30.10.2019 Views

CVET_USPEHA_2019

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

INSPIRACIJA –<br />

INOVACIJA-USPEH<br />

Jedan pesnik je davno rekao “Inspiracija nikad ne<br />

dolazi sama od sebe. Ona jeste u nama, ali je sami<br />

ne možemo pokrenuti. Kao što jedan kamen ne može<br />

upaliti vatru dok ga drugim kamenom ne udarimo, tako<br />

i inspiracija neće doći dok nam neko drugi ne pomogne<br />

kako bi tu varnicu stvorili.”<br />

Imam veliku sreću da inspiraciju za svoj posao pronalazim<br />

u uspešnim pričama žena koje me okružuju, članica<br />

Udruženja poslovnih žena Srbije kao i kandidatkinja za<br />

“Cvet uspeha za ženu zmaja”. Dok čitam njihove biografije<br />

ili kad razgovaram sa njima o putu uspeha koji su prošle,<br />

uvek se iznova podsetim Andersenove bajke o devojčici<br />

koja je sama napravila crvene cipele sakupljajući materijal<br />

po šumi. Priča dalje kaže da je zbog upadljivosti<br />

boje cipela, devojčicu zapazila imućna gospođa koja ju je<br />

usvojila i obezbedila joj lep život. Njene cipele predstavljaju<br />

veliki korak ka integraciji snalažljive ženske prirode<br />

u svakodnevni život, a činjenica da ih je napravila sama<br />

u nimalo lakim okolnostima, donosi joj neizmernu radost.<br />

Ovo tumačenje bajke dala je poznata američka spisateljica<br />

i psihoanalitičarka Klarisa Pinkole Estes, autorka<br />

bestselera “Žene koje plešu s vukovima”.<br />

Naše zmajice su poput ove devojčice iz Andersenove bajke<br />

stvorile par svojih crvenih cipela, a one koje još uvek nisu,<br />

učiniće to kad-tad jer je kreativnost nezadrživa i uvek<br />

nađe put. Ukoliko postoji podrška to je mnogo lakše, a<br />

uspeh je onda i veći.<br />

Zašto je potrebno posebno podržati žene – pitanje je koje<br />

mi često postavljaju. Kada svi imaju iste polazne pozicije<br />

i jednake mogućnosti onda nema potrebe za pravljenjem<br />

razlika. Na žalost, u većini društava današnjice nije<br />

tako i žene u ostvarenju svojih kreativnih potencijala i<br />

preduzetničkih inicijativa hodaju dužom stazom, suočene<br />

sa većim brojem prepreka nego muškarci.<br />

Čak i u najrazvijenijim ekonomijama Evropske unije,<br />

primećeno je da mali broj preduzetnica koristi podsti-<br />

DR SANJA POPOVIĆ PANTIĆ<br />

PREDSEDNICA UDRUŽENJA POSLOVNIH ŽENA SRBIJE,<br />

AUTORKA PROJEKTA „<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA”<br />

cajna sredstva za inovacije. To sigurno ne znači da su<br />

manje inovativne, ali ukazuje na to da im ovi fondovi iz<br />

različitih razloga nisu dostupni.<br />

Sve češće su prve asocijacije na inovativnost vezane<br />

za informacione tehnologije ali čini mi se da je još veći<br />

kreativni potencijal potreban da se u tradicionalnim sektorima<br />

napravi “par crvenih cipela”. Verujem da ćete se<br />

složiti sa mnom da je mnogo veći izazov od jedne slovolivnice<br />

osnovane 1872. napraviti firmu koja se bavi<br />

modernim industrijskim označavanjem, razviti najsavremeniju<br />

bolnicu u kojoj se leče ljudi iz celog sveta, transformisati<br />

kurirsku dostavu pošte u sistem koji zapošljava<br />

hiljadu radnika i koristi najsavremeniju opremu, izvoziti<br />

odeću i kozmetiku vrhunskog kvaliteta i biti u konkurenciji<br />

sa najvećim svetskim brendovima, praviti CNC mašine,<br />

graditi tržne centre i luksuzne objekte. Sve su to sektori u<br />

kojima su naše dosadašnje dobitnice dosegle vrh uz manje<br />

ili više podrške, ali ono čime su jedino neograničeno<br />

raspolagale jeste inspiracija.<br />

Sigurna sam da će i priče naših ovogodišnjih kandidatkinja<br />

biti inspiracija nekim novim budućim preduzetnicama<br />

svesnim da samo inovacijom mogu “ubrati cvet uspeha”.<br />

3


Utisci<br />

članica Udruženja<br />

poslovnih žena Srbije<br />

„Biti deo ovog Udruženja predstavlja veliku čast i inspiraciju, kako za<br />

samostalne preduzetnice, tako i za nas žene koje smo deo velikog korporativnog<br />

