar (evro, jen, dolar?) ulaganja.<br />
To uključuje ne samo izbor prave tehnologije<br />
već i pravo mesto upotrebe.<br />
Koji su slučajevi upotrebe? Maloprodaja<br />
je jedan slučaj korišćenja, zato što<br />
je potrebno računati sa niskim kašnjenjem<br />
za sve, od personalizovanog marketinga<br />
do IT-a na licu mesta, pa do otpornosti<br />
mreže. Pored toga, mikro data<br />
centri su pouzdaniji, bez potrebe za opsluživanjem,<br />
tako da lokalno osoblje ne<br />
mora da upravlja njime. Lokalni ogranak<br />
banke je još jedno mesto za upotrebu<br />
mikro data centra.<br />
Šta je sa oblakom? U mnogim slučajevima,<br />
mikro data centri komplementarni<br />
su oblaku. Mikro data centar<br />
može da radi obradu podataka<br />
sa lokalizovanih uređaja, senzora i<br />
potrošača, a da ne prebacuje podatke<br />
na i sa oblaka. Manji su troškovi, a<br />
i kašnjenje signala.<br />
Imamo li pobednika?<br />
Konkurencija u IT sferi je uvek žestoka,<br />
a postaje još intenzivnija kada tehnologije<br />
i povezane usluge postanu<br />
kurentna roba. Da biste se vi kao pružalac<br />
usluga izborili sa konkurencijom<br />
i da biste se izdvojili iz gomile, morate<br />
to učiniti nešto drugačije od konkurenata.<br />
Iako je istina da neke upravljane<br />
usluge takođe postaju robotizovane,<br />
imate bolje šanse da se izborite sa<br />
ovim obrascem tako štoćete podesiti<br />
svoje poslovanje da podrži nove tehnologije<br />
i izgradi usluge sa dodatom<br />
vrednošću oko njih. Na taj način postajete<br />
vredniji za klijente nego što biste<br />
ikada mogli da budete prodajom<br />
istih proizvoda i usluga koje svi drugi<br />
nude. Otplivajte iz crvenog okeana<br />
u duboke, čiste vode plavog okeana i<br />
kupajte se sami u njemu... Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Zašto organizacijama treba<br />
inteligentni EDR<br />
Da bismo razumeli potrebu za detekcijom i odzivom<br />
krajnjih tačaka (endpoint detection and response - EDR),<br />
započnimo s raspravom o okruženju sajber bezbednosti.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Da biste dobili osećaj razmera,<br />
reći ćemo da naši<br />
stručnjaci za sajber bezbed<br />
nost u Sop ho sLab su sva ki dan<br />
procesiraju 500.000 nikada viđenih<br />
uzo ra ka zlo na mer nog soft ve ra.<br />
Nacionalni institut za standarde i<br />
tehnologiju (NIST) objavio je prošle<br />
godine da je otkrivena 16.451 ranjivost<br />
softvera. Izazov za odbranu stalno<br />
raste, što vodi ka želji za boljom vidljivošću<br />
i mogućnostima otkrivanja.<br />
Do pu na po sto je ćih ala ta<br />
Or ga ni za ci je se sva ko dnev no su o<br />
čavaju s višestrukim pretnjama koje<br />
po ku ša va ju da pro dru u nji ho vo poslovno<br />
okruženje. Naravno, mnoge<br />
od njih za u sta vlje ne su u pot pu no sti<br />
jakom cyber bezbednošću. Ali one<br />
neuobičajene ili nejasne mogu proći<br />
kroz odbranu, a to je mesto na kojem<br />
EDR ula zi u igru.<br />
EDR je na stao iz po tre be za do punom<br />
postojećih alata za zaštitu krajnjih<br />
tačaka.<br />
Da biste ovo lakše razumeli, uzmimo<br />
vi zu el ni pri mer:<br />
1 Dobroćudan<br />
Reč je o zlonamernim programima<br />
koji su deo svakodnevnog života<br />
ogromne većine organizacija, kao<br />
na primer Microsoft Word, Outlook<br />
ili Google Chrome. Ne želimo da se<br />
mešamo u njih, jer bi to moglo izazva<br />
ti pro ble me ši rih raz me ra u preduzeću.<br />
2 Si va oblast ili „jaz“<br />
Ovo područje se odnosi na pred<br />
me te za ko je na pr vi po gled ne<br />
možemo da utvrdimo da li su dobri<br />
ili loši, pa ne znamo da li je u redu<br />
osta vi ti ih ili ih tre ba blo ki ra ti bez<br />
daljeg, ručnog ispitivanja. EDR je<br />
razvijen kako bi istražio jaz. Jesu li te<br />
stavke zapravo zlonamerne, zahteva<br />
ju li ak ci je po put izo la ci je po gođenih<br />
uređaja ili obavljanja čišćenja?<br />
Radi li se o potencijalno neželjenim<br />
apli ka ci ja ma (PUA) ili je to neš to dobroćudno<br />
što se može zanemariti?<br />
Kako se pretnje razvijaju, mnoge<br />
postaju nevidljive, koristeći poseb<br />
ne me to de za za va ra va nje an ti vi rusnih<br />
re še nja. EDR da je or ga ni za ci jama<br />
ala te za lov na sum nji ve po ka zate<br />
lje kom pro mi to va nja (<strong>IO</strong>C) i ot kriva<br />
nje ovih skri ve nih pret nji.<br />
3 Zlo na me r ni<br />
Zlo na mer ne da to te ke mo ra ju odmah<br />
bi ti za u sta vlje ne ja kom zaš titom<br />
na krajnjoj tački i odbranom<br />
ser ve ra. One su oce nje ne kao zlona<br />
mer ne i ne zah te va ju ljud sku inter<br />
