IO 197 PDF
Internet ogledalo, Business & Technologies Magazine #197
Internet ogledalo, Business & Technologies Magazine #197
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
• Broj <strong>197</strong>•<br />
Check Point:<br />
Predviđanja o sajber bezbednosti za<br />
narednu godinu<br />
Studija slučaja:<br />
Da li blockchain tehnologija može uneti<br />
revoluciju u industriju putovanja?<br />
Zaštita privatnosti:<br />
Izazov za Google i njegove korisnike<br />
ISSN 1821 - 4169<br />
www.internetogledalo.com<br />
www.ogledalo.rs
吀 甀 爀 椀 稀 愀 洀 猀 愀 最 氀 攀 搀 愀 渀 椀 稀 爀 愀 稀 氀 椀 椀 椀 栀 甀 最 氀 漀 瘀 愀
Uvodnik<br />
Zoran Kovačević<br />
Današnji hiperpovezani svet stvara više mogućnosti za sajber kriminalce,<br />
a svako IT okruženje je potencijalna meta. Priznajući da je,<br />
kao što kaže stara izreka, lako znati koji je pravi put akcije nakon što<br />
se nešto desi, ali je mnogo teže predvideti budućnost, CheckPoint<br />
ipak podseća da je gledajući razvoj bezbednosti u poslednjih nekoliko<br />
godina moguće predvideti šta će se najverovatnije dešavati u sajber<br />
pejzažu u narednih dvanaest meseci, te na kompanijskom blogu<br />
daje ključne bezbednosne i povezane trendove za koje očekuje da se<br />
vide tokom 2020. godine u dva odeljka: trendovi vezani za geopolitičku<br />
situaciju na visokom nivou i trendovi u vezi sa tehnologijom.<br />
PreciseSecurity.com, veb sajt koji se fokusira na dnevno ažuriranje<br />
saznanja o računarskim pretnjama i deli informacije o efikasnim rešenjima<br />
za njihovo uklanjanje, u prilogu koji potpisuje Justinas Baltrušaitis,<br />
bavi se nešto drugačijim pogledom na zaštitu privatnosti podataka<br />
posmatrajući je kroz prizmu traženje podataka korisnika Goo<br />
gla od stra ne vla da, ko je je po nji ho vim sa zna nji ma do sti glo no vi<br />
rekord u 2019. godini. Broj zahteva za dobijanje korisničkih podataka<br />
sa Googlea od strane vlada širom sveta pokazuje da podaci koje<br />
upotrebljavaju pojedinci postaju sve važniji. Top tri zemlje koje traže<br />
podatke od Googlea su SAD, Nemačka i Indija.<br />
Pre dvadeset pet ili trideset godina, putovanje sa jednog kraja na<br />
drugi kraj Nemačke podrazumevalo je korišćenje papirnih karata i<br />
odvojenih cena vozarina. Na primer, morali ste da kupite jednu kartu<br />
za voz na stanici, zatim metro kartu za vožnju podzemnom železnicom<br />
U-Bahn u gradu i, konačno, morali ste da platite kartu za vožnju<br />
autobusom do vaše krajnje destinacije. Danas živimo u digitalnom<br />
svetu gde većina ljudi svoje planove vezane za putovanja realizuje<br />
online. Zašto onda putnici još uvek nemaju besprekorno, jedinstveno<br />
digitalno iskustvo kupovine karata za različite vidove transporta?<br />
Da li blockchain tehnologija može uneti revoluciju u industriju putovanja,<br />
pogledajte u istoimenom tekstu preuzetom sa našeg najnovijeg<br />
potrala Turizmarium.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Impressum<br />
Kompanija Check Point Software Technologies<br />
Ltd, svetski lider u obezbeđenju na<br />
internetu, obezbeđuje klijentima beskompromisnu<br />
zaštitu protiv svih vrsta pretnji,<br />
smanjuje kompleksnost bezbednosti i snižava<br />
ukupne troškove vlasništva. Check Point je<br />
pionir industrije sa Firewall-1 i svojom patentiranom<br />
stateful inspection tehnologijom.<br />
Danas, Check Point nastavlja da razvija inovacije<br />
zasnovane na Software Blade arhitekturi,<br />
pružajući korisnicima fleksibilna i jednostavna<br />
rešenja koja se mogu u potpunosti prilagođavati<br />
tačnim i bezbedonosnim potrebama<br />
svake organizacije.<br />
Internet ogledalo<br />
Izdavač<br />
Internet ogledalo, Društvo sa ograničenom odgovornošću za promet intelektualnih usluga,<br />
Beograd - Zemun, Gradski park 2,<br />
t.r. 145-7386-30 (Marfin Bank A.D.)<br />
Adresa redakcije<br />
Zemun, Gradski park 2 (Hala "Pinki")<br />
Direktor, glavni i odgovorni urednik<br />
Zoran Kovačević<br />
zoran@internetogledalo.com<br />
Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika<br />
Vesna Kovačević<br />
vesna@internetogledalo.com<br />
Video & Editing: Veljko Kovačević<br />
veljko.kovacevic@internetogledalo.com<br />
Naučni savet<br />
Nikola Marković, prof. dr Milorad Ivković, prof. dr Mirjana Drakulić, mr Ratimir Drakulić, prof. dr Đorđe Paunović,<br />
dr Vojkan Vasković, prof. dr Radovan Bigović, prof. dr Božidar Radenković<br />
Saradnici<br />
Vladan Aleksić, Stevan Majstorović, Saša Milašinović, Dušan Katilović,<br />
Srđan Stević, mr Dejan Ilić, Dejan Protić, Sanja Milovanović, Marko Talijan,<br />
Mihajlo Pavlović, Aleksandar Jovanović, Vuk Stojsavljević, Katarina Delač,<br />
Kristina Delač, Nina Kovačević<br />
Kontakt<br />
Redakcija: redakcija@internetogledalo.com<br />
Marketing: marketing@internetogledalo.com<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
004<br />
INTERNET ogledalo : business &<br />
technologies magazine / glavni i odgovorni<br />
urednik Zoran Kovačević. - 1999, br. 1- .<br />
- Beograd (Gradski park 2) : Internet<br />
ogledalo, 1999- (Beograd : AMD Sistem). - 27<br />
cm<br />
Dostupno i na:<br />
http://www.ogledalo.rs - Mesečno<br />
COBISS.SR-ID 172229895<br />
6<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Generalni pokrovitelj Servisa<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Sadržaj<br />
Bezbednost i zaštita<br />
Check Point<br />
Predviđanja o sajber bezbednosti za narednu<br />
godinu<br />
čega će Check Point Software Technologies biti<br />
partner sa Svetskim ekonomskim forumom (World<br />
Economic Forum) kako bi unapredili i objedinili<br />
međunarodne napore za postizanje sajber<br />
bezbednosti.<br />
Kaspersky Lab<br />
Ne tako sigurna putovanja<br />
Priznajući da je, kao što kaže stara izreka, lako<br />
znati koji je pravi put akcije nakon što se nešto<br />
desi, ali je mnogo teže predvideti budućnost,<br />
CheckPoint ipak podseća da je gledajući razvoj<br />
bezbednosti u poslednjih nekoliko godina<br />
moguće predvideti šta će se najverovatnije<br />
dešavati u sajber pejzažu u narednih dvanaest<br />
meseci, te na kompanijskom blogu daje<br />
ključne bezbednosne i povezane trendove za<br />
koje očekuje da se vide tokom 2020. godine<br />
u dva odeljka: trendovi vezani za geopolitičku<br />
situaciju na visokom nivou i trendovi u vezi sa<br />
tehnologijom.<br />
Istraživanje kompanije Kaspersky, koje se<br />
odnosi na kampanju RevengeHotels koja je<br />
usmerena na sektor hotelijerstva, potvrdilo je<br />
da je preko dvadeset hotela u Latinskoj Americi,<br />
Evropi i Aziji bilo žrtva ciljanih malverskih<br />
napada, a veliki broj hotela širom sveta je<br />
potencijalno ugrožen. Podaci kreditnih kartica<br />
koji se skladište u administrativnom sistemu<br />
hotela, uključujući i one dobijene od onlajn<br />
turističkih agencija (OTAs), su pod rizikom da<br />
budu ukradeni i prodati kriminalcima širom<br />
sveta.<br />
Istraživanje<br />
Deca i internet<br />
Najava<br />
Check Pointovo partnerstvo sa Svetskim<br />
ekonomskim forumom<br />
Sajber sigurnost utiče na sve. Od banaka, preko<br />
škola, do potrošačkih proizvoda. Ova nova realnost<br />
zahteva strategije odbrane globalnih razmera, sa<br />
različitim i kreativnim glasovima za stolom, zbog<br />
Van kontrole<br />
XX6<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 96/97<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Blockchain<br />
Studija slučaja<br />
Fintech<br />
Predviđanja<br />
Da li blockchain tehnologija može uneti<br />
revoluciju u industriju putovanja?<br />
Primer DB Systela i IBM Blockchain<br />
tehnologije<br />
Podaci<br />
Zaštita privatnosti<br />
Rasprave koje će oblikovati Fintech<br />
dvadesetih godina ovog veka<br />
Vreme je godine kada stručnjaci iz različitih<br />
industrija, pa i bankarske, usmeravaju misli<br />
prema vodećim trendovima u godini koja<br />
dolazi. Međutim, Ron Shevlin, generalni<br />
direktor Fintech istraživanja u Cornerstone<br />
Advisorsu, ima nešto drugačiji pristup, te ide<br />
korak dalje i u tekstu objavljenom početkom<br />
decembra na sajtu Forbsa, ukazuje na to sa<br />
čime će se fintech industrija boriti tokom cele<br />
naredne decenije.<br />
Izazov za Google i njegove korisnike<br />
PreciseSecurity.com, veb sajt koji se fokusira<br />
