Caffe Montenegro br. 165
U novom (165.) izdanju magazina Caffe Montenegro čitaćete: ---------- Sasvim lično: Živi smo dok prirode ima Piše: Sanja Golubovic, urednica ---------- Caffe Montenegro preporučuje / Pripremila: Ana Đurković ---------- Garden lux: Za ljepši svijet oko nas ---------- Svjetski novitet: Jägermeister Manifest: Manifestovanje tradicije i umijeća #G3 Spirits ---------- Porodica Moric jedina u Crnoj Gori organski uzgaja masline: Tečno zlato sa Luštice Tekst: Leka Dedivanović Foto: Nenad Mandić ---------- Restoran Sočica u Plužinama: SVE što JESTE Piva Tekst: Sanja Golubović Fotografije: Irena Bajčeta, restoran Sočica ---------- Na večeri u restoranu Boutique Hotela Casa del mare: Gala večera za gala osjećaj Fotografije: Casa del Mare Boutique Hotels ---------- Henkell: Čini život pjenušavim od 1856. #G3 Spirits ---------- Gastro putovanja: Kultne pekare i poslastičare širom svijeta ---------- Damirove gastrolomije - Kuvajmo zajedno: Bundeva – jesenja poslastica i super hrana Tekst i fotografije: Damir Moškov ---------- Dušan Pejović, podgorički časovničar: Posljednji sajdžija Sat-kule Razgovarao: Leka Dedivanović Foto: Balša Rakočević ---------- Projekat Ministarstvo kulture Crne Gore Kreativna Crna Gora: Novo ruho naše baštine Tekst: Ana Đurković ---------- Vjenčanje u službi turizma, iz ugla wedding fotografa: #destinationwedding Montenegro Tekst i fotografije: Irena Bajčeta ---------- Montenegro outdoor and food foto tura: Chicken pumpkin curry na obroncima Bjelasice Tekst: Irena Bajčeta Fotografije: Montenegro Outdoor & Food ---------- Legenda kaže: Nekad tarski triftari, sada tarski rafteri Tekst: i fotografije: Vaso Knežević ---------- Marakeš: Hiljadu čudesa crvenog grada Tekst i fotografije: Leka Dedivanović ---------- Eko kamp Džogaska vrela: Skrivena raskoš Tekst i fotografije: Vaso Knežević
U novom (165.) izdanju magazina Caffe Montenegro čitaćete:
----------
Sasvim lično: Živi smo dok prirode ima
Piše: Sanja Golubovic, urednica
----------
Caffe Montenegro preporučuje / Pripremila: Ana Đurković
----------
Garden lux: Za ljepši svijet oko nas
----------
Svjetski novitet: Jägermeister Manifest: Manifestovanje tradicije i umijeća
#G3 Spirits
----------
Porodica Moric jedina u Crnoj Gori organski uzgaja masline: Tečno zlato sa Luštice
Tekst: Leka Dedivanović
Foto: Nenad Mandić
----------
Restoran Sočica u Plužinama: SVE što JESTE Piva
Tekst: Sanja Golubović
Fotografije: Irena Bajčeta, restoran Sočica
----------
Na večeri u restoranu Boutique Hotela Casa del mare:
Gala večera za gala osjećaj
Fotografije: Casa del Mare Boutique Hotels
----------
Henkell: Čini život pjenušavim od 1856.