ak ci ju.<br />
Nažalost, neki tradicionalni alati za<br />
EDR ovde padaju, propuštajući zlonamer<br />
ni soft ver ko ji je mo rao bi ti uhvaćen.<br />
To se dešava zato što je njihova<br />
snaga u dokumentovanju nakon događaja,<br />
a ne u preventivnoj zaštiti.<br />
Šta tra ži ti u EDR re še nju<br />
EDR ala ti mo gu do sta da se raz li <br />
ku ju u po gle du kom plek sno sti korišćenja<br />
i preciznosti analize. Ključna<br />
pi ta nja ko ja tre ba po sta vi ti pri li kom<br />
pro ce ne EDR re še nja su:<br />
• Da li su vam potrebna dodatna<br />
sredstva ili možete dobiti vrednost<br />
sa svo jim tre nut nim ti mom?<br />
• Da li vam pomaže da prioritizujete<br />
svoje vreme pokazujući vam najsumnjivije<br />
predmete?<br />
• Da li možete videti kako je potencijalna<br />
pretnja došla i čega se dotakla?<br />
• Da li dobijate podatke o sumnjivim<br />
stavkama, poput mašinskog<br />
učenja ili stručnjaka za cyber bezbed<br />
nost?<br />
• Je li lako preduzeti akciju kada<br />
jed nom do ne se te od lu ku? Na primer,<br />
blokiranje pretnje ili izolacija<br />
uređaja. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Nikad dosta zaštite<br />
– Sop hos MTR –<br />
Ako ima mo u vi du da je za us peš nost sva kog na pa da va žno bi ti<br />
neo t kri ven što je du že mo gu će, lak še nam je da raz u me mo zaš to<br />
na pa di evo lu i ra ju i me nja ju svoj ob lik i pot pis od slu ča ja do slu čaja,<br />
ta ko da ne mo gu bi ti pra vo vre me no de tek to va ni stan dard nim<br />
(sig na tu re ba sed) ala ti ma za zaš ti tu, već sa mo next-gen ala ti ma<br />
pot po mog nu tim veš tač kom in te li gen ci jom (AI). Ipak, uz svu do bro<br />
vo lju, ni ta kvi ala ti ne mo gu ga ran to va ti 100% zaš ti tu, upra vo zbog<br />
spo sob no sti na pa da ča da evo lu i ra ju ka ko u stva ra nju zlo na mernog<br />
kôda ta ko i u teh ni ka ma skri va nja ko ji ma se slu že. U pre vo du,<br />
ne mo že se ga ran to va ti pot pu na zaš ti ta od onog što nam do sa da<br />
ni je bi lo po zna to ili či je po na ša nje se ne po tvr di pot pu no kao zlona<br />
mer no.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Pa ra le la sa si tu a ci jom iz živo<br />
ta je ka da ne ki sa svim<br />
uo bi ča je ni sva ko dnev ni<br />
pred me ti u po seb nim si tu a ci ja ma<br />
mo gu po sta ti smr to no sno oruž je:<br />
upa ljač, lak za ko su, pla stič na ke sa,<br />
žen ska ča ra pa... Sta ti sti ka Sop hosa<br />
go vo ri da su na pa da či u na padnu<br />
tom si ste mu pro seč no 144 dana,<br />
ana li zi ra ju ći nje go ve ra nji vo sti<br />
pre ne go do sa mog na pa da do đe.<br />
Za to se ko ri sti veš tač ka in te li genci<br />
ja da bi se pret hod no ste če no isku<br />
stvo o evo lu ci ji na pa da ugra di lo<br />
u pro iz vod i ti me obez be di la zaš tita<br />
od ne po zna tog u pro cen tu ko ji je<br />
vr lo bli zak 100%. I uko li ko ni je mogu<br />
će pru ži ti in stant i out-of-the-box<br />
zaš ti tu, va žno je iden ti fi ko va ti sumnji<br />
ve ak tiv no sti, pra ti ti ih i do dat no<br />
ana li zi ra ti. Tj. dr ža ti pod kon tro lom<br />
sve ne po zna to i sum nji vo, i bi ti na<br />
opre zu.<br />
Ni voi zaš ti te<br />
Zaš ti ta si ste ma se mo ra iz ve sti u<br />
vi še ni voa, ko ji sva ki za se be do nose<br />
po bolj ša nja pret hod no uve denom<br />
ni vou zaš ti te. U tu svr hu, Sophos<br />
pro iz vo di se na sla nja ju je dan na<br />
dru gog, i to u sle de ćem ob li ku:<br />
1. In ter cept X Advan ced je nextge<br />
ne ra tion pro iz vod za zaš ti tu rad<br />
nih sta ni ca i ser ve ra. Ovaj pro iz vod<br />
pru ža zaš ti tu od do sa da pre po znatih<br />
pri jet nji, kao i zaš ti tu od ze roda<br />
y na pa da, tj. onih pret nji či je posto<br />
ja nje ni je bi lo iden ti fi ko va no do<br />
mo men ta na pa da.<br />
2. EDR modul je do dat ni alat, nadograd<br />
nja za In ter cept-X Advan ced,<br />
ko ji je u svo joj osno vi fo ren zič ki alat<br />
i ko ji ad mi ni stra to ri ma omo gu ćava<br />
uvid u sam me ha ni zam de lo va nja<br />
ne kog kôda ili ak tiv no sti ko ja izaziva<br />
ima lo sum nje, a za ko je ne do sta je<br />
do volj no in for ma ci ja da bi se po tvrdi<br />
li kao ško dlji vi, a sa mim tim i au tomat<br />
ski blo ki ra li. Jer, za po slo va nje je<br />
vr lo va žno ima ti što ma nji broj pogreš<br />
nih („fal se po si ti ve”) de tek ci ja i<br />
re ak ci ja.<br />
3. Sop hos MTR je ser vis ko ji pruža<br />
Sop hos tim sa sta vljen od vi so ko<br />
ob u če nih eks pe ra ta, a ko ji na osnovu<br />
svih do stup nih in for ma ci ja po punja<br />
