You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
INSPIRACIJA –<br />
INOVACIJA-USPEH<br />
Jedan pesnik je davno rekao “Inspiracija nikad ne<br />
dolazi sama od sebe. Ona jeste u nama, ali je sami<br />
ne možemo pokrenuti. Kao što jedan kamen ne može<br />
upaliti vatru dok ga drugim kamenom ne udarimo, tako<br />
i inspiracija neće doći dok nam neko drugi ne pomogne<br />
kako bi tu varnicu stvorili.”<br />
Imam veliku sreću da inspiraciju za svoj posao pronalazim<br />
u uspešnim pričama žena koje me okružuju, članica<br />
Udruženja poslovnih žena Srbije kao i kandidatkinja za<br />
“Cvet uspeha za ženu zmaja”. Dok čitam njihove biografije<br />
ili kad razgovaram sa njima o putu uspeha koji su prošle,<br />
uvek se iznova podsetim Andersenove bajke o devojčici<br />
koja je sama napravila crvene cipele sakupljajući materijal<br />
po šumi. Priča dalje kaže da je zbog upadljivosti<br />
boje cipela, devojčicu zapazila imućna gospođa koja ju je<br />
usvojila i obezbedila joj lep život. Njene cipele predstavljaju<br />
veliki korak ka integraciji snalažljive ženske prirode<br />
u svakodnevni život, a činjenica da ih je napravila sama<br />
u nimalo lakim okolnostima, donosi joj neizmernu radost.<br />
Ovo tumačenje bajke dala je poznata američka spisateljica<br />
i psihoanalitičarka Klarisa Pinkole Estes, autorka<br />
bestselera “Žene koje plešu s vukovima”.<br />
Naše zmajice su poput ove devojčice iz Andersenove bajke<br />
stvorile par svojih crvenih cipela, a one koje još uvek nisu,<br />
učiniće to kad-tad jer je kreativnost nezadrživa i uvek<br />
nađe put. Ukoliko postoji podrška to je mnogo lakše, a<br />
uspeh je onda i veći.<br />
Zašto je potrebno posebno podržati žene – pitanje je koje<br />
mi često postavljaju. Kada svi imaju iste polazne pozicije<br />
i jednake mogućnosti onda nema potrebe za pravljenjem<br />
razlika. Na žalost, u većini društava današnjice nije<br />
tako i žene u ostvarenju svojih kreativnih potencijala i<br />
preduzetničkih inicijativa hodaju dužom stazom, suočene<br />
sa većim brojem prepreka nego muškarci.<br />
Čak i u najrazvijenijim ekonomijama Evropske unije,<br />
primećeno je da mali broj preduzetnica koristi podsti-<br />
DR SANJA POPOVIĆ PANTIĆ<br />
PREDSEDNICA UDRUŽENJA POSLOVNIH ŽENA SRBIJE,<br />
AUTORKA PROJEKTA „<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA”<br />
cajna sredstva za inovacije. To sigurno ne znači da su<br />
manje inovativne, ali ukazuje na to da im ovi fondovi iz<br />
različitih razloga nisu dostupni.<br />
Sve češće su prve asocijacije na inovativnost vezane<br />
za informacione tehnologije ali čini mi se da je još veći<br />
kreativni potencijal potreban da se u tradicionalnim sektorima<br />
napravi “par crvenih cipela”. Verujem da ćete se<br />
složiti sa mnom da je mnogo veći izazov od jedne slovolivnice<br />
osnovane 1872. napraviti firmu koja se bavi<br />
modernim industrijskim označavanjem, razviti najsavremeniju<br />
bolnicu u kojoj se leče ljudi iz celog sveta, transformisati<br />
kurirsku dostavu pošte u sistem koji zapošljava<br />
hiljadu radnika i koristi najsavremeniju opremu, izvoziti<br />
odeću i kozmetiku vrhunskog kvaliteta i biti u konkurenciji<br />
sa najvećim svetskim brendovima, praviti CNC mašine,<br />
graditi tržne centre i luksuzne objekte. Sve su to sektori u<br />
kojima su naše dosadašnje dobitnice dosegle vrh uz manje<br />
ili više podrške, ali ono čime su jedino neograničeno<br />
raspolagale jeste inspiracija.<br />
Sigurna sam da će i priče naših ovogodišnjih kandidatkinja<br />
biti inspiracija nekim novim budućim preduzetnicama<br />
svesnim da samo inovacijom mogu “ubrati cvet uspeha”.<br />
3
Utisci<br />
članica Udruženja<br />
poslovnih žena Srbije<br />
„Biti deo ovog Udruženja predstavlja veliku čast i inspiraciju, kako za<br />
samostalne preduzetnice, tako i za nas žene koje smo deo velikog korporativnog<br />
sistema. Lično, imam sreće da radim u kompaniji koja je<br />
proglašena za jednu od rodno najsenzitivnijih kompanija u Srbiji, gde<br />
žene ravnopravno učestvuju u odlučivanju i poslovanju, a da pritom<br />
nailaze na puno razumevanje kada je u pitanju usklađivanje njihovih<br />
privatnih i poslovnih obaveza. Drago mi je što u Udruženju mogu da<br />
prenesem znanje i dobru praksu iz Vipa i pomognem druge žene<br />
preduzetnice ili one koje su, takođe, deo većih sistema. Umrežavanje<br />
poslovnih žena doprinosi njihovom dodatnom ohrabrenju i jačanju<br />
u modernom poslovanju. Meni je tokom građenja karijere veoma<br />
značila podrška koju sam dobijala od drugih žena, a mnoge su bile<br />
i velika inspiracija u mom ličnom i profesionalnom razvoju. Moje<br />
članstvo u Udruženju vidim i kao priliku za pružanje podrške sjajnim<br />
ženama da veruju u sebe i ostvare sve svoje potencijale.“<br />
Branka Pudrlja Durbaba, „Vip mobile”<br />
„Mislila sam da ne postoji nagrada koja bi privukla više pažnje i<br />
zvučala laskavije od “Žene zmaja”, dok nisam postala “Žena zmaj<br />
nad zmajevima”. Biti najbolja među najboljima, samo stajati sa njima<br />
na bini jeste pre svega čast i ponosna sam na sve „zmajice“ koje tako<br />
dobro vode svoje biznise i postižu fantastične rezultate. Udruženje je<br />
jače i veće svake godine, projekti na kojima radi su značajni, tako da<br />
imamo plodno tlo za stasavanje novih “Žena zmajeva”. Radujem se<br />
budućim pobednicama i prilici da gledam kako koriste tu jedinstvenu<br />
priliku u svojoj karijeri.“<br />
Ljiljana Karaklajić, „D Express”<br />
,,Za mene lično, članstvo u Udruženju poslovnih žena znači vetar u<br />
leđa i osećanje da niste sami u ovom surovom svetu u kome ima i<br />
drugih divnih, jakih žena, majki, preduzetnica koje imaju iste ili slične<br />
priče i probleme kao i vi. Ono što uvek ističem kada mi neko dođe u<br />
posetu i upita me o nagradi i statui ‘Cvet uspeha za ženu zmaja’, koju<br />
sam osvojila 2017. godine, jeste da sam posebno ponosna na baš<br />
tu nagradu, jer dolazi od drugih isto tako uspešnih žena. Kada žena<br />
drugoj ženi oda priznanje, onda to ima posebnu težinu i vrednost.”<br />
Aleksandra Bogunović , ,,Vatrex”<br />
4
12. DODELA NAGRADE<br />
„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />
124 ŽENE<br />
DOBILE PRESTIŽNO PRIZNANJE<br />
„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />
5
6
Utisci<br />
članica Udruženja<br />
poslovnih žena Srbije<br />
,,UPŽ Srbije je autentična organizacija preduzetnica, pouzdana<br />
podrška svojim članicama i uvek relevantna i u međunarodnim okvirima,<br />
za sva pitanja ženskog preduzetništva. Kao dugogodišnja<br />
članica imala sam priliku da dobijem veliku podršku u razvoju firme,<br />
ali i da utičem na rad i razvoj Udruženja. Zato mi Udruženje lično i<br />
profesionalno mnogo znači.“<br />
Gordana Đurđević, „Slovo”<br />
,,Udruženje poslovnih žena je bilo moje prvo udruženje u koje sam<br />
se učlanila i to pre 20 godina. Za njega me vezuju prve edukacije iz<br />
veština rukovođenja, vođenja poslova, druženja i umrežavanja. Kroz<br />
dugi period članstva, rasli smo zajedno i razvijali se i Udruženje i Bel<br />
Medic i ja. Udruženje je bilo i podrška i oslonac u teškim trenucima a<br />
i kanal preko kojeg se moglo komunicirati sa donosiocima zakonske<br />
regulative za pravljenje boljeg poslovnog ambijenta.<br />
Nagrada Cvet uspeha za ženu zmaja je takođe jedna od prvih nagrada<br />
i priznanja koje sam dobila. Sem zadovoljstva što je neko primetio<br />
moj trud i rad, ona mi je omogućila i veću vidljivost u medijima i mom<br />
poslovnom okruženju i to u tom početnom periodu kada ste za sve<br />
uglavnom bili nevidljivi.“<br />
Dr Jasmina Knežević, opšta bolnica „Bel Medic”<br />
,,Članstvo u Udruženju poslovnih žena Srbije mi je dalo mogućnost<br />
da se povežem sa mnogim sjajnim poslovnim ženama i da sa njima<br />
razmenim poslovna iskustva i ideje. Kroz projekte koje Udruženje<br />
realizuje, imala sam priliku da promovišem žensko preduzetništvo<br />
i podstaknem žene da započnu svoj posao i postanu preduzetnice,<br />
što je nekada bio i moj san, koji danas živim. Udruženje mi godinama<br />
pruža dragocene prilike da budem u društvu izuzetnih, poslovno<br />
uspešnih žena, koje svakodnevno u svojem okruženju doprinose<br />
razvoju ženske vizije poslovanja, kao i razvoju visokih etičkih standarda.“<br />
Anja Ivana Milić, „Arhi.pro”<br />
7
KORAK PO KORAK<br />
DO JAKIH<br />
ŽENSKIH FIRMI<br />
OLIVERA POPOVIĆ<br />
POTPREDSEDNICA UDRUŽENJA<br />
POSLOVNIH ŽENA SRBIJE<br />
I KOORDINATORKA ŽENSKOG BIZNIS KLUBA<br />
Sigurna sam da ste se svi bar jednom našli u situaciji<br />
kada ste pomislili da vaša jedna aktivnost, reč ili čin ne<br />
mogu da doprinesu u širem smislu i velikom kontekstu.<br />
Kada god pomislim o tome, podsetim sebe na jednu staru<br />
kinesku poučnu priču – kada bacimo kamenčić u jezero –<br />
koncentrični talasi se otisnu u svim pravcima, opadajući u<br />
intenzitetu doputuju do obale, pa se odbiju, vrate i zamru.<br />
Iako je uskoro voda ponovo mirna, jezero je izmenjeno ovim<br />
malim kretanjem i više nikada neće biti isto.<br />
Isto je tako, kada se zapitamo da li je moguće učestvovati<br />
ravnopravno u trci za dobavljača ako ste mala kompanija,<br />
pogotovo ako ste kompanija na čijem čelu je žena, i da li<br />
je moguće dati svima jednake mogućnosti kada je često<br />
samo održiv razvoj ekonomski opravdan. Ali održivost<br />
obuhvata i uključivanje manje zastupljenih društvenih<br />
grupa u ekosistem, jer one su upravo te koje svojim diskretnim<br />
talasima pokreću promene i trajno menjaju sliku<br />
poslovanja i društva.<br />
Talasi koje pravimo odjekuju i kroz poseban model koji smo<br />
osmislile u UPŽ Srbije. Uključivanje malih ženskih kompanija<br />
u lance dobavljača velikih kompanija može da bude<br />
i deo njihovog društveno odgovornog poslovanja. To daje<br />
priliku velikim kompanijama da svoja pravila nabavke prilagode<br />
potrebama malih kompanija koje su, iako male, inovativne,<br />
fleksibilne, odgovorne, stabilne... Prepoznali smo<br />
da takvih velikih kompanija ima već danas i da je potrebno<br />
da se sa njihovim pristupom malim ženskim kompanijama<br />
upozna i šira javnost. Zbog toga smo prošle godine usta-<br />
novile nagradu za „Rodno najsenzitivniju kompaniju“ i sa<br />
zadovoljstvom mogu da kažem da je do današnjeg dana tu<br />
titulu ponelo 5 kompanija.<br />
Doprinos UPŽ Srbije razvoju ženskih firmi za bolju poziciju<br />
na tržištu, bilo da se radi o start-up ili već donekle razvijenim<br />
firmama, svih ovih godina je mentorstvo.<br />
To je naš način da zatalasamo tržište i pokrenemo promene.<br />
Otišle smo i korak dalje i razvile e-mentoring, platformu<br />
gde mogu da se sretnu mentorke, kvalifikovane žene iz<br />
različitih oblasti, sa vlasnicama već registrovanih firmi ili<br />
onih sa manje iskustva kako bi ostvarile zacrtane ciljeve da<br />
brzo, efikasno, tehnološki savremeno, uspostave mentorski<br />
proces koji će obema stranama doneti puno naučenih<br />
lekcija neophodnih za bolji plasman na tržištu obe strane.<br />
Novina u ovom procesu je da, komunicirajući preko nekog<br />
od programa za video komunikaciju, olakšamo komunikaciju,<br />
a bez vremenskog ili geografskog ograničenja. Odziv<br />
je zaista veliki i dalje nastavljamo razvoj platforme i okupljamo<br />
sve veći broj mentorki.<br />
Kao deo trajne i dugoročne promene, UPŽ Srbije uvek je<br />
obraćalo pažnju na uključivanju posebno ranjivih grupa<br />
žena u ekonomske tokove a od ove godine, podstaknuti<br />
činjenicom da je sve manje raspoloživih ljudskih resursa<br />
različitih kvalifikacija, započeli smo, u saradnji sa GIZ-om,<br />
i obuku Romkinja za rad u welness i u IT sektoru. Iskustva<br />
su nam izuzetna i pokazuju da ovo društvo mora što brže<br />
da se oslobađa rodnih, etničkih i svih drugih predrasuda<br />
i stereotipa kojima još uvek robuje. Od svog osnivanja do<br />
danas promovišemo vrednosti inkluzivnog društva jer ono<br />
donosi benefite svima a najviše ekonomiji.<br />
Verujemo da talasi koje pravimo pokreću velike stvari sa<br />
izuzetnim, talentovanim i kvalitetnim ženama. Radimo na<br />
tome da se sve promene na bolje utemeljuju, traju i budu<br />
podržane na pravi način, jer ekosistem čiji smo deo ne<br />
može da prosperira ako mu, s vremena na vreme, talasi ne<br />
donesu uspešne poduhvate, dobre ideje i nove horizonte.<br />
8
POKRENULE SMO<br />
E-MENTORING<br />
PROGRAM<br />
Udruženje poslovnih žena Srbije osmislilo je<br />
e-Mentoring program, kako bi se povezale iskusne preduzetnice<br />
menadžerke i žene iz različitih sektora sa preduzetnicama<br />
početnicama, onima koje to žele da postanu,<br />
kao i svim ženama kojima je potrebno mentorstvo pri<br />
izboru i razvoju karijere, u cilju napretka njihovih biznisa<br />
i profesija, uz vrhunsku stručnu i profesionalnu podršku.<br />
e-Mentoring je osmišljen tako da kvalifikovane žene iz<br />
različitih oblasti pomognu onima sa manje iskustva kako<br />
bi ostvarile zacrtane ciljeve. Takođe, pogodnost ovakvog<br />
vida mentorstva je to što olakšava komunikaciju, a bez<br />
vremenskog ili geografskog ograničenja.<br />
Postanite i Vi deo naše e-Mentoring zajednice! Odaberite<br />
mentorku, ili postanite mentorka.<br />
Posetite sajt UPŽ Srbije www.poslovnezene.org.rs<br />
popunite formular i pošaljite ga na e-mail adresu<br />
mentoring@poslovnezene.org.rs<br />
*Program je nastao u okviru projekta „Buđenje digitalnog<br />
preduzetništva - od novih oblika ranjivosti na tržištu rada<br />
do ekonomski osnaženih žena“. Ovaj projekat je podržan od<br />
strane Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i<br />
osnaživanje žena u Srbiji (UN Women) u okviru projekta „Ključni<br />
koraci ka rodnoj ravnopravnosti“, koji finansira Evropska unija.<br />
9
GLAVNE KATEGORIJE<br />
ZA NAGRADU „<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />
„NAJEVROPSKIJA“ ŽENSKA FIRMA<br />
Ovom nagradom odaje se priznanje preduzetnicama koje predvode<br />
preduzeća koja su prisutna i konkurentna na evropskom tržištu i/ili<br />
pružaju usluge korisnicima iz EU, a locirana su u Srbiji, preduzeća<br />
koja su uvela inovaciju u svoj način poslovanja, koja se<br />
pridržavaju principa „dobre poslovne prakse“, kao i koncepta<br />
„društveno odgovornog preduzeća“ i koja imaju i<br />
poštuju etički kodeks poslovanja.<br />
„NAJBOLJI MODEL ZAPOŠLJAVANJA ŽENA”<br />
Nagrada se dodeljuje preduzetnicama koje su osmislile<br />
načine i modele zapošljavanja žena i koje aktivno rade<br />
na ekonomskom osnaživanju žena.<br />
SPECIJALNA PRIZNANJA<br />
Udruženje poslovnih žena Srbije zadržava i ove godine praksu da<br />
Specijalnim priznanjem nagradi one preduzetnice koje su ostvarile<br />
posebne rezultate po nekom od navedenih kriterijuma, kao<br />
i da istakne preduzetnice koje ispunjavaju više uslova<br />
iz pomenutih glavnih kategorija i potkategorija.<br />
„RODNO NAJSENZITIVNIJA KOMPANIJA“<br />
Priznanje se dodeljuje velikim kompanijama koje primenjuju strategiju<br />
Društveno odgovornog poslovanja, rukovode se principima<br />
Ujedinjenih nacija za osnaživanje žena, primenjuju načelo<br />
rodne ravnopravnosti i nediskriminacije i pružaju najbolji model<br />
uključivanja žena u lance snabdevanja.<br />
10
23<br />
KANDIDATKINJE<br />
U KONKURENCIJI ZA NAGRADU<br />
„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />
11
„Ništa nije toliko dobro<br />
da ne može biti još bolje.“<br />
PORODICA<br />
VREDNIH RUKU<br />
„Basket“ priču je započela Aleksandrina i Sonjina majka,<br />
Srbislava Lazić, koja je hrabro još 2002. godine osnovala<br />
preduzetničku radnju za proizvodnju finih pekarskih<br />
proizvoda, želeći da ćerkama osigura posao i egzistenciju.<br />
O svojim počecima Aleksandra, po struci akademski<br />
slikar, i Sonja, psiholog i porodični terapeut, ćerke prerano<br />
preminule Srbislave, kažu: „U početku behu ruke,<br />
mamine ruke… i one su mesile i mesile…“ Njima su se<br />
pridružila još dva para ruku, Aleksandrinih i Sonjinih „Porodica<br />
vrednih ruku koje prave i dele ono što vole, i to sa<br />
svima…“ Tako je ispleten „Basket“.<br />
Razvojni put „Basketa“ bio je prepun izazova, prepreka,<br />
problema ali i volje da se oni prevaziđu. Od pereca<br />
i štapića sa susamom „koji se prave u svakoj kući“ i sa<br />
kojima je sve krenulo, paleta „Basket“ proizvoda se širila.<br />
Belo brašno zamenili su crnim, a zatim i integralnim,<br />
ražanim, heljdinim, ječmenim, ovsenim, kukuruznim i<br />
speltinim. „Basket“ asortiman danas čine hrskave lanene,<br />
ovsene, heljdine pločice, pločice sa koprivom, sušenim<br />
paradajzom, kurkumom, integralni štapići sa susamom i<br />
makom, spelta štapići, pecivo sa dimljenim sirom, „Basket<br />
5 kreker“, štanglice sa semenom bundeve i drugi<br />
originalni proizvodi. Kvalitet i bezbednost hrane u okviru<br />
procesa proizvodnje potvrđuje se i ISO 9001, FSSC<br />
22000 i HACCP standardima koji su uvedeni. Kvalitet<br />
„Basket“ proizvoda je potvrđen i na Međunarodnom poljoprivrednom<br />
sajmu u Novom Sadu. Dobitnici su Velike<br />
zlatne medalje, kao i prestižnog specijalnog priznanja za<br />
kvalitet “Dr Rozika Vukobratović”.<br />
Aleksandra i Sonja, članice Udruženja poslovnih žena<br />
Srbije, ulažu veliki trud da integrišu i održe ekonomsku,<br />
društvenu i ekološku dimenziju poslovanja, nastojeći da<br />
doprinesu napretku lokalne zajednice kojoj pripadaju,<br />
kao i rastu same kompanije. Svojim najvećim uspehom<br />
smatraju zauzimanje pozicije lidera u kategoriji „zdravije<br />
KANDIDATKINJE<br />
ALEKSANDRA ĐURIĆ I<br />
SONJA ĐURIĆ<br />
SUVLASNICE PREDUZEĆA „BASKET ZDRAVIJA<br />
HRANA MADE BY HAND“ DOO, STARA PAZOVA<br />
– GOLUBINCI<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2002.<br />
DELATNOST: PROIZVODNJA DVOPEKA, KEKSA,<br />
TRAJNOG PECIVA I KOLAČA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 27/25 ŽENA<br />
ADRESA: PUTINAČKA BR. 17, 22308 GOLUBINCI<br />
TELEFON: 022/381 318 i 063/11 59 211<br />
E-mail: zdravijahrana@basket.co.rs<br />
www.basket.co.rs<br />
hrane“ na tržištu Srbije i širenje prodajne mreže na tržište<br />
Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Engleske i UAE.<br />
Aleksandra, i sama majka dvoje dece, i Sonja, majka jednog<br />
deteta, odaju priznanje, pre svega, svojoj majci koja<br />
je svojim primerom pomerala granice. Svoje poslovno<br />
putovanje je započela u 45. godini, srušila mnoge predrasude<br />
sa kojima se suočavaju žene preduzetnice,<br />
pomažući ženama u okviru lokalne zajednice da povrate<br />
samopouzdanje.<br />
12
„Samo napred!“<br />
OD JEDNOG<br />
LAPTOPA DO BIZNISA<br />
Ana Marija Marinković vlasnica je i direktorka „Ino edukacija“<br />
centra za školovanje u inostranstvu. Želeći da savetima<br />
pomogne mladima koji hoće da nastave školovanje<br />
u drugoj zemlji, jer su i njoj iskusnije kolege svojevremeno<br />
pružile podršku prilikom upisa na master studije na Sorboni,<br />
Ana Marija 2014. godine pokreće blog „Kako na<br />
master“, zajedno sa programom mentorskih paketa, bez<br />
neke ideje o mogućem biznisu. Shvativši, međutim, da<br />
postoji veliko interesovanje za ovu oblast, osniva agenciju<br />
koja ubrzo postaje vodeći regruter na Zapadnom Balkanu<br />
za studiranje u inostranstvu, sa centralom u Beogradu i<br />
poslovanjem u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Godine 2017. dobija<br />
prestižnu ICEF akreditaciju, najpriznatiju za study abroad<br />
agente.<br />
Danas njena firma radi predselekciju studenata i marketing<br />
na teritoriji Zapadnog Balkana za preko 100 univerziteta<br />
i škola iz inostranstva. Ponosna je na činjenicu da<br />
se strani univerziteti koji žele da se angažuju na našem<br />
području, obraćaju prvo njoj. Kroz mrežu partnerskih univerziteta<br />
i mentorskih paketa pružaju se usluge pripreme<br />
i upisa na 5.000 državnih i privatnih univerziteta širom<br />
sveta. Broj studenata koji je prošao kroz sistem prelazi<br />
1.000, a već nekoliko godina firma konstantno raste. Ove<br />
godine dobila je dve velike licence, američku Harisson,<br />
za karijernu orijentaciju, i češku Best in English – Best in<br />
Deutsch, za jezička takmičenja koja će se organizovati u<br />
više od 300 škola na Zapadnom Balkanu. Organizuje i<br />
sajmove posvećene školovanju u inostranstvu, kao što je<br />
Study Abroad Fair.<br />
Pored bloga „Kako na master“, koji je do sada zabeležio<br />
više od milion poseta, pokrenuti su i „Kako na posao“, „Ino<br />
univerziteti“ i „Ino kursevi“. Preko „Ino edukacije“ mnogi<br />
studenti se besplatno prijavljuju na univerzitete kojima je<br />
ona partner. Tako je ova firma postala svojevrstan centar<br />
za školovanje u inostranstvu, koji se finansira, pre svega,<br />
naplaćujući usluge inostranim univerzitetima, a u znatno<br />
KANDIDATKINJA<br />
ANA MARIJA MARINKOVIĆ<br />
VLASNICA CENTRA „INO EDUKACIJA”<br />
I „INO AGENCIJA” DOO, BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />
DELATNOST: KONSALTING I POSREDOVANJE U<br />
MEĐUNARODNOM OBRAZOVANJU<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 5/5 ŽENA<br />
ADRESA: KNEZA MIHAILA 30, 11000 BEOGRAD<br />
TELEFON: 061/55 44 199<br />
E-mail: office@inoedukacija.com<br />
www.inoedukacija.com<br />
manjoj meri studentima – lokalnim klijentima.<br />
Ana Marija, članica UPŽ Srbije, uspela je da razvije posao<br />
pre svoje tridesete, bez pomoći sa strane i početnog<br />
kapitala, krećući samo sa jednim laptopom. Veruje da je<br />
preduzetništvo za ambiciozne i radoznale, spremne da<br />
probaju nešto novo, ali i podmetnu leđa kad je teško, jer<br />
to je sastavni deo preduzetničkog života. I poručuje „Renovirajte<br />
svoju budućnost!“.<br />
13
„Dobro došli u svet poslovnog uspeha!“<br />
KADA KLIJENTI<br />
POSTANU PRIJATELJI<br />
Biljana Filipović, vlasnica firme „Filbi Co“ pokrenute 2011.<br />
godine, bavi se oglašavanjem putem štampanih kataloga,<br />
društvenih mreža i interneta, deljenjem flajera na dogovorenim<br />
teritorijama i informisanjem putem besplatnih malih<br />
oglasa kroz brend „Moja baza“. Cilj i misija brenda je da<br />
se ljudi adekvatno informišu, povežu i poslovno sarađuju.<br />
I mada je u pitanju firma sa formalno jednim zaposlenim,<br />
u njihovom, kako kaže „uigranom timu“ nalaze se profesionalci<br />
sa dugogodišnjim iskustvom u svojim oblastima,<br />
kao što su konsalting i marketing, kompjuterska podrška,<br />
grafički i web dizajn, računovodstvo, logistika, kurirska<br />
služba i drugo, koji pomažu da „Filbi Co“ stekne klijente<br />
iz različitih preduzetničkih sfera.<br />
Pripremaju i štampaju lokalne oglasnike za teritoriju<br />
Surčina, Novog Beograda, Zemuna, Obrenovca, po potrebi<br />
i Uba, i mogu se pohvaliti cifrom od preko 900 klijenata.<br />
Svako izdanje postavlja se i na njihovom portalu. Uz to,<br />
biznis portal sa više od 10.000 besplatnih malih oglasa<br />
namenjen je ljudima koji žele da se putem mesečnog<br />
vodiča „Moja baza“ informišu o svim novinama u biznisu<br />
na lokalu u Beogradu i Srbiji, predstavljajući dragocenu<br />
bazu firmi i oglasa. U Surčinu i Obrenovcu su najveći lokalni<br />
oglasnik, a među prva tri su na teritoriji Novog Beograda<br />
i Zemuna. Takođe, po Biljaninim rečima, Google ih<br />
je proglasio jednim od pet posto najuspešnijih lokalnih<br />
oglasnika na teritoriji grada Beograda.<br />
Biljana, danas preduzetnica, majka dve ćerke, ističe da<br />
nije dozvolila da je slome ratne okolnosti, gubitak roditelja,<br />
izbeglištvo, besparica i druge nedaće. Rođena u Sarajevu,<br />
tri godine provela je u ratnom okruženju. Ipak, bila je<br />
uvek među najboljima i u školi i na Filološkom fakultetu<br />
u Beogradu, gde je završila španski jezik i književnost.<br />
KANDIDATKINJA<br />
BILJANA FILIPOVIĆ<br />
VLASNICA AGENCIJE<br />
„FILBI CO”, PROKUPLJE<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2011.<br />
DELATNOST: OGLAŠAVANJE I IZRADA REKLAMA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 1/1 ŽENA<br />
ADRESA: PERIKLOVA 9, 11271 SURČIN<br />
TELEFON: 064/22 18 425<br />
E-mail: mojabaza4@gmail.com<br />
www.mojabaza.com<br />
Posle neuspešnih pokušaja da pronađe stalan posao,<br />
rešila je da uđe u preduzetničke vode.<br />
Ponosna je na vreme provedeno na unapređenju poslovanja<br />
preduzetnika, malih i srednjih preduzeća, kako<br />
kaže „na unapređenju kvaliteta života naših prijatelja“.<br />
Shodno svojim mogućnostima, firma „Filbi Co“ je i sponzor<br />
mnogih manifestacija i akcija.<br />
14
„Zadovoljan gost je stalni gost,<br />
i ljubav se ljubavlju vraća.“<br />
VATROMET UKUSA<br />
NA SEVERU BAČKE<br />
Biljana Štavljanin je vlasnica „La Biba Ice Cream“<br />
preduzetničke radnje koja se bavi proizvodnjom i prodajom<br />
unikatnog zanatskog sladoleda. Diplomirala je i<br />
završila master na Ekonomskom fakultetu u Subotici, Novosadskog<br />
univerziteta, gde je sedam godina bila i asistent.<br />
Trenutno je angažovana kao v.d. direktora Privredne<br />
komore Severnobačkog upravnog okruga.<br />
Sladoledi „La Biba Ice Cream“ prodaju se u sklopu kafea<br />
„Milord“, u okviru istoimene vile na Paliću. Vila „Milord“,<br />
jedna od najatraktivnijih u turističkoj ponudi Palića, deo<br />
je porodičnog biznisa u vlasništvu Biljaninog oca i u<br />
njenom vođenju Biljana je aktivno angažovana. Radnja<br />
koja je počela sa radom 2014. godine je u međuvremenu<br />
ugašena da bi se otvorila nova, pod sadašnjim imenom.<br />
Aktivna je samo tokom letnje sezone, ali je u planu dopunjavanje<br />
ponude i širenje poslovanja na celu godinu.<br />
Poseban program je i “La Biba na točkovima”, ponuda koja<br />
podrazumeva iznajmljivanje male vitrine sa propratnom<br />
opremom i sladoledom, za razne proslave, rođendane,<br />
svadbe, slave i druge događaje.<br />
Ono što ove sladolede čini posebnim jesu kvalitet<br />
i specifični ukusi. Sladoled koji Biljana lično pravi,<br />
postao je prepoznatljiv brend Palića. U originalnoj ponudi<br />
maštovitih naziva i još maštovitijeg sastava i opisa<br />
ledenih poslastica, koje se prave od prirodnih sastojaka<br />
strogo biranog porekla, nazire se pravi vatromet ukusa,<br />
mirisa, boja i pre svega kreativnosti. Pored „klasika“,<br />
sladoleda od čokolade, vanile i lešnika, tu su i „Eržikina<br />
višnja“, „Sutlijaš sa cimetom“, „Gomboci sa šljivama“<br />
„Josin žerbo“, „Liduškina zova“, „Pita sa jabukama“,<br />
„Palačinka sa džemom od šljiva“... Koliko je ovaj sladoled<br />
popularan, vidi se po svakodnevnim redovima – mnogo je<br />
onih koji dolaze da bi ga probali i to ne samo iz Subotice,<br />
već i iz Novog Sada, Beograda. Jer, kako kažu za njega,<br />
stare recepture vraćaju u detinjstvo, a novine koje se<br />
unose povezuju taj duh sa radošću življenja i sadašnjicom.<br />
KANDIDATKINJA<br />
BILJANA ŠTAVLJANIN<br />
VLASNICA UGOSTITELJSKE RADNJE<br />
„LA BIBA ICE CREAM“, PALIĆ<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />
DELATNOST: UGOSTITELJSTVO, PROIZVODNJA<br />
I PRODAJA HOMEMADE SLADOLEDA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 3/1 ŽENA<br />
ADRESA: SPLITSKA ALEJA 19, 24413 PALIĆ<br />
TELEFON: 024/602 800<br />
E-mail: labibaicecream@gmail.com<br />
www.vilamilord.com<br />
Tokom sezone, pored nezaposlenih lica, angažuju i studente<br />
i đake preko zadruge. Oni dolaze da bi stekli radno<br />
iskustvo za vreme školovanja i uče kako da budu deo<br />
tima. Svake godine, zbog rastuće potražnje na tržištu,<br />
angažuje se sve veći broj radnika, među kojima je često<br />
više žena nego muškaraca.<br />
Ova mlada žena, budući doktor ekonomskih nauka,<br />
poručuje: „Ukoliko želite da usrećite druge, onda se bavite<br />
prodajom sladoleda. Jer, ljubav je osnovni pokretač svih<br />