#G3 Spirits
----------
Gastro putovanja: Kultne pekare i poslastičare širom svijeta
----------
Damirove gastrolomije - Kuvajmo zajedno: Bundeva – jesenja poslastica i super hrana
Tekst i fotografije: Damir Moškov
----------
Dušan Pejović, podgorički časovničar: Posljednji sajdžija Sat-kule
Razgovarao: Leka Dedivanović
Foto: Balša Rakočević
----------
Projekat Ministarstvo kulture Crne Gore Kreativna Crna Gora: Novo ruho naše baštine
Tekst: Ana Đurković
----------
Vjenčanje u službi turizma, iz ugla wedding fotografa: #destinationwedding Montenegro
Tekst i fotografije: Irena Bajčeta
----------
Montenegro outdoor and food foto tura: Chicken pumpkin curry na obroncima Bjelasice
Tekst: Irena Bajčeta
Fotografije: Montenegro Outdoor & Food
----------
Legenda kaže: Nekad tarski triftari, sada tarski rafteri
Tekst: i fotografije: Vaso Knežević
----------
Marakeš: Hiljadu čudesa crvenog grada
Tekst i fotografije: Leka Dedivanović
----------
Eko kamp Džogaska vrela: Skrivena raskoš
Tekst i fotografije: Vaso Knežević
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
- Dan nam je počinjao oko osam sati i<<strong>br</strong> />
ostajalo se u radnjama do naveče. Stara<<strong>br</strong> />
podgorička izreka kaže „Slomi nogu na<<strong>br</strong> />
doganju“. To znači da jedino mjesto gdje<<strong>br</strong> />
možete da slomite nogu je radnja u kojoj<<strong>br</strong> />
provodite cijeli dan. I ako slomite nogu,<<strong>br</strong> />
opet dolazite u doganju i nastavljate sa<<strong>br</strong> />
rabotom da bi se ispoštovalo<<strong>br</strong> />
radno vrijeme.<<strong>br</strong> />
Svi zanati su u taj vakat bili perspektivni.<<strong>br</strong> />
Radili smo pa smo i imali koliko nam<<strong>br</strong> />
je trebalo. Bili smo vrijedni i posvećeni<<strong>br</strong> />
poslu. Danas skoro svi zanati, nažalost,<<strong>br</strong> />
izumiru. Prema mom mišljenju glavni<<strong>br</strong> />
problem je jeftina kineska roba niskog<<strong>br</strong> />
kvaliteta. Ona je obesmislila potrebu za<<strong>br</strong> />
popravkom jer je ljudima često jeftinije<<strong>br</strong> />
da kupe novu stvar nego da staru<<strong>br</strong> />
opravljaju - kaže Pejović.<<strong>br</strong> />
Ljudi su nekad imali jedan sat, a ne<<strong>br</strong> />
kao danas kad ih imaju nekoliko pa ih<<strong>br</strong> />
mijenjanu u zavisnosti od raspoloženja i<<strong>br</strong> />
garderobe koju nose. Satovi su se čuvali i<<strong>br</strong> />
nerijetko prenosili s generacije na generaciju.<<strong>br</strong> />
Posljednjih godina Pejović primjećuje<<strong>br</strong> />
da sve veći <strong>br</strong>oj ljudi donosi stare<<strong>br</strong> />
satove od đedova, ili svojih roditelja da ih<<strong>br</strong> />
poprave. To su kvalitetni satovi koji i dan<<strong>br</strong> />
danas poslije nekoliko decenija<<strong>br</strong> />
rada i dalje funkcionišu.<<strong>br</strong> />
- Danas je prilično lako doći do rezervnih<<strong>br</strong> />
djelova za satove. Nekad nije bilo<<strong>br</strong> />
mogućnosti za naručivanje pa smo čekali<<strong>br</strong> />
da se nakupi dovoljno satova za opravku.<<strong>br</strong> />
Napravili bi spisak neophodnih djelova<<strong>br</strong> />
i onda išli za Italiju ili Švajcarsku za<<strong>br</strong> />
djelove. Dosta puta sam išao feribotom<<strong>br</strong> />
za Bari ili vozom za Trst da bi nabavio<<strong>br</strong> />
neophodne djelove. I nakon nabavke <strong>br</strong>že<<strong>br</strong> />
bolje nazad da mušterije i posao ne trpe,<<strong>br</strong> />
prisjeća se Pejović tih dana.<<strong>br</strong> />
SLATKE MUKE ZANATA<<strong>br</strong> />