na dnevno ažuriranje saznanja o računarskim<br />
pretnjama i deli informacije o efikasnim<br />
rešenjima za njihovo uklanjanje, u prilogu koji<br />
potpisuje Justinas Baltrušaitis bavi se nešto<br />
drugačijim pogledom na zaštitu privatnosti<br />
podataka posmatrajući je kroz prizmu traženja<br />
podataka korisnika Googla od strane vlada,<br />
koje je po njihovim saznanjima dostiglo novi<br />
rekord u 2019. godini.<br />
Računarske komponente<br />
Memorijski proizvodi<br />
Terabajt u džepu:<br />
industrija memorije nastavlja<br />
da probija nove granice<br />
Naše potrebe za memorijom veće su nego<br />
ikada do sada, a trend rasta ne prestaje...<br />
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 96/97<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong><br />
7
Bezbednost i zaštita<br />
Trendovi<br />
Pripremila: Vesna Kovačević<br />
vesna@internetogledalo.com<br />
Predviđanja<br />
o sajber bezbednosti<br />
za 2020. godinu<br />
Priznajući da je, kao što kaže stara izreka, lako znati koji je pravi put akcije nakon što se nešto desi,<br />
ali je mnogo teže predvideti budućnost, CheckPoint ipak podseća da je gledajući razvoj bezbednosti<br />
u poslednjih nekoliko godina moguće predvideti šta će se najverovatnije dešavati u sajber<br />
pejzažu u narednih dvanaest meseci, te na kompanijskom blogu daje ključne bezbednosne i<br />
povezane trendove za koje očekuje da se vide tokom 2020. godine u dva odeljka: trendovi vezani<br />
za geopolitičku situaciju na visokom nivou i trendovi u vezi sa tehnologijom.<br />
Tren do vi ve za ni<br />
za ge o po li tič ku si tu a ci ju<br />
CheckPointova globalna<br />
predviđanja u vezi sa sajber<br />
bezbednošću za 2020. godinu<br />
No vi saj ber „hlad ni rat” – Novi<br />
hladni rat se intenzivira i odvija<br />
se online kako zapadne i istočne sile<br />
sve više razdvajaju svoje tehnologije<br />
i obaveštenja. Tekući trgovinski<br />
rat između SAD-a i Kine i razdvajanje<br />
dve ogromne ekonomije je jasan<br />
znak. Sajber napadi će sve više<br />
biti korišćeni kao zamenski konflikti<br />
između manjih zemalja koje su finansirane<br />
i podržane od strane veli<br />
kih država koje žele da konsoliduju<br />
i prošire svoje sfere uticaja, kao što<br />
je viđeno u sajber operacijama protiv<br />
Irana koje su usledile nakon napada<br />
na naftna postrojenja u Saudijskoj<br />
Arabiji.<br />
La žne ve sti 2.0 na iz bo ri ma 2020.<br />
u SAD-u – Izbori u SAD-u 2016. godine<br />
su pokazali početak širenja lažnih<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
vesti na bazi veštačke inteligencije. Politički<br />
protivnici su postigli ogroman<br />
napredak stvarajući specijalne timove<br />
koji su kreirali i širili lažne priče kako<br />
bi potkopali podršku svojih oponenata.<br />
Uoči izbora 2020. možemo očekivati<br />
da vidimo pun efekat ovih aktivnosti:<br />
sigurno je da prekomorske grupe<br />
već implementiraju planove za pokušaj<br />
manipulisanja biračima na nedozvoljen<br />
način.<br />
Saj ber na pa di na ko mu nal nu i<br />
kri tič nu in fra struk tu ru će se i dalje<br />
po ve ća va ti – Komunalne kompanije<br />
i dalje su meta sajber napad<br />
a , š t o s e v i d e l o i z n a pa d a n a a m e r i-<br />
čke i južnoafričke komunalne kompanije<br />
2019. godine. U mnogim<br />
slučajevima kritična elektroenergetska<br />
i distributivna infrastruktura koriste<br />
staru tehnologiju koja je podložna<br />
iskorišćavanju na daljinu, jer njena<br />
nadogradnja podrazumeva rizik<br />
od zastoja i prekida u radu servisa.<br />
Države će morati da razmisle o radikalnom<br />
jačanju sajber odbrane svoje<br />
kritične infrastrukture.<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Glav ni ame rič ki bren do vi, ču vajte<br />
se – Kako tenzije između SAD i Irana<br />
nastavljaju da eskaliraju, videćemo<br />
porast sajber napada koji targetiraju<br />
poznate američke kompanije.Ovinapadi<br />
će se fokusirati na ometanje internet-facing<br />
servisa na koje se oslanjaju<br />
korisnici i zaposleni kompanija.<br />
Po ve ća no lo bi ra nje za sla blje nje<br />
re gu la ci je ko ja se od no si na privat<br />
nost – Kako se primenjuju novi<br />
propisi o privatnosti, postalo je jasno<br />
da većina organizacija, bez obzira<br />
na njihovu veličinu ili sektor, nije<br />
spremna da se efikasno bavi njima.<br />
Velike korporacije će ubrzati svoje<br />
napore lobiranja tražeći od vlada da<br />
olabave propise o privatnosti, posebno<br />
one koji pokrivaju brzo otkrivanje<br />
kršenja zakona i visinu novčanih<br />
kazni, kao što je ona od 228 miliona<br />
dolara određena British Airwaysu<br />
nakon njegovog prekršaja<br />
2018. godine.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
šćavanje ransomwarea je 2019. godine<br />
postalo jako usmereno protiv<br />
određenih kompanija, kao i lokalne<br />
vlasti i zdravstvenih organizacija.<br />
Napadači provode vreme prikupljajući<br />
obaveštenja o svojim žrtvama,<br />
da bi bili sigurni da mogu izazvati<br />
maksimalan poremećaj i da su<br />
otkupnine u skladu sa tim uvećane.<br />
Napadi su postali toliko štetni<br />
da je FBI ublažio svoj stav o plaćanju<br />
otkupnine: sada potvrđuje da će,<br />
u nekim slučajevima, preduzeća možda<br />
morati da procene opcije za zaštitu<br />
svojih akcionara, zaposlenih i<br />
klijenata.<br />
2. Phis hing na pa di pre ma šuju<br />
email – Iako email ostaje vektor<br />
napada broj 1, sajber kriminalci takođe<br />
koriste razne druge vektore<br />
napada da bi prevarili žrtve koje su<br />
naumili kako bi one odale lične informacije,<br />
kredencijale za logovanje<br />
ili čak poslale novac. Sve češće,<br />
phishing uključuje SMS tekstualne<br />
napade protiv mobilnih ili se koristi<br />
razmena poruka na društvenim<br />
mrežama i gaming platforme.<br />
4. Po rast saj ber osi gu ra nja –<br />
Osiguravači će prodavati više polisa<br />
osiguranja za preduzeća i vladine<br />
ustanove kao što su škole, bolnice i<br />
komunalna preduzeća. Osiguravajuće<br />
kompanije će nastaviti da upućuju<br />
vlasnike polisa da plaćaju otkupnine,<br />
pošto je to generalno jeftinije<br />
nego da se moraju oporaviti od<br />
ransomware napada. To će povratno<br />
dovesti do više napada i brzog rasta<br />
industrije sajber osiguranja. Međutim,<br />
isplate osiguranja nisu garantovane:<br />
pravna borba između prehrambenog<br />
giganta Mondeleza i<br />
njihovog osiguravača Zuricha i dalje<br />
traje. Mondelezov zahtev za osiguranjem<br />
od 100 miliona dolara nakon<br />
NotPetya ransomware napada 2017.<br />
Zurich je odbio, jer je tvrdio da je<br />
napad bio „neprijateljska ili ratna akcija<br />
u vreme mira ili rata”.<br />
Tren do vi u ve zi<br />
sa teh no lo gi jom<br />
CheckPointova tehnološka<br />
predviđanja o sajber<br />
bezbednosti za 2020. godinu<br />
1. Ci lja ni ran som wa re – Is ko ri-<br />
3. Na pa di mo bil nog mal wa rea<br />
se po ve ća va ju – U prvoj polovini<br />
2019. godine došlo je do porasta<br />
broja napada mobilnog banking<br />
malwarea za 50% u odnosu na<br />
2018. Ovaj malver može da ukrade<br />
podatke o plaćanju, kredencijale<br />
i novac sa bankovnih računa žrtava,<br />
a nove verzije su dostupne za<br />
široku distribuciju od strane svakog<br />
ko je spreman da plati programerima<br />
malwarea. Phishing napadi<br />
će takođe postati sofisticiraniji<br />
i efikasniji, mameći mobilne<br />
korisnike da kliknu na maliciozne<br />
veb linkove.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
5. Vi še IoT ure đa ja, vi še ri zi ka –<br />
Kako se 5G mreže razvijaju, upotreba<br />
povezanih IoT uređaja će se<br />
drastično ubrzati i značajno povećati<br />
ranjivost mreža na velike multivektorske<br />
sajber napade Generacije<br />
V. IoT uređaji i njihove veze sa<br />
mrežama i cloudom su i dalje slaba<br />
karika u bezbednosti: teško je<br />
postići vidljivost uređaja i oni imaju<br />
složene bezbednosne zahteve.<br />
Treba da imamo više holistički pristup<br />
IoT bezbednosti, uz kombinaciju<br />
tradicionalnih i novih kontrola<br />
da bismo zaštitili ove stalnorastuće<br />
mreže u svim industrijama i<br />
sektorima poslovanja. Nova generacija<br />
sigurnosti će se zasnivati na<br />