sistema. Lično, imam sreće da radim u kompaniji koja je<br />

proglašena za jednu od rodno najsenzitivnijih kompanija u Srbiji, gde<br />

žene ravnopravno učestvuju u odlučivanju i poslovanju, a da pritom<br />

nailaze na puno razumevanje kada je u pitanju usklađivanje njihovih<br />

privatnih i poslovnih obaveza. Drago mi je što u Udruženju mogu da<br />

prenesem znanje i dobru praksu iz Vipa i pomognem druge žene<br />

preduzetnice ili one koje su, takođe, deo većih sistema. Umrežavanje<br />

poslovnih žena doprinosi njihovom dodatnom ohrabrenju i jačanju<br />

u modernom poslovanju. Meni je tokom građenja karijere veoma<br />

značila podrška koju sam dobijala od drugih žena, a mnoge su bile<br />

i velika inspiracija u mom ličnom i profesionalnom razvoju. Moje<br />

članstvo u Udruženju vidim i kao priliku za pružanje podrške sjajnim<br />

ženama da veruju u sebe i ostvare sve svoje potencijale.“<br />

Branka Pudrlja Durbaba, „Vip mobile”<br />

„Mislila sam da ne postoji nagrada koja bi privukla više pažnje i<br />

zvučala laskavije od “Žene zmaja”, dok nisam postala “Žena zmaj<br />

nad zmajevima”. Biti najbolja među najboljima, samo stajati sa njima<br />

na bini jeste pre svega čast i ponosna sam na sve „zmajice“ koje tako<br />

dobro vode svoje biznise i postižu fantastične rezultate. Udruženje je<br />

jače i veće svake godine, projekti na kojima radi su značajni, tako da<br />

imamo plodno tlo za stasavanje novih “Žena zmajeva”. Radujem se<br />

budućim pobednicama i prilici da gledam kako koriste tu jedinstvenu<br />

priliku u svojoj karijeri.“<br />

Ljiljana Karaklajić, „D Express”<br />

,,Za mene lično, članstvo u Udruženju poslovnih žena znači vetar u<br />

leđa i osećanje da niste sami u ovom surovom svetu u kome ima i<br />

drugih divnih, jakih žena, majki, preduzetnica koje imaju iste ili slične<br />

priče i probleme kao i vi. Ono što uvek ističem kada mi neko dođe u<br />

posetu i upita me o nagradi i statui ‘Cvet uspeha za ženu zmaja’, koju<br />

sam osvojila 2017. godine, jeste da sam posebno ponosna na baš<br />

tu nagradu, jer dolazi od drugih isto tako uspešnih žena. Kada žena<br />

drugoj ženi oda priznanje, onda to ima posebnu težinu i vrednost.”<br />

Aleksandra Bogunović , ,,Vatrex”<br />

4


12. DODELA NAGRADE<br />

„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />

124 ŽENE<br />

DOBILE PRESTIŽNO PRIZNANJE<br />

„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />

5


6


Utisci<br />

članica Udruženja<br />

poslovnih žena Srbije<br />

,,UPŽ Srbije je autentična organizacija preduzetnica, pouzdana<br />

podrška svojim članicama i uvek relevantna i u međunarodnim okvirima,<br />

za sva pitanja ženskog preduzetništva. Kao dugogodišnja<br />

članica imala sam priliku da dobijem veliku podršku u razvoju firme,<br />

ali i da utičem na rad i razvoj Udruženja. Zato mi Udruženje lično i<br />

profesionalno mnogo znači.“<br />

Gordana Đurđević, „Slovo”<br />

,,Udruženje poslovnih žena je bilo moje prvo udruženje u koje sam<br />

se učlanila i to pre 20 godina. Za njega me vezuju prve edukacije iz<br />

veština rukovođenja, vođenja poslova, druženja i umrežavanja. Kroz<br />

dugi period članstva, rasli smo zajedno i razvijali se i Udruženje i Bel<br />

Medic i ja. Udruženje je bilo i podrška i oslonac u teškim trenucima a<br />

i kanal preko kojeg se moglo komunicirati sa donosiocima zakonske<br />

regulative za pravljenje boljeg poslovnog ambijenta.<br />

Nagrada Cvet uspeha za ženu zmaja je takođe jedna od prvih nagrada<br />

i priznanja koje sam dobila. Sem zadovoljstva što je neko primetio<br />

moj trud i rad, ona mi je omogućila i veću vidljivost u medijima i mom<br />

poslovnom okruženju i to u tom početnom periodu kada ste za sve<br />

uglavnom bili nevidljivi.“<br />

Dr Jasmina Knežević, opšta bolnica „Bel Medic”<br />

,,Članstvo u Udruženju poslovnih žena Srbije mi je dalo mogućnost<br />

da se povežem sa mnogim sjajnim poslovnim ženama i da sa njima<br />

razmenim poslovna iskustva i ideje. Kroz projekte koje Udruženje<br />

realizuje, imala sam priliku da promovišem žensko preduzetništvo<br />

i podstaknem žene da započnu svoj posao i postanu preduzetnice,<br />

što je nekada bio i moj san, koji danas živim. Udruženje mi godinama<br />

pruža dragocene prilike da budem u društvu izuzetnih, poslovno<br />

uspešnih žena, koje svakodnevno u svojem okruženju doprinose<br />

razvoju ženske vizije poslovanja, kao i razvoju visokih etičkih standarda.“<br />