Nije u to vrijeme bilo načina za usavršavanje,<<strong>br</strong> />
niti interneta za <strong>br</strong>zo rješavanje<<strong>br</strong> />
problema i komunikaciju sa kolegama<<strong>br</strong> />
iz svijeta. Majstori su se sami mučili da<<strong>br</strong> />
riješe probleme, strpljivo tražeći kvar i<<strong>br</strong> />
nastojali da ga što prije saniraju. No, i<<strong>br</strong> />
kad je bilo djelova nije bilo lako i jednostavno<<strong>br</strong> />
popraviti svaki sat.<<strong>br</strong> />
- U tom otkrivanju načina kako da se<<strong>br</strong> />
problem riješi i jeste čar ovog posla.<<strong>br</strong> />
Treba imati volje i strpljenja i želju da<<strong>br</strong> />
problem riješite. To je po mom mišljenju<<strong>br</strong> />
najbolji način jer tako se usavršavate kao<<strong>br</strong> />
majstor, a ujedno jačate inteligenciju i<<strong>br</strong> />
volju. To su te slatke muke našeg zanata,<<strong>br</strong> />
ali ja ga upravo zato i volim. U inostranstvu<<strong>br</strong> />
se časovničari usavršavaju za<<strong>br</strong> />
satove jednog proizvođača, dok kod nas<<strong>br</strong> />
to nije slučaj. Mi smo kao doktori opšte<<strong>br</strong> />
prakse, jer moramo da radimo<<strong>br</strong> />
sve, kaže Pejović.<<strong>br</strong> />
Tokom duge karijere vrijedni zanatlija<<strong>br</strong> />
je popravljao razne vrste satova,<<strong>br</strong> />
a u njegove ruke stizali su i primjerci<<strong>br</strong> />
vrijedni desetine hiljada eura. Bilo je<<strong>br</strong> />
ZAPAMTIO JE STARI<<strong>br</strong> />
MAJSTOR EVOLUCIJU<<strong>br</strong> />
SATOVA OD DŽEPNIH,<<strong>br</strong> />
PREKO RUČNIH,<<strong>br</strong> />
NEKADAŠNJIH<<strong>br</strong> />
„DIGITRONACA“ DO<<strong>br</strong> />
NAJNOVIJIH SA EKRANIMA<<strong>br</strong> />
OSJETLJIVIM NA DODIR.<<strong>br</strong> />
tu Šafhauzena, Roleksa, nekih modela<<strong>br</strong> />
optočenim zlatom i dragim kamenjem.<<strong>br</strong> />
Pejović kaže da oni nijesu teški za<<strong>br</strong> />
popravku, samo treba biti strpljiv i pažljiv.<<strong>br</strong> />
Zapamtio je stari majstor evoluciju<<strong>br</strong> />
satova od džepnih, preko ručnih, nekadašnjih<<strong>br</strong> />
„digitronaca“ do najnovijih sa<<strong>br</strong> />
ekranima osjetljivim na dodir.<<strong>br</strong> />
- Cijenim samo mehaničke satove,<<strong>br</strong> />
a od proizvođača izdvajam Roleks i<<strong>br</strong> />
Šafhauzen. Ja nosim Nivadu sa štopericom<<strong>br</strong> />
koja radi na navijanje. Sat je star<<strong>br</strong> />
70, 80 godina, ali radi bez greške. Ljudi<<strong>br</strong> />
danas plate sat 150, 200 eura, a ne znaju<<strong>br</strong> />
da je u njima skoro identičan mehanizam<<strong>br</strong> />
onim najfetinijim satovima. Oni ne shvataju<<strong>br</strong> />
da plaćaju kućište sata, jedan <strong>br</strong>end<<strong>br</strong> />
i misle da su time dobili kvalitet. A nerijetko<<strong>br</strong> />
satovi sa pjace traju duže od ovih<<strong>br</strong> />
„<strong>br</strong>endiranih“. Mehanizam je ono što<<strong>br</strong> />
daje vrijednost sata, a to je nešto o<<strong>br</strong> />
čemu, pored nas, vode računa samo<<strong>br</strong> />
pasionirani zaljubljenici u satove, kaže<<strong>br</strong> />
Pejović i dodaje da je novo vrijeme<<strong>br</strong> />
donijelo i priučene majstore, pa oni koji<<strong>br</strong> />
prodaju satove ujedno ih i popravljaju ili<<strong>br</strong> />
nose kod pravih majstora pa zarađuju<<strong>br</strong> />
na razlici u cijeni.<<strong>br</strong> />
76 CAFFE MONTENEGRO