nano bezbednosnim agentima: mikro<br />
dodacima koji mogu da rade<br />
sa svakim uređajem ili operativnim<br />
sistemom u bilo kom okruženju,<br />
kontolišući sve podatke koji teku u<br />
uređaj i iz njega i pružajući alwaysonbezbednost.<br />
6. Obim po da ta ka se po ve ća va<br />
sa 5G – Širina opsega koji omogućava<br />
5G pokrenuće eksploziju broja<br />
povezanih uređaja i senzora. eHealth<br />
aplikacije će prikupljati podatke<br />
o stanju korisnika, servisi povezanih<br />
automobila će nadgledati kretanje<br />
korisnika, aplikacije pametnih<br />
gradova će prikupljati informacije o<br />
tome kako korisnice žive svoj život.<br />
Ovaj stalnorastući obim ličnih podataka<br />
će morati da bude zaštićen od<br />
upada i krađa.<br />
7. AI će ubr za ti bez bed no sne<br />
od go vo re – Većina bezbednosnih<br />
rešenja je bazirana na endžinima za<br />
detekciju izgrađenim na ljudskog<br />
logici, ali njihovo održavanje ažurnim<br />
za borbu protiv najnovijih pre-<br />
tnji širom novih tehnologija i uređaja<br />
je nemoguće raditi ručno. AI dramatično<br />
ubrzava identifikaciju novih<br />
pretnji i odgovore na njih, pomažući<br />
da se napadi blokiraju pre nego što<br />
se prošire nadaleko. Međutim, sajber<br />
kriminalci takođe počinju da koriste<br />
prednost istih tehnologija da bi<br />
im one pomogle da istraže mreže,<br />
pronađu ranjivosti i razviju malware<br />
evazivniji nego ikad.<br />
8. Bez bed nost br zi nom De vOpsa<br />
– Organizacije već pokreću većinu<br />
svojih radnih tokova u cloudu, ali nivo<br />
razumevanja obezbeđivanja clouda<br />
i dalje je nizak i bezbednost često<br />
kasni za cloud implementacijama,<br />
jer tradicionalne bezbednosne mere<br />
mogu da sputaju agilnost. Bezbednosna<br />
rešenja treba da se razvijaju u<br />
novu paradigmu fleksibilnih, na cloudu<br />
baziranih, otpornih arhitektura<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
koje isporučuju skalabilne bezbednosne<br />
usluge brzinom DevOpsa.<br />
9. Pred u ze ća pre o smiš lja va ju<br />
svoj cloud pri stup – Sve veće oslanjanje<br />
na infrastrukturu javnog clouda<br />
povećava izloženost preduzeća<br />
riziku neraspoloživosti, kao što<br />
je Google Cloud ispad u martu 2019.<br />
To će nagnati organizacije da osmot<br />
re s v o j p o s t o j e ć i d a t a c e n t a r i i m p l e -<br />
mentaciju clouda i da razmotre hibridna<br />
okruženja koja uključuju i privatni<br />
i javni cloud.<br />
Zna čaj bla go vre me nih<br />
upo zo re nja<br />
Još uvek nemamo koristi od naknadnog<br />
razumevanja da bismo pokazali<br />
s kojim pretnjama ćemo se suočiti<br />
2020. godine. Današnji hiperpovezani<br />
svet stvara više mogućnosti<br />
za sajber kriminalce, a svako IT<br />
okruženje je potencijalna meta: onpremise<br />
mreža, cloud, mobilni i IoT<br />
uređaji. Ali „ko je upozoren taj je naoružan”:<br />
koristeći napredno izveštavanja<br />
o pretnjama za ojačavanje objedinjenih<br />
sigurnosnih arhitektura,<br />
preduzeća svih veličina mogu se automatski<br />
zaštititi od napada koji dolaze,<br />
zaključuje se u tekstu. Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Bezbednost i zaštita<br />
Najava<br />
Kao novopridodati partner, Check<br />
Priprema: Redakcija<br />
redakcija@internetogledalo.com<br />
Check Pointovo partnerstvo sa<br />
Svetskim ekonomskim forumom<br />
Sajber sigurnost utiče na sve. Od banaka, preko škola, do potrošačkih proizvoda. Ova nova realnost<br />
zahteva strategije odbrane globalnih razmera, sa različitim i kreativnim glasovima za stolom,<br />
zbog čega će Check Point Software Technologies biti partner sa Svetskim ekonomskim forumom<br />
(World Economic Forum) kako bi unapredili i objedinili međunarodne napore za postizanje<br />
sajber bezbednosti.<br />
Svet ski eko nom ski fo rum je<br />
vodeća međunarodna organizacija<br />
za javnu-privatnu<br />
saradnju, koja okuplja lidere radi<br />
ob li ko va nja glo bal nih, re gi o nal nih<br />
i in du strij skih pro gra ma ra da. Fo rum<br />
se udružuje sa kompanijama koje su<br />
posvećene razvoju suštinskih rešenja<br />
za prevazilaženje ključnih izazova.<br />
Zajednička misija<br />
Za razliku od pretnji u prošlosti,<br />
savremeni sajber napadi pete i šeste<br />
generacije su multivektorski i polimorfni.<br />
Oni imaju moć alata za sajber<br />
ratovanje nacionalnih država, mogu<br />
se kretati bočno između vektora<br />
i površina napada i delovati masovno.<br />
Pošto svet postaje digitalizovaniji,<br />
sajber pretnje su se transformisale<br />
u vodeći globalni rizik – zbog čega<br />
u CheckPointu izražavaju uzbuđenje<br />
zbog saradnje sa Svetskim ekonomskim<br />
forumom na oblikovanju sigurnije<br />
budućnosti za svet.<br />
Point će se pridružiti Forumovim tehnološkim<br />
događajima širom sveta,<br />
uključujući Pedeseti godišnji skup<br />
(50th An nual Me e ting) koji će se<br />
održati od 21. do 24. januara 2020.<br />
u Davosu. Godišnji skup u Davosu<br />
okuplja lidere biznisa, vlada, međunarodnih<br />
organizacija, akademija, civilnog<br />
društva i mladih kako bi zajed<br />
no ra di li na po kre ta nju po zi tiv nih<br />
promena. Misija Foruma – poboljšanje<br />
stanja u svetu – upravlja dizaj<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
nom i razvojem ciljeva Godišnjeg sastan<br />
ka.<br />
Novi sajber<br />
„hladni rat“<br />
Tehnološki vendori će 2020. razgovarati<br />
na temu „Kako stvoriti globalni<br />
konsenzus o razvoju tehnologija<br />
Četvrte industrijske revolucije i<br />
izbeći ‘tenološki rat’”. Ovi razgovori<br />
su posebno pogodni za Check Point,<br />
pošto njihova globalna predviđanja<br />
o sajber bezbednosti za 2020<br />
prog no zi ra ju no vi saj ber “hlad ni<br />
rat”. Njihovi istraživači predviđaju da<br />
će sajber napadi sve više biti korišćeni<br />
kao proxy konflikti između manjih<br />
zemalja, finansirani i omogućeni<br />
od strane velikih država koje žele<br />
da konsoliduju i prošire svoje sfere<br />
uti ca ja.<br />
U službi pozitivnih<br />
promena<br />
Mi si ja Check Po in ta je od u vek bi la<br />
da učine internet sigurnim, a ova saradnja<br />
će im, kako veruju, omogućiti<br />
da uposle svoje jedinstvene istraživačke<br />
sposobnosti, decenije ekspertize<br />
i tehnologije za prevenciju pretnji<br />
pete generacije kako bi omogućili<br />
pozitivne promene. Io<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
SPECIJALNO IZDANJE<br />
ISSN 1821 - 4169<br />
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />
www.internetogledalo.com<br />
www.ogledalo.rs
SPECIJALNO IZDANJE<br />
Business<br />
Security<br />
ISSN 1821 - 4169<br />
Internet<br />
www.internetogledalo.com XX<br />
www.ogledalo.rs<br />
ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106
Bezbednost i zaštita<br />
Kaspersky Lab<br />
Preuzeto sa IT Exclusive Newsa<br />
Internet ogledala<br />
Ne ta ko si gur na pu to va nja<br />
Istraživanje kompanije Kaspersky, koje se odnosi na kampanju RevengeHotels koja je usmerena<br />
na sektor hotelijerstva, potvrdilo je da je preko dvadeset hotela u Latinskoj Americi, Evropi i Aziji<br />
bilo žrtva ciljanih malverskih napada, a veliki broj hotela širom sveta je potencijalno ugrožen.<br />
Podaci kreditnih kartica koji se skladište u administrativnom sistemu hotela, uključujući i one<br />
dobijene od onlajn turističkih agencija (OTAs), su pod rizikom da budu ukradeni i prodati kriminalcima<br />
širom sveta.<br />
Re ven ge Ho tels je kam pa nja<br />
koja uključuje različite grupe<br />
koje koriste tradicionalne<br />
da ljin ske Tro jan ce (RATs) ka ko bi<br />
in fi ci ra li kom pa ni je ko je po slu ju u<br />
sek to ru ho te li jer stva. Kam pa nja je<br />
aktivna od 2015. godine, ali je povećala<br />
svoje prisustvo tokom 2019.<br />
Najmanje dve grupe, RevengeHotels<br />
i ProCC, su iden ti fi ko va ne kao<br />
deo kampanje, međutim više sajberkriminalnih<br />
grupa je potencijalno<br />
uključeno.<br />
Glavni vektor napada u ovoj kampanji<br />
su i-mejlovi sa priloženim malicioznim<br />
Word, Excel ili <strong>PDF</strong> dokumentima.<br />
Neki od njih koriste exploit<br />
CVE-2017-0199, preuzimajući<br />
ga pomoću VBS i PowerShell skripti<br />
i zatim instalirajući prilagođene<br />