va ne do stat ke veš tač ke in te li genci<br />
je od stra ne teh no lo gi ja.<br />
Sle de ći slajd pri ka zu je na ko ji<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
na čin se In ter cept X Advan ced nado<br />
pu nju je sa EDR-om i MTR-om:<br />
Managed Threat Response<br />
S ob zi rom da smo u pret hod nom<br />
ar ti klu bi li fo ku si ra ni na EDR, ov de<br />
će mo se fo ku si ra ti vi še na sle de ći<br />
ko rak u pra će nju ra ču nar skih si stema<br />
- MTR.<br />
Veš tač ka in te li gen ci ja, ko li ko god<br />
bi la na pred na, ne mo že u pot pu nosti<br />
za me ni ti ljud sku, ko ja je ipak i dalje<br />
su per i or na. I u da naš nje vri je me<br />
za uspeh je pre sud na spre ga ma šina<br />
i lju di u ovim pro ce si ma. I tu dola<br />
zi mo do MTR-a (Ma na ged Thre at<br />
Re spon se).<br />
Sle de ći di ja gram pri ka zu je ve zu<br />
EDR-a i MTR-a:<br />
Do stup na su dva ni voa ser vi sa koje<br />
pru ža MTR tim:<br />
Stan dard<br />
- 24/7 Lead-Dri ven Thre at Hun ting<br />
- Se cu rity He alth Check<br />
- Ac ti vity Re por ting<br />
- Adver sa rial De tec ti ons<br />
Advan ced (Stan dard + do dat ni<br />
servisi)<br />
- 24/7 Le a dless Thre at Hun ting<br />
- En han ced Te le me try<br />
- Pro ac ti ve Po stu re Im pro ve ment<br />
- De di ca ted Thre at Re spon se Lead<br />
- Di rect Call-In Sup port<br />
- As set Di sco very<br />
Da bi bo lje raz u me li, stan dard nivo<br />
ser vi sa je ni vo kad Sop hos MTR<br />
tim pru ža ad mi ni stra to ri ma ko ri snika<br />
po drš ku i po moć u de tek ci ji i raz<br />
u me va nju naj na pred ni jih i naj komplek<br />
sni jih pret nji i na pa da, kao i reša<br />
va nju bez bed no snih pro ble ma, a<br />
na osno vu in fo r ma ci ja iz In ter cept X<br />
advan ced with EDR. Dok advan ced<br />
ni vo ser vi sa pod ra zu me va pro ak tivni<br />
mo ni to ring ko ri sni ko ve in fra struktu<br />
re u ci lju ot kri va nja pret nji ko je ne<br />
mo gu bi ti ot kri ve ne au to mat ski, posto<br />
je ćim teh no lo gi ja ma, već is klju čivo<br />
na osno vu is ku stva i ljud ske eksper<br />
ti ze, kao i di rekt nu po drš ku u sluča<br />
ju po tvr de da se in ci dent do go dio.<br />
U oba slu ča ja, ko ri snik mo že da<br />
iza be re re spon se mod MTR ti ma:<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Zaključak<br />
In ter cept X advan ced with EDR<br />
je pro iz vod za zaš ti tu rad nih sta nica<br />
i ser ve ra od po zna tih i ne po znatih<br />
pret nji ko riš će njem ši ro ke pa le te<br />
teh ni ka, teh no lo gi ja i me to da, kao i<br />
fo ren zič ki uvid u de ša va nja i de tekci<br />
ju sum nji vih ak tiv no sti (EDR), a na<br />
osno vu ko jih ad mi ni stra tor pred u zima<br />
da lje ko ra ke.<br />
MTR je ser vis ko ji na do pu nju je<br />
rad se cu rity ad mi ni stra to ra (standard<br />
ser vi ce le vel), ili ga čak za menju<br />
je i na di la zi (advan ced ser vi ce level).<br />
Tj. ser vis od go vo ra na pret nju od stra ne eks pert skog ti ma (hu man in tel li gen ce). Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Na putu ekonomije iskustva<br />
U kom pa ni ji Te le Gro up ka žu da po sve će no tra ga ju za op ti mal nim<br />
re še nji ma iza zo va sa vre me nog bi zni sa, kom bi nu ju ći teh no lo gi ju<br />
sa daš nji ce i naj bo lju prak su u im ple men ta ci ji sa vre me ne in frastruk<br />
tu re i na pred nih IT re še nja. Ka ko iz gle da ju ovi na po ri, ko ji su<br />
naj ve ći iza zo vi sa ko ji ma se kom pa ni ja su o ča va i ka ko vi de svo ju<br />
ulo gu u na stu pa ju ćoj eko no mi ji is ku stva is pri čao nam je Aleksan<br />
dar Vra to njić Gli go ri je vić, no vi di rek tor mar ke tin ga Te le Gro up<br />
si ste ma.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Te le Gro up je kre nuo kao firma<br />
ko ja se ba vi pru ža njem usluga<br />
kon sal tin ga, pro jek to va nja, izgrad<br />
nje i in te gra ci je in fra struktu<br />
ra na me nje nih pre no su go vo ra,<br />
po da ta ka i sli ke (tri ple play). Danas<br />
je, me đu tim, po lje va šeg delo<br />
va nja ve o ma ši ro ko. Na ko ji način<br />
se u kom pa ni ji od re đu je u kom<br />
prav cu će po slo va nje da ide i koje<br />
će te no ve seg men te da otvo ri te?<br />
Tru di mo se da ima mo dvo go diš<br />
nje i pe to go diš nje pla no ve ko ji se<br />
re vi di ra ju u skla du sa tren do vi ma u<br />
in du stri ja ma ko ji ma se ba vi mo. Neka<br />
da kad ula zi te u no ve stva ri i nemate<br />
prethodne merljive rezultate na<br />
osno vu ko jih pla ni ra te, on da to či ni te<br />
osla nja ju ći se na is ku stvo. Zbog toga<br />