Anja Ivana Milić, „Arhi.pro”<br />

7


KORAK PO KORAK<br />

DO JAKIH<br />

ŽENSKIH FIRMI<br />

OLIVERA POPOVIĆ<br />

POTPREDSEDNICA UDRUŽENJA<br />

POSLOVNIH ŽENA SRBIJE<br />

I KOORDINATORKA ŽENSKOG BIZNIS KLUBA<br />

Sigurna sam da ste se svi bar jednom našli u situaciji<br />

kada ste pomislili da vaša jedna aktivnost, reč ili čin ne<br />

mogu da doprinesu u širem smislu i velikom kontekstu.<br />

Kada god pomislim o tome, podsetim sebe na jednu staru<br />

kinesku poučnu priču – kada bacimo kamenčić u jezero –<br />

koncentrični talasi se otisnu u svim pravcima, opadajući u<br />

intenzitetu doputuju do obale, pa se odbiju, vrate i zamru.<br />

Iako je uskoro voda ponovo mirna, jezero je izmenjeno ovim<br />

malim kretanjem i više nikada neće biti isto.<br />

Isto je tako, kada se zapitamo da li je moguće učestvovati<br />

ravnopravno u trci za dobavljača ako ste mala kompanija,<br />

pogotovo ako ste kompanija na čijem čelu je žena, i da li<br />

je moguće dati svima jednake mogućnosti kada je često<br />

samo održiv razvoj ekonomski opravdan. Ali održivost<br />

obuhvata i uključivanje manje zastupljenih društvenih<br />

grupa u ekosistem, jer one su upravo te koje svojim diskretnim<br />

talasima pokreću promene i trajno menjaju sliku<br />

poslovanja i društva.<br />

Talasi koje pravimo odjekuju i kroz poseban model koji smo<br />

osmislile u UPŽ Srbije. Uključivanje malih ženskih kompanija<br />

u lance dobavljača velikih kompanija može da bude<br />

i deo njihovog društveno odgovornog poslovanja. To daje<br />

priliku velikim kompanijama da svoja pravila nabavke prilagode<br />

potrebama malih kompanija koje su, iako male, inovativne,<br />

fleksibilne, odgovorne, stabilne... Prepoznali smo<br />

da takvih velikih kompanija ima već danas i da je potrebno<br />

da se sa njihovim pristupom malim ženskim kompanijama<br />

upozna i šira javnost. Zbog toga smo prošle godine usta-<br />

novile nagradu za „Rodno najsenzitivniju kompaniju“ i sa<br />

zadovoljstvom mogu da kažem da je do današnjeg dana tu<br />

titulu ponelo 5 kompanija.<br />

Doprinos UPŽ Srbije razvoju ženskih firmi za bolju poziciju<br />

na tržištu, bilo da se radi o start-up ili već donekle razvijenim<br />

firmama, svih ovih godina je mentorstvo.<br />

To je naš način da zatalasamo tržište i pokrenemo promene.<br />

Otišle smo i korak dalje i razvile e-mentoring, platformu<br />

gde mogu da se sretnu mentorke, kvalifikovane žene iz<br />

različitih oblasti, sa vlasnicama već registrovanih firmi ili<br />

onih sa manje iskustva kako bi ostvarile zacrtane ciljeve da<br />

brzo, efikasno, tehnološki savremeno, uspostave mentorski<br />

proces koji će obema stranama doneti puno naučenih<br />

lekcija neophodnih za bolji plasman na tržištu obe strane.<br />