verzije raznih daljinskih trojanaca ili<br />
drugih prilagođenih malvera, poput<br />
ProCC, na uređaj žrtve kako bi kasnije<br />
mogli da izvršavaju komande i uspo<br />
sta ve da ljin ski pri stup in fi ci ra nim<br />
si ste mi ma.<br />
Svaki fišing i-mejl je napravljen<br />
sa posebnom pažnjom za detalje i<br />
uglavnom imitira prave ljude iz legitimnih<br />
organizacija koji prave lažni<br />
zahtev za rezervaciju za veliku grupu<br />
lju di. Vred no je na po me nu ti da bi<br />
čak i oprezni korisnici mogli biti prevareni<br />
da otvore i preuzmu priložene<br />
materijale iz ovakvih mejlova, jer<br />
oni sadrže brojne detalje (na primer,<br />
kopije pravnih dokumenata i razloge<br />
za rezervaciju) i izgledaju uverljivo.<br />
Jedini detalj koji može otkriti napa-<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Malver sakuplja podatke sa klipborda<br />
ho te li jer skih re cep ci ja, ka le mo va<br />
štampača i zabeleženih skrinšotova<br />
(ova funkcija se aktivira korišćenjem<br />
određenih reči na engleskom ili portugalskom).<br />
Zbog toga što osoblje<br />
hotela često kopira podatke kreditnih<br />
kar ti ca go sti ju sa saj to va on lajn<br />
dača bio bi pogrešno napisan domen<br />
organizacije (typosquatting).<br />
Kada se jednom inficira, računaru<br />
se može pristupiti daljinski ne samo<br />
od stra ne sa me saj ber kri mi nal ne<br />
grupe – dokazi prikupljeni od strane<br />
istraživača kompanije Kaspersky pokazuju<br />
da se daljinski pristup hotelijerskim<br />
recepcijama i podacima koje<br />
oni sadrže prodaju na kriminalnim<br />
forumima na pretplatničkoj osnovi.<br />
turističkih agencija kako bi im naplatili,<br />
ovi podaci mogu takođe biti<br />
kom pro mi to va ni.<br />
Žrtve u celom svetu<br />
Te le me tri ja kom pa ni je Ka spersky<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
potvrdila je ciljeve u Argentini, Boliviji,<br />
Brazilu, Čileu, Kostariki, Francu<br />
skoj, Ita li ji, Mek si ku, Por tu ga lu,<br />
Španiji, Tajlandu i Turskoj. Međutim,<br />
pre ma po da ci ma do bi je nim sa Bit.<br />
ly, popularnog sajta za skraćivanje<br />
linkova koji koriste napadači da šire<br />
maliciozne linkove, istraživači kompa<br />
ni je Ka spersky pret po sta vlja ju da<br />
su i korisnici iz mnogih drugih zemalja<br />
bar pristupili malicioznim linkovima<br />
– što znači da broj zemalja<br />
sa potencijalnim žrtvama može biti<br />
veći.<br />
„Ka ko ko ri sni ci po sta ju sve sni ji<br />
toga koliko su zaista njihovi podaci<br />
zaštićeni, sajber kriminalci se okreću<br />
malim preduzećima, koja često nisu<br />
dobro zaštićena od sajber napada a<br />
p o s e d u j u z n a č a j n u ko n c e n t r a c i j u l i-<br />
čnih podataka. Hotelijeri i druga<br />
mala preduzeća koja rade sa korisničkim<br />
podacima moraju da budu<br />
oprezniji i primenjuju profesionalna<br />
bezbednosna rešenja kako bi izbegli<br />
cu re nje po da ta ka ko je po ten ci jal no<br />
može uticati ne samo na korisnike<br />
već i ugroziti reputaciju hotela,“ izja<br />
vio je Dmitri Bestužev (Dmitry Bestuzhev),<br />
šef GreAT tima za područje<br />
La tin ske Ame ri ke.<br />
Saveti<br />
Kako bi ostali bezbedni, putnicima<br />
se preporučuje sledeće:<br />
- da koriste virtuelne kartice za<br />
plaćanje rezervacija napravljenih<br />
preko onlajn turističkih agencija, jer<br />
ova kve kar ti ce is tek nu po sle jed nog<br />
plaćanja<br />
- kada plaćaju za rezervaciju ili se<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
odjavljuju sa recepcije hotela, da koriste<br />
virtuelni novčanik, kao što je<br />
Apple Pay ili Google Pay, ili sekundarnu<br />
kreditnu karticu sa ograničenim<br />
do stup nim sred stvi ma<br />
Vlasnicima hotela i menadžmentu<br />
se takođe savetuje da prate sledeće<br />
korake kako bi osigurali bezbednost<br />
korisničkih podataka.<br />
- Da sprovedu procenu rizika postojeće<br />
mreže i implementiraju regulacije<br />
o tome kako se upravlja korisničkim<br />
podacima.<br />
- Da koristite pouzdano bezbe-<br />
dnosno rešenje sa veb zaštitom i<br />
funkcijom kontrole aplikacija, poput<br />
Kaspersky Endpoint Security for<br />
Bu si ness. Veb zaštita pomaže u blokiranju<br />
pristupa fišing i malicioznim<br />
veb sajtovima, dok kontrola aplikaci<br />
ja (u mo du be le li ste) osi gu ra va da<br />
ni jed na apli ka ci ja osim onih sa be le<br />
liste ne može biti pokrenuta na računa<br />
ri ma ho tel ske re cep ci je.<br />
Da uvedu obuku podizanja svesti<br />
o bezbednosti za osoblje kako bi ih<br />
naučili kako da uoče pokušaje fišinga<br />
i ukazali im na značaj opreznosti<br />
tokom rada sa dolazećim i-mejlo<br />
vi ma. Io<br />
Ceo izveštaj “RevengeHotels: cybercrime<br />
targeting hotel desks worldwide”<br />
možete pročitati na Securelist.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Istraživanje<br />
Deca i internet<br />
Van kon tro le<br />
Nedavno globalno istraživanje sprovedeno od strane kompanije Kaspersky pokazalo je da 52%<br />
roditelja poverava deci da upravljaju svojim aktivnostima na internetu i veruje da njihova deca<br />
znaju za granice kada je reč o vremenu koje provode onlajn. Međutim, 70% roditelja priznaje da<br />
oni sami provode previše vremena onlajn, a gotovo tri četvrtine (72%) smatra da internet i korišćenje<br />
mobilnih uređaja generalno ometa porodični život.<br />
Ne ma sum nje da di gi tal ne aktiv<br />
no sti mo gu stvo ri ti za visnost<br />
i ozbilj no od vra ti ti de cu od<br />
avantura u stvarnom svetu. Međutim,<br />
vi še od po lo vi ne sa vre me nih roditelja<br />
veruje svojoj deci kada je reč<br />
o vre me nu pro ve de nom na in terne<br />
tu i, što je još in te re sant ni je, ova<br />
praksa je uobičajenija među očevima.<br />
Ta te iz gle da ima ju vi še po ve renja<br />
da će njihova deca znati kada treba<br />
da naprave pauzu, pa gotovo tri<br />
od pet njih (57%) za u zi ma ovaj pristup,<br />
u poređenju sa manje od polovi<br />
ne (48%) ma ma.<br />
Bez kon tro le...<br />
Međutim, ovde nije samo pitanje<br />
poverenja da će se deca na vreme isključiti<br />
sa interneta. Problem je što<br />
40% roditelja uopšte ne oseća potre<br />
bu da kon tro li še ili nad zi re korišćenje<br />
interneta i onlajn aktivno<br />
sti svoje dece. Ovo može biti rizična<br />
stra te gi ja jer, upr kos to me što su deca<br />
upo zna ta sa on lajn apli ka ci ja ma i<br />
do bro se sna la ze na in ter e tu, sa mo<br />
je dan klik ih de li od saj ber riz ka.<br />
... i sa mo kon tro le<br />
Po red ova kvog pri stu pa on lajn aktivnostima<br />
dece, istraživanje je takođe<br />
pokazalo da roditelji nisu restriktivni<br />
kada je reč o ličnim navikama<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
korišćenja mobilnog telefona ili količini<br />
vremena provedenog na interne<br />
tu: 70% je pre po zna lo da su na<br />
neki način zavisni od interneta. Štavi<br />
še, 84% njih pri zna je da su ko ri stili<br />
mobilne uređaje ili druge uređaje<br />
po ve za ne sa in ter ne tom is pred svog<br />
deteta ili dece kod kuće, a polovina<br />
ro di te lja (51%) je ne ka da do zvo li la<br />
da internet i mobilni uređaji prekinu<br />
raz go vor sa de com.<br />
„Internet i digitalne usluge nude<br />
deci širok raspon privlačnih sadržaja,<br />
i mogu im zaokupiti pažnju duže<br />
vreme. Takođe, treba upamtiti da<br />
sva ko dnev ne ak tiv no sti mo gu bi ti<br />
još privlačnije, naročito ukoliko su<br />
roditelji spremni da ulože svoje vreme<br />
i pro ve du ga sa de com, ra deći<br />
zajedničke aktivnosti. Ovo vreme<br />
je zapravo još važnije i vrednije za<br />
porodicu i prijatelje, da se povežu,<br />
stva ra ju po seb ne ve ze i no ve uspomene“,<br />
podsećaje Marina Titova,<br />
direktorka odeljenja za potrošački<br />
mar ke ting u kom pa ni ji Ka spersky.<br />
Pre po ru ke<br />
Ka ko bi ste po mo gli de ci da na odgovarajući<br />
način koriste svoje vreme<br />
na in ter ne tu, kom pa ni ja Ka spersky<br />
preporučuje preduzimanje sledećih<br />
ko ra ka:<br />
- Pokažite da vam je stalo tako što<br />
ćete odložiti svoje uređaje u trenucima<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
kada deca zahtevaju vašu pažnju.<br />
- Ako sma tra te da va še de te provodi<br />