poduhvata.“<br />
15
„Iskrenošću do poverenja, poverenjem<br />
do kredibiliteta, kredibilitetom do uspeha.“<br />
ISKORISTITI JAČINU<br />
INTERNET GLASA<br />
KOJI NAM JE DAT<br />
Branislava Antović je 2010. godine diplomirala novinarstvo,<br />
a kada ni posle više pokušaja nije uspela da pronađe<br />
posao u struci, rešila je da sama nešto preduzme. Kako<br />
kaže, tek diplomiranom novinaru bilo je važno da „vežba<br />
svoje prste, odnosno pisanje“. Zato je pokrenula sopstveni<br />
blog, modnu priču koju je nazvala ‘’Divine World of<br />
Fashion’’. Vremenom, blog je počeo da se bavi i drugim<br />
sferama u životu mlade žene, postavši jedan od najcenjenijih<br />
lifestyle blogova u Srbiji i regionu. Od oktobra<br />
2013. godine blog dobija novo, i danas aktuelno, ime<br />
„Brana’s Divine World’’, a od 2016. tako se zove i agencija<br />
koju je osnovala, postavši jedna od prvih blogerki u Srbiji<br />
koja je i pravno registrovala svoj biznis. Pored čitalaca,<br />
značaj i mogućnosti ovakvog online kutka prepoznale su<br />
mnoge kompanije, svetski poznati brendovi i organizacije,<br />
sa kojima uspešno sarađuje.<br />
„PC Press” je 2014. godine proglasio „Brana’s Divine<br />
World“ za jedan od pet najboljih blogova u Srbiji u<br />
prethodnoj godini, čime postaje deo prestižne liste Top 50<br />
najboljih sajtova. Iste godine kompanija „Grand Aroma“<br />
uvrstila je Branislavu na svoju A listu 50 uspešnih žena, a<br />
na tradicionalnoj dodeli Belgrade Fashion Week nagrada,<br />
kultni domaći magazin „Bazar“ proglašava je ličnošću od<br />
stila. U novembru 2018. godine dobila je nagradu Wannabe<br />
Digital Awards – Lifestyle Blogger.<br />
Branislava, koja je i glavni i odgovorni urednik, trudi se<br />
da svojim čitaocima ponudi sadržaje koji, osim aktuelnih<br />
tema iz oblasti kulture, umetnosti, putovanja, enterijera,<br />
kozmetike i mode, obrađuju i društveno odgovorne<br />
teme i humanitarne akcije. Takođe, u fokusu njenih<br />
tekstova uvek su bili i domaći brendovi i dizajneri, kao i<br />
preduzetništvo, posebno žensko. Oko svog bloga okupila<br />
je sjajan tim, pretežno žena, za koji kaže kako joj je<br />
KANDIDATKINJA<br />
BRANISLAVA ANTOVIĆ<br />
VLASNICA AGENCIJE<br />
„BRANA’S DIVINE WORLD“, BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2016.<br />
DELATNOST: KREIRANJE I UREĐIVANJE<br />
PISANOG, FOTO I VIDEO SADRŽAJA ZA BLOG<br />
I PROFILE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 1/1 ŽENA<br />
ADRESA: KUMODRAŠKA 119/14, 11000 BEOGRAD<br />
TELEFON: 069/21 85 077<br />
E-mail: branasdivineworld@yahoo.com<br />
www.branasdivineworld.com<br />
čast da ih nazove svojim saradnicima. Za sebe s ponosom<br />
kaže da je blogerka i preduzetnica, što mnogi još uvek ne<br />
vide kao „ozbiljan posao“. Zato je kao deo svoje misije<br />
shvatila i rušenje predrasuda i promenu odnosa prema<br />
industriji kojoj pripada. Pritisnuvši svojevremeno opciju<br />
„publish’’ da bi objavila svoj prvi blog, započela je poslovni<br />
poduhvat koji danas predstavlja ostvarenje njenog sna.<br />
Jer, veruje, u preduzetništvu je od novca koji ste zaradili,<br />
mnogo važnije kako ste se osećali dok ste ga zarađivali. I<br />
poručuje da treba iskoristiti pogodnosti vremena u kojem<br />
živimo i jačinu internet glasa koji nam je dat.<br />
16
„Razmišljaj van granica koje vidiš.“<br />
KADA SHVATIŠ DA SU<br />
KORACI SAMO TVOJI<br />
Centar za edukaciju i savetovanje „Mental Spa“ Dragana<br />
Potić je osnovala sa namerom da promoviše zdrave stilove<br />
života, uz negovanje opšteg mentalnog, psihičkog<br />
i fizičkog stanja čoveka. Centar se bavi prevencijom,<br />
lečenjem i psihološkim rastom i razvojem individue<br />
primenjujući geštalt pristup u radu, psihoterapijski pravac<br />
koji shvata čoveka holistički. Svoja interesovanja Dragana<br />
je usmerila ka povezivanju razvoja psihoterapijske misli,<br />
načina života, širenja terapijske kulture i direktnog rada<br />
sa decom, adolescentima i odraslima. Geštalt terapeuti<br />
veruju u kreativan, transformišući i isceljujući potencijal<br />
svakog čoveka i lekovitost ljudskog kontakta.<br />
Diplomirani pedagog po struci, završila je master studije<br />
iz geštalt psihoterapije na Malteškom institutu za psihoterapiju,<br />
član je nekoliko stručnih udruženja i saveza, nosilac<br />
nacionalnog sertifikata za psihoterapiju i član i nosilac<br />
Evropskog sertifikata za geštalt psihoterapiju (EAGT).<br />
Od 2018. godine je i supervizor u Fondaciji SOS Dečija sela.<br />
Desetogodišnje radno iskustvo pedagoga i nastavnika<br />
građanskog vaspitanja u školama, pomoglo joj je da<br />
shvati da našem školstvu nedostaje rad na unapređenju<br />
trijade odnosa roditelj – dete – pedagog. Zato je tokom<br />
rada u školama održavala besplatne radionice za roditelje<br />
i adolescente na temu njihovih odnosa, koristeći terapijske<br />
tehnike, baveći se prevencijom nasilja, a više puta<br />
je u medijima govorila i na temu suicida kod mladih.<br />
Kako društvo nije bilo spremno da prepozna značaj terapeuta<br />
u školama, čija bi funkcija bila i preventivna i razvojna,<br />
odlučila je da krene sama u taj poduhvat. „Shvatila<br />
sam da su koraci samo moji...“ kaže, znajući da bi predugo<br />
trajalo ako bi čekala da društvo samo prepozna i promeni<br />
sistem.<br />
San iz mladih dana, da pomaže ljudima kao terapeut,<br />
počela je da ostvaruje 2016. godine. Dvoumila se da li<br />
da to uradi „na lak način“ i otvori centar u Beogradu, gde<br />
KANDIDATKINJA<br />
DRAGANA POTIĆ<br />
VLASNICA CENTRA ZA EDUKACIJU<br />
I SAVETOVANJE „MENTAL SPA“, ZAJEČAR<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2016.<br />
DELATNOST: OSTALO OBRAZOVANJE, EDUKACIJA,<br />
PREVENCIJA I PSIHOTERAPIJSKE DELATNOSTI<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 1/1 ŽENA<br />
ADRESA: AMERIČKA 34, 19000 ZAJEČAR<br />
TELEFON: 064/ 21 01 757<br />
E-mail: draganapotic@gmail.com<br />
www.mentalspaterapija.wordpress.com<br />
postoje liste terapeuta. Ipak je rešila da ostane u Zaječaru,<br />
videvši u tome i društveni značaj. Jer, registrujući svoj terapeutski<br />
centar, shvatila je da je u tom trenutku bila jedina u<br />
Timočkoj krajini.<br />
Standard u našoj zemlji je veoma nizak i to dodatno otežava<br />
posao terapeuta. Zato Dragana, majka jednog deteta, predano<br />
radi i na podizanju svesti o uticaju i značaju terapijskog<br />
rada na individuu, vodeći se kredom „Think outside<br />
the box – bitno je izaći van granica vidljivog i poznatog“.<br />
17
„Sutra je novi dan i nova šansa.”<br />
MENTORKA<br />
USPEŠNIH PRAVNICA<br />
Dušanka Kostadinović je vlasnica advokatska kancelarije<br />
osnovane 1986. godine, koja trenutno ima petoro<br />
zaposlenih i bavi se, pre svega, građanskim, porodičnim<br />
i privrednim pravom. Pored pravosudnog ispita, Dušanka<br />
ima licencu za posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti.<br />
Ovaj vrstan advokat sa dugogodišnjim iskustvom, pravi<br />
je primer mentorke koja sa puno strpljenja obučava i usmerava<br />
svoje mlade koleginice. Sa ponosom ističe da su<br />
svi pripravnici zaposleni u njenoj kancelariji bile žene. Tako<br />
je za 33 godine, obučila za samostalni rad 23 diplomirane<br />
pravnice. Posle dve godine obuke i položenog pravosudnog<br />
ispita, Dušanka bi sa svakom od njih nastavljala da<br />
sarađuje i pruža joj podršku u daljem radu.<br />
Poučena ličnim iskustvom, oduvek je bila motivisana da<br />
pomaže i bude oslonac mladim ženama koje tek ulaze u<br />
poslovni svet. Sve je to prolazila i sa svoje tri ćerke na njihovom<br />
putu ka sticanju akademskog obrazovanja, ali je i<br />
sama u mladim danima osetila značaj dobijene podrške.<br />
Sa četiri sestre došla je u Beograd iz Bileće, male sredine,<br />
da studira pravo. Sve one su želele da se školuju i izgrade<br />
svoje karijere i sve su uspele u tome. A glavni razlog je,<br />
kako kaže Dušanka, bila njihova međusobna podrška,<br />
pomoć i razumevanje.<br />
Zato je i danas ženska solidarnost i ohrabrivanje mladih<br />
koleginica koje se trude da nađu svoje mesto pod suncem,<br />
imperativ za Dušanku. Kao poslodavac i mentor, ličnim<br />
primerom pokazuje da preduzetnik može biti uspešan i<br />
u privatnom životu. Strpljiva i smirena, svoj uspeh u radu<br />
sa mladima meri kroz mnogobrojne položene pravosudne<br />
ispite, a rezultat su i dugogodišnja prijateljstva i saradnja<br />
koji ostaju nakon toga.<br />
I sama je, posle rada u PGP RTS-u i potom pripravničkog<br />
staža u advokatskim kancelarijama, dobila ohrabrenje od<br />
svog principala i otisnula se u samostalne vode. Kao advokat<br />
KANDIDATKINJA<br />
DUŠANKA KOSTADINOVIĆ<br />
VLASNICA<br />
ADVOKATSKE KANCELARIJE, BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 1986.<br />
DELATNOST: ADVOKATSKI POSLOVI<br />
ODBRANE I ZASTUPANJA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 5/5 ŽENA<br />
ADRESA: SVETOZARA GLIGORIĆA 14,<br />
11000 BEOGRAD<br />
TELEFON: 011 244 10 78 i 063/ 30 54 36<br />
E-mail: : advkostadinovic@gmail.com<br />
sa višegodišnjim stažom i iskustvom, posebno je ponosna na<br />
to što su joj klijenti pripadnici više generacija iste porodice, koji<br />
ostaju verni njenoj advokatskoj kancelariji.<br />
Dušanka, članica Udruženja poslovnih žena Srbije, ističe<br />
prednost samostalnog rada koji daje veliku slobodu, nezavisnost<br />
u donošenju odluka i mogućnost da se iskaže<br />
kreativnost. A pre svega omogućava da se radni dan podeli<br />
na porodične i poslovne obaveze. Jer, svojim velikim uspehom<br />
smatra upravo to što je mogla da uskladi ove dve<br />
važne stvari u životu svakog čoveka.<br />
18
„Ciljaj visoko. Čak i ako promašiš<br />
mesec, ostaćeš među zvezdama.“<br />
FUZIJA MAŠTE<br />
I HRABROSTI<br />
Dušica Milosavljević, vlasnica firme „Fuzija testenine“ za<br />
proizvodnju makarona, rezanaca i sličnih proizvoda od<br />
brašna – šarene, maštovite i zdrave testenine, osnovala<br />
je svoju zanatsku radionicu 2018. godine. Po profesiji<br />
grafička dizajnerka, majka troje dece, na ovaj korak se<br />
odvažila jer je, vrativši se sa porodiljskog odsustva, u<br />
dotadašnjoj firmi proglašena tehnološkim viškom. Zato<br />
je u NSZ završila preduzetničku obuku, usmerila se ka<br />
oblikovanju ideje koja je „već dugo bila u njoj“, prijavila se<br />
na konkurs za samozapošljavanje i dobila deo sredstava<br />
i vetar u leđa da započne sopstveni biznis, za šta ranije<br />
nije imala hrabrosti.<br />
Proizvodnja i prodajno mesto „Fuzija testenina“ smešteni<br />
su u centru Novog Sada, uz Riblju pijacu, gde je njena<br />
mala stvaraonica, kako voli da je zove, „nastala iz ljubavi<br />
prema kulinarstvu, zdravim obrocima i mešenju testa“<br />
brzo stekla svoje poklonike.<br />
U ponudi je asortiman pažljivo sušene testenine, one tradicionalne,<br />
sa jajima, ali i inovativne, nutritivno obogaćene<br />
povrćem i semenkama: sa spanaćem, paradajzom, paprikom<br />
i ona na koju je posebno ponosna, sa crnim susamom.<br />
Tu je i već čuvena Funky pasta – trikolore miks<br />
sa spanaćem, paradajzom i crnim susamom. Za pripremu<br />
svih proizvoda koriste se samo prirodni sastojci,<br />
ne dodaju se aditivi, učvršćivači, pojačivači, so ni šećer.<br />
Pored sušene, priprema se i sveža, istog dana umešena<br />
testenina, nutritivno najbogatija, sa šargarepom, kao i sto<br />
odsto integralna ražana, speltina, heljdina. Svaki ukus<br />
dolazi u više oblika, kako bi mogao da se kombinuje sa<br />
svim vrstama soseva – školjkice, spirale, čipkani rezanci,<br />
taljatele, kanelone, špagete, rezanci za supu.<br />
Dušica pre svega osluškuje potrebe svojih kupaca. Kao<br />
novinu na prodajnom mestu je uvela obroke u tegli, užinu<br />
ili lagani ručak namenjen zaposlenima koji žele kvalitetno<br />
da se hrane. Namirnice su poslagane u staklene tegle,<br />
tako da ih treba samo promućkati i konzumirati obrok.<br />
KANDIDATKINJA<br />
DUŠICA MILOSAVLJEVIĆ<br />
VLASNICA PREDUZETNIČKE RADNJE<br />
„FUZIJA TESTENINE“, NOVI SAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2018.<br />
DELATNOST: PROIZVODNJA I PRODAJA<br />
MAKARONA, REZANACA I SLIČNIH<br />
PROIZVODA OD BRAŠNA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 1/1 ŽENA<br />
ADRESA: TRG REPUBLIKE 19, 21000 NOVI SAD<br />
TELEFON: 060/41 64 179<br />
E-mail: fuzijatestenine@gmail.com<br />
www.facebook.com/fuzijatestenine<br />
Podiže se i ekološka svest kroz akciju davanja popusta<br />
svakome ko vrati praznu teglu. Kupcima to odgovara, a<br />
firma tako daje doprinos zaštiti životne sredine i obroci<br />
se ne pakuju u plastičnu ambalažu. U planu je ekološka<br />
ambalaža, širenje prodaje na veće trgovinske lance, kao<br />
i izvoz.<br />
Igrajući se bojama, oblicima, stvarajući fuzije različitih<br />
ukusa i istovremeno razvijajući posao, Dušica se rukovodi<br />
idejom da život ne pruža veće zadovoljstvo od savladavanja<br />
poteškoća na putu uspeha, postavljanja novih<br />
ciljeva i njihovog dostizanja.<br />
19
„Radi ono što voliš i veruj u to.“<br />
LJUBAV IZ MLADIH<br />
DANA KAO BIZNIS<br />
Jelena Cvetković, vlasnica i direktorka „Petra fashion<br />
style“, preduzeća za proizvodnju ženske konfekcije visokog<br />
kvaliteta, koja se plasira u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj<br />
i BiH, svoju kreativnost i ljubav koju od malih nogu<br />
gaji prema dizajnu i modi, pretočila je u uspešan biznis.<br />
Uspeh tima „Petra fashion style“ rezultat je aktivnog<br />
učešća i saradnje svih segmenata u kompaniji, od procesa<br />
proizvodnje do menadžmenta, ali i individualne<br />
odgovornosti svakog pojedinačno i želje da se lično doprinese<br />
razvoju firme. Jer, kako kaže Jelena, „žene koje<br />
su deo naše kompanije, ravnopravni su članovi od samog<br />
njenog osnivanja”, ističući sa ponosom i stalne kupce koji<br />