veliki deo našeg posla predstavlja<br />
is tra ži va nje no vih tr žiš ta, teh no lo gija,<br />
part ne ra i po slov nih mo de la i ja ko<br />
nam je va žno da po sto ji si stem ski pristup<br />
tome. Sve aktivnosti koje se vrše<br />
na tom polju polaze prvenstveno od<br />
raz u me va nja re al nih po tre ba na ših<br />
ko ri sni ka. Na rav no, ide je va lja re a li zova<br />
ti, jer bez re a li za ci je one ne zna če<br />
niš ta. Me nadž ment je umet nost mogu<br />
ćeg, a ovaj deo od ide je do re a li zaci<br />
je za vi si od do br og upra vlja nja ljudi<br />
ma i pro ce si ma.<br />
U ovom no vom sve tu ne ke stva ri se<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
mo žda mo gu ra di ti ta ko što će te ko pira<br />
ti tu đe ide je ili ne ke us peš ne poslov<br />
ne mo de le, ali ako ho će te da<br />
na pra vi te raz li ku na tr žiš tu, po treban<br />
vam je me ha ni zam u kom pa ni ji<br />
ko ji je u sta nju da ne pre kid no stvara<br />
no vu vred nost za ko ri sni ka nu deći<br />
iz no va i iz no va je din stve na re šenja.<br />
Tre ba se od va ži ti i ući u to, pogo<br />
to vo da nas ka da se tak mi či mo sa<br />
ce lim sve tom, a ne sa mo na svo joj<br />
ge o graf skoj du ži ni i ši ri ni. Za to mi<br />
po ku ša va mo da stvo ri mo neš to što<br />
je na še, au ten tič no, dru ga či je, ra čuna<br />
ju ći na sop stve no is ku stvo, krea<br />
tiv nost i zna nje. Otu da na še ćerke<br />
kom pa ni je, po put Gre en sof ta,<br />
Agrobytea, TG SEC-a, i još ne ke druge<br />
plat for me na ko ji ma tre nut no radi<br />
mo da bi smo ostva ri li ovaj va žan<br />
cilj.<br />
Nećemo da budemo<br />
pasivni posmatrači...<br />
Šta zapravo jednoj kompaniji kao<br />
što je Te le Gro up pred sta vlja naj veći<br />
iza zov? Prav na re gu la ti va, tr žiš no<br />
okru že nje, kon ku ren ci ja, pro na la ženje<br />
kva li tet nog ka dra ili neš to dru go?<br />
U IT in du stri ji ko joj pri pa da mo, svi<br />
se pr vo uhva te za pro ble ma ti ku kadra<br />
i to je na ša re al nost. Ako ho će te<br />
da ino vi ra te i ura di te neš to dru ga čije,<br />
naj va žni ji su vam lju di ko ji su ka dri<br />
da akvi zi ra ju od re đe na zna nja, da zau<br />
zmu ne ki no vi stav ili pri stup po slova<br />
nju. U tom smi slu, bit ka za ka dar je<br />
naj va žni ja bit ka na šeg do ba. Mi smo u<br />
po sled nje dve go di ne na pra vi li par inici<br />
ja ti va, po put na še „Aka de mi je za digi<br />
tal nu tran sfor ma ci ju“ ko ja je usmere<br />
na ka stu den ti ma dru ge go di ne fakul<br />
te ta, gde im pru ža mo plat for mu da<br />
rade na rešavanju realnih poslovnih<br />
iza zo va na ših ko ri sni ka. To se po ka zalo<br />
kao sjaj no is ku stvo za njih, a na ma<br />
je da lo ve tar u le đa da gra di mo mla de<br />
ka dr o ve ko ji će su tra po ten ci jal no bi ti<br />
deo na šeg ti ma. Od njih uči mo o navi<br />
ka ma no vih ge ne ra ci ja, što je iz u zetno<br />
bitno za dalji razvoj našeg biznisa.<br />
Ne dav no smo uve li i pro gram za<br />
raz voj ta le na ta ko ji se sim bo lič no zove<br />
„Te le Gro up zma je vi“. Pro gram traje<br />
go di nu da na i na me njen je za po sleni<br />
ma iz raz li či tih or ga ni za ci o nih ce li na.<br />
Dok je ono pr vo se lek ci ja stu de na ta,<br />
ovo je se lek ci ja za po sle nih. Oni kroz<br />
taj program treba da steknu dodatna<br />
zna nja za ko ja sma tra mo da će im biti<br />
neo p hod na za ne ku va žnu po zi ci ju<br />
ko ja ih če ka u bu duć no sti.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Te le Gro up je i član raz li či tih privred<br />
nih udru že nja, od NA LED-a,<br />
Ame rič ke pri vred ne ko mo re, pre ko<br />
Pri vred ne ko mo re Sr bi je, do Ini ci ja tive<br />
Di gi tal na Sr bi ja. I u okvi ru njih naši<br />
lju di se an ga žu ju kao men to ri na<br />
broj nim pro jek ti ma i ne se bič no posve<br />
ću ju svo je vre me ka ko bi po di gli<br />
ni vo zna nja, ne sa mo lju di ko ji su poten<br />
ci jal no na ši ko ri sni ci, ne go mo žda<br />
i na ši part ne ri su tra, a sve u na me ri<br />
da do pri ne se mo raz vo ju ce lo kup nog<br />
pri vred nog okru že nja. Ka ko se ba vimo<br />
raz li či tim in du stri ja ma i teh nolo<br />
gi ja ma, uvi đa mo da po sto je ne ke<br />
sjaj ne ini ci ja ti ve ko je se spro vo de na<br />
ni vou dr ža ve, ko je omo gu ća va ju da<br />
se su tra ra di lak še i br že, ali da, na žalost,<br />
ima i mno go to ga što ko či. Mi se<br />
tru di mo da ne bu de mo pa siv ni posma<br />
tra či, već upra vo kroz po me nu ta<br />
udru že nja da je mo pred lo ge ka ko da<br />