previše vremena onlajn, ne žurite<br />
sa postavljanjem ograničenja.<br />
Ume sto to ga raz go va raj te s nji ma<br />
smi re no, ka ko ne bi ste is pro vo ci rali<br />
negativnu rekaciju, što dugoročno<br />
može napraviti štetu.<br />
- Učinite vreme za odmor raznovrsnijim<br />
i privlačnijim kako bi vaše<br />
dete želelo da ga provede bez uređaja.<br />
To može biti isprobavanje novog<br />
spo r ta ili ak tiv no sti za ce lu poro<br />
di cu.<br />
- Diskutujte o osnovnim pravilima<br />
kada je reč o korišćenju društvenih<br />
mreža i drugih alata komunikacije,<br />
ka ko oni ne bi uti ca li na škol ske<br />
obaveze ili druženje sa prijateljima u<br />
stvar nom sve tu.<br />
- Uve di te pra vi la za ce lu po ro dicu,<br />
kako se deca ne bi osećala izdvojenom<br />
ili nepravedno ograničenom<br />
u korišćenju interneta. To može<br />
uključivati zabranu korišćenja telefona<br />
tokom večere, ograničenje u<br />
korišćenju uređaja ili čak ostavljanje<br />
uređaja van sobe kada se ide na<br />
spa va nje.<br />
- Porodična verzija rešenja Ka s-<br />
persky Se cu rity Cloud uključuje Kaspersky<br />
Safe Kids koji će pomoći u<br />
zaštiti porodice i ličnih podataka,<br />
kao i zaš ti ti de ce on lajn. Io<br />
Za do dat ne sa ve te o to me ka ko da<br />
osi gu ra te da va ša de ca bu du bezbedna<br />
dok su na internetu, pročitajte<br />
post po zna te psi ho loš ki nje Eme<br />
Keni (Emma Kenny) koja pruža save<br />
te za raz go vo re o on lajn bez bedno<br />
sti.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Blockchain<br />
Studija slučaja<br />
Preuzeto sa Turizmariuma<br />
http://turizmarium.ogledalo.rs<br />
Da li bloc kchain teh no lo gi ja<br />
može uneti revoluciju<br />
u industriju putovanja?<br />
Pri mer DB Syste la i IBM Bloc kchain teh no lo gi je<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Pre dvadeset pet ili trideset<br />
godina, putovanje sa jednog<br />
kraja na drugi kraj Nemačke<br />
podrazumevalo je korišćenje papirnih<br />
karata i odvojenih cena vozarina. Na<br />
primer, morali ste da kupite jednu kartu<br />
za voz na stanici, zatim metro kartu<br />
za vožnju podzemnom železnicom<br />
U-Bahn u gradu i, konačno, morali ste<br />
da platite kartu za vožnju autobusom<br />
do vaše krajnje destinacije. Danas<br />
živimo u digitalnom svetu gde<br />
većina ljudi svoje planove vezane za<br />
putovanja realizuje online. Zašto onda<br />
putnici još uvek nemaju besprekorno,<br />
jedinstveno digitalno iskustvo<br />
kupovine karata za različite vidove<br />
transporta?<br />
Prevazilaženje zastarelog<br />
poslovnog modela<br />
„Uprkos napretku u digitalizaciji<br />
prodaje karata, ukoliko neko koristi<br />
usluge više kompanija kako bi<br />
stigao na odredište, on i dalje mora<br />
da koristi različite veb stranice za<br />
rezervisanje putovanja ili bukiranje<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
preko turističkih agenata. Do sada,<br />
nismo zaista izmenili naš poslovni<br />
model kako bismo bili u toku sa ljudima<br />
koji žele da putuju. Putnici žele<br />
rešenje za rezervaciju karata koja<br />
objedinjuju prevoz na duže relacije,<br />
kao i regionalni i lokalni prevoz,<br />
uključujući Uber i druga car-sharing<br />
rešenja”, konstatuju Matthias Felder,<br />
portfolio menadžer za blokčejn<br />
i tehnologiju distribuirane knjige u<br />
DB Systelu, i Moritz von Bonin, vlasnik<br />
proizvoda u okviru DLT (Blockchain<br />
& Distributed Ledger Technology)<br />
rešenja ove kompanije.<br />
„Mi u DB Systelu, IT provajderu za<br />
Deutsche Bahn (DB), želimo da prevaziđemo<br />
dva ključna problema sa<br />
trenutnim poslovnim modelom u industriji<br />
putovanja i mobilnosti. Kao<br />
prvo, korisnici ne mogu da dobiju to<br />
bespekorno iskustvo putovanja rezervacijom<br />
karata kod jedne kompanije,<br />
dok su u mogućnosti da koriste<br />
različite vidove prevoza različitih<br />
kompanija. Kao drugo, iz perspektive<br />
pružaoca usluga, zadaci poput<br />
onih koji se odnose na raspodelu<br />
prihoda, koja je već sama po sebi<br />
kompleksna, postaju još teži u slučaju<br />
propuštene konekcije”, navode<br />
oni.<br />
Predstavljanje blockchaina<br />
za transparentnost i<br />
odgovornost<br />
Blockchain će igrati ključnu ulogu<br />
u transformaciji industrije mobilnosti.<br />
Za one koji nisu upoznati sa<br />
b l o c k c h a i n o m , o n o m o g u ć a v a t a -<br />
čnost, odgovornost i transparentnost<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
digitalnih transakcija. On radi u pozadini<br />
kako bi zabeležio te transakcije<br />
u distribuiranu knjigu koju koriste<br />
mnoge jedinice u lancu vrednosti.<br />
„Mi smo odlučili da koristimo IBM<br />
Blockchain tehnologiju kako bismo<br />
kreirali našu vlastitu blockchain platformu<br />
za industriju mobilnosti. Pomoću<br />
našeg rešenja kompanije koje<br />
se bave mobilnošću učestvuju u<br />
blockchainu kako bi zabeležile kupovinu<br />
putovanja i obezbedile tačnost<br />
plaćanja”, objašnjavaju Matthias<br />
Felder i Moritz von Bonin. „Kada<br />
putnici rezervišu svoj prevoz kod<br />
kompanija koje učestvuju u našem<br />
blockchainu, oni mogu da rezervišu<br />
sve svoje karte uz pomoć samo par<br />
klikova mišem na jednoj veb stranici.<br />
Oni ne moraju da se prijavljuju i<br />
kupuju karte sa više različitih sajtova<br />
i od više provajdera. Blockchain<br />
knjiga beleži kupovinu pojedinačnog<br />
kupca i precizno raspodeljuje<br />
uplatu među provajderima.”<br />
Revolucija u industriji<br />
putovanja i mobilnosti<br />
U DB Systelu smatraju da bi upotreba<br />
blockchaina mogla da unese<br />
revoluciju u čitavu industriju putovanja,<br />
jer on omogućava mobilnim<br />
kompanijama da nude end-to-end<br />
putovanja, ne samo u Nemačkoj ili u<br />
Evropi, već širom sveta. Kupac može<br />
da rezerviše jednu kartu i da se vozi<br />
bez razmišljanja o tome ko omogućava<br />
prevoz ili kako i kada će im platiti<br />
uslugu.<br />
Ovo je velika prilika za DB Systel<br />
da ponudi svojim klijentima šire,<br />
sveobuhvatno putničko iskustvo.<br />
„Korišćenje IBM Blockchaina će<br />
nam olakšati interakciju sa našim<br />
partnerima i sa ostalim pružaocima<br />
mobilnosti u celom travel value<br />
lancu. Sve više različitih kompanija<br />
će želeti da učestvuje u našem konzorcijumu,<br />
jer znaju da su svako bukiranje<br />
i svaka transakcija plaćanja<br />
uredno zabeleženi i da će im sigurno<br />
sve biti plaćeno. Kao putnik, zamislite<br />
da imate jedan digitalni profil<br />
koji biste mogli da iskoristite kako<br />
biste rezervisali bilo koje putovanje,<br />
bilo koju vrstu prevoza i to<br />
bilo gde u svetu”, vizija je ljudi u DB<br />
Systelu i na putu su, kažu, da je realizuju.<br />
Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Po da ci<br />
Zaštita privatnosti<br />
Priprema: Redakcija<br />
redakcija@internetogledalo.com<br />
Iza zov pred Go o gle om<br />
i nje go vim ko ri sni ci ma<br />
PreciseSecurity.com, veb sajt koji se fokusira na dnevno ažuriranje saznanja o računarskim pretnjama<br />
i deli informacije o efikasnim rešenjima za njihovo uklanjanje, u prilogu koji potpisuje<br />
Justinas Baltrušaitis bavi se nešto drugačijim pogledom na zaštitu privatnosti podataka posmatrajući<br />
je kroz prizmu traženja podataka korisnika Googla od strane vlada, koje je po njihovim<br />
saznanjima dostiglo novi rekord u 2019. godini.<br />
Broj zah te va za do bi ja nje korisničkih<br />
podataka sa Googlea<br />
od stra ne vla da ši rom<br />
sve ta po ka zu je da po da ci ko je upotre<br />
blja va ju po je din ci po sta ju sve važniji.<br />
Top tri zemlje koje traže podat<br />
ke od Go o glea su SAD, Ne mačka<br />
i Indija.<br />
Vlade i druge agencije se uveliko<br />
osla nja ju na in for ma ci je ko je pruža<br />
Google kako bi dobile konkretne<br />
po dat ke o to me šta su ko ri sni ci ra di li<br />
dok su surfovali internetom. Štaviše,<br />
broj traženih naloga bi mogao biti<br />
veći od broja zahteva koje su uputile<br />
vlade, što znači da jedan zahtev<br />
može sadržati nekoliko naloga, iznosi<br />
se na sajtu.<br />
Broj zahteva podataka<br />
Google korisnika od strane<br />
vlada dostigao 165 hiljada<br />
u prvom poligodištu 2019.<br />
