Caffe Montenegro br. 165

jer oni jesu svjedoci prohujalih vremena<br />
i živi tragovi prošlosti. A zanatski rad je<br />
najcjenjeniji u svijetu, kod nas na žalost,<br />
zanatlije polako padaju u zaborav. Caffe<br />
Montenegro je pokrenuo seriju tekstova<br />
o tim čuvarima tradicije, vrijednim ljudima<br />
vjernim svom poslu uprkos<br />
teškoćama i neisplativosti zanatskog<br />
rada kod nas.<br />
TAČAN KAO SAT<br />
Sa Dušanom Pejovićem, po dogovoru<br />
tog jutra, trebali smo da se u osam i<br />
po ura nađemo u maloj sajdžijnici, u<br />
podgoričkom naselju gradić “Pejton”.<br />
Kao da nam satovi nijesu ispravni, i<br />
Balša i ja smo kasnili. Okružen desetinama<br />
satova Dušan nas je strpljivo<br />
čekao. Po kazaljkama na nekom od tih<br />
satova svakako smo stigli na vrijeme.<br />
“Dedivanoviću, jesi li ti sin onog<br />
glumca?”, pita Dušan s vrata.<br />
“Jesam”, spremno odgovorih.<br />
“Davno ste ostavili jedan zidni sat<br />
na popravku. Sestra je došla, platila,<br />
ali ga nikad nije odnijela. Spremio<br />
sam ti ga, ali ga nemoj i ti zaboravit”,<br />
kroz smijeh kaže Dušan.<br />
Daje mi sat, ustaje sa stolice i kaže:<br />
“’Ajmo do u “Tao” da popijemo nešto”<br />
Uputismo se put kafane čuvenih<br />
Arapovića, starih podgoričkih ugostitelja<br />
na prvu jutarnju kafu. Sijedamo za astal<br />
ZIDNI SATOVI<br />
Na zidovima u radnji vise raznovrsni satovi koje je stari zanatlija godinama<br />
skupljao. Ima onih starijih od jednog vijeka, neki su još uvijek u funkciji,<br />
a poneki samo služe kao dekoracija.<br />
- Novo vrijeme je dovelo kvarcne satove, pa ljudi više ne poklanjaju pažnju starim<br />
modelima sa mehanizmima, posebno onim na navijanje. Imam one sa jednim<br />
tegom koji im služi za pokretanje mehanizma, sa dva tega - jednim za mehanizam,<br />
a drugi da označi zvonom svakih pola sata i sat, a treći teg kod ponekih modela<br />
omogućava da se zvono oglasi i svaki kvarat, ili na 15 minuta, priča nam Pejović.<br />
Nekad se nezavisno od cijene ljudi vežu za sat pa neće da ga bace, nego ga uporno<br />
popravljaju. Često možete od mušterija čuti dirljive priče vezane za te satove, ljude<br />
i uspomene koji ih za njih vežu.<br />
i očas posla zađenusmo priču. Dušan je<br />
godinama mnogo bliži našim očevima,<br />
ali duh mu je kao u nekog momka. Iako<br />
se ovim zanatom bavi već pet decenija,<br />
ovaj penzionisani sajdžija još uvijek<br />
pomalo rabota u ulici Oktobarske revolucije.<br />
Radnju vodi sin Nikola koji je<br />
zanat naslijedio od oca.<br />
Dušan je preciznu mehaniku i časovničarski<br />
poziv zavolio kod svog tetka<br />
Boška Mijovića, sajdžije koji je radnju<br />
imao na Pogrebnom, kako Podgoričani<br />
nazivaju Trg Božane Vučinić. Pejović je<br />
još kao osnovac počeo da uči zanat koji<br />
će mu postati životni poziv. Kaže da ga je<br />
oduševljavalo to što je tim sitnim mehanizmima<br />
koji se pokvare trebalo ponovo<br />
udahniti život i vratiti ih u funkciju.<br />
- Bila su to lijepa vremena, kada je cio<br />
trg bio pun zanatlija i trgovaca koji su vrijedno<br />
radili, ali se i lijepo družili. Danas je<br />
Pogrebno zamrlo i nije ni blijeda sijenka<br />
nekadašnjeg trga koji je bio centralno<br />
mjesto tadašnjih podgoričkih<br />
zanatlija, tvrdi Pejović.<br />
SAT-KULA IMA SAT<br />
O spomeniku opjevanom u pjesmama<br />
građani, nažalost, ne znaju puno. Iako je<br />
najpoznatiji simbol grada nove generacije<br />
stanovnika ne znaju gdje joj je sat i<br />
čude se nazivu 16 metara visoke kamene<br />
kule. Naime, sat na Sat – kuli nije vidljiv<br />
sa strana ulice kralja Nikole i Bulevara<br />
Oktobarske revolucije kuda se odvija<br />
intenzivan saobraćaj, već samo sa strane<br />
koja gleda na Staru varoš gdje je nekad<br />
bilo gradsko jezgro.<br />
Sat kula je preživjela ratove i razaranja<br />
kojih je od 1667. , kada je napravio<br />
74 CAFFE MONTENEGRO