Caffe Montenegro br. 165
U novom (165.) izdanju magazina Caffe Montenegro čitaćete: ---------- Sasvim lično: Živi smo dok prirode ima Piše: Sanja Golubovic, urednica ---------- Caffe Montenegro preporučuje / Pripremila: Ana Đurković ---------- Garden lux: Za ljepši svijet oko nas ---------- Svjetski novitet: Jägermeister Manifest: Manifestovanje tradicije i umijeća #G3 Spirits ---------- Porodica Moric jedina u Crnoj Gori organski uzgaja masline: Tečno zlato sa Luštice Tekst: Leka Dedivanović Foto: Nenad Mandić ---------- Restoran Sočica u Plužinama: SVE što JESTE Piva Tekst: Sanja Golubović Fotografije: Irena Bajčeta, restoran Sočica ---------- Na večeri u restoranu Boutique Hotela Casa del mare: Gala večera za gala osjećaj Fotografije: Casa del Mare Boutique Hotels ---------- Henkell: Čini život pjenušavim od 1856. #G3 Spirits ---------- Gastro putovanja: Kultne pekare i poslastičare širom svijeta ---------- Damirove gastrolomije - Kuvajmo zajedno: Bundeva – jesenja poslastica i super hrana Tekst i fotografije: Damir Moškov ---------- Dušan Pejović, podgorički časovničar: Posljednji sajdžija Sat-kule Razgovarao: Leka Dedivanović Foto: Balša Rakočević ---------- Projekat Ministarstvo kulture Crne Gore Kreativna Crna Gora: Novo ruho naše baštine Tekst: Ana Đurković ---------- Vjenčanje u službi turizma, iz ugla wedding fotografa: #destinationwedding Montenegro Tekst i fotografije: Irena Bajčeta ---------- Montenegro outdoor and food foto tura: Chicken pumpkin curry na obroncima Bjelasice Tekst: Irena Bajčeta Fotografije: Montenegro Outdoor & Food ---------- Legenda kaže: Nekad tarski triftari, sada tarski rafteri Tekst: i fotografije: Vaso Knežević ---------- Marakeš: Hiljadu čudesa crvenog grada Tekst i fotografije: Leka Dedivanović ---------- Eko kamp Džogaska vrela: Skrivena raskoš Tekst i fotografije: Vaso Knežević
U novom (165.) izdanju magazina Caffe Montenegro čitaćete:
----------
Sasvim lično: Živi smo dok prirode ima
Piše: Sanja Golubovic, urednica
----------
Caffe Montenegro preporučuje / Pripremila: Ana Đurković
----------
Garden lux: Za ljepši svijet oko nas
----------
Svjetski novitet: Jägermeister Manifest: Manifestovanje tradicije i umijeća
#G3 Spirits
----------
Porodica Moric jedina u Crnoj Gori organski uzgaja masline: Tečno zlato sa Luštice
Tekst: Leka Dedivanović
Foto: Nenad Mandić
----------
Restoran Sočica u Plužinama: SVE što JESTE Piva
Tekst: Sanja Golubović
Fotografije: Irena Bajčeta, restoran Sočica
----------
Na večeri u restoranu Boutique Hotela Casa del mare:
Gala večera za gala osjećaj
Fotografije: Casa del Mare Boutique Hotels
----------
Henkell: Čini život pjenušavim od 1856.