Novina u ovom procesu je da, komunicirajući preko nekog<br />

od programa za video komunikaciju, olakšamo komunikaciju,<br />

a bez vremenskog ili geografskog ograničenja. Odziv<br />

je zaista veliki i dalje nastavljamo razvoj platforme i okupljamo<br />

sve veći broj mentorki.<br />

Kao deo trajne i dugoročne promene, UPŽ Srbije uvek je<br />

obraćalo pažnju na uključivanju posebno ranjivih grupa<br />

žena u ekonomske tokove a od ove godine, podstaknuti<br />

činjenicom da je sve manje raspoloživih ljudskih resursa<br />

različitih kvalifikacija, započeli smo, u saradnji sa GIZ-om,<br />

i obuku Romkinja za rad u welness i u IT sektoru. Iskustva<br />

su nam izuzetna i pokazuju da ovo društvo mora što brže<br />

da se oslobađa rodnih, etničkih i svih drugih predrasuda<br />

i stereotipa kojima još uvek robuje. Od svog osnivanja do<br />

danas promovišemo vrednosti inkluzivnog društva jer ono<br />

donosi benefite svima a najviše ekonomiji.<br />

Verujemo da talasi koje pravimo pokreću velike stvari sa<br />

izuzetnim, talentovanim i kvalitetnim ženama. Radimo na<br />

tome da se sve promene na bolje utemeljuju, traju i budu<br />

podržane na pravi način, jer ekosistem čiji smo deo ne<br />

može da prosperira ako mu, s vremena na vreme, talasi ne<br />

donesu uspešne poduhvate, dobre ideje i nove horizonte.<br />

8


POKRENULE SMO<br />

E-MENTORING<br />

PROGRAM<br />

Udruženje poslovnih žena Srbije osmislilo je<br />

e-Mentoring program, kako bi se povezale iskusne preduzetnice<br />

menadžerke i žene iz različitih sektora sa preduzetnicama<br />

početnicama, onima koje to žele da postanu,<br />

kao i svim ženama kojima je potrebno mentorstvo pri<br />

izboru i razvoju karijere, u cilju napretka njihovih biznisa<br />

i profesija, uz vrhunsku stručnu i profesionalnu podršku.<br />

e-Mentoring je osmišljen tako da kvalifikovane žene iz<br />

različitih oblasti pomognu onima sa manje iskustva kako<br />

bi ostvarile zacrtane ciljeve. Takođe, pogodnost ovakvog<br />

vida mentorstva je to što olakšava komunikaciju, a bez<br />

vremenskog ili geografskog ograničenja.<br />

Postanite i Vi deo naše e-Mentoring zajednice! Odaberite<br />

mentorku, ili postanite mentorka.<br />

Posetite sajt UPŽ Srbije www.poslovnezene.org.rs<br />

popunite formular i pošaljite ga na e-mail adresu<br />

mentoring@poslovnezene.org.rs<br />

*Program je nastao u okviru projekta „Buđenje digitalnog<br />

preduzetništva - od novih oblika ranjivosti na tržištu rada<br />

do ekonomski osnaženih žena“. Ovaj projekat je podržan od<br />

strane Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i<br />

osnaživanje žena u Srbiji (UN Women) u okviru projekta „Ključni<br />

koraci ka rodnoj ravnopravnosti“, koji finansira Evropska unija.<br />

9


GLAVNE KATEGORIJE<br />

ZA NAGRADU „<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />

„NAJEVROPSKIJA“ ŽENSKA FIRMA<br />

Ovom nagradom odaje se priznanje preduzetnicama koje predvode<br />

preduzeća koja su prisutna i konkurentna na evropskom tržištu i/ili<br />

pružaju usluge korisnicima iz EU, a locirana su u Srbiji, preduzeća<br />

koja su uvela inovaciju u svoj način poslovanja, koja se<br />

pridržavaju principa „dobre poslovne prakse“, kao i koncepta<br />

„društveno odgovornog preduzeća“ i koja imaju i<br />

poštuju etički kodeks poslovanja.<br />

„NAJBOLJI MODEL ZAPOŠLJAVANJA ŽENA”<br />

Nagrada se dodeljuje preduzetnicama koje su osmislile<br />

načine i modele zapošljavanja žena i koje aktivno rade<br />

na ekonomskom osnaživanju žena.<br />

SPECIJALNA PRIZNANJA<br />

Udruženje poslovnih žena Srbije zadržava i ove godine praksu da<br />

Specijalnim priznanjem nagradi one preduzetnice koje su ostvarile<br />

posebne rezultate po nekom od navedenih kriterijuma, kao<br />

i da istakne preduzetnice koje ispunjavaju više uslova<br />

iz pomenutih glavnih kategorija i potkategorija.<br />

„RODNO NAJSENZITIVNIJA KOMPANIJA“<br />

Priznanje se dodeljuje velikim kompanijama koje primenjuju strategiju<br />

Društveno odgovornog poslovanja, rukovode se principima<br />

Ujedinjenih nacija za osnaživanje žena, primenjuju načelo<br />

rodne ravnopravnosti i nediskriminacije i pružaju najbolji model<br />

uključivanja žena u lance snabdevanja.<br />

10


23<br />

KANDIDATKINJE<br />

U KONKURENCIJI ZA NAGRADU<br />

„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />

11


„Ništa nije toliko dobro<br />

da ne može biti još bolje.“<br />

PORODICA<br />

VREDNIH RUKU<br />

„Basket“ priču je započela Aleksandrina i Sonjina majka,<br />

Srbislava Lazić, koja je hrabro još 2002. godine osnovala<br />

preduzetničku radnju za proizvodnju finih pekarskih<br />

proizvoda, želeći da ćerkama osigura posao i egzistenciju.<br />

O svojim počecima Aleksandra, po struci akademski<br />

slikar, i Sonja, psiholog i porodični terapeut, ćerke prerano<br />

preminule Srbislave, kažu: „U početku behu ruke,<br />

mamine ruke… i one su mesile i mesile…“ Njima su se<br />

pridružila još dva para ruku, Aleksandrinih i Sonjinih „Porodica<br />

vrednih ruku koje prave i dele ono što vole, i to sa<br />

svima…“ Tako je ispleten „Basket“.<br />

Razvojni put „Basketa“ bio je prepun izazova, prepreka,<br />

problema ali i volje da se oni prevaziđu. Od pereca<br />

i štapića sa susamom „koji se prave u svakoj kući“ i sa<br />

kojima je sve krenulo, paleta „Basket“ proizvoda se širila.<br />

Belo brašno zamenili su crnim, a zatim i integralnim,<br />

ražanim, heljdinim, ječmenim, ovsenim, kukuruznim i<br />

speltinim. „Basket“ asortiman danas čine hrskave lanene,<br />

ovsene, heljdine pločice, pločice sa koprivom, sušenim<br />