se za kon ske re gu la ti ve uskla de sa real<br />
nim sta njem na tr žiš tu da bi svi ma<br />
bi lo bo lje – i pri vre di i dr ža vi.<br />
Dugi niz godina pratimo rad vaše<br />
kom pa ni je i sa mi smo se uve rili<br />
da mno go pa žnje po kla nja te zapo<br />
sle ni ma. Tu su raz ne sti mu lacije,<br />
edukacija zaposlenih i druge<br />
interesantne stvari. Kada neko sa<br />
stra ne uđe u Te le Gro up ima ne pode<br />
lje ni ose ćaj kao da je ušao u jako<br />
ener get sko po lje. Šta je iz vor vaše<br />
ener gi je?<br />
Od u vek smo ga ji li po ro dič ni am bijent<br />
u smi slu pri stu pač no sti me nadžmen<br />
ta. Kom pa nij ska kul tu ra je ta kva<br />
d a s e u t ok u p auz e l j ud i m eđ us o -<br />
b no dru že bez ob zi ra na to da li je neko<br />
di rek tor ili sa rad nik u ne koj or ga niza<br />
ci o noj ce li ni. Mi stvar no iz gleda mo<br />
kao ku ća i ne gu je mo taj po ro dič ni<br />
duh. Ni smo te ra li mo du da poš topo<br />
to, kao mno ge IT kom pa ni je, uvede<br />
mo „open spa ce“ kon cept, gde ljudi<br />
se de u istom pro sto ru sa slu ša lica<br />
ma i ni ko ni sa kim ne raz go va ra.<br />
Na rav no, kao i sva ki pro fe si o nal no<br />
ure đen si stem ima mo pod ra zu me vana<br />
pra vi la i pro ce du re, ali či ni mi se<br />
da smo naš li pra vu me ru u to me i da<br />
je upra vo ta po ro dič na ener gi ja ono<br />
po če mu nas lju di pre po zna ju.<br />
U kom pa ni ji Te le Gro up su se od samog<br />
po čet ka raz dva ja le funk ci je profe<br />
si o nal nog upra vlja nja i vla snič ke<br />
struk tu re, i to je neš to što se i da nas<br />
pod ra zu me va. Ia ko smo po ro dič na<br />
fir ma, ne gu je mo prin cip da udeo u<br />
vla sniš tvu ne zna či nu žno da ste i naji<br />
de al ni ji kan di dat za ne ko rad no mesto.<br />
Po zi ci ja se sti če zna njem, lič nim<br />
za la ga njem, us pe si ma i pre đaš njim<br />
is ku stvom. Ko je ne za slu žu je, taj je i<br />
ne do bi ja. Ta ko da vi še li či mo na nemač<br />
ku ne go na ita li jan sku po ro di cu. :)<br />
Ljudi treba da znaju<br />
šta im je posao<br />
Ne dav no ste po sta li CMO Te le<br />
Gro u pa. Na toj po zi ci ji ste na sle di li<br />
osobu koja je dala izuzetan doprinos<br />
za da naš nji uspeh kom pa ni je<br />
– Di a nu Gli go ri je vić. Šta ste na u čili<br />
od nje, a šta će te ra di ti dru ga či je?<br />
Ovo pi ta nje se, po me ni, svo di na<br />
te mu raz li či tih ge ne ra ci ja i dru ga či jeg<br />
pri stu pa upra vlja nja pro ce si ma i ljudi<br />
ma. Ka ko nas knji ge uče, osnovna<br />
raz li ka iz me đu pred u zet nič kog<br />
i korporativnog pristupa radu je što<br />
ste ne ka da do no si li od lu ke, iz među<br />
osta log, i na ba zi in tu i ci je, a sad<br />
do no si te od lu ke na osno vu suš tinskog<br />
po zna va nja svo jih ko ri sni ka.<br />
Reč je o pri stu pu ko ji u cen tar pažnje<br />
sta vlja ko ri sni ka, što je po men<br />
i p r im a rn a r a zl ik a i zm eđ u p r eđ a -<br />
šnjeg i sadašnjeg pristupa radu.<br />
Us pe si ko je smo do sa da po sti zali<br />
na tr žiš tu re zul tat su si ner gi je top<br />
me nadž men ta, ko ji je obez be dio jasne<br />
ci lje ve i pra vac ku da že li mo da<br />
ide mo, i svih ce li na u si ste mu, gde je<br />
mar ke ting uvek bio taj ko ji je gle dao<br />
una pred i do pri no sio da se svi me hanizmi<br />
sistema upogone kako bismo<br />
stigli tamo gde smo zamislili.<br />
Ono na šta će mo ubu du će sta viti<br />
fo kus je re de fi ni sa nje ci lje va i uspostavljanje<br />
efikasnijih mehanizama<br />
za merenja rezultata. Suština je da se<br />
za po sle ni mno go bo lje i kom for nije<br />
ose ća ju ka da ja sno vi de re zul ta te<br />
svog ra da, a ne da se to is klju či vo bazi<br />
ra na ne či joj tu đoj pro ce ni. Ra di ćemo<br />
i na to me da kom pa nij ske ci lje ve,<br />
mi si ju, vi zi ju i vred no sti ja sno pre nese<br />
mo za po sle ni ma, ka ko bi ti mo vi i<br />
po je din ci, sva ko u svom do me nu, na<br />
naj bo lji mo gu ći na čin do pri ne li re a liza<br />
ci ji po slov nih za mi sli.<br />
Me ni je ja ko va žno da lju di shvate<br />
šta je nji hov po sao i da me nadžment<br />
ni je taj ko ji tre ba da im ka že kako<br />
da ra de. Me nadž ment tre ba da jasno<br />
pre ne se šta su ci lje vi, a na profe<br />
si o nal ci ma je da lje da ka žu na ko ji<br />
na čin pla ni ra ju da ih ostva re. Pro sto,<br />
ja ne mogu biti najpametniji u sobi.<br />
Ako sam naj pa met ni ji, on da sam u<br />
pogrešnoj sobi.<br />
Korisnik je kralj<br />
Sigurni smo da i TeleGroup prolazi<br />