#G3 Spirits
----------
Gastro putovanja: Kultne pekare i poslastičare širom svijeta
----------
Damirove gastrolomije - Kuvajmo zajedno: Bundeva – jesenja poslastica i super hrana
Tekst i fotografije: Damir Moškov
----------
Dušan Pejović, podgorički časovničar: Posljednji sajdžija Sat-kule
Razgovarao: Leka Dedivanović
Foto: Balša Rakočević
----------
Projekat Ministarstvo kulture Crne Gore Kreativna Crna Gora: Novo ruho naše baštine
Tekst: Ana Đurković
----------
Vjenčanje u službi turizma, iz ugla wedding fotografa: #destinationwedding Montenegro
Tekst i fotografije: Irena Bajčeta
----------
Montenegro outdoor and food foto tura: Chicken pumpkin curry na obroncima Bjelasice
Tekst: Irena Bajčeta
Fotografije: Montenegro Outdoor & Food
----------
Legenda kaže: Nekad tarski triftari, sada tarski rafteri
Tekst: i fotografije: Vaso Knežević
----------
Marakeš: Hiljadu čudesa crvenog grada
Tekst i fotografije: Leka Dedivanović
----------
Eko kamp Džogaska vrela: Skrivena raskoš
Tekst i fotografije: Vaso Knežević
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ŽIVI SMO<<strong>br</strong> />
DOK PRI-<<strong>br</strong> />
RODE IMA<<strong>br</strong> />
Ne sviđaju mi se sve te tužne pjesme<<strong>br</strong> />
o jeseni. Tražila sam i u poeziji i u<<strong>br</strong> />
lakim notama neku veselu pjesmu o<<strong>br</strong> />
jeseni, nema je, osim u dječijim pjesmama.<<strong>br</strong> />
I to govori nešto, đeca se<<strong>br</strong> />
raduju svemu, i snijegu, i jeseni, i kiši<<strong>br</strong> />
čak, a odrasli kukaju kad ljeto prođe,<<strong>br</strong> />
uvuće se u njih jesenji strah, strepe<<strong>br</strong> />
od zime... dozivaju proljeće, u proljeće<<strong>br</strong> />
„jedva čekaju ljeto“, u ljeto jedva čekaju<<strong>br</strong> />
„da vrućina prođe“, i tako u krug...<<strong>br</strong> />
Jesen uglavnom opisuju kao umiranje.<<strong>br</strong> />
Ja veselijeg godišnjeg doba ne znam,<<strong>br</strong> />
makar kod nas koji ih još uvijek imamo<<strong>br</strong> />
četiri. Što se mene tiče na fotografijama<<strong>br</strong> />
ove jeseni su mi ljudi srećniji nego na<<strong>br</strong> />
onim ljetnjim sa plaža. Igraju se odrasli<<strong>br</strong> />
poput đece. Nikad se čini mi se nijesmo<<strong>br</strong> />
toliko kitili prirodom kao ovog okto<strong>br</strong>a.<<strong>br</strong> />
Nosili smo jesen kao <strong>br</strong>oš na reveru,<<strong>br</strong> />
valjali se po lišću, i nikad, nikad nije bilo<<strong>br</strong> />
toliko fotografija na društvenim mrežama<<strong>br</strong> />
sa opisom „jesen u mom sokaku“<<strong>br</strong> />
(citiran Predrag Živković Tozovac).<<strong>br</strong> />
Ništa ne inspiriše kao priroda, a njena<<strong>br</strong> />
jesen ponajviše, ukrala je sve boje<<strong>br</strong> />
za sebe, one najradosnije, milion<<strong>br</strong> />
nijansi boje limuna i narandže.<<strong>br</strong> />
Kitimo prirodom svadbe smještajući<<strong>br</strong> />
ih u njen dekor i niej čudo što se<<strong>br</strong> />
je jesen vrijeme svadbi...Kitimo njome<<strong>br</strong> />
ono malo zemlje oko objekata, tamo<<strong>br</strong> />
gdje je beton makar zasadimo busen<<strong>br</strong> />
donešen odnekud. I grančica, suvo lišće,<<strong>br</strong> />
šišarka... kad se unesu u stan i „mrtva<<strong>br</strong> />
priroda“ oživljava prostor i čini ga srećnijim.<<strong>br</strong> />
Pa i jelku kitimo za Novu godinu<<strong>br</strong> />
da bi imali imitaciju drveta u kući, ako<<strong>br</strong> />
je ne daj Bože ne kitimo posječenu,<<strong>br</strong> />
eto može u saksiji samo da je živa...<<strong>br</strong> />
A priroda, priroda je kao prirodno<<strong>br</strong> />
lijepa žena: ne treba joj mnogo<<strong>br</strong> />
šminke ni nakita, samo može nauditi<<strong>br</strong> />
njenoj ljepoti, nekad i zdravlju.<<strong>br</strong> />
Najteže je prirodu ukrasiti. Ustvari može<<strong>br</strong> />
li se to uopšte. Ko uspije da izgradi nešto<<strong>br</strong> />
a da ne naruši prirodu, ko uspije da u njoj<<strong>br</strong> />
boravi a da joj se ne zamjeri, ko prirodu<<strong>br</strong> />
14 CAFFE MONTENEGRO