godine<br />
Pre ma informacijama ko je je pri kupio<br />
PreciseSecurity.com, vladini zahtevi<br />
za dobijanje podataka korisnika<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Googlea dostigli su gotovo 165.000<br />
tokom prve polovine 2019. Ovo je<br />
zanimljiva činjenica, pogotovo što to<br />
do la zi u tre nut ku ka da je pri vat nost<br />
veoma važna za korisnike i pojedince<br />
širom sveta.<br />
Da tu si tu a ci ju Pre ci se Se cu rity opisuje<br />
na sledeći način: „Generalno,<br />
vladine agencije, uključujući sudove,<br />
mogu tražiti od kompanija informa<br />
ci je o to me ka ko su ko ri sni ci ko ristili<br />
njihove usluge. Google je u tom<br />
smislu posebno važan jer većina korisnika<br />
interneta obično traži različite<br />
stvari upravo preko Googlea.<br />
Google takođe ima striktna pravila<br />
o tome kako rukuje korisničkim<br />
podacima. Zahtev mora biti prezento<br />
van u pi sa nom ob li ku, pot pi san<br />
od strane ovlašćenog službenog lica<br />
i izdat u skladu sa odgovarajućim<br />
zakonom. U isto vreme, kompanija<br />
može odlučiti da suzi zahteve entiteta<br />
smatrajući ponekad da su oni<br />
preširoki.<br />
Po red to ga, mnoš tvo zah te va za<br />
korisničkim podacima može sadržati<br />
informacije o nekoliko korisnika<br />
i pojedinaca. To znači da svaki od<br />
ovih zahteva može tražiti informacije<br />
o vi še Go o gle Ac co un ta s ob zirom<br />
da ko ri sni ci mo gu ima ti ne ko liko<br />
naloga.<br />
Google ne može odbiti ove zah<br />
te ve, jer ih ge ne ral no po sta vljaju<br />
agencije za sprovođenje zakona<br />
širom sveta. Ako kompanija želi da<br />
osta ne u skla du sa za ko ni ma ko ji se<br />
pri me nju ju u tim ze mlja ma, mo raće<br />
da dostavi tražene informacije sve<br />
dok su zahtevi ispravni.”<br />
SAD i Ne mač ka be le že<br />
naj vi še zah te va za dobijanje<br />
lič nih po da taka od Go o glea<br />
SAD i Nemačka su registrovale<br />
najveći broj zahteva upućenih Googlesu<br />
tokom prve polovine 2019.<br />
godine. Sjedinjene Države su u pome<br />
nu tom pe ri o du upu ti le Go o gleu<br />
26.826 zahteva za dobijanje podataka,<br />
a prate ih Nemačka sa 10.009<br />
zahteva i Indija sa 8.542 zahteva.<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
U istom periodu, Francuska je<br />
uputila 6.775 zahteva, Velika Britanija<br />
4.644, Brazil 2.966, Australija<br />
2.367, Španija 1.618, Italija 1.509, a<br />
Poljska 1.406.<br />
„To pokazuje da ljudi treba da budu<br />
pažljivi u pogledu toga kako kori<br />
ste pro iz vo de i ser vi se Go o glea,<br />
pošto njihovi podaci nisu nužno privatni”,<br />
posebno se naglašava u prilogu<br />
na sajtu PreciseSecurity.<br />
Kao što je već spomenuto, broj<br />
zah te va da se ot kri ju ovi podaci o korisnicima<br />
obično uključuje nekoliko<br />
korisničkih naloga. Zbog toga je ove<br />
godine broj traženih korisnika i naloga<br />
više nego duplirao broj opštih<br />
zahteva koje su Googleu uputile institucije<br />
i agencije u svetu.<br />
„Iako bi ovi zahtevi mogli na kraju<br />
ugroziti privatnost korisnika, vlade<br />
tvrde da te podatke koriste samo u<br />
slučajevima kada su im oni izuzetno<br />
potrebni. Mada, mogle bi postojati<br />
države koje su autoritarnije od drugih<br />
i u ko ji ma bi nad zor sta nov ništva<br />
mogao biti veći”, upozorava autor<br />
teksta.<br />
Rast ce na po da ta ka<br />
PreciseSecurity.comje nedavno izvestio<br />
da su od 2004. godine pretraž<br />
i va n j a u d o m e n u p r i va t n o s t i p o d a -<br />
ta ka u SAD-u na glo po ra sla na svevre<br />
me. Naime, privatni podaci su<br />
tre nut no vr lo vred ni za kom pa ni je,<br />
jer ih one mo gu ko ri sti ti za kre i ranje<br />
ci lja nih kam pa nja i mno ge dru ge<br />
stva ri, pa ko ri sni ci tre ba da raz miš ljaju<br />
o to me da ko ri ste pas sword mana<br />
ge re kao jed no od re še nja za bolju<br />
zaštitu svojih podataka.<br />
Bi lo bi za ni mlji vo pra ti ti broj traženja<br />
podataka korisnika Googlea u<br />
budućnosti i koje su države na čelu<br />
liste. U isto vreme, Google ima<br />
ogro man iza zov s ob zi rom na to<br />
da je broj zah te va u po ra stu po slednjih<br />
nekoliko godina, zaključuje autor.<br />
Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
SPECIJALNO<br />
IZDANJE<br />
DATA<br />
Internet ogledalo<br />
ISSN<br />
Business & Technologies<br />
1821<br />
Magazine<br />
- 4169<br />
:: Broj <strong>197</strong>
Fintech<br />
Predviđanja<br />
Pripremio: Ivan Gojković<br />
redakcija@internetogledalo.com<br />
Rasprave koje će oblikovati<br />
Fintech<br />
dvadesetih godina ovog veka<br />
Vreme je godine kada stručnjaci iz različitih industrija, pa i bankarske, usmeravaju misli prema<br />
vodećim trendovima u godini koja dolazi. Međutim, Ron Shevlin, generalni direktor Fintech istraživanja<br />
u Cornerstone Advisorsu, ima nešto drugačiji pristup, te ide korak dalje i u tekstu objavljenom<br />
početkom decembra na sajtu Forbsa, ukazuje na to sa čime će se fintech industrija boriti<br />
tokom cele naredne decenije.<br />
Filijale: mrtve ili žive?<br />
Među raspravama koje će pratiti<br />
fintech dvadesetih godina ovog veka<br />
autor prvo navodi debatu o filijalama,<br />
koja nije nova, ali je daleko<br />
od rešenja, i, po njegovom mišljenju,<br />
intenziviraće se narednih neko<br />
liko godina. Ova rasprava je do danas<br />
fokusirana na argumente koji su<br />
dolazili od zagovornika filijala i njihovih<br />
protivnika. Ron Shevlin objašnjava:<br />
„Prvi ukazuju na statistiku<br />
koja pokazuje da visoki procenat klijenata<br />
i dalje ide u filijale. Na primer,<br />
jedan CNN-ov članak izveštava da<br />
bi banke treblo dva puta da razmisle<br />
pre nego što zatvore svoju sledeću<br />
filijalu, jer se mnogi klijenti redovno<br />
oslanjaju na fizičke banke da daju<br />
depozit, uzmu papirni novac i čak<br />
plate račune.” Protivnici filijala (kakav<br />
je i sam autor teksta), pak, tvrde da<br />
iako klijeti i dalje žele „ljudski dodir”<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
taj dodir ne mora obavezno da dolazi<br />
od nekoga ko sedi u zgradi koja se<br />
zove filijala banke, i pitaju se zašto<br />
banke ne mogu da koriste Facetime<br />
da olakšaju interakciju među ljudima<br />
ili zašto ne mogu poboljšati digitalne<br />
procese tako da klijentima ne<br />
treba ljudska intervencija.<br />
Ron Shevlin, inače autor knjige<br />
„Smarter Bank”, smatra da će se tokom<br />
sledećih pet godina ova debata<br />
manje fokusirati na ponašanje i sklonosti<br />
klijenata, a više na potencijalno<br />
različit ekonomski uticaj zatvaranja<br />
filijala.<br />
Pominjući n a o vo m m e s t u N C RC i z veštaj<br />
u kome se ističe da „gubitak pristupa<br />
bankarstvu sa filijalama ometa<br />
kreditiranje malih preduzeća,<br />
što sprečava raspoloživost kapitala<br />
za primarni motor američkog ekonomskog<br />
rasta”, on ističe da se ovde<br />
prenebregavaju dva faktora: da je kapitalni<br />
jaz stvoren povećanom averzijom<br />
banaka prema riziku, a ne zatvaranjem<br />
filijala, i da su jaz zatvorili<br />
fintech startapi – koji nemaju filijale.<br />
Po njemu, potencijalne implikacije<br />
koje se mogu očekivati su te da<br />
će se od digitalnih banaka (i drugih<br />
tipova fintech provajdera) tražiti fizičko<br />
prisustvo u ekonomski ugroženim<br />
oblastima, što će zaustaviti njihove<br />
troškovne prednosti.<br />
Rezimirajući sve ovo, autor izvodi<br />
zaključak da će se ova deceniju stara<br />
debata nastaviti i u dvadesetim godinama<br />
21. veka, ali će biti prva od<br />
velikih rasprava koje će se okončati<br />
pošto tehnološki pristup bankarstvu<br />
postaje još dominantniji – i operativno<br />
bolji.<br />
AI: otklonjen ili mu je<br />
potrebna regulacija?<br />
„Napredak veštačke inteligencije<br />
(AI) obećava promenu bankarstva<br />
na više načina. Mada, optužbe na<br />
osnovu predrasuda prete upotrebi<br />
AI-a za određene aplikacije i podstiču<br />
pozive na regulaciju tehnologije”,<br />
navodi autor kao sledeću temu<br />
rasprave, koja se, kao i ona prva,<br />
već odvija.<br />
Međutim, po njemu, to je na neki<br />
način pogrešna rasprava.<br />
„ Po d a c i ko r i š ć e n i u A I m o d e l i m a n i -<br />