paradajzom, kurkumom, integralni štapići sa susamom i<br />

makom, spelta štapići, pecivo sa dimljenim sirom, „Basket<br />

5 kreker“, štanglice sa semenom bundeve i drugi<br />

originalni proizvodi. Kvalitet i bezbednost hrane u okviru<br />

procesa proizvodnje potvrđuje se i ISO 9001, FSSC<br />

22000 i HACCP standardima koji su uvedeni. Kvalitet<br />

„Basket“ proizvoda je potvrđen i na Međunarodnom poljoprivrednom<br />

sajmu u Novom Sadu. Dobitnici su Velike<br />

zlatne medalje, kao i prestižnog specijalnog priznanja za<br />

kvalitet “Dr Rozika Vukobratović”.<br />

Aleksandra i Sonja, članice Udruženja poslovnih žena<br />

Srbije, ulažu veliki trud da integrišu i održe ekonomsku,<br />

društvenu i ekološku dimenziju poslovanja, nastojeći da<br />

doprinesu napretku lokalne zajednice kojoj pripadaju,<br />

kao i rastu same kompanije. Svojim najvećim uspehom<br />

smatraju zauzimanje pozicije lidera u kategoriji „zdravije<br />

KANDIDATKINJE<br />

ALEKSANDRA ĐURIĆ I<br />

SONJA ĐURIĆ<br />

SUVLASNICE PREDUZEĆA „BASKET ZDRAVIJA<br />

HRANA MADE BY HAND“ DOO, STARA PAZOVA<br />

– GOLUBINCI<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2002.<br />

DELATNOST: PROIZVODNJA DVOPEKA, KEKSA,<br />

TRAJNOG PECIVA I KOLAČA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 27/25 ŽENA<br />

ADRESA: PUTINAČKA BR. 17, 22308 GOLUBINCI<br />

TELEFON: 022/381 318 i 063/11 59 211<br />

E-mail: zdravijahrana@basket.co.rs<br />

www.basket.co.rs<br />

hrane“ na tržištu Srbije i širenje prodajne mreže na tržište<br />

Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Engleske i UAE.<br />

Aleksandra, i sama majka dvoje dece, i Sonja, majka jednog<br />

deteta, odaju priznanje, pre svega, svojoj majci koja<br />

je svojim primerom pomerala granice. Svoje poslovno<br />

putovanje je započela u 45. godini, srušila mnoge predrasude<br />

sa kojima se suočavaju žene preduzetnice,<br />

pomažući ženama u okviru lokalne zajednice da povrate<br />

samopouzdanje.<br />

12


„Samo napred!“<br />

OD JEDNOG<br />

LAPTOPA DO BIZNISA<br />

Ana Marija Marinković vlasnica je i direktorka „Ino edukacija“<br />

centra za školovanje u inostranstvu. Želeći da savetima<br />

pomogne mladima koji hoće da nastave školovanje<br />

u drugoj zemlji, jer su i njoj iskusnije kolege svojevremeno<br />

pružile podršku prilikom upisa na master studije na Sorboni,<br />

Ana Marija 2014. godine pokreće blog „Kako na<br />

master“, zajedno sa programom mentorskih paketa, bez<br />

neke ideje o mogućem biznisu. Shvativši, međutim, da<br />

postoji veliko interesovanje za ovu oblast, osniva agenciju<br />

koja ubrzo postaje vodeći regruter na Zapadnom Balkanu<br />

za studiranje u inostranstvu, sa centralom u Beogradu i<br />

poslovanjem u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Godine 2017. dobija<br />