im ostaju verni, prepoznajući njihov kvalitet i zalaganje.<br />
U planu je osvajanje novih tržišta, kao i dalji razvoj kompanije<br />
kroz angažovanje mladih, uz ideje i inovacije koje<br />
bi oni uneli. Projekat zapošljavanja u firmi i dalje traje,<br />
potrebe za konfekcijskim šivačima su stalne, a nadaju se<br />
i proširenju proizvodnog pogona.<br />
Počeci firme se vezuju za 2011. godinu, kada je Jelena otvorila<br />
preduzetničku radnju, šijući svoje kreacije u malim<br />
zanatskim radnjama u Kruševcu. Modeli koji su brzo prepoznati<br />
na tržištu bili su sve traženiji, pa se stvorila potreba<br />
za otvaranjem proizvodnog pogona, gde su zaposlene<br />
uglavnom žene, modni šivači i krojači. Tako je Jelenina<br />
firma postala jedan od nastavljača kruševačke tradicije<br />
u industrijskoj konfekciji, nekada poznatoj po „Zvezdi“ i<br />
„Jastri“.<br />
„Petra fashion style“ je 2018. godine osvojila prvu nagradu<br />
u okviru projekta grada Kruševca „Uključi se – iskoristi<br />
šansu, novim znanjima i veštinama do boljeg života žena“<br />
u kategoriji privrednih subjekata koji zapošljavaju najviše<br />
žena, a Jelena je prepoznata i kao promoter ženskog<br />
preduzetništva u svom gradu.<br />
„Biti poslovna žena danas je u Srbiji veliki izazov. Osigurati<br />
ekonomski opstanak firme, uskladiti rad i roditeljstvo,<br />
KANDIDATKINJA<br />
JELENA <strong>CVET</strong>KOVIĆ<br />
VLASNICA I DIREKTORKA PREDUZEĆA<br />
„PETRA FASHION STYLE“ DOO, KRUŠEVAC<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2011.<br />
DELATNOST: PROIZVODNJA OSTALE ODEĆE<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 13/12 ŽENA<br />
ADRESA: ALEKSANDRA VOLTE BR. 7,<br />
37000 KRUŠEVAC<br />
TELEFON: 060/037 60 37<br />
E-mail: petrafashion@ymail.com<br />
www.petrafashion.rs<br />
veliki je napor. Ali, posle uspešnog dana i satisfakcija je<br />
veća“, kaže ona. U svom radu imala je mnogo izazova,<br />
doživela je i veoma teške porodične trenutke koji su je u<br />
jednom periodu odvojili od posla, ali je ova hrabra mlada<br />
žena uspela da se uzdigne i nastavi dalje. Tim koji je do<br />
te 2014. godina stasao u firmi pokazao je da može da<br />
opstane i dalje raste i bez Jeleninog stalnog prisustva i ona<br />
to smatra svojim velikim postignućem i ponosom. Pored<br />
uspešnog poslovanja, Jelena se bavi i humanitarnim radom.<br />
20
„Davanje i služenje ljudima. Snaga<br />
ljubavi kao pokretač planete.“<br />
TAMO GDE SARADNICI<br />
NA POSAO DOLAZE<br />
SA OSMEHOM<br />
Po zanimanju pejzažni arhitekta, Jelena Marić je poželela<br />
da svoju stvaralačku energiju usmeri u preduzetništvo.<br />
Tako je 2014. osnovano preduzeće „Carpe Diem“, koje danas<br />
ima mlekaru kapaciteta 3.000 litara mleka dnevne<br />
prerade i sopstveno stado umatičenih alpino koza. Preradom<br />
kozjeg i ovčijeg mleka prave se jogurt, kiselo mleko,<br />
sirevi, surutka. U saradnji sa Tehnološkim fakultetom iz<br />
Novog Sada, napravili su celu liniju novih proizvoda kao<br />
što su liofilizovano kozje mleko, probiotski napici sa ukusima,<br />
na bazi kozjeg mleka, a ideja u razvoju je hrana za<br />
bebe na bazi kozjeg mleka.<br />
Shvatajući važnost društveno odgovornog preduzetništva,<br />
„Carpe Diem“ u 2017. godini kreće sa realizacijom<br />
projekta turističkih sadržaja na Fruškoj gori u blizini manastira<br />
Krušedol, uz izgradnju vizitorskog i volonterskog<br />
kampa za ljude iz celog sveta i počinje sa zapošljavanjem<br />
lokalnog stanovništva iz ugroženih društvenih zajednica.<br />
Izgradili su novi pogon za preradu po EU standardima u<br />
selu Krušedol, opština Irig. Kako je ova opština po klasifikaciji<br />
svrstana u nedovoljno razvijene, firma ima za cilj da<br />
pomogne razvoj privrede i poljoprivrede same opštine i<br />
tog dela Fruške gore.<br />
Nastupima na Expo sajmu u Milanu i na sajmovima u<br />
Moskvi, ostvarili su značajne kontakte sa distributerskim<br />
kućama. Proizvod koji imaju deficitaran je i na domaćem i na<br />
inostranom tržištu, a s obzirom na to da poseduju sopstvenu<br />
sirovinu, konkurentni su sa cenama gotovog proizvoda.<br />
Godinu dana nakon osnivanja, mlekara „Carpe Diem“ je<br />
dobilo priznanje Privredne komore Srbije kao Najbolji lokalni<br />
brend u Srbiji. Takođe, nosioci su i priznanja kvaliteta<br />
domaćih i inostranih sajmova, a <strong>2019</strong>. godine na konkursu<br />
Generator 2.0 koji je organizovala Societe Generale<br />
banka, zahvaljujući glasovima publike, mlekara „Carpe<br />
Diem“ je osvojila digitalnu transformaciju svog poslovanja.<br />
Tokom <strong>2019</strong>. pristupili su uvođenju međunarodnog<br />
KANDIDATKINJA<br />
JELENA MARIĆ<br />
VLASNICA I DIREKTORKA MLEKARE<br />
„CARPE DIEM“ DOO, KRUŠEDOL SELO, IRIG<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />
DELATNOST: PRERADA MLEKA I<br />
PROIZVODNJA SIREVA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 15/8 ŽENA<br />
ADRESA: MARADIČKA BB,<br />
22328 KRUŠEDOL SELO, OPŠTINA IRIG<br />
TELEFON: 063/ 87 71 876<br />
E-mail: mlekaracarpediem@gmail.com<br />
www.mlekaracarpediem.rs<br />
standarda kvaliteta proizvoda i usluga FSSC.<br />
Svojim najvećim uspehom, međutim, Jelena smatra to<br />
što svi njeni saradnici dolaze sa osmehom na posao,<br />
verujući u ideje koje neguje „Carpe Diem“. Već i samo ime<br />
firme, na latinskom „iskoristi dan“, ukazuje na neprocenjivu<br />
vrednost sadašnjeg trenutka. Zato se Jelena trudi da<br />
iskoristi maksimalno sve potencijale. Tako se i odvažila na<br />
ideju: hranimo zdravljem decu Srbije – pomozimo prirodi<br />
da nam služi. Jer, kaže „ovo možda nije svet jednakih<br />
mogućnosti za sve, ali svako u sebi može da pronađe i<br />
neguje izvrsnost“.<br />
21
„I posle kiše ogrejaće sunce: ne odustati<br />
od svojih principa i držati se svoje intuicije<br />
i moralnih načela po svaku cenu.“<br />
OSTVARENJE<br />
„AMERIČKOG SNA“<br />
U BEOGRADU<br />
„Nisam započela sama, ali sam sama nastavila, suprotno<br />
najčešćem scenariju, kada stranci postaju vlasnici domaće<br />
firme. U ovom slučaju ja sam otkupila firmu od Italijana.“ Ovo<br />
su reči Jelene Stanojević, suvlasnice i direktorke firme „Ars<br />
Nova“, koju su još 1994. osnovala dva italijanska biznismena.<br />
Od 2001. firma se bavi uvozom i distribucijom opreme<br />
za higijenu i pratećeg potrošnog materijala poznatih svetskih<br />
brendova, sa misijom da higijenu u našoj zemlji podigne na<br />
viši nivo, stavljajući poseban akcenat na ponudu usmerenu<br />
na zaštitu životne sredine.<br />
Kao student, 2002. godine, Jelena je na jednom od sajmova<br />
bila angažovana kao hostesa na štandu firme „Ars Nova“.<br />
Shvativši ozbiljno svoj zadatak, pripremila se i naučila sve<br />
o proizvodima i asortimanu firme i već time se izdvojila od<br />
ostalih. Odmah je dobila ponudu da im se pridruži i zaposli<br />
se kod njih, što je posle nekog vremena i prihvatila, počevši<br />
kao komercijalista. Njen trud i rezultati bili su i ovoga puta<br />
primećeni. Postaje direktor prodaje, zatim vlasnik 30% udela,<br />
generalni direktor, a 2013. godine, otkupivši firmu od<br />
italijanskih vlasnika, postaje vlasnik, a kasnije suvlasnik,<br />
ostvarivši tako usred Beograda „američki san“.<br />
„Ars Nova“, koja ove godine slavi 25 godina uspešnog rada,<br />
nudi kompletnu uslugu opremanja prostora i rešavanja higijenskih<br />
potreba u hotelima i HORECA sektoru uopšte, kancelarijama,<br />
javnim ustanovama, bolnicama. Oprema objekte<br />
najsavremenijom opremom za toalete i kuhinje i snabdeva<br />
ih potrošnim materijalom poznatih italijanskih proizvođača.<br />
Kako Jelena kaže, „uspeh je svakako baviti se higijenom,<br />
koja je najsporednija stvar našeg poslovnog okruženja, bez<br />
mrlje u poslovanju“.<br />
Korišćenjem adekvatne opreme postiže se visok nivo<br />
održavanja higijene prostora i korisnika, uz uštedu vremena<br />
i potrošnog materijala. Zato se njihovi proizvodi izrađuju po<br />
ISO 9001 standardu, svi poseduju potrebne zdravstvene i<br />
KANDIDATKINJA<br />
JELENA STANOJEVIĆ<br />
SUVLASNICA I DIREKTORKA PREDUZEĆA<br />
„ARS NOVA“ DOO, BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 1994.<br />
DELATNOST: UVOZNIK I DISTRIBUTER<br />
PROFESIONALNE OPREME ZA HIGIJENU<br />
I PRATEĆEG POTROŠNOG MATERIJALA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 8/6 ŽENA<br />
ADRESA: GANDIJEVA 11/14, 11070 NOVI BEOGRAD<br />
TELEFON: 011/31 22 122 i 060/ 60 40 430<br />
E-mail: office@arsnova.rs<br />
www.arsnova.rs<br />
ekološke sertifikate, a oprema je zaštićena „lock“ sistemom<br />
od neovlašćenog pristupa i krađe. Akcenat se, pre svega,<br />
stavlja na ekološki momenat, jer im je želja da se ljudi edukuju,<br />
verujući da je moguće da svako od nas učini nešto dobro<br />
za sebe, ali i za prirodu.<br />
Stekavši poverenje prethodnih vlasnika i učeći od njih,<br />
neprekidno se usavršavajući i vodeći firmu napred, Jelena,<br />
majka jednog deteta, danas je uspešna poslovna žena, član<br />
Srpske asocijacije menadžera, koja je 2018. godine nominovana<br />
za prestižno priznanje EY Preduzetnik godine.<br />
22
„Hrabro i kreativno uz poštovanje,<br />
prijateljstvo i saradnju sa celim<br />
svetom.“<br />
INOVACIJOM DO<br />
STRANOG TRŽIŠTA<br />
Katarina Obradović, diplomirani inženjer elektrotehnike<br />
i magistar tehničkih nauka, vlasnica kompanija „Be You<br />
Technology“ (BYT) u Beogradu i Ahenu, Nemačka, tokom<br />
godina se specijalizovala u oblasti aparaturne kozmetike.<br />
Iako je u Nemačkoj imala dobru poziciju u poznatoj multinacionalnoj<br />
kompaniji, u jednom trenutku poželela je da<br />
krene dalje. Kako kaže, „kao klasični šraf u velikoj korporaciji“<br />
imala je „želju za slobodom i da radi za sebe“.<br />
Shvativši da je veliki potencijal u beauty biznisu, u Ahenu<br />
partnerski otvara kozmetički salon i kupuje prvi laser za<br />
trajnu epilaciju. Počela je sasvim laički, ali joj je tehničko<br />
obrazovanje pomoglo da brzo uđe u oblast aparaturne<br />
kozmetike i upotrebu električnih mašina u službi lepote,<br />
koji su tada bili u povoju.<br />
Godine 2012. u Beogradu otvara „sestru firmu“, koju čine<br />
dva kozmetička salona, u kojima se vrši i prodaja aparata.<br />
Iz nje 2014. nastaju dve nove firme, kozmetički salon „Be<br />
You“ i „Be You Technology“, ova druga u Katarininom<br />
vlasništvu. Firme su i danas povezane, na istoj su lokaciji<br />
i svi zaposleni rade u obe. Tako BY saloni u Beogradu<br />
imaju privilegiju da prvi isprobaju najnovije BYT aparate,<br />
s obzirom na to da kompletan razvoj proizvoda, dizajn<br />
i tehničku pripremu za evropsko tržište, kao i testiranje<br />
i servisiranje obavlja BYT Beograd, a prodaja se za EU<br />
tržište vrši preko Katarinine firme u Nemačkoj. BYT spada<br />
među najpoznatije proizvođače u regionu i jedine edukatore<br />
iz oblasti aparaturne kozmetike. Uz ekskluzivno<br />
predstavništvo jednog od najvećih kineskih proizvođača<br />
lasera, njihovi aparati za evropsko tržište dizajnirani u<br />
Beogradu, proizvode se u šest firmi u Pekingu i Guangzhou.<br />
Osim klasičnog CE sertifikata, BYT diodni laseri i<br />
uređaji za trajnu epilaciju imaju i nemačke TÜV sertifikate,<br />
potrebne za evropsko, pre svega nemačko tržište,<br />
gde imaju veliki prodor. BYT je i partner za Srbiju nemačke<br />
firme „Dermaceutical“, čija se profesionalna linija preparata<br />
za negu distribuira širom Evrope.<br />
KANDIDATKINJA<br />
KATARINA OBRADOVIĆ<br />
VLASNICA PREDUZEĆA<br />
„BE YOU TECHNOLOGY“ DOO, BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />
DELATNOST: PROIZVODNJA MAŠINA<br />
ZA OSTALE SPECIJALNE NAMENE<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 9/9 ŽENA<br />
ADRESA: MAKENZIJEVA 23, 11000 BEOGRAD<br />
TELEFON: 011/38 37 599<br />
E-mail: info@beyoutechnology.rs<br />
www.beyoutechnology.rs<br />
Katarina, majka dvoje dece i aktivna članica Udruženja<br />
poslovnih žena Srbije, takođe je i predsednica Udruženja<br />
za standardizaciju aparaturne kozmetike Srbije (USAKS)<br />
i član EU udruženja ICADA.<br />
Osim obuke organizovane u „Božidarcu“, trenutno organizuju<br />
prvu školu za aparaturnu kozmetiku u Srbiji, koja<br />
će biti priznata u EU. Pored svega postignutog, Katarina<br />
ima još jedan cilj: da se proizvodnja, elektronika rade u<br />
Srbiji, sa delovima iz Kine i dalje izvozi u Evropu. To će<br />
smatrati svojim najvećim uspehom.<br />
23
„Kada ništa nije sigurno<br />
sve je moguće.“<br />
IZ „SIGURNOG POSLA“<br />
U SOPSTVENI BIZNIS<br />
Ksenija Vlaović, suvlasnica i direktorka preduzeća „Futura“<br />
za grafičku delatnost, pionir je u preduzetništvu.<br />
Preduzeće, koje je osnovano 1995. godine, nastalo je iz<br />
SZR „Futura“ koje je sa radom počelo još 1989. Osnovna<br />
delatnost preduzeća je štampanje knjiga u broširanom<br />
i tvrdom povezu, korporacijskih časopisa sa mesečnom<br />
dinamikom izlaženja, kalendara, prospekata, kataloga,<br />
reklamnih blokova, lifleta, etiketa i drugih otisaka<br />
različitog sadržaja. Štamparija „Futura“ se nalazi u samom<br />
vrhu svoje grupacije, težeći neprekidno da održi<br />
korak sa ubrzanim tehnološkim razvojem i inovacijama<br />
u grafičkoj industriji, što podrazumeva stalne investicije.<br />
Ksenija, po zvanju profesorka engleskog jezika, od 2015.<br />
i MA Evropskih studija, sa radom na temu „Žensko<br />
preduzetništvo u Evropskoj uniji“, pre otvaranja prve SZR<br />
radila je u Novinsko-izdavačkoj kući „Dnevnik“ u Novom<br />
Sadu. Firmu su ona i suprug, takođe zaposlen u „Dnevniku“,<br />
osnovali da bi dopunili kućni budžet, jer su tadašnje<br />
plate u grafičkoj industriji bile ispod proseka. Prepoznavši<br />
kompjutere i laserske štampače koji su mogli da se koriste<br />
i u „kućnim“ uslovima, kao budućnost pripreme za<br />
štampu knjiga i časopisa, krenuli su u desktop publishing.<br />