su drugačiji od podataka koji se koriste<br />
u kognitivnim modelima koji nisu AI i<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
debata o AI utihne, besneće rasprava<br />
o korišćenju korisničkih podataka,<br />
bez lakih odgovora”, uveren je<br />
Ron Shevlin.<br />
Po njegovom viđenju situacije, sa<br />
jedne strane rasprave su „datafili”<br />
koji tvrde da se podaci mogu koristiti<br />
za personalizaciju proizvoda, usluga<br />
i saveta, koja korisnicima pruža<br />
koristi. Sa druge su „datafobi”, kakvim<br />
on smatra i Karen Yeung, profesorku<br />
na Univerzitetu u Birmingemu,<br />
koja u tekstu “Five Fears About<br />
Mass Predictive Personalization in<br />
an Age of Surveillance Capitalism”<br />
piše da „personalizacija podstiče asimetriju<br />
moći između profilera i pojedinaca.<br />
Budući da preferencije i interesovanja<br />
nisu izričito navedeni, personalizacija<br />
može da ne bude u intedrugim<br />
procesima donošenja odluka.<br />
Da li upotreba podataka u procesima<br />
donošenja odluka treba da<br />
bude zabranjena sve dok se ne dokaže<br />
da su svi izvori podataka oslobođeni<br />
od pristrasnosti?”, pita Ron<br />
Shevlin, mada uveren da „to nije realno,<br />
niti su to pozivi na povećanu<br />
regulaciju AI”.<br />
On smatra da će tokom sledeće<br />
decenije AI biti asimiliran u postojeće<br />
bankarske (i drugih industrija)<br />
a p l i k a c i j e i s i s t e m e , t e d a ć e b i t i t e -<br />
ško, ako ne i nemoguće, odrediti<br />
koji deo aplikacije je AI a koji nije.<br />
Istine radi, ipak pominje i zabrinutost<br />
koju ispoljava Theo Lau u tekstu<br />
„When Algorithms Decide Whose<br />
Voices Will Be Heard” kada piše „iako<br />
možda imamo percipiranu moć<br />
da digitalno izrazimo sebe, našom<br />
sposobnošću da budemo viđeni sve<br />
više gospodare algoritmi – sa linijama<br />
koda i logikom – koje programiraju<br />
pogrešivi ljudi.”<br />
Sam Ron Shevlin ovakav stav smatra<br />
predrasudom, te zaključuje da<br />
će „grupe sa posebnim interesima<br />
i dalje kritikovati rezultate koji možda<br />
čak i ne bi bili izazvani predispozicijama<br />
veštačke inteligencije” i da<br />
će se debata o tome kako da se ona<br />
minimizuje, izbegne i/ili reguliše nastaviti<br />
i tokom dvadesetih godina.<br />
Podaci: da li će zabrinutost<br />
za privatnost i bezbednost<br />
umanjiti njihovu upotrebu?<br />
„I kada tokom dvadesetih godina<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
esu korisnika. Sistemi prediktivnog<br />
profilisanja namerno teže da iskoriste<br />
sistematsku tendenciju pojedinaca<br />
da se oslanjaju na kognitivnu heuristiku<br />
ili mentalne prečice prilikom<br />
donošenja odluka”.<br />
Shevlin smatra da će davanje izbora<br />
korisnicima u pogledu toga ko<br />
će koristiti njihove podatke i kako<br />
će se oni koristiti biti uzaludan posao,<br />
te piše: „Kako je pokazala studija<br />
Brookings Institutiona, možda<br />
je informisani pristanak bio izvodljiv<br />
pre dve decenije, ali danas je to fantazija.<br />
U stalnom toku online interakcija<br />
nerealno je prolaziti kroz politike<br />
privatnosti, i ljudi jednostavno<br />
to ne rade.”<br />
Nisu samo politike privatnosti te koje<br />
padaju. „Predloženi dašbordi kojima<br />
se korisnicima daje kontrola nad njihovim<br />
podacima ne mogu se približiti<br />
nivou složenosti vezanom za korišćenje<br />
korisničkih podataka”, smatra<br />
ovaj aktivni saradnik Forbesa i navodii<br />
da omogućavanje korisnicima<br />
da prodaju svoje podatke nije lek za<br />
sve bolesti. On podseća da pristalice<br />
ove solucije tvrde da bi korisnici, ako<br />
bi mogli da prodaju svoje podatke,<br />
imali mogućnost da dele podatke<br />
iz bilo koje transakcije sa više organizacija<br />
– u svoju korist i korist društva<br />
u celini, ali joj se sam protivi. Po<br />
njemu, ova perspektiva ignoriše činjenicu<br />
da većina korisnika ne može<br />
da predvidi način na koji bi mogli<br />
da se koriste podaci koje oni prodaju.<br />
Svoju tvrdnju potkrepljuje navodima<br />
Brookings Institutiona koji kažu<br />
da je „malo verovatno da će korisnici<br />
postići dobar dogovor za svoje<br />
podatke jer im nedostaju informacije<br />
o vrednosti, a oni koji prikupljaju podatke<br />
biće kreatori tržišta.”<br />
Suština ove opservacije o podacima<br />
jeste da je očigledno kako<br />
će rasprava o korišćenju podataka<br />
postajati sve složenija tokom dvadesetih<br />
godina ovog veka. „Big Tech<br />
firme su već pod reflektorom zbog<br />
korišćenja podataka – to svetlo će se<br />
proširiti na kompanije koje sarađuju<br />
sa njima”, tvrdi Ron Shevlin.<br />
Novac: hoće li kriptovalute<br />
propasti ili uspeti?<br />
U proteklih nekoliko godina luk<br />
promena u pogledu kriptovaluta se<br />
pomerao od zanosa novim valutama<br />
koje zamenju postojeće, preko<br />
kriptovaluta sponzorisanih od strane<br />
korporacija, igrača kakvi su Facebook,<br />
JPMorgan Chase i Walmart, do<br />
razgovora o kriptovalutama koje su<br />
emitovale vlade u SAD-u i Kini.<br />
Rasprava o kriptovalutama počinje<br />
sa tim da li se one mogu smatrati<br />
valutom ili ne. Prema S&P Globalu<br />
„kriptovalute ne ispunjavaju<br />
dva osnovna zahteva za to: da budu<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
efektivno sredstvo razmene i efektivni<br />
čuvar vrednosti. Prvo, kriptovalute<br />
još uvek nisu široko prihvaćene<br />
kao instrument plaćanja. Drugo,<br />
volatilnost tokom proteklih dvanaest<br />
meseci u proceni nekih kriptovaluta<br />
i njihove tržišne kapitalizacije<br />
je najznačajniji dokaz da one nisu<br />
bile uspešne u čuvanju vrednosti”.<br />
Ali, smatra Shevlin, ovo bi moglo da<br />
se promeni – i to je samo vrh ledenog<br />
brega.<br />
On veruje da će dominantna komponenta<br />
rasprave o kriptovalutama<br />
tokom dvadesetih godina biti korporativni<br />
motivi i pravo da se emituju<br />
kriptovalute.<br />
„Iako se rasprava o mogućnosti da<br />
kriptovalute zamene fiat valute produžava<br />
u dvadesete godine, debata<br />
će se raširiti u prostor plaćanja i međunarodnih<br />
doznaka”, piše on.<br />
Kina ili Zapad: koji fintech<br />
model će prevladati?<br />
Pozivajući se na izveštaje SWIFT-a<br />
koji kažu da su „Kina i Zapad u različitim<br />
fazama zrelosti fintecha”, te da<br />
„kineski fintech uspeh ne potiče samo<br />
iz tehnološke prednosti i neviđenih<br />
inovacija, već i od integrisanja<br />
finansija i potreba stvarnog života”,<br />
autor podseća da je integracija<br />
„finansija i potreba stvarnog života”<br />
proizvela „super aplikacije”, kao što<br />
je WeChat, koje tek treba da postanu<br />
popularne u SAD-u.<br />
„Veliko pitanje je – da li će. Odgovor<br />
će verovatno biti determinisan<br />
time kako se budu odigravale ostale<br />
rasprave opisane u ovom članku”,<br />
smatra on.<br />
Nepoznanice u ovoj raspravi<br />
uključuju to da li će SAD nastaviti da<br />
se kreću ka socijalističkim ekonomskim<br />
pristupima koji pomažu povoljnom<br />
super app okruženju; da li će<br />
SAD razviti i primeniti nacionalnu AI<br />
politiku da bi postale konkurentnije;<br />
da li će se američko regulatorno<br />
okruženje (tj. antitrust zakoni) promeniti<br />
u korist super app pristupa i<br />
da li se sistem društvenog kreditiranja<br />
poput kineskog može primeniti<br />
u SAD-u.<br />
„Prednost sistema socijalnih kredita<br />
je rasprava sama po sebi koja bi<br />
mogla da diktira fintech implikacije”,<br />
uveren je Ron Shevlin. I studija pod<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
nazivom „A Dystopian Future? The<br />
Rise of Social Credit Systems” predstavlja<br />
dve strane diskusije, gde jedna<br />
strana sumnja u „Sistem socijalnog<br />
kreditiranja”, a druga ga vidi kao<br />
„obećavajući način unapređenja distributivne<br />
pravde i alternativom za<br />
cenovne mehanizme u tržišnim ekonomijama”.<br />
„Interesi u ovoj debati prevazilaze<br />
uspeh ili neuspeh pojedinačnih<br />
kompanija. Kao što piše Richard Turrin,<br />
prvi put države koriste fintech da<br />
konkurišu jedna drugoj na globalnoj<br />
sceni. Fintech se implementira kao<br />
sredstvo kojim vlade mogu da projektuju<br />