prestižnu ICEF akreditaciju, najpriznatiju za study abroad<br />

agente.<br />

Danas njena firma radi predselekciju studenata i marketing<br />

na teritoriji Zapadnog Balkana za preko 100 univerziteta<br />

i škola iz inostranstva. Ponosna je na činjenicu da<br />

se strani univerziteti koji žele da se angažuju na našem<br />

području, obraćaju prvo njoj. Kroz mrežu partnerskih univerziteta<br />

i mentorskih paketa pružaju se usluge pripreme<br />

i upisa na 5.000 državnih i privatnih univerziteta širom<br />

sveta. Broj studenata koji je prošao kroz sistem prelazi<br />

1.000, a već nekoliko godina firma konstantno raste. Ove<br />

godine dobila je dve velike licence, američku Harisson,<br />

za karijernu orijentaciju, i češku Best in English – Best in<br />

Deutsch, za jezička takmičenja koja će se organizovati u<br />

više od 300 škola na Zapadnom Balkanu. Organizuje i<br />

sajmove posvećene školovanju u inostranstvu, kao što je<br />

Study Abroad Fair.<br />

Pored bloga „Kako na master“, koji je do sada zabeležio<br />

više od milion poseta, pokrenuti su i „Kako na posao“, „Ino<br />

univerziteti“ i „Ino kursevi“. Preko „Ino edukacije“ mnogi<br />

studenti se besplatno prijavljuju na univerzitete kojima je<br />

ona partner. Tako je ova firma postala svojevrstan centar<br />

za školovanje u inostranstvu, koji se finansira, pre svega,<br />

naplaćujući usluge inostranim univerzitetima, a u znatno<br />

KANDIDATKINJA<br />

ANA MARIJA MARINKOVIĆ<br />

VLASNICA CENTRA „INO EDUKACIJA”<br />

I „INO AGENCIJA” DOO, BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />

DELATNOST: KONSALTING I POSREDOVANJE U<br />

MEĐUNARODNOM OBRAZOVANJU<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 5/5 ŽENA<br />