Nije bilo previše razumevanja okoline kada su rešili da<br />
napuste „siguran posao“ kako bi se posvetili svojoj firmi,<br />
ali su shvatili da je započinjanje privatnog posla pre svega<br />
preuzimanje sopstvenog života i odgovornosti za njega u<br />
sopstvene ruke.<br />
Najteži trenutak za firmu je bilo bombardovanje 1999.<br />
godine. Godinu dana pre toga preselili su se u novi prostor<br />
u Petrovaradinu, a kroz 10 meseci nisu više imali ni<br />
jedan most kojim bi odatle stigli do lagera hartije. Radnici<br />
su dolazili na posao koristeći 4-5 prevoznih sredstava,<br />
ali i čamcima. Posao je stao na par meseci, a oporavak<br />
KANDIDATKINJA<br />
KSENIJA VLAOVIĆ<br />
SUVLASNICA PREDUZEĆA I FINANSIJSKA<br />
DIREKTORKA „FUTURA“ DOO, PETROVARADIN<br />
POČETAK POSLOVANJA: 1989.<br />
DELATNOST: GRAFIČKA DELATNOST<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 31/17 ŽENA<br />
ADRESA: PUT NOVOSADSKOG PARTIZANSKOG<br />
ODREDA BB, 21000 NOVI SAD<br />
TELEFON: 021/64 31 602 i 021/64 31 815<br />
E-mail: ksenija.vlaovic@futura.rs<br />
futura.rs<br />
je trajao dve godine. Teškoće su ipak prevaziđene i danas<br />
je „Futura“ uspešna firma koja se uselila u novih<br />
1.344 kvadrata u Industrijskoj zoni Sever u Novom<br />
Sadu. Posebnim uspehom Ksenija smatra to što više od<br />
polovine zaposlenih preko deset godina radi sa njima i<br />
učestvuje u rastu firme.<br />
Kao preduzetnica sa dugogodišnjim stažom, Ksenija,<br />
majka dvoje odrasle dece i dalje je aktivna učesnica brojnih<br />
profesionalnih udruženja i volonterskih grupa na lokalnom i<br />
regionalnom nivou i mentorka Fondacije Čeri Bler.<br />
24
„Da seoske žene budu zadovoljne<br />
svojim radom na selu i da bake<br />
gledaju kako im rastu unučad.“<br />
PROJEKTNA<br />
INŽENJERKA<br />
U BORBI ZA SELO<br />
Po zanimanju projektant elektroinstalacija, zaposlena<br />
u Fabrici automobila Priboj (FAP), Malina Stanojević je<br />
svoj odlazak u penziju iskoristila za osnivanje sopstvenog<br />
poljoprivrednog gazdinstva i angažovanje u borbi<br />
za opstanak sela, a pre svega ostanak žena u njemu,<br />
verujući da je žena ključ za njegovo očuvanje. Jer, kako<br />
kaže, žene su „veliki heroji, radnici i stratezi za neku našu<br />
novu budućnost“. Gazdinstvo, u kojem joj pomažu članovi<br />
domaćinstva, osnovala je 2012. godine, kao i Udruženje<br />
žena “Sačuvajmo selo” Priboj, čija je predsednica.<br />
Udruženje se bavi razvojem poljoprivrede i domaće radinosti<br />
u funkciji seoskog turizma, očuvanja tradicije i<br />
kulturne baštine, rodne ravnopravnosti i postizanja veće<br />
vidljivosti i aktivnosti seoskih žena. Za šest godina realizovano<br />
je 12 projekata. Zahvaljujući Udruženju, žene<br />
iz sela pribojske opštine prošle su obuke za pisanje<br />
projekata, izradu biznis planova i pokretanje sopstvenog<br />
biznisa, za plasteničku proizvodnju povrća, preradu,<br />
korišćenje novih tehnologija, marketing za plasman<br />
proizvoda, postižući vidljive rezultate, što pokazuje 19<br />
plastenika dobijenih u okviru projekata. Uz plastenike,<br />
žene dobijaju i opremu, podstiču se da prerađuju svoje<br />
primarne proizvode i tako ih plasiraju na tržište, jer je to<br />
isplativije. Napravljeni su timovi u selima, podeljena oprema<br />
za preradu, angažovan tehnolog i pomoću uređaja<br />
refraktometra u svakom timu se postiže isti kvalitet i ukus<br />
prerađevina.<br />
Donacijom grantova za podizanje plastenika, žene su dobile<br />
mogućnost da postanu samostalne i nezavisne, materijalno<br />
osnažene i da svaka radi na ličnom usavršavanju<br />
i napredovanju. Koristeći nove tehnologije komuniciraju<br />
mejlovima, same fotografišu svoje proizvode za plasman<br />
preko interneta, pored prodaje na lokalnoj pijaci. Edukuju<br />
se na seminarima, a uz prezentaciju domaćinstava, radi<br />
se i na mapiranju kapaciteta za bavljenje seoskim turizmom.<br />
U rad i aktivnosti se uključuje, direktno ili indirektno,<br />
oko 100 žena. Deo proizvoda Udruženje donira,<br />
KANDIDATKINJA<br />
MALINA STANOJEVIĆ<br />
VLASNICA POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA<br />
MALINA STANOJEVIĆ, PRIBOJ BANJA,<br />
I PREDSEDNICA UDRUŽENJA ŽENA<br />
„SAČUVAJMO SELO“, PRIBOJ<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2012.<br />
DELATNOST: RAZVOJ POLJOPRIVREDE U FUNKCIJI<br />
SEOSKOG TURIZMA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: GAZDINSTVO 6/4 ŽENE,<br />
UDRUŽENJE OKO 100 ŽENA<br />
ADRESA: PRIBOJSKA BANJA BB,<br />
31337 PRIBOJSKA BANJA<br />
TELEFON: 064/16 78 844<br />
E-mail: malina.vrabac@gmail.com<br />
www.facebook.com/sacuvajmoselopriboj/<br />
pokazujući da je briga o potrebama drugih podjednako<br />
važna kao i briga o sebi.<br />
Malina je član Nacionalnog tima za preporod sela, član<br />
aktiva za poljoprivredu u opštini Priboj, potpredsednica<br />
MZ Pribojska Banja. Dobitnica je nekoliko nagrada,<br />
učesnica sajma Žestival, gde je nagrađena za najbolju<br />
rakiju 2017. godine, učesnica mnogih smotri izvornog<br />
pevanja. Majka je dvoje dece, koja joj u svemu što radi<br />
pružaju svesrdnu pomoć i podršku.<br />
25
„Sledite svoje snove,<br />
to je jedini pravi put.“<br />
KADA IMAMO SNOVE,<br />
ONDA JE ŽIVOT PRAVI<br />
U Skoplju, Makedoniji, gde je rođena, završila je Biološki<br />
fakultet na Prirodno-matematičkom fakultetu, smer biohemija<br />
i stekla zvanje diplomiranog inženjera hemije.<br />
Još na fakultetu je dobila preporuku za posao u privatnoj<br />
biohemijskoj laboratoriji. I danas se seća ponosa koji je<br />
osetila kada je donela prvu platu u kuću svojih roditelja.<br />
Udala se, preselila u Beograd i ubrzo našla posao, baveći<br />
se komercijalom. A kada je firma u kojoj je radila otvorila<br />
laboratoriju za etaloniranje merila, postala je glavna i odgovorna<br />
u njoj. Napredovala je, učila i, kao kruna, usledio<br />
je poziv za vodeću poziciju u konkurentskoj, najvećoj firmi<br />
iz te oblasti.<br />
Za Mariju je to bio dokaz da može da krene dalje. A dalje<br />
je bilo tamo gde je sada: osnivanje sopstvene firme 2011.<br />
godine. Od samog početka firma se bavi uvozom merne<br />
i laboratorijske opreme iz velikog broja zemalja: Velike<br />
Britanije, Nemačke, Finske, Italije, Španije, Kine, SAD,<br />
itd. Direktni su uvoznici i zastupaju firme od kojih uvoze<br />
opremu, plasirajući robu na srpsko tržište. Takođe se bave<br />
i servisiranjem merne i laboratorijske opreme. Od samog<br />
osnivanja firma neprekidno raste i razvija se.<br />
Godine 2018. osnovali su Laboratoriju za etaloniranje<br />
merila temperature i vlage, takoreći još jednu firmu u<br />
sklopu postojeće, iako su spojeni entiteti. Time su proširili<br />
i zaokružili usluge koje pružaju klijentima, a u proceduri<br />
su dobijanja akreditacije.<br />
Pored prodaje na terenu, od <strong>2019</strong>. godine jedina su firma<br />
na teritoriji Srbije koja prodaje laboratorijsku opremu preko<br />
online prodavnice, što su im sugerisali inostrani poslovni<br />
partneri, ističući da je to budućnost. Klijenti su im firme i<br />
organizacije iz različitih oblasti: prehrambene i farmaceutske<br />
industrije, domovi zdravlja, predškolske ustanove,<br />
fakulteti, apoteke, veliki supermarketi, zanatske radnje,<br />
KANDIDATKINJA<br />
MARIJA TRIFUNOVIĆ<br />
VLASNICA PREDUZEĆA<br />
„INSTRUMENTI MB“ DOO, BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2011.<br />
DELATNOST: TRGOVINA MERNOM I LABORATO-<br />
RIJSKOM OPREMOM I AKREDITOVANA<br />
LABORATORIJA ZA ETALONIRANJE MERILA<br />
TEMPERATURE I VLAGE<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 4/2 ŽENE<br />
ADRESA: NEHRUOVA 51А/1-86,<br />
11070 NOVI BEOGRAD<br />
TELEFON: 011/41 21 314 i 060/49 27 781<br />
E-mail: office@instrumentimb.rs<br />
www.instrumentimb.rs<br />
ali i fabrike motora, automobila i auto-delova.<br />
„Radim posao tako da noću mogu mirno da spavam“, kaže<br />
Marija, aktivna članica Udruženja poslovnih žena Srbije.<br />
I dalje vođena vizijom i snom o razvijanju sopstvenog posla,<br />
ponosna je na rečenicu svoje ćerke „Mama, ja želim<br />
da budem pametna kao ti“. Ćerku želi da nauči da žena<br />
može sve, da nema granica. I da novac ne mora uvek da<br />
bude odlučujući faktor za uspeh, već rad, posvećenost,<br />
intuicija, hrabrost: svoj biznis je započela sa dve i po hiljade<br />
evra i mnogo, mnogo rada.<br />
26
“Ne postoji tajna uspeha, niti tajni<br />
sastojak... sve je u nama i od nas<br />
samih zavisi.”<br />
USPESI SU REZULTAT<br />
PARTNERSTVA<br />
I TIMSKOG DUHA<br />
„Chapter 4“, agenciju za komunikacijski konsalting,<br />
deo istoimene grupacije koja posluje širom Centralne i<br />
Jugoistočne Evrope kao ekskluzivni predstavnik jedne<br />
od vodećih svetskih komunikacijskih mreža „Burson<br />
Cohn & Wolfe“, Tamara i Milena su u Beogradu osnovale<br />
2010. godine. Strateški pristup komunikacijama i inovativni<br />
projekti koje razvija ova agencija za svoje klijente,<br />
omogućavaju jačanje ugleda velikog broja kompanija,<br />
domaćih i međunarodnih brendova sa kojima sarađuju.<br />
Agencija ima trinaest zaposlenih i sve su žene. O Tamari<br />
i Mileni njihove saradnice kažu: „Predvoditi i biti lider sto<br />
odsto ženskog kolektiva koji se bavi komunikacijama,<br />
čista je magija. Sa mnogo buke. U bučnom i magičnom<br />
svetu komunikacija, Tamara i Milena su tokom svih ovih<br />
godina ostale prijatne, pouzdane i velikodušne osobe, koje<br />
su sa podjednakom posvećenošću brinule o potrebama<br />
tima i hvatale se u koštac sa svim profesionalnim izazovima.“<br />
Od samog osnivanja, agencija je aktivna i kroz društveno odgovorne<br />
projekte, različite programe volontiranja, donacije,<br />
podršku udruženjima koja brinu o deci sa posebnim potrebama,<br />
Svratištu, udruženjima usmerenim na talente.<br />
Tamara, generalna direktorka, profesorka engleskog<br />
jezika i književnosti, posvećena razvoju struke, veliki zagovornik<br />
stalnog učenja, dugogodišnji član, ranije i član<br />
UO i predsednik Društva Srbije za odnose s javnošću,<br />
predavač po pozivu u okviru inicijativa studentskih organizacija,<br />
Centra za razvoj karijere i profesora s katedri<br />
različitih fakulteta, ove godine dobitnica priznanja PRO<br />
PR Awards za doprinos struci, pre svega je ponosna na<br />
„svoje muškarce“ – desetogodišnjeg sina i supruga koji<br />
su joj neizmerna podrška i radost.<br />
Milena, izvršna direktorka, inženjer za proizvodno<br />
mašinstvo po struci, ponosna mama jedanaestogodišnjeg<br />
dečaka, učesnica polumaratona, posvećena je društveno<br />
KANDIDATKINJE<br />
MILENA AVRAMOVIĆ BJELICA<br />
I TAMARA BEKČIĆ<br />
SUVLASNICE I DIREKTORKE PREDUZEĆA<br />
„CHAPTER 4“ DOO, BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2010.<br />
DELATNOST: ODNOSI S JAVNOŠĆU I KONSALTING<br />
U OBLASTI KOMUNIKACIJA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 13/13 ŽENA<br />
ADRESA: BEOGRADSKA 54/V, 11000 BEOGRAD<br />
TELEFON: 011/38 62 560<br />
E-mail: office-srb@chapter4.at<br />
www.chapter4.rs I www.chapter4events.rs<br />
odgovornim inicijativama i ideji ženskog preduzetništva,<br />
mentorka u okviru programa Netokracije, član UO<br />
Društva Srbije za odnose s javnošću, aktivno radi na afirmaciji<br />
struke u primeni profesionalnih etičkih načela na<br />
tržištu, a zaslužna je i za prve projekte u oblasti digitala i<br />
online PR-a na našem tržištu.<br />
Najvećim uspehom Tamara i Milena smatraju pre svega<br />
svoje partnerstvo, koje je rezultiralo stabilnošću agencijskog<br />
tima i klijenata. Ponosne su i na inovacije i kvalitet<br />
agencijskih projekata, prepoznatih kako kod nas, tako i na<br />
profesionalnim smotrama širom Evrope.<br />
27
„Uspeti u svemu što poželiš i započneš:<br />
budi uporan dok ne uspeš.”<br />
MEDICINA I MUZIKA<br />
U SLUŽBI ČOVEKA<br />
Dr Nikodinka Nikolovska-Sinicki, doktor medicinskih<br />
nauka, specijalista otorinolaringologije i kvantne medicine,<br />
sa diplomom Fakulteta muzičke umetnosti (klavirski<br />
i teoretski odsek), suvlasnica je prve privatne poliklinike<br />
za integrativnu medicinu u Srbiji i na Balkanu „As Medicus<br />
Biorezonanca“, koju je još 1995. godine osnovala sa<br />
suprugom, dr Aleksandrom Sinickim. Od male ordinacije,<br />
„As Medicus Biorezonanca“ izrasta u polikliniku koja je<br />
uvela novi medicinski pravac kod nas: kvantno-informacionu<br />
medicinu i integrativni pristup u dijagnostici i terapiji,<br />
a 2011. osnovana je još jedna poliklinika „As Medicus<br />
+ Biorezonanca“ na Novom Beogradu.<br />
Za svestranu dr Ninu kažu da njeno angažovanje na svim<br />
poljima „ne bi moglo ni troje da postigne“. Istovremeno<br />
studira medicinu i Muzičku akademiju, radi kao profesor u<br />
baletskoj školi, 15 godina peva u akademskom horu „Collegium<br />
Musicum“. Doktorirala je na Medicinskom fakultetu<br />
odbranivši rad na temu “Bolesti glasa”, povezujući<br />
tako dve svoje ljubavi, medicinu i muziku. Umesto da<br />
ostane na nekom od fakulteta, kako su joj nudili, ona se<br />
odlučila za humani rad sa pacijentima. Radila je kao šef<br />
ORL odeljenja u Univerzitetskoj poliklinici i bila načelnik<br />
svih specijalističkih službi, a onda osnovala polikliniku<br />
u kojoj radi kao direktor, ali i specijalista za ORL, uz to i<br />
organizator i stručnjak za marketing. Kvantnu medicinu<br />
usavršavala je u Moskvi, Kijevu i Pragu, odakle je donela<br />
mnogo novina, a njeno interesovanje za medicinu bilo je<br />
i šire, pa je završila i školu indijske ayurvede i kineske<br />
akupunkture. Uz sve to, ova neobična i svestrana žena,<br />
članica Udruženja poslovnih žena Srbije, okrenuta je porodici,<br />
utičući na svoje dvoje dece da postanu dobri ljudi i<br />
stručnjaci u svojim profesijama.<br />
Pored otvaranja još jedne poliklinike, svojim velikim uspehom<br />
smatra i uvođenje novih aparatura, koje su usavršile<br />