kroz pro ces pre o bra ža ja pri stu pa<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
poslovanju, odnosno kroz digitalnu<br />
transformaciju. Kompanija se danas<br />
ba vi sve o bu hvat nim raz vo jem re šenja<br />
za svo je kli jen te sa iz ra že nim customer<br />
centric pristupom. Kako vidite<br />
svo je me sto u na stu pa ju ćoj ekono<br />
mi ji is ku stva?<br />
Proš le go di ne smo for mi ra li Te le Group<br />
In no va tion tim. Reč je o po slov nim<br />
konsultantima koji ne sede negde u<br />
svo joj kan ce la ri ji i „iz miš lja ju to plu vodu“<br />
po ku ša va ju ći da na met nu stva ri tržiš<br />
tu, već baš su prot no. Mi smo raz vili<br />
sop stve nu me to do lo gi ju ko ja se poka<br />
za la us peš na u prak si, kroz ko ju zajed<br />
no sa na šim ko ri sni ci ma ana li zi ra mo<br />
re al ne pro ble me ko ji ko če nji hov raz<br />
voj i pro na la zi mo re še nja, bi lo da je u<br />
pi ta nju raz voj ne kog no vog pro iz voda,<br />
uslu ge ili no vog po slov nog mo dela.<br />
Ovaj seg ment bi zni sa nam omo guća<br />
va ne sa mo da po mog ne mo na šim<br />
ko ri sni ci ma, već da i sa mi ra di mo bo lje.<br />
Ka da je u pi ta nju „cu sto mer-cen tric“<br />
pri stup u okvi ru mar ke tin ga kao or gani<br />
za ci o ne ce li ne, ko ri sni ci su ti ko ji dik<br />
ti ra ju tem po, in spi ri šu nas da bu de mo<br />
još kre a tiv ni ji i uti ču na pla no ve u Sr biji,<br />
Bo sni i He r ce go vi ni, Cr noj Go ri, Slove<br />
ni ji i Ne mač koj. Oni su naj me ro davni<br />
ji da pro ce ne da li im do no si mo vrednost<br />
i da li do bro ra di mo svoj po sao. To<br />
su ne ke ini ci ja ti ve i raz lo zi zaš to marke<br />
ting ra di na ovaj na čin i zaš to pru ža<br />
po drš ku, ali i pred vo di ceo si stem.<br />
Mi kao or ga ni za ci o na je di ni ca ni smo<br />
nu žno ve za ni za jed nu re gi ju, već po kri vamo<br />
ši re ge o graf sko tr žiš te i usme re ni smo<br />
na raz li či te in du stri je. Sva ka ta tr žiš na verti<br />
ka la ima svo je spe ci fič no sti, a sva ki ko risnik<br />
unu tar nje raz li či te pro ble me. Ključ no<br />
je da sa tim ko ri sni ci ma raz go va ra ju ljudi<br />
sa domenskim znanjem kako bismo<br />
mo gli da im pru ži mo opi plji vu vred nost.<br />
TeleGroup se izdvojio i kada je u<br />
pi ta nju druš tve no od go vor no po slova<br />
nje. Šta bi ste is ta kli kao va še najva<br />
žni je ak tiv no sti na tom po lju?<br />
Društveno odgovorno poslovanje je<br />
in te gral ni deo na še po slov ne stra te gije.<br />
Ako je sa mo na ma do bro, a vi di mo<br />
da se druš tvo ko me pri pa da mo sporo<br />
raz vi ja, niš ta ni smo ura di li. Za to smo<br />
se po ve za li sa raz li či tim or ga ni za ci jama<br />
i po dr ža va mo ini ci ja ti ve iz do mena<br />
pred u zet nič kog obra zo va nja, na u<br />
ke, in klu zi je druš tve no ugro že nih grupa,<br />
spor ta, kul tu re i umet no sti ne samo<br />
u Sr bi ji već i na osta lim tr žiš ti ma<br />
gde poslujemo.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Proš le go di ne smo do bi li na ci o nal nu<br />
na gra du za druš tve no od go vor no poslo<br />
va nje „Đor đe Vaj fert” ko ju do de ljuje<br />
Privredna komora Srbije. Ovo nam je<br />
iz u zet no va žna po tvr da da smo na dobrom<br />
pu tu da po dig ne mo pred u zetnič<br />
ko obra zo va nje u Sr bi ji na no vi ni vo.<br />
Mi pet go di na za re dom ra di mo za jed<br />
no sa me đu na rod nom or ga ni za ci jom<br />
Do stug nu ća mla dih na im ple men taciji<br />
globalnog programa preduzetnič<br />
kog obra zo va nja za de cu sred njoš<br />
kol skog uz ra sta. Us pe li smo da podig<br />
ne mo svest no vih ge ne ra ci ja da je<br />
IT neo dvo ji vi deo bi zni sa i da pro budi<br />
mo u nji ma glad za ino va ci ja ma i auten<br />
tič nom pred u zet nič kom ini ci ja tivom.<br />
Je dva če ka mo da vi di mo šta će<br />
ove go di ne „Uče nič ke kom pa ni je“ iz<br />
Sr bi je ura di ti na Evrop skom tak mi če nju.<br />
Da naš nje kom pa ni je se na la ze pred<br />
broj nim iza zo vi ma. Po pred vi đa nji ma<br />
ana li ti čar skih kom pa ni ja ve ći na fir mi<br />
ko je ne us pe ju da se tran sfor mi šu neće<br />
mo ći da pre ži ve u na red nih de setak<br />
go di na. O če mu one mo ra ju da raz<br />
miš lja ju i šta su, po va šem miš lje nju,<br />
pr vi ko ra ci ko je bi mo ra le da na pra ve?<br />
To je mo žda jed na od pri mar nih<br />
stva ri na ko je sta vlja mo ak ce nat ka da<br />
go vo ri mo o to me šta mi u po slov nokon<br />
sul tant skom smi slu ra di mo. Da kle,<br />
mi na šim ko ri sni ci ma omo gu ća va mo<br />
da naprave prvi korak u razumevanju<br />
se be i svih koč ni ca u tre nut nom na či nu<br />
ra da. Da ću vam jed no sta van pri mer.<br />
Ko ri snik je iz in du stri je osi gu ra nja, hoće<br />
da uve de nov pro iz vod u svoj portfo<br />
lio i tre nut no se ba vi osna ži va njem<br />
s voj e m rež e k ako b i , k ad a t a j p roiz<br />
vod bu de pla si ran na tr žiš te, ko ri snici<br />
ima li ko me da se obra te. Me đu tim,<br />
ka da ih pi ta mo ka ko su kre i ra li proiz<br />
vod, ka ko su doš li do za ključ ka da<br />
re ša va ju re al ne pro ble me i ko jih kori<br />
sni ka, nji hov od go vor se svo di na to<br />
da su vi de li da se u ne koj dru goj zemlji<br />
ra di na ta kvom pro iz vo du, pa su<br />
od lu či li i oni da ga po nu de.<br />
I tu le ži ključ pro ble ma na ko ji na i lazi<br />
mo kod kom pa ni ja u naj ve ćem broju<br />
slu ča je va. Lju di su vi de li da se ne gde<br />
neš to ra di, pod ra zu me va ju da će to<br />
funk ci o ni sa ti i ov de, i od mah kre ću da<br />
se bave operativom. Mi slabo razmiš<br />
lja mo svo jim gla va ma i ret ko se „drzne<br />
mo“ da ka že mo da mo žda ti ne ki<br />
ta mo ni su pa met ni ji. A u Sr bi ji i re gi o<br />
nu ima mnogo pametnih i sposobnih<br />
lju di. Zaš to ne ko ri sti mo taj po ten cijal?<br />
Zaš to je sve što do đe sa stra ne dobro,<br />
a pod ce nju je mo do ma ću pa met?<br />
Mi slim da se ra di o manj ku sa mo po u<br />
zda nja i, s dru ge stra ne, na še druš tvo<br />
ne sme da se uhva ti u koš tac sa ri zikom<br />
i preuzme odgovornost.<br />
Da kle, pr vi ko rak ko ji kom pa ni je<br />
mo ra ju da na pra ve u pro ce su tran sforma<br />
ci je je ste da do bro raz u me ju svo je<br />
korisnike i njihove stvarne probleme.<br />
Ta ko đe, da raz u me ju da ne po stoji<br />
„jed no re še nje za sve“ i da pu ko kopiranje<br />
poslovnih modela sa drugih<br />
tr žiš ta ni je me ra odr ži vog po slo vanja<br />
u digitalnoj ekonomiji. Suština je<br />
da pri la go di te po nu du raz li či tim tržiš<br />
nim seg men ti ma, a da teh no lo gi ju<br />
posmatrate kao samo jedan od alata<br />
ko ji će vam omo gu ći ti da br že i efi kasni<br />
je do đe te do ci lja. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
<strong>BRENDOVI</strong> I TRENDOVI<br />
Znanje i iskustvo<br />
u slu žbi dru gih<br />
Digitalna transformacija, apsolutni poslovni trend u koji sve<br />
kompanije teže da se uklope, zahvatila je sve industrije i na<br />
našem tržištu. Svesna činjenice da preduzeća koja ne obave<br />
ovaj za savremeno poslovanje neophodan proces, odnosno<br />
koja ne uspeju da se na pravi način i u pravo vreme transformišu,<br />
neće moći da izdrže tržišnu utkamicu, kompanija TO-NET<br />
kvalitetnim rešenjima za telemetriju i daljinsko upravljanje u<br />
oblasti distribucije prirodnog gasa pomaže svojim partnerima<br />
u sek to ru ener ge ti ke da idu u ko rak sa sve tom i pro me ne mo del<br />
poslovanja.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Kom pa ni ja TO-NET je osnova<br />
na u apri lu dav ne 2004.<br />
go di ne u No vom Sa du.<br />
Sam po če tak nje nog ra da ka rak teri<br />
šu po slo vi pri me re ni sta nju i stepe<br />
nu raz vo ja do ma ćeg tr žiš ta u tom<br />
tre nut ku, ko je se već ne ko li ko go dina<br />
opo ra vlja lo od po sle di ca blo kada<br />
i eko nom ske re ce si je. To su mahom<br />
bi li po slo vi pro da je in for matič<br />
ke opre me, soft ve ra i har dve ra,<br />
kao i pru ža nje IT uslu ga i edu ka cije.<br />
U ovom periodu, ko ji tra je sve do<br />
2008. go di ne, kom pa ni ja je ste kla<br />
do volj no is ku stva, re fe ren ci i zna nja<br />
ko ji su joj omo gu ći li da na pra vi znača<br />
jan is ko rak ka kom plek sni jem poslo<br />
va nju ko je će do ne ti no ve vredno<br />
sti i na tr žiš te iz ba ci ti no va re še nja<br />
i pro iz vo de.<br />
Na red na go di na je bi la pre sud<br />
na za TO-NET, jer su kre nu li sa projek<br />
to va njem i raz vo jem soft ver skih<br />
re še nja „ER Vi KO“,“ INIS“ (In fra struktur<br />
ni In for ma ci o ni Si stem), „Vir tu el ni<br />
šal ter“ i dru gih. Ova fa za po slo va nja<br />
je ka rak te ri stič na i po do br oj sa radnji<br />
sa fa kul te tom Teh nič kih na u ka u<br />
No vom Sa du.<br />
Tre ća fa za ra da po či nje 2014. godi<br />
ne i tra je do da nas. U ovom pe rio<br />
du raz vi ja se TO-NET-ov naj va žniji<br />
pro iz vod - „Mer na plat for ma za<br />
gas“, i pro jek tu je se ne ko li ko hardver<br />
skih ure đa ja, kao što je, na primer,<br />
INIT 50. Ta ko đe, ra di se in te<br />
gra ci ja opre me i si ste ma raz li či tih<br />