ADRESA: KNEZA MIHAILA 30, 11000 BEOGRAD<br />

TELEFON: 061/55 44 199<br />

E-mail: office@inoedukacija.com<br />

www.inoedukacija.com<br />

manjoj meri studentima – lokalnim klijentima.<br />

Ana Marija, članica UPŽ Srbije, uspela je da razvije posao<br />

pre svoje tridesete, bez pomoći sa strane i početnog<br />

kapitala, krećući samo sa jednim laptopom. Veruje da je<br />

preduzetništvo za ambiciozne i radoznale, spremne da<br />

probaju nešto novo, ali i podmetnu leđa kad je teško, jer<br />

to je sastavni deo preduzetničkog života. I poručuje „Renovirajte<br />

svoju budućnost!“.<br />

13


„Dobro došli u svet poslovnog uspeha!“<br />

KADA KLIJENTI<br />

POSTANU PRIJATELJI<br />

Biljana Filipović, vlasnica firme „Filbi Co“ pokrenute 2011.<br />

godine, bavi se oglašavanjem putem štampanih kataloga,<br />

društvenih mreža i interneta, deljenjem flajera na dogovorenim<br />

teritorijama i informisanjem putem besplatnih malih<br />

oglasa kroz brend „Moja baza“. Cilj i misija brenda je da<br />

se ljudi adekvatno informišu, povežu i poslovno sarađuju.<br />

I mada je u pitanju firma sa formalno jednim zaposlenim,<br />

u njihovom, kako kaže „uigranom timu“ nalaze se profesionalci<br />

sa dugogodišnjim iskustvom u svojim oblastima,<br />

kao što su konsalting i marketing, kompjuterska podrška,<br />

grafički i web dizajn, računovodstvo, logistika, kurirska<br />

služba i drugo, koji pomažu da „Filbi Co“ stekne klijente<br />

iz različitih preduzetničkih sfera.<br />

Pripremaju i štampaju lokalne oglasnike za teritoriju<br />

Surčina, Novog Beograda, Zemuna, Obrenovca, po potrebi<br />

i Uba, i mogu se pohvaliti cifrom od preko 900 klijenata.<br />

Svako izdanje postavlja se i na njihovom portalu. Uz to,<br />

biznis portal sa više od 10.000 besplatnih malih oglasa<br />

namenjen je ljudima koji žele da se putem mesečnog<br />

vodiča „Moja baza“ informišu o svim novinama u biznisu<br />

na lokalu u Beogradu i Srbiji, predstavljajući dragocenu<br />

bazu firmi i oglasa. U Surčinu i Obrenovcu su najveći lokalni<br />

oglasnik, a među prva tri su na teritoriji Novog Beograda<br />

i Zemuna. Takođe, po Biljaninim rečima, Google ih<br />

je proglasio jednim od pet posto najuspešnijih lokalnih<br />

oglasnika na teritoriji grada Beograda.<br />

Biljana, danas preduzetnica, majka dve ćerke, ističe da<br />

nije dozvolila da je slome ratne okolnosti, gubitak roditelja,<br />

izbeglištvo, besparica i druge nedaće. Rođena u Sarajevu,<br />

tri godine provela je u ratnom okruženju. Ipak, bila je<br />

uvek među najboljima i u školi i na Filološkom fakultetu<br />

u Beogradu, gde je završila španski jezik i književnost.<br />

KANDIDATKINJA<br />

BILJANA FILIPOVIĆ<br />

VLASNICA AGENCIJE<br />

„FILBI CO”, PROKUPLJE<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2011.<br />

DELATNOST: OGLAŠAVANJE I IZRADA REKLAMA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 1/1 ŽENA<br />

ADRESA: PERIKLOVA 9, 11271 SURČIN<br />

TELEFON: 064/22 18 425<br />

E-mail: mojabaza4@gmail.com<br />

www.mojabaza.com<br />

Posle neuspešnih pokušaja da pronađe stalan posao,<br />

rešila je da uđe u preduzetničke vode.<br />

Ponosna je na vreme provedeno na unapređenju poslovanja<br />

preduzetnika, malih i srednjih preduzeća, kako<br />

kaže „na unapređenju kvaliteta života naših prijatelja“.<br />

Shodno svojim mogućnostima, firma „Filbi Co“ je i sponzor<br />

mnogih manifestacija i akcija.<br />

14


„Zadovoljan gost je stalni gost,<br />

i ljubav se ljubavlju vraća.“<br />

VATROMET UKUSA<br />

NA SEVERU BAČKE<br />

Biljana Štavljanin je vlasnica „La Biba Ice Cream“<br />

preduzetničke radnje koja se bavi proizvodnjom i prodajom<br />

unikatnog zanatskog sladoleda. Diplomirala je i<br />

završila master na Ekonomskom fakultetu u Subotici, Novosadskog<br />

univerziteta, gde je sedam godina bila i asistent.<br />

Trenutno je angažovana kao v.d. direktora Privredne<br />

komore Severnobačkog upravnog okruga.<br />

Sladoledi „La Biba Ice Cream“ prodaju se u sklopu kafea<br />

„Milord“, u okviru istoimene vile na Paliću. Vila „Milord“,<br />

jedna od najatraktivnijih u turističkoj ponudi Palića, deo<br />

je porodičnog biznisa u vlasništvu Biljaninog oca i u<br />

njenom vođenju Biljana je aktivno angažovana. Radnja