proces dijagnostikovanja i lečenja pacijenata: biorezonantni<br />
skener, termovizijski skener, mikrorezonantna<br />
KANDIDATKINJA<br />
NIKODINKA NIKOLOVSKA<br />
-SINICKI<br />
SUVLASNICA POLIKLINIKE „AS MEDICUS<br />
BIOREZONANCA“ I VLASNICA I DIREKTORKA<br />
„AS MEDICUS + BIOREZONANCA“ BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 1995.<br />
DELATNOST: POLIKLINIKA ZA KLASIČNU<br />
I KVANTNU MEDICINU<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 10/8 ŽENA<br />
ADRESA: LJUBINKE BOBIĆ 13/2,<br />
11070 NOVI BEOGRAD<br />
TELEFON: 011/22 72 916 i 064/27 40 750<br />
E-mail: asmedicus@yahoo.com<br />
www.asmedicus.rs<br />
terapija, dark field mikroskop, veda puls, rikta terapija.<br />
Za četvrt veka, u poliklinici je novim metodama lečeno<br />
preko 20.000 pacijenata. Klasična medicina leči bolesti,<br />
a kvantno-informaciona medicina se bavi stanjem zdravlja<br />
organizma, sistemom samoregulacije i samoizlečenja.<br />
Svet vibracija i biorezonance odavno je poznat i njime<br />
se bavi vizionarski deo medicine, a kvantna medicina<br />
predstavlja i sadašnjost, ali i budućnost. Zato je, kaže dr<br />
Nina, njena misija da pruži najbolju moguću zdravstvenu<br />
uslugu kod nas.<br />
28
„Svetska moda je kod nas – u svakom<br />
malom i velikom gradu Srbije.“<br />
VISOKA MODA<br />
U GRADU SECESIJE<br />
Nina Rajak Radoman je odmalena znala šta želi i u tome<br />
je imala punu podršku svoje porodice. Završila je modni<br />
dizajn na fakultetu Istituto Marangoni u Milanu, gde se<br />
„osećala kao kod kuće“, a za master studije odabrala je<br />
dizajn aksesoara. Svoja prva profesionalna radna iskustva<br />
stekla je još pred kraj studija radeći za velike modne<br />
internacionalne brendove. Bila je i kreativni direktor u<br />
subotičkoj modnoj kompaniji, za koju i kreira.<br />
Po povratku iz Milana u rodnu Suboticu, grad secesije i<br />
lepih formi, koji je Ninina stalna inspiracija pored dalekih i<br />
egzotičnih destinacija, pokreće svoj mali krojački salon, a<br />
nakon nekoliko godina, 2018. otvara atelje koji se prostire<br />
na skoro 500 kvadratnih metara, koji zajedno čine proizvodni<br />
i prodajni deo. U ateljeu su izložene ekskluzivne<br />
venčanice, koje su uspele da se nametnu kao novi izazov<br />
u svetu mode, a njene kreacije se opisuju kao impresivne<br />
i ekstravagantne.<br />
U ateljeu su zaposlene žene koje doprinose tome da svaka<br />
kreacija ima Ninin autorski pečat. Nedostaje još zaposlenih,<br />
ali nije lako naći žene profesionalce, koje znaju da<br />
šiju, imaju osećaj za detalj i filigransku preciznost u izradi<br />
modela sa dosta ručnog rada, kaže. Pored Subotice,<br />
Nina izlaže modele i u salonu u Beogradu, ali je veliki broj<br />
onih koji iz Beograda, Novog Sada i drugih gradova dolaze<br />
upravo u Suboticu, na „izvorište“. Jer, Nina je uspela<br />
da formira novo tržište iako vlada mišljenje da je visokoj<br />
modi mesto samo u velegradu. U skladu sa trenutkom<br />
u kome živimo, ona svesrdno koristi društvene mreže i<br />
internet prezentacije kao modne revije dostupne svima,<br />
prikazujući tako svoje unikatne modele i venčanice koje<br />
kreira.<br />
Planovi ove kreativne i preduzimljive mlade žene, odnedavno<br />
mame devojčice koja je sada uvek sa njom u ateljeu,<br />
obuhvataju otvaranje proizvodno-prodajnih objekata<br />
u većim centrima zemalja regiona i izlazak na evropsko<br />
tržište.<br />
KANDIDATKINJA<br />
NINA RAJAK RADOMAN<br />
VLASNICA ATELJEA<br />
„ATELIER NR“, SUBOTICA<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2018.<br />
DELATNOST: KREIRANJE I IZRADA<br />
UNIKATNIH MODELA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 5/5 ŽENA<br />
ADRESA: MASARIKOVA 37, 24000 SUBOTICA<br />
TELEFON: 062/494 098<br />
E-mail: rajaknina@yahoo.com<br />
www.facebook.com/NinaRajakAtelier/<br />
„Ja sam veoma srećna i zadovoljna preduzetnica, jer sam<br />
za relativno kratko vreme uspela da steknem poverenje i<br />
veliki broj zadovoljnih klijentkinja. Niko iz mog ateljea ne<br />
izađe bez radosti i zadovoljstva. I dalje imam običaj da im<br />
lično odnesem venčanicu, bez obzira da li je to u Srbiji ili<br />
u inostranstvu, jer želim da osetim i njihovu radost kada<br />
je obuku.“<br />
29
„Ne postoje granice, svaka situacija se<br />
može rešiti.“<br />
PREVAZIĆI TEŠKOĆE<br />
I PONOVO UZLETETI<br />
Kao sportski pilot, Olivera Knežević i doslovno zna kako<br />
je biti „žena zmaj“ i leteti. Sklonost ka dosezanju visina<br />
prenela je i na preduzetništvo. Srednjoškolsku želju da<br />
bude vlasnica radnje u kojoj će prodavati poklone i ukrase<br />
pretvorila je u stvarnost u dvadeset trećoj godini, kada je<br />
osnovala radnju smeštenu u 20 kvadrata.<br />
Mala konkurencija, tržište željno lepe dekorativne robe,<br />
volja, strpljenje i rad omogućili su joj da ubrzo otvori<br />
ortačku firmu „Zemlja čuda“ za uvoz i veleprodaju stvari<br />
za kuću. Početak je bio težak, početni kapital mali, poslovanje<br />
započeto u iznajmljenoj garaži, sa robom koju su<br />
uvozili iz Grčke i sa Tajlanda.<br />
Firma se brzo širila, počeli su i uvoz iz Italije, Vijetnama i<br />
Kine, pa je firma uskoro imala 52 zaposlena i uvozila iz<br />
Kine više od 50 kontejnera godišnje. Pored veleprodaje,<br />
imali su tri maloprodajna objekta i dve ispostave, kao i<br />
komercijalu na terenu. Olivera u međuvremenu otkupljuje<br />
partnerski udeo i postaje vlasnik cele firme. Godine koje<br />
dolaze, međutim, donose pad prometa. Od 2013. zahtevi<br />
tržišta i velikih sistema postaju neisplativi, ulagalo se<br />
mnogo truda, a rezultati su bili kratkotrajni. Godine 2014.<br />
došlo je i do velike poplave koja je uništila veleprodajni<br />
izložbeni prostor i svu robu u njemu. Materijalna šteta je<br />
bila velika, a osiguranje je nije pokrilo u potpunosti.<br />
Oliveri je bilo potrebno neko vreme da se oporavi i definiše<br />
čime raspolaže i šta može od toga da se napravi. Promenila<br />
je delatnost i svu snagu usredsredila na novi posao.<br />
„Sunčevu dolinu“ osniva 2014. godine kao firmu „za iznajmljivanje<br />
vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima“,<br />
ali 2017. započinje uvoz nameštaja iz Indije koji plasira na<br />
tržište u celoj zemlji, shvativši da je upravo to ono što voli, a<br />
da veleprodaju ovog nameštaja ne radi niko kod nas.<br />
Paralelno, uz uvoz nameštaja koji za sada distribuira samo u<br />
KANDIDATKINJA<br />
OLIVERA KNEŽEVIĆ<br />
VLASNICA PREDUZEĆA<br />
„SUNČEVA DOLINA“ DOO, VALJEVO<br />
POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />
DELATNOST: UVOZ, VELEPRODAJA<br />
I MALOPRODAJA NAMEŠTAJA<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 10/7 ŽENA<br />
ADRESA: MIRKA OBRADOVIĆA 6, 14000 VALJEVO<br />
TELEFON: 014/291 315 i 065/ 28 18 750<br />
E-mail: suncevadolinadoo@gmail.com<br />
www.suncevadolina.rs<br />
Srbiji, rasprodaje i lager svoje nekadašnje firme. Uz to, vlasnica<br />
je i lokala u kojem se prodaje sve za kuću pod brendom<br />
„Dom k’o grom“ gde, pored prodaje, organizuje i druženja,<br />
predavanja iz različitih oblasti – holistike, enologije, ishrane,<br />
mode. „Sunčeva dolina“ organizuje tim bildinge, stipendira<br />
studente svojih zaposlenih, učestvuje u akcijama zajedno sa<br />
Ekološkim društvom Gradac i ima mnogo drugih aktivnosti.<br />
Majka dvoje odrasle dece, svestrana Olivera je zakonski zastupnik<br />
Aerokluba Valjevo, a bila je i prva žena predsednik<br />
jednog aerokluba u Srbiji.<br />
30
„Bez obzira čime se bavili, odakle ste<br />
potekli i gde idete, ukoliko verujete –<br />
pretvorićete nemoguće u moguće.“<br />
PRAVI LIDERI<br />
U TEŠKOĆAMA<br />
VIDE ŠANSE<br />
U godinama koje su bile „teške i izazovne, ali sa puno<br />
šansi i prilika“ nastao je „Beorol“, kaže Sanja Jakovljević,<br />
suvlasnica, direktorka i partner vodeće kompanije u<br />
Jugoistočnoj Evropi za proizvodnju, uvoz i distribuciju<br />
ručnog alata i pribora za završne radove u građevinarstvu.<br />
Osnovalo ga je nekoliko mladih ljudi, spremnih da se bore<br />
na tada turbulentnom tržištu. „Krenuli smo kao SZR, iz<br />
garaže, sa vizijom da postanemo vodeći proizvođač i trgovac<br />
alatima na evropskom tržištu“.<br />
Kasnije Sanja osniva i firmu „Beorol-Prima“ u kojoj je<br />
stoprocentni vlasnik. Danas „Beorol“ ima sedam firmi<br />
u Evropi i na Bliskom istoku. Sanja je vlasnik filijala u<br />
Rusiji, Mađarskoj, Rumuniji, BiH, Crnoj Gori i Severnoj<br />
Makedoniji i suvlasnik filijale u UAE. Jedna je od retkih<br />
kompanija, ako ne jedina sa prostora Srbije i bivše Jugoslavije,<br />
koja ima ćerku firmu u Dubaiju, sa magacinom,<br />
trgovačkom mrežom i celokupnom strukturom, koja je<br />
opstala na tom izuzetno teškom tržištu. U firmama kod<br />
nas i u inostranstvu ima gotovo 300 zaposlenih iz Srbije,<br />
BiH, Crne Gore, Rumunije, Mađarske, Rusije, sve do<br />
Jordana, Indije, Pakistana... i time se ubrajaju u multinacionalne<br />
kompanije. Na rukovodećim pozicijama pedeset<br />
odsto je žena. Izvoze u preko 80 zemalja širom sveta, od<br />
Južne Amerike, preko Afrike do Bliskog istoka. Cenom<br />
su uspeli da konkurišu čak i kineskim proizvođačima,<br />
kvalitetom su već bili iznad. Osim sopstvenih proizvoda,<br />
molerskog alata, valjaka, četki i pomoćnog pribora,<br />
distributeri su i ručnog alata, zaštitne opreme,<br />
tehničke hemije, baštenskog i kućnog programa drugih<br />
proizvođača. Tržište snabdevaju gletericama, mistrijama,<br />
špahtlama, pištoljima za silikon, zaštitnim naočarima i<br />
drugim proizvodima.<br />
Firma posluje kao društveno odgovorna, kako kaže Sanja<br />
„ne zato što tako treba“ već zato „što to žive“. Pomažu<br />
porodicama koje imaju bolesnu decu, one sa niskim<br />
KANDIDATKINJA<br />
SANJA JAKOVLJEVIĆ<br />
SUVLASNICA I DIREKTORKA PREDUZEĆA<br />
„BEOROL” DOO I VLASNICA PREDUZEĆA<br />
„BEOROL PRIMA” DOO BEOGRAD<br />
POČETAK POSLOVANJA: 1997.<br />
DELATNOST: PROIZVODNJA, UVOZ<br />
I DISTRIBUCIJA RUČNOG ALATA I PRIBORA<br />
ZA ZAVRŠNE RADOVE U GRAĐEVINARSTVU<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 240/96 ŽENA<br />
ADRESA: KIROVLJEVA 10/26, 11030 BEOGRAD<br />
TELEFON: 011/80 42 244<br />
E-mail: beorol@beorol.rs<br />
www.beorol.rs<br />
primanjima, kupili su kuću zaposlenom koji nije imao<br />
mogućnosti za to, ktitori su crkve posvećene Sv. Nikolaju<br />
Velimiroviću. Uspeli su da prevaziđu sve krize u poslovanju,<br />
pa i jednu od najvećih 2005. godine. U trenutku<br />
kada je mislila da se „sve srušilo“, izlaz je bila odluka da<br />
se investira u kadrove, vozila, novi sistem prodaje i to je<br />
bila prekretnica u razvoju firme. Jer, veruje Sanja, članica<br />
UPŽ Srbije i majka dvoje dece, lideri su oni koji umeju da<br />
izvuku najbolje iz neuspeha i da u teškoćama vide šanse.<br />
31
„Samo uporni, istrajni pobeđuju!“<br />
IZ ZONE KOMFORA<br />
U IZAZOVE<br />
PREDUZETNIŠTVA<br />
32<br />
„Razmišljajte na dečiji način i bićete zauvek srećni.“ Vesni<br />
Kojić, osnivaču i direktorki Predškolske ustanove „Mimiland“,<br />
jedne od najvećih kod nas, deca su velika inspiracija<br />
i ona daje sve od sebe da mališanima omogući radosno<br />
odrastanje u „Mimilandu“.<br />
Nekadašnja službenica „Čačanske banke“ još 1992.<br />
rešila je da napusti siguran posao ekonomiste i uđe u<br />
neizvesne preduzetničke vode, registrujući preduzeće<br />
„samo od svoje plate“, bez ikakvog početnog kapitala i<br />
ušteđevine. U početku se bavi trgovinom građevinskog<br />
materijala i proizvodnjom papirne konfekcije, a onda<br />
2008. osniva najsavremeniju predškolsku ustanovu,<br />
po evropskim standardima. Ideja joj je bila da svim<br />
majkama, koje zbog poslovnih angažmana veći deo<br />
radnog vremena provode na službenim putovanjima,<br />
omogući da putem video nadzora prate rad i napredak<br />
svog deteta. Kako bi zaposleni roditelji bezbrižno obavljali<br />
svoja radna zaduženja, PU „Mimiland“ je dostupna 24<br />
časa i roditeljima i deci, pa je samim tim i odgovornost<br />
prema njima na najvišem nivou.<br />
Vesna je posebno ponosna na činjenicu da je lokalna<br />
samouprava grada Čačka prihvatila njen projekat, kojim<br />
se zalagala da privatni vrtići dobiju subvencije kao i<br />
državni, kako bi se izjednačili uslovi rada, omogućio prijem<br />
većeg broja dece u vrtiće i time se posredno podržalo<br />
zapošljavanje žena, ali i žensko preduzetništvo. U početku<br />
nije bilo mnogo razumevanja za ovu ideju i Vesna je<br />
shvatila da mora da se bori, bude uporna, da „kuca i otvara<br />
sva vrata“ kako bi projekat bio prepoznat i ocenjen<br />
pozitivno. Danas je to ustanova koja prima preko pet<br />
stotina dece, a zahvaljujući pozitivnom ishodu projekta<br />
moći će da se proširi delatnost i zaposli još veći broj žena.<br />
U ovom trenutku, od 40 zaposlenih u PU „Mimiland“, 39<br />
je žena.<br />
KANDIDATKINJA<br />
VESNA KOJIĆ<br />
VLASNICA I DIREKTORKA PREDŠKOLSKE<br />
USTANOVE „MIMILAND“, ČAČAK<br />
POČETAK POSLOVANJA: 1992.<br />
DELATNOST: PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 40/39 ŽENA<br />
ADRESA: KULINOVAČKO POLJE POTEZ 4 BROJ 105,<br />
32000 ČAČAK<br />
TELEFON: 032/376 106 i 032/376 446<br />
E-mail: mimiland032@yahoo.com<br />
Dobitnica je Zlatne povelje književnog časopisa za decu<br />
„Vitez“ i Beogradskog festivala pisaca za decu Vitezovo<br />
proleće, za izuzetan dragocen doprinos ulepšavanja<br />
sveta deteta. Kako kažu za nju, ova preduzetnica koja<br />
se intenzivno bavi i humanitarnim radom, ima svoje<br />
dvoje dece, dvoje unučadi i još 550 „usvojenih“, koje voli<br />
najviše na svetu i sve čini za njih. Dovoljno je samo videti<br />
ogromnu vojsku mališana koji sa osmehom na licu ulaze<br />
u dva najsavremenija objekta ove predškolske ustanove,<br />
jer znaju da će tu provesti nezaboravno vreme sa svojim<br />
vršnjacima.