svoju moć u inostranstvu i<br />
potencijalno poremete uspostavljene<br />
sisteme”, konstatuje Shevlin.<br />
Po njemu, „ovo je majka svih ovde<br />
navedenih rasprava”. Ona ide u<br />
s r e d i š t e a m e r i č k o g e k o n o m s k o g s i -<br />
stema i zadire u „duh vremena”<br />
američke psihe.<br />
Zaključak<br />
Zajednička nepoznanica svih ovih<br />
rasprava je kako će se menjati<br />
društvene norme. Rezultat: budućnost<br />
fintecha je izvan kontrole industrije<br />
i oblikovaće je spoljašnji<br />
faktori.<br />
Svakako da postoje i druge rasprave<br />
i otvorena pitanja o fintechu<br />
koja ostaju da se na njih odgovori.<br />
Ali Ron Shevlin smatra da<br />
će pet ovde navedenih debata biti<br />
one koje će oblikovati dvadesete<br />
godine ovog veka i diktirati to<br />
kako će se druge rasprave razrešiti.<br />
Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Računarske komponente<br />
Memorijski proizvodi<br />
Veljko Davidović<br />
Terabajt u džepu:<br />
in du stri ja me mo ri je na sta vlja<br />
da probija nove granice<br />
Naše potrebe za memorijom veće su nego ikada do sada, a trend rasta ne prestaje...<br />
Ako je neš to do bar i do voljno<br />
jasan pokazatelj toga<br />
kako tehnologija napreduje,<br />
onda je to svakako količina memorije<br />
koju svakodnevno „konzumira<br />
mo“. Ne ta ko dav no, teš ko da je bilo<br />
ko mogao da zamisli da će uređaji<br />
koji su se u potpunosti uvukli u našu<br />
svakodnevicu, poput mobilnih telefona,<br />
u sebi sadržati količinu memorije<br />
koja je komparabilna sa recimo lap<br />
topovima ili čak desktop računarima.<br />
Prošle godine bili smo svedoci toga<br />
da je probijena „magična granica“<br />
od 1TB prostora dostupnog<br />
na pametnom telefonu, dok danas<br />
mnogi top modeli, kao što je recimo<br />
Samsung Note 10+, dolaze sa<br />
512 MB interne memorije i slotom<br />
za MicroSD karticu uz pomoć koje se<br />
kapacitet memorije može povećati<br />
na 1TB i više. Uporedo, veliki pro<br />
izvođači memorije kao što je Kingston<br />
izbacuju na tržište memorijske<br />
kartice sve većeg kapaciteta i performansi<br />
koje mogu da izađu na kraj sa<br />
burst fotografijom i snimanjem video<br />
klipova u 4K rezoluciji uz veliki<br />
bitrejt. Trenutno, Kingstonov najbolji<br />
model su Canvas React kartice kapaciteta<br />
od 512GB, a u skorijoj budućnosti<br />
očekujemo da će biti dostupni<br />
i veći kapaciteti.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Ogromni kapaciteti koje spominje<br />
mo ni su tu sa mo kao de mon stracija<br />
dokle je stigla tehnologija, čak<br />
možemo reći da je memorijska industrija<br />
jedna od retkih gde i najnoviji<br />
proizvodi mogu odmah naći primenu.<br />
Jednostavno, potrebe za ogromnim<br />
količinama memorije su prerasle<br />
računare i sada je memorija važna<br />
komponenta i u uređajima kao<br />
što su televizori, telefoni, automobili,<br />
robotski usisivači, pa čak kućni aparati<br />
poput frižidera. Industrije kao<br />
što je automobilska su dugo mirno<br />
spavale i kupci su bili zadovoljni inkrementalnim<br />
unapređenjima modela<br />
po pitanju tehnologije poslednjih<br />
par decenija. Velikim napretkom<br />
tehnologije, nove generacije kupaca<br />
ko je su od ra sle u vre me nu in ter ne ta,<br />
mobilne telefonije, sada imaju dosta<br />
drugačija očekivanja od proizvoda u<br />
odnosu na starije generacije potrošača.<br />
Samim tim je i industrija memorije<br />
doživela ogromnu ekspanziju<br />
po pitanju širine. Kompanije kao što<br />
je Kingston ne opslužuju više samo<br />
proizvođače računara, već su neki<br />
od njihovih najvećih partnera sada iz<br />
auto industrije, potrošačke elektronike,<br />
čak i iz avio industrije, gde recimo<br />
potreba za skladišnim prostorom<br />
u infotejment sistemima aviona<br />
raste sa očekivanjima putnika<br />
da uživaju u velikom broju filmova<br />
i to u znatno višoj rezoluciji nego<br />
ranije. To svakako zahteva više<br />
me mo ri je.<br />
Ilu stra ti van pri mer<br />
Ako se kojim slučajem pitate čemu<br />
konkretno služi sva ta memorija,<br />
daćemo vam samo jedan primer.<br />
Spomenuti 1 TB raspoložive memorije<br />
dovoljan je da zabeležite 260 desetominutnih<br />
video klipova u 4K rezoluciji.<br />
Ne zvuči vam tako impresivno?<br />
To je zato što ta količina video<br />
sadržaja, gledano sa aspekta prostog<br />
kvantiteta, definitivno ne pomera<br />
nikakve granice i nije ništa novo<br />
što već nismo imali i pre 5-6 godi<br />
na. Stvar je na rav no u to me što su<br />
video fajlovi u 4K rezoluciji enormno<br />
veliki u poređenju sa HD ili Full HD<br />
klipovima, do skoro zlatnim standardom<br />
za video fajlove koji su mogli<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Ši ro ka pri me na<br />
da se svrstaju u rang „dobrog kvaliteta“.<br />
Ako bismo želeli da gore pomenuto<br />
stavimo u pravi kontekst<br />
onoga gde je trenutno tehnologija<br />
u pogledu količine raspoloživog<br />
prostora koji se nudi u mainstream<br />
potrošačkim uređajima, tipičan pametni<br />
telefon iz 2019. godine koji<br />
prosečno ima 83 GB prostora može<br />
da smesti svega 16 pomenutih<br />
video klipova u 4K rezoluciji. A šta<br />
tek onda reći za nadolazeći 8K video<br />
sadržaj?!<br />
Pod sti caj ni fak to ri<br />
Treba imati u vidu da će se potrebe<br />
za sve više memorije dodatno<br />
u b r z a t i k o m e r c i j a l i z a c i j o m 5 G t e -<br />
hnologije, pošto je skladištenje velikog<br />
kapaciteta podataka od suštinske<br />
važnosti za podršku brze komunikacije,<br />
AI tehnologija, AR/VR<br />
sadržaja i drugih. Ako govorimo o<br />
segmentu gaminga, mobilne igre<br />
već duže vreme važe za jednog od<br />
većih „potrošača“ memorije na telefonima,<br />
a stvari se prilično ubrzavaju<br />
i u PC segmentu gde, na primer, najnovija<br />
Call of Duty igra zauzima do<br />
skoro neverovatnih 175 GB.<br />
Predviđanja<br />
Ako pogledamo unapred, očekuje<br />
se da će u narednih šest godina<br />
industrija zabave potraživati 3,7 puta<br />
više memorijskog prostora, a da<br />
će ukupna vrednost ovog segmenta<br />
industrije porasti sa 7,5 milijardi na<br />
16 milijardi dolara. Kada je u pitanju<br />
cloud storage, u istom vremenskom<br />
razdoblju očekuje se povećanje kapaciteta<br />
od 12 puta – sa sadašnjih<br />
8,4 EB na 105 EB (eksabajta - milion<br />
te ra baj ta).<br />
Velika promena koju vidimo ako<br />
uporedimo današnju situaciju sa<br />
onom od pre svega nekoliko godina<br />
kada je u pitanju tržište memorija<br />
je to što se memorijski proizvodi<br />
sada nalaze i u znatno širem spektru<br />
uređaja. Desktop i laptop računari,<br />
pametni telefoni, pametni satovi<br />
– uređaji su koji svima prvo padaju<br />
na pamet kada pomisle na memoriju.<br />
Međutim, pored očigledne<br />
ekspanzije potreba za memorijom<br />
u pomenutim segmentima, današnje<br />
tržište proizvode potražuje i u<br />
robotskim usisivačima, uređajima za<br />
virtuelnu realnost, sistemima za zabavu<br />
u avionima, pametnim zvučnicima,<br />
uređajima za sigurnost doma,<br />
set top boxovima i drugim. „Memorija<br />
jednostavno više nije usko vezana<br />
za kompjutere“, podseća i Dejan<br />
Škuletić iz kompanije Kingston koja<br />
više od tri decenije aktivno učestvuje<br />
u dinamičnoj industriji memorijskih<br />
proizvoda, a poslednjih godina su<br />
spektar svog delovanja toliko proširili<br />
da danas za sebe kažu da se jednostavno<br />
nalaze svuda.<br />
Izvesna budućnost<br />
Skladištenje podataka je ključni<br />
element u digitalnoj transformaciji<br />
koja se tiče stvaranja svih tipova digitalnog<br />
sadržaja, njegovog editovanja,<br />
distribucije i na samom kraju<br />
prijema tog sadržaja. Kapaciteti kao<br />
i brzina komunikacije rastu neverovatnim<br />
tempom, pa nemojte da se<br />
iznenadite ako u ne tako dalekoj budućnosti<br />
u svom džepu budete nosili<br />
t e r a ba j t e m e m o r i j e , ko j e ć e t e p o d j e-<br />
dnako brzo trošiti kao što ste nekada<br />
trošili megabajte. Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>197</strong>
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />
XX
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106