pro iz vo đa ča sa soft ver skim re šenji<br />
ma ko je je TO-NET pro iz veo. U<br />
ovom pe ri o du za po če ta su in te zivna<br />
part ner stva sa do ma ćim i stranim<br />
fir ma ma.<br />
Zna nje upa ko va no<br />
u sve o bu hvat na re še nja<br />
Sko ro 80% TO-NET-ovih re sur sa<br />
usme re no je na sek tor pri rod nog<br />
ga sa i kom pa ni ja je da nas ap so lut<br />
no pre po zna tlji va po svo jim softver<br />
skim i har dver skim re še nji ma<br />
na me nje nim upra vo ovom sek to ru.<br />
Me đu tim, nji hov bo ga ti port fo lio<br />
sa dr ži i pro iz vo de dru ge na me ne,<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
TO-NET je kom pa ni ja ko ja je fo ku si ra na na raz voj, im ple men ta ci ju i odr ža va nje in for ma ci o nih si ste ma.<br />
Naj zna čaj ni je ICT re še nje ko je su raz vi li i im ple men ti ra li je INIS – IN fra struk tur ni In for ma ci o ni Si stem.<br />
Na me njen je di stri bu te ri ma pri rod nog ga sa, to pla na ma, elek tro di stri bu ci ji, te le ko mu i odr ža va nju dru gih<br />
in fra struk tur nih si ste ma (pu te vi, da le ko vo di, ce vo vo di, ka blo vi, …)<br />
Po red INIS-a raz vi li su i im ple men ti ra li i INIS SCA DA - si stem za nad zor, da ljin sko me re nje, ob ra du ala r ma<br />
i vi zu e li za ci ju.<br />
pa se TO-NET-ovi pro zvo di mo gu<br />
po de li ti u tri ce li ne. Pr va i naj veća<br />
ce li na ob u hva ta, na rav no, grupu<br />
pro iz vo da za pri rod ni gas, softver<br />
ska re še nja i har dver sku opremu.<br />
Tu je zatim rešenje za evi denci<br />
ju rad nog vre me na i kon tro lu<br />
pri stu pa za po sle nih, dok tre ću celi<br />
nu či ne spe ci ja ni pro iz vo di koji<br />
se ra de po na rudž bi ni, kao što<br />
je An dr oid apli ka ci ja za mo bil ne<br />
te le fo ne ko ja re ša va op ti mi za ci ju<br />
iti ne re ra za poš ta re, a ko ju da nas<br />
ko ri sti oko dve i po hiljade poš tara<br />
u Sr bi ji.<br />
Ko ri sni ci<br />
Da nas pre ko sto kom pa ni ja ko risti<br />
„TO-NET-ove“ pro iz vo de i re šenja.<br />
Naj ve ći broj njih ko ri sti ER Vi<br />
KO re še nje za kon tro lu rad nog vreme<br />
na i pri stu pa na po slu.<br />
Me đu pet na e stak pro iz vo da i reše<br />
nja TO-NET-a po seb no se is tiče<br />
soft ver sko-har dver sko re še nje<br />
„Mer na plat for ma za gas“ ko je ovu<br />
kom pa ni ju iz dva ja od kon ku ren cije<br />
na tr žiš tu.<br />
Tri naj ve ća i naj zna čaj ni ja ko ri snika<br />
TO-NET-ovih re še nja su DP No vi<br />
Sad - gas, JP Sr bi ja gas i GA-MA AD<br />
iz Sko plja.<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi
Mer na plat for ma ob u hva ta ce lo ku pan har dver i soft ver po tre ban za pri jem, pri ka zi va nje, evi den ti ra nje i ar hivi<br />
ra nje oči ta va nja me ri la sa GMRS, MRS i KMRS, kao i za stavlјanje ovih in for ma ci ja na ras po la ga nje dru gim<br />
po slov nim si ste mi ma i eks ter nim ko ri sni ci ma. Mer na plat for ma pret sta vlja po se ban si stem ko ji ima cen tra lizo<br />
va nu ba zu po da ta ka (cen tral no po hra nji va nje i ču va nje ori gi nal nih mer nih in for ma ci ja – ne mo di fi ko va ne,<br />
ne pre ra đe ne i pret hod no ne po hra nji va ne). To je po uz dan (re dun dant nost, ras po lo ži vost, be kap) i zaš ti ćen<br />
si stem (au to ri zo van pri stup, in te gri tet po da ta ka…) ko ji ima in ter fej se pre ma dru gim po slov nim si ste mi ma.<br />
Ši ro ka pa le ta pro iz vo da<br />
i re še nja<br />
Re še nja za gas ove kom pa ni je pokri<br />
va ju sve pro ce se, od upra vlja nja<br />
ga so vo dom i da ljin skog me re nja<br />
pro to ka ili po troš nje pri rod nog gasa,<br />
do iz veš ta va nja naj vi šeg me nadžmen<br />
ta.<br />
Po red ovih, raz vi je na su i re še nja<br />
za kon tro lu rad nog vre me na i kon <br />
tr o lu pri stu pa u kla sič noj ra ču nar skoj<br />
va ri jan ti, za desk top i mo bil ne uređa<br />
je, gde prak tič no te le fon ili ta blet<br />
po sta je ER Vi KO vir tu el ni ter mi nal.<br />
Pu to kaz dru gi ma<br />
Kao što je to do bro pri me tio i na<br />
jed noj od re dov nih go diš njih konfe<br />
ren ci ja TO-NET-a re kao Mi lan Šola<br />
ja, pred sed nik Voj vo đan skog ICT<br />
kla ste ra, kom pa ni je po put TO-NET-a<br />
su pra vi pi o ni ri ko ji po ka zu ju put i<br />
na čin na ko ji se do ma ćom pa meću<br />
mo gu obez be di ti re še nja ko ja su<br />
na me nje na ne sa mo do ma ćim kompa<br />
ni ja ma i do ma ćoj pri vre di, ne go<br />
s u ko nk ur e n tn a i n a s v e ts ko m t rž i-<br />
š tu. Io<br />
I<br />
<strong>SPECIJAL</strong>NO IZDANJE :: Brendovi i trendovi