ČLANICE KOMISIJE<br />
KOMISIJA<br />
„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong><br />
ZA ŽENU ZMAJA“<br />
KOMISIJA<br />
„RODNO NAJSENZITIVNIJA<br />
KOMPANIJA“<br />
Katarina Obradović Jovanović<br />
Pomoćnica ministra za mala i srednja preduzeća<br />
i preduzetništvo, Ministarstvo privrede<br />
Bojana Vukosavljević<br />
Principal manager, EBRD advice for small business EBRD<br />
Dragijana Radonjić Petrović<br />
Savetnica i osnivač konsultantske kompanije MD SOLUTION<br />
Ljiljana Lončar<br />
Savetnica potpredsednice Vlade za rodnu ravnopravnost<br />
Olivera Popović<br />
Potpredsednica Udruženja poslovnih žena Srbije<br />
Radojka Nikolić<br />
Vlasnica i urednica časopisa Ekonometar<br />
i MAGAZIN BIZNIS<br />
Ljiljana Lončar<br />
Savetnica potpredsednice Vlade za rodnu ravnopravnost<br />
Dubravka Negre<br />
Direktorka Regionalnog predstavništva Evropske<br />
investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan<br />
Milana Rikanović<br />
Direktorka UN Women u Srbiji<br />
Dr Sanja Popović Pantić<br />
Predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije<br />
Žužana Hargitai<br />
Regionalna direktorka<br />
za zemlje Zapadnog Balkana,<br />
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)<br />
Dr Sanja Popović Pantić<br />
Predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije<br />
POČASNA PREDSEDNICA KOMISIJE:<br />
Prof. dr Zorana Mihajlović<br />
Potpredsednica Vlade Srbije, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture<br />
i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost<br />
33
PROF. DR ZORANA MIHAJLOVIĆ<br />
POTPREDSEDNICA VLADE SRBIJE<br />
MINISTARKA GRAĐEVINARSTVA, SAOBRAĆAJA<br />
I INFRASTRUKTURE I PREDSEDNICA<br />
KOORDINACIONOG TELA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST<br />
POŠTOVANE PREDUZETNICE<br />
I PREDUZETNICI,<br />
DRAGE GRAĐANKE I GRAĐANI,<br />
Pod pokroviteljstvom Koordinacionog tela za rodnu<br />
ravnopravnost Vlade Republike Srbije, a u saradnji sa<br />
krovnim udruženjem preduzetnica – Udruženjem poslovnih<br />
žena Srbije, 2018. godine ustanovili smo nagradu<br />
za rodno najsenzitivniju kompaniju, sa ciljem da ona postane<br />
tradicionalno godišnje priznanje onima koji u svom<br />
radu i poslovanju primenjuju rodno odgovorne principe.<br />
Sa zadovoljstvom mogu da istaknem da smo ove godine<br />
još bliži svom cilju, jer drugu godinu zaredom možemo<br />
odati priznanje kompanijama koje u svom poslovanju<br />
primenjuju strategiju Društveno odgovornog poslovanja,<br />
koje se vode principima rodne ravnopravnosti, pravedno<br />
postupajući prema svim zaposlenima, poštujući i<br />
uvažavajući ljudska prava i nediskriminaciju, koje u svom<br />
radu promovišu obrazovanje, obuke i stručno usavršavanje<br />
žena, rade na obezbeđenju zdravlja, bezbednosti i ravnopravnosti<br />
svih radnica i radnika, javno zagovaraju ravnopravnost<br />
i uključuju ženske firme u lance snabdevanja. To<br />
su kompanije koje svojim primerom doprinose da se u Srbiji<br />
stvori nova, rodno osetljiva, klima. I na tome im čestitam!<br />
Za Vladu Srbije unapređenje rodne ravnopravnosti<br />
i bolji položaj žena u političkom, ekonomskom i<br />
društvenom životu je prioritet i neupitan imperativ. U<br />
prethodne četiri godine uradili smo mnogo na ovom<br />
34
polju, postavljajući ekonomsko osnaživanje žena među<br />
ključne stubove politike jednakih mogućnosti i strateških<br />
dokumenata, svesni da to nije pitanje društvene odgovornosti,<br />
već ozbiljan faktor privrednog razvoja naše zemlje.<br />
A žene to jesu – neiskorišćeni ekonomski potencijal.<br />
Sa ponosom konstatujem da je Koordinaciono telo za<br />
rodnu ravnopravnost prepoznato kao ključan partner na<br />
brojnim projektima koji za cilj imaju podršku ekonomskom<br />
osnaživanju žena. Da su naši napori međunarodno<br />
prepoznati govori i činjenica da je Evropska unija prvi<br />
put kroz IPA fondove izdvojila sredstva za unapređenje<br />
rodne ravnopravnosti. Već dve godine uspešno realizujemo<br />
projekat “Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti”<br />
koji za cilj ima podršku lokalnim mehanizmima za rodnu<br />
ravnopravnost kao i organizacijama civilnog društva koje<br />
rade na poboljšanju ekonomskog položaja žena. Samo<br />
ove godine 1.500 žena imaće priliku da kroz programe<br />
koje podržavamo unaprede svoja znanja i veštine, da<br />
se lakše zaposle i postanu konkurentne na tržištu rada.<br />
Ponosna sam i na inicijativu “Uposlimo 1.000 žena u<br />
ruralnim područjima” kojom, u saradnji sa NALED-om<br />
i Etnomrežom, pomažemo da se žene sa sela, kao jedna<br />
od najosetljivijih kategorija, zaposle, a njihov rad bude<br />
vrednovan.<br />
U saradnji sa Ministarstvom finansija, a uz podršku<br />
UN Women, nastavili smo uvođenje rodno odgovornog<br />
budžetiranja. Nema rodne ravnopravnosti ukoliko sistemski,<br />
u sve javne politike i planiranje budžeta ne uvedemo<br />
rodne principe. Po ROB-u smo i međunarodno priznati,<br />
kao primer dobre prakse u sprovođenju gender<br />
mainstreaminga.<br />
Da smo kao država na dobrom putu kada je podrška ekonomskom<br />
jačanju žena u pitanju, govori i Indeks rodne<br />
ravnopravnosti. Srbija, kao jedina zemlja van EU, po drugi<br />
put je izradila svoj Indeks krajem prošle godine. Ne samo<br />
da smo ostvarili ukupan napredak od 3,4 poena između<br />
dva izveštajna perioda, nego je taj pomak i najvidljiviji u<br />
domenu moći. U odnosu na evropski prosek, Srbija ima<br />
više vrednosti indeksa u poddomenima političke i ekonomske<br />
moći, pri čemu smo, spram 28 zemalja EU, u pogledu<br />
ekonomske moći pozicionirani na šestom mestu. I to je rezultat<br />
koji nas ohrabruje, ali i motiviše da radimo još više.<br />
Na putu stvaranja rodno ravnopravnog društva u kojem<br />
sve građanke i građani imaju jednake šanse za<br />
rast i razvoj neophodno je da se uključimo svi. I zato<br />
sam naročito ponosna što i ove godine zajedno sa<br />
Udruženjem poslovnih žena Srbije nastavljamo realizaciju<br />
projekta “Ravnopravno u lancu vrednosti”.<br />
Verujem da će ovogodišnji laureati dati podstrek<br />
svima ostalima da u svom radu primene gore navedene<br />
rodno odgovorne principe. Jedino na taj<br />
način možemo da se razvijamo u moderno društvo,<br />
stvarajući bolju budućnost za generacije koje dolaze.<br />
35
REČ PREDSEDNICE<br />
KOMISIJE<br />
Žene preduzetnice su važne za razvoj naše ekonomije:<br />
i one koje vode svoje male biznise kroz<br />
koje obezbeđuju samozapošljavanje, i one koje<br />
su aktivno uključene u upravljanje porodičnim<br />
biznisom, i one koje samostalno ili sa poslovnim<br />
partnerima razvijaju uspešne kompanije.<br />
KATARINA OBRADOVIĆ JOVANOVIĆ<br />
POMOĆNICA MINISTRA ZA MALA I SREDNJA<br />
PREDUZEĆA I PREDUZETNIŠTVO,<br />
MINISTARSTVO PRIVREDE<br />
Katarina Obradović Jovanović je rođena 1974.<br />
godine u Beogradu. Završila je Mašinski fakultet<br />
Beogradskog univerziteta, smer industrijsko<br />
inženjerstvo. Prvo radno iskustvo stekla je na<br />
Ekonomskom institutu, nakon čega je karijeru<br />
nastavila u oblasti razvoja preduzetništva.<br />
Poslednjih 15 godina je na rukovodećim pozicijama<br />
u sektoru za mala i srednja preduzeća,<br />
gde je radila na pripremi planskih dokumenata<br />
u ovoj oblasti kao i koncipiranju i sprovođenju<br />
većeg broja različitih programa i mera podrške.<br />
Konstantno se usavršavala u oblasti podrške<br />
preduzetništvu i učestvovala je na više stručnih<br />
obuka i studijskih poseta u zemljama EU, SAD<br />
i Japanu.<br />
Predstavnik je Republike Srbije u različitim<br />
međunarodnim radnim telima, projektima<br />
i inicijativama u oblasti preduzetništva i<br />
konkurentnosti i koordinator za sprovođenje<br />
Akta o malim preduzećima Evropske unije u<br />
Republici Srbiji.<br />
U oblasti evropskih integracija, predsednik je<br />
pregovaračke grupe za poglavlje 20 koje se<br />
odnosi na industrijsku politiku i mala i srednja<br />
preduzeća i obavlja funkciju visokog službenika<br />
za programe pomoći Ministarstva privrede u<br />
okviru sistema upravljanja IPA sredstvima EU.<br />
Tečno govori engleski i služi se francuskim<br />
jezikom. Udata je i majka je dvoje dece.<br />
36<br />
Zajedničko za sve njih je da uz puno truda, rada i odricanja uspevaju<br />
da usklade svoje poslovne obaveze sa privatnim obavezama u kući,<br />
oko dece, starijih članova porodice, da prevaziđu još uvek prisutne<br />
predrasude o ženama u biznisu, da se dokažu i pokažu da su sposobne<br />
da vode biznis podjednako dobro, a ponekad i bolje od svojih<br />
muških kolega.<br />
To nije lako, pogotovo na početku, kad se izazovi množe, pa dođu trenuci<br />
kad se samopouzdanje poljulja, a uspeh čini dalek i nedostižan.<br />
Zato je važno da se prepoznaju i promovišu uspešne ženske<br />
preduzetničke priče: da motivišu one žene koje razmišljaju, ali nisu<br />
sigurne da li da se upuste u preduzetničke vode, da ohrabre nove preduzetnice<br />
u teškim trenucima, da pokažu da je uspeh moguć i da će<br />
doći, ako se u njega veruje i ozbiljno radi.<br />
Isto tako je važno odati priznanje onim ženama preduzetnicama koje<br />
su se posebno istakle u prethodnoj godini i čije su poslovne priče prepoznate<br />
i preporučene iz sredina odakle dolaze. One to ne traže, ali<br />
svakako zaslužuju.<br />
Upravo sa tim ciljem ustanovljena je nagrada „Cvet uspeha za ženu<br />
zmaja“ i zato mi je velika čast da me je Udruženje poslovnih žena pozvalo<br />
da i ove godine budem predsednica komisije za izbor dobitnica.<br />
Kroz svoje trajanje, nagrada „Cvet uspeha za ženu zmaja“ izgradila<br />
je posebno mesto u razvoju ženskog preduzetništva u Srbiji, a Ministarstvo<br />
privrede je od samih početaka njen institucionalni partner.<br />
Želela bih da čestitam svim ovogodišnjim dobitnicama nagrada i<br />
specijalnih priznanja, kao i Udruženju poslovnih žena na entuzijazmu<br />
i zalaganju sa kojim iz godine u godinu realizuje izbor i dodelu ove<br />
nagrade.<br />
Vlada Republike Srbije i Ministarstvo privrede u narednom periodu<br />
intenziviraće podršku razvoju preduzetništva. Mnoge „zmajice“ već<br />
su koristile podsticajna sredstva kroz raspoložive programe, a naš<br />
zajednički zadatak je da udružimo snage i pomognemo da još više<br />
žena preduzetnica i budućih preduzetnica dobije blagovremene informacije<br />
i podršku i iskoriste raspoloživa podsticajna sredstva, kako bi<br />
se povećao broj žena preduzetnica i unapredili poslovni rezultati firmi<br />
koje vode.
ČLANICE KOMISIJE<br />
BOJANA VUKOSAVLJEVIĆ<br />
PRINCIPAL MANAGER, EBRD ADVICE<br />
FOR SMALL BUSINESS, SERBIA<br />
Bojana Vukosavljević je od 2006. godine<br />
na poziciji menadžerke ASB Srbija<br />
(Saveti za mala preduzeća), Evropske<br />
banke za obnovu i razvoj. Od 2001. do<br />
sada podržano je preko 900 domaćih<br />
pravnih lica, sa ukupnim doprinosom<br />
donatora od 18,5 miliona evra. Po rečima<br />
gospođe Vukosavljević, njihov tim povezuje<br />
srpska preduzeća sa domaćim<br />
konsultantima i međunarodnim savetnicima<br />
koji pomažu u transformisanju<br />
preduzeća – od malih koja teže da porastu,<br />
do onih većih koja prelaze na globalno<br />
tržište. U svim svojim projektima,<br />
i kada je u pitanju finansiranje ili savetodavna<br />
podrška, EBRD podržava principe<br />
rodne ravnopravnosti. Tako je 2012.<br />
godine pokrenut i poseban program za<br />
podršku ženskom preduzetništvu. Od<br />
tada do sada realizovano je preko 95<br />
savetodavnih projekata i održane su<br />
obuke iz više ključnih oblasti za razvoj<br />
poslovanja, kao što su digitalno predstavljanje<br />
biznisa, aktivno rukovođenje<br />
i najnoviji u ovom nizu – osnove finansijskog<br />
upravljanja. Pre EBRD-a Bojana<br />
je punih 15 godina bila angažovana na<br />
uspostavljanju i razvijanju trgovinskih<br />
veza i investicionih projekata između<br />
Velike Britanije i Srbije u Britanskom<br />
trgovinskom predstavništvu (UKTI)<br />
na poziciji menadžerke za trgovinu i<br />
investicije (Trade and Investment Manager).<br />
Bojana je rođena Beograđanka,<br />
školovala se na Filološkom fakultetu<br />
Beogradskog univerziteta. Kasnije,<br />
tokom karijere je završila studije<br />
menadžmenta u Velikoj Britaniji. Stalno<br />
usavršavanje koje sugeriše svim preduzetnicama<br />
sa kojima sarađuje, primenjuje<br />
i u svom radu. 2017. godine je<br />
stekla i diplomu na Brighton School of<br />
Business and Management, a na temu<br />
Strategic Leadership.<br />
Advice for small business:<br />
www.ebrd.com/small-business-support.<br />
html<br />
Women in Business:<br />
www.ebrdwomeninbusiness.com/<br />
DRAGIJANA RADONJIĆ<br />
PETROVIĆ<br />
SAVETNICA I OSNIVAČ<br />
KONSULTANTSKE KOMPANIJE<br />
MD SOLUTION<br />
Dragijana Radonjić Petrović je svoju karijeru<br />
započela 1995. godine, kao broker, u<br />
Beogradskom eskontnom centru.<br />
1997. godine prelazi u M&V Investments,<br />
gde zauzima funkciju direktora i svojim<br />
zalaganjem ovu brokersku kuću dovodi<br />
do liderske pozicije.<br />
Od 2010. do 2012. godine bila je državni<br />
sekretar Ministarstva ekonomije i regionalnog<br />
razvoja zadužena za oblast regionalnog<br />
razvoja i preduzetništva. Bila<br />
je zadužena i za koordinaciju EU IPA projekata<br />
i bilateralne međunarodne pomoći<br />
ukupne vrednosti blizu 150 miliona evra.<br />
2012. godine imenovana je za posebnog<br />
savetnika ministra u Ministarstvu finansija<br />
i privrede, nadležna za preduzetništvo<br />
i konkurentnost. Koordinirala je timom<br />
eksperata koji su uspešno organizovali<br />
poslednje tri emisije evroobveznica.<br />
Imenovana je i za NAO i u toj funkciji<br />
značajno je unapredila proces uspostavljanja<br />
sistema za decentralizovano upravljanje<br />
pretpristupnim fondovima EU.<br />
Inicirala je donošenje nacrta Zakona o<br />
rizičnom kapitalu.<br />
2013. godine postala je član UO<br />
Udruženja poslovnih žena Srbije.<br />
Osnivač je i partner u konsultantskoj kući<br />
MD Solution od 2014. godine.<br />
Član je Odbora direktora Messer Tehnogas<br />
AD Beograd. Potpredsednik je Saveza<br />
ekonomista Srbije, član IO Poslovnog<br />
kluba Privrednik i UKDS-a, član Uniqa<br />
životno osiguranje a.d.o., počasni konzul<br />
Republike Filipini u Beogradu od 15. 12.<br />
2017. godine.<br />
2016. godine završava Master akademske<br />
studije na smeru Poslovna analitika<br />
Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta<br />
u Beogradu.<br />
www.mdsolution.rs<br />
LJILJANA LONČAR<br />
SAVETNICA POTPREDSEDNICE<br />
VLADE ZA RODNU RAVNOPRAVNOST<br />
Ljiljana Lončar je savetnica za rodnu<br />
ravnopravnost potpredsednice Vlade<br />
i predsednice Koordinacionog tela za<br />
rodnu ravnopravnost. Kao diplomirana<br />
pravnica, specijalizaciju – zvanje mastera<br />
stekla je na Studijama roda, na<br />
Fakultetu političkih nauka u Beogradu.<br />
Oblašću ljudskih i manjinskih prava,<br />
zabrane diskriminacije i rodne ravnopravnosti<br />
bavi se dugi niz godina,<br />
angažovanjem na poslovima pomoćnice<br />
poverenice za zaštitu ravnopravnosti,<br />
te radom u instituciji zaštitnika građana.<br />
Međunarodno, višegodišnje iskustvo<br />
rada u multikulturalnoj sredini stekla je<br />
pre svega živeći i radeći u Australiji kao<br />
menadžerka u saveznom Ministarstvu za<br />
obrazovanje, nauku i tehnološki razvoj.<br />
Članica je Komisije za rodnu ravnopravnost<br />
Saveta Evrope. Angažovana je<br />
na praćenju primene nacionalne Strategije<br />
za rodnu ravnopravnost 2016-2020.,<br />
koja kao poseban strateški cilj postavlja<br />
poboljšanje ekonomskog položaja<br />
žena i njihovog statusa na tržištu rada,<br />
i promovisanje, praćenje i podsticanje<br />
razvoja ženskog preduzetništva.<br />
Aktivno sarađuje sa brojnim međunarodnim<br />
organizacijama, Savetom<br />
Evrope, agencijama Ujedinjenih<br />
nacija, OEBS-om, Nemačkom<br />
međunarodnom organizacijom za<br />
razvoj, itd. na raznorodnim pitanjima<br />
koja se tiču rodne ravnopravnosti,<br />
nediskriminacije i ljudskih prava.<br />
www.rodnaravnopravnost.gov.rs<br />
37
ČLANICE KOMISIJE<br />
OLIVERA POPOVIĆ<br />
POTPREDSEDNICA UDRUŽENJA<br />
POSLOVNIH ŽENA SRBIJE<br />
Olivera Popović je diplomirana matematičarka<br />
i još za vreme studija imala<br />
je jasnu viziju da želi da se bavi, u to<br />
vreme, veoma inovativnim zanimanjima<br />
iz oblasti informaciono-komunikacionih<br />
tehnologija. Polovinu radnog veka<br />
provela je u preduzeću „Informatika“<br />
a.d., u to vreme najvećoj informatičkoj<br />
kući na prostorima bivše Jugoslavije, na<br />
pozicijama od programera do direktora<br />
Školskog centra. Od sredine devedesetih<br />
godina do 2010. godine je suosnivač i<br />
menadžerka na poziciji direktora i zamenika<br />
direktora firme „Power Symbol<br />
Technology” d.o.o., vodeće kompanije u<br />
Srbiji kada je reč o IT sektoru.<br />
Nakon penzionisanja posvetila se proširenju<br />
porodične firme – Stomatološke<br />
ordinacije „Dr Popović“ i sa pozicije<br />
izvršne direktorke proširuje i povezuje<br />
rad eminentnih stručnjaka iz<br />
oblasti stomatologije sa razvojem medicinskog<br />
turizma u Beogradu.<br />
Članica je Udruženja poslovnih žena od<br />
2000. godine, a potpredsednica Udruženja<br />
poslovnih žena od 2006. godine, kao<br />
i koordinatorka Ženskog biznis kluba.<br />
Učestvovala je na velikom broju projekata<br />
vezanih za ekonomsko osnaživanje žena<br />
u Srbiji, razvoju ženskog preduzetništva,<br />
kreatorka je velikog broja mentorskih programa,<br />
a i sama je mentorka mladim preduzetnicama<br />
u zemlji i inostranstvu.<br />
Udata je, majka dva sina i baka<br />
troje unučadi.<br />
www.poslovnezene.org.rs<br />
RADOJKA NIKOLIĆ<br />
VLASNICA I UREDNICA ČASOPISA<br />
EKONOMETAR I MAGAZIN BIZNIS<br />
Radojka Nikolić je diplomirala na<br />
Filološkom fakultetu u Beogradu, a tokom<br />
studija počela je da se bavi novinarstvom.<br />
Prva iskustva stiče u Radio<br />
Beogradu, TV Beograd, Borbi, Radio<br />
Studio B. Od 1991. do januara 2006. godine<br />
bila je novinar i urednik Ekonomske<br />
rubrike dnevnog lista Politika. U januaru<br />
2006. godine osnovala je izdavačku<br />
kuću NIRA PRESS d.o.o koja izdaje<br />
Ekonometar i Magazin Biznis. Uporedo<br />
sa tim, 2011. godine urednik je Ekonomske<br />
rubrike u nedeljniku NIN. Autor je<br />
knjiga o Dragoslavu Avramoviću (1995.<br />
godine), „Ekonomisti o tranziciji u Srbiji“<br />
(2003. godine), autor i projekt menadžer<br />
istraživanja „Otvoreno o korupciji u Srbiji“<br />
u saradnji sa Fondacijom Fridrih<br />
Ebert, autor istraživanja i vođa projekta<br />
„Socijalna slika i reforme u Srbiji” (2003.<br />
godine).<br />
Nagrade i priznanja: Godišnja nagrada<br />
lista Politika 1995. godine za najboljeg<br />
novinara, nagrada UPŽ „Cvet uspeha<br />
za ženu zmaja“ 2009. godine, nagrada<br />
Beogradske bankarske akademije<br />
2009. godine za ekonomsku analitiku,<br />
uređivanje i novinarstvo. „Zlatno pero“<br />
2010. godine, nagrada Privredne komore<br />
Srbije za najboljeg ekonomskog novinara<br />
2010. godine, Godišnja nagrada Srpske<br />
asocijacije menadžera (SAM) za 2014.<br />
godinu za najboljeg novinara. Nagrada<br />
za životno delo Udruženja novinara Srbije<br />
i Crne Gore (novembar 2015), nagrada<br />
kompanije Hugo Bos za ženu heroja<br />
(8. marta 2016).<br />
DR SANJA POPOVIĆ PANTIĆ<br />
PREDSEDNICA UDRUŽENJA<br />
POSLOVNIH ŽENA SRBIJE<br />
Sanja Popović Pantić je diplomirana ekonomistkinja<br />
čije su oblasti interesovanja<br />
preduzetništvo, biznis konsalting,<br />
istraživanje i razvoj. Doktorsku titulu<br />
stekla je 2013. godine, odbranom disertacije<br />
na temu ženskog preduzetništva,<br />
na Ekonomskom fakultetu Univerziteta<br />
u Beogradu.<br />
Takođe, bavi se i konsultantskim radom<br />
na evropskim projektima razvoja<br />
preduzetništva u Srbiji i vodeći je nacionalni<br />
konsultant za pitanja razvoja<br />
ženskog preduzetništva. Od 2015.<br />
godine je na čelu sektorske grupe za<br />
žensko preduzetništvo pri Evropskoj<br />
mreži preduzetništva koju čine predstavnici<br />
16 evropskih zemalja.<br />
Sanja Popović Pantić je 2012. godine<br />
dobila i dve važne nagrade za svoj rad.<br />
Nagradu „Planeta Biznis“ joj je dodelio<br />
ekonomski časopis Magazin Biznis za<br />
veliki doprinos razvoju preduzetništva<br />
u Srbiji. Dobitnica je i prestižne nagrade<br />
koju dodeljuje Međunarodna alijansa<br />
žena sa sedištem u Vašingtonu, čime se<br />
svrstala među 100 odabranih osoba (i<br />
žena i muškaraca) u celom svetu koje se<br />
svake godine nagrađuju za izuzetan doprinos<br />
ekonomskom osnaživanju žena.<br />
Udata je i majka dve kćerke.<br />
www.poslovnezene.org.rs<br />
www.nirapress.com<br />
38
ČLANICE KOMISIJE<br />
DUBRAVKA NÈGRE<br />
DIREKTORKA REGIONALNOG<br />
PREDSTAVNIŠTVA EVROPSKE INVESTI-<br />
CIONE BANKE (EIB) ZA ZAPADNI BALKAN<br />
Dubravka Negre je na čelu Regionalnog<br />
predstavništva EIB-a za Zapadni Balkan<br />
od avgusta 2016. godine. EIB, najveća<br />
međunarodna finansijska institucija na<br />
svetu, jedan je od najvećih kreditora Zapadnog<br />
Balkana sa do sada uloženih 11 milijardi<br />
evra, od čega u Srbiji više od 5,5 milijardi<br />
evra. Negre je u periodu od 2004. do 2013.<br />
godine bila zadužena za finansiranje projekata<br />
u zemljama u regionu, uključujući<br />
Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Crnu Goru, Albaniju<br />
i Severnu Makedoniju. Pre dolaska u<br />
Beograd, vodila je projekte javno-privatnog<br />
partnerstva u Irskoj, Holandiji i Velikoj Britaniji.<br />
Za projekat javno-privatnog partnerstva<br />
u Hrvatskoj, izgradnju novog terminala<br />
aerodroma u Zagrebu, dobila je dve<br />
prestižne nagrade iz struke. Gostuje kao<br />
predavač na Univerzitetu UCL u Londonu,<br />
Univerzitetu Donja Gorica u Crnoj Gori i na<br />
Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Pre<br />
karijere u EIB-u, radila je u medijima za<br />
CNN International. Govori srpski, engleski,<br />
italijanski i francuski jezik. Udata je i ima<br />
četvoro dece.<br />
MILANA RIKANOVIĆ<br />
DIREKTORKA<br />
UN WOMEN U SRBIJI<br />
Milana Rikanović je od 2016. godine<br />
na poziciji direktorke Agencije Ujedinjenih<br />
nacija za rodnu ravnopravnost i<br />
osnaživanje žena u Srbiji (UN Women).<br />
Sa više od 17 godina profesionalnog<br />
iskustva u međunarodnim organizacijama<br />
na Zapadnom Balkanu, uključujući<br />
agencije Ujedinjenih nacija, Svetsku<br />
banku i različite projekte Evropske unije,<br />
Milana je vodila kompleksne i multisektorske<br />
programe. Njeno zapaženo<br />
iskustvo u sferi radnih prava žena,<br />
rodno zasnovane diskriminacije, rodno<br />
odgovornog upravljanja i uvođenja<br />
rodne perspektive u kontekstu pristupanja<br />
Evropskoj uniji, dovelo je do<br />
brojnih sjajnih rezultata u oblasti rodne<br />
ravnopravnosti. Jedan od takvih je<br />
i projekat Ekonomskog osnaživanja<br />
žena koji je vodila u Srbiji i Crnoj Gori,<br />
a koji je postao primer dobre prakse<br />
sličnih programa u regionu. Predvodila<br />
je i zajedničku inicijativu UN Women i<br />
UN Global Compact o Principima ekonomskog<br />
osnaživanja žena sa ciljem<br />
pružanja podrške privatnom sektoru<br />
za osnaživanje žena na radnom mestu,<br />
tržištu i zajednici koja je okupila preko<br />
80 kompanija u Srbiji.<br />
Takođe je radila u UNDP-u na programima<br />
socijalne inkluzije, životne sredine<br />
i pitanjima ljudske bezbednosti.<br />
ŽUŽANA HARGITAI<br />
REGIONALNA DIREKTORKA ZA ZEMLJE<br />
ZAPADNOG BALKANA, EVROPSKA<br />
BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD)<br />
Od kako je počela da radi za Evropsku<br />
banku za obnovu i razvoj (EBRD) 1992.<br />
godine, gospođa Hargitai je bila na<br />
više pozicija unutar EBRD, uključujući<br />
i rukovodeće poslove u zemljama Zapadnog<br />
Balkana, Mađarskoj i Hrvatskoj<br />
kao i na poziciji direktorke tima za strategije<br />
zemalja i upravljanje rezultatima, i<br />
najnovije kao direktorka za sufinansiranje<br />
sa fondovima Evropske unije i finansijske<br />
instrumente. Od 1. aprila 2018.<br />
godine, postavljena je za regionalnu direktorku<br />
za zemlje Zapadnog Balkana.<br />
EBRD je međunarodna finansijska institucija<br />
osnovana 1991, a njeni akcionari<br />
su iz 69 zemalja sa pet kontinenata,<br />
kao i Evropska unija i Evropska investiciona<br />
banka. Banka podržava razvoj<br />
konkurentne, inkluzivne, ekološke, otporne,<br />
dobro vođene i integrisane tržišne<br />
ekonomije, i to kroz svoje investicije i savetodavne<br />
usluge u centralnoj, istočnoj<br />
i jugoistočnoj Evropi, južnom i istočnom<br />
Mediteranu i centralnoj Aziji.<br />
EBRD je do sada uložila skoro 12 milijardi<br />
evra u zemlje Zapadnog Balkana, radeći<br />
sa privatnim sektorom, finansijskim institucijama,<br />
energetskim sektorom i u<br />
infrastrukturi.<br />
39
UDRUŽENJE<br />
POSLOVNIH ŽENA<br />
SRBIJE<br />
Misija<br />
Udruženje poslovnih žena Srbije je najveća nacionalna<br />
organizacija žena preduzetnica. Već dvadeset i jednu<br />
godinu UPŽ ima vodeću ulogu u organizovanju<br />
poslovnih žena i pružanju vrhunske podrške,<br />
kao i u promociji preduzetnica Srbije.<br />
Udruženje se bavi aktivnim javnim zagovaranjem u cilju<br />
poboljšanja poslovne klime i podsticanja umrežavanja<br />
na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.<br />
Vizija<br />
Udruženje poslovnih žena Srbije je snažan, prepoznatljiv<br />
i kompletan partner u dijalogu državnog i privatnog sektora,<br />
koji doprinosi socijalnom i ekonomskom razvoju, sa<br />
posebnim naglaskom na žensko preduzetništvo, kao<br />
faktorom ekonomskog rasta.<br />
40
UPŽ U BROJKAMA<br />
21<br />
GODINA<br />
POSTOJANJA<br />
13.<br />
DODELA<br />
NAGRADE<br />
145<br />
REALIZOVANIH<br />
PROJEKATA<br />
5.600<br />
ŽENA PROŠLO KROZ<br />
RAZLIČITE EDUKACIJE<br />
ZA OTPOČINJANJE<br />
I RAZVOJ BIZNISA<br />
10<br />
PARTNERSKIH ORGANIZACIJA<br />
UDRUŽENJA POSLOVNIH<br />
ŽENA U SRBIJI<br />
370<br />
MEDIJSKIH OBJAVA<br />
O ČLANICAMA I RADU UPŽ<br />
U 2018. GODINI<br />
1.735<br />
pratilaca na<br />
Instagramu<br />
900<br />
ČLANICA ŠIROM<br />
SRBIJE<br />
124<br />
ŽENE U SRBIJI<br />
DOBILE PRESTIŽNO PRIZNANJE<br />
„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />
8.905<br />
pratilaca NA FACEBOOK<br />
STRANICI UPŽ SRBIJE<br />
153.192<br />
PREGLEDA NA YOUTUBE<br />
KANALU UPŽ SRBIJE<br />
www.poslovnezene.org.rs<br />
Cvet uspeha za ženu zmaja <strong>2019</strong> #CvetUspeha<br />
upzsrbije<br />
41
RAVNOPRAVNO<br />
U LANCU VREDNOSTI<br />
Predstavljamo vam katalog<br />
„Ravnopravno u lancu vrednosti“<br />
koji možete detaljno pogledati na<br />
našem kanalu publikacija<br />
www.issuu.com/upzsrbije<br />
Uključivanje žena u lanac vrednosti je jedan od<br />
principa Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost<br />
i osnaživanje žena (UN Women), preciznije<br />
peti: ,,Razvijati kompaniju, lanac snabdevanja i marketing<br />
na način koji osnažuje žene“.<br />
Ovaj princip se pre svega odnosi na razvijanje poslovne<br />
saradnje kompanija u vlasništvu žena, malih i<br />
mikro preduzeća i preduzetnica sa velikim kompanijama<br />
i uključivanje u njihov lanac dobavljača. Kompanijama<br />
koje pruže najbolje primere za uključivanje<br />
u lance vrednosti, Udruženje poslovnih žena Srbije<br />
dodeljuje specijalno priznanje „Rodno najsenzitivnija<br />
kompanija“, a u okviru najveće manifestacije<br />
za promociju ženskog preduzetništva u Srbiji „Cvet<br />
uspeha za ženu zmaja“.<br />
42
KROZ NEMAČKO-SRPSKU RAZVOJNU SARADNJU<br />
GIZ VEĆ DUGI NIZ GODINA PODRŽAVA<br />
MANIFESTACIJU „<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong>“<br />
Udruženje poslovnih žena Srbije je<br />
u proteklih 10 godina kroz nemačkosrpsku<br />
razvojnu saradnju realizovalo<br />
16 projekata u različitim oblastima.<br />
Podržavajući manifestaciju „Cvet uspeha za ženu zmaja“,<br />
Projekat za razvoj privatnog sektora u Srbiji (PSD),<br />
koji implementira GIZ, od 2010. godine podržava razvoj<br />
i doprinosi većoj vidljivosti ženskog preduzetništva<br />
u privredi Srbije. Saradnja Udruženja poslovnih žena<br />
Srbije sa GIZ-om pretvorila se u dugogodišnje partnerstvo<br />
i predstavlja važan faktor uspeha u dosadašnjim<br />
zajednički realizovanim projektima.<br />
PSD projekat ima za cilj da poboljša konkurentnost i<br />
uvođenje inovacija u mikro, malim i srednjim preduzećima<br />
(MMSP). Projekat je aktivan u različitim oblastima<br />
u cilju jačanja javnih i privatnih aktera koji pružaju<br />
usluge MMSP i relevantnim resornim ministarstvima.<br />
Unapređenje ponude generičkih usluga za<br />
podršku MMSP kroz:<br />
• Obuke u vezi sa: tehničkim zahtevima za proizvode,<br />
CE znakom i srpskim znakom usaglašenosti; upravljanjem<br />
izvozom („export management“), pristupom<br />
finansijama.<br />
• Razvoj kapaciteta Privredne komore Srbije (PKS),<br />
kao što je: implementacija upravljanja po ciljevima i<br />
poboljšanje odnosa sa članovima putem istraživanja<br />
zadovoljstva uslugama.<br />
Podrška ponude usluga za MMSP u odabranim<br />
sektorima:<br />
• Podrška MMSP u unapređenju B2B odnosa u određenim<br />
sektorima: IT, mašinska industrija i organska poljoprivreda,<br />
što će rezultirati poboljšanjem njihovog poslovanja.<br />
Promocija novih start-up poslovnih modela u manje<br />
razvijenim srpskim regionima podstiče preduzetništvo,<br />
a implementacija novih IT rešenja ima za cilj povećanje<br />
produktivnosti MMSP.<br />
• Podrška procesu digitalne transformacije na savetodavnom<br />
nivou i transfer tehnologija u organskoj poljoprivredi,<br />
mašinstvu i IT sektoru.<br />
Izrada nacionalne industrijske politike:<br />
• Doprinos u izradi nacionalne strategije za industrijsku<br />
politiku pružanjem savetodavnih usluga Ministarstvu<br />
privrede Srbije, sa fokusom na uključivanje potreba privatnog<br />
sektora, uglavnom MMSP u odabranim sektorima.<br />
Glavni partner projekta je Ministarstvo privrede, a aktivnosti<br />
se odvijaju i u bliskoj saradnji sa Ministarstvom<br />
poljoprivrede Srbije, Privrednom komorom Srbije i Razvojnom<br />
agencijom Srbije.<br />
Projekat je realizovan uz podršku Vlade Savezne Republike<br />
Nemačke posredstvom Nemačke organizacije za<br />
međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale<br />
Zusammenarbeit (GIZ) GmbH).<br />
Vremensko trajanje projekta:<br />
januar 2017. - decembar 2020.<br />
Kontakt osoba:<br />
Tomislav Knežević, tomislav.knezevic@giz.de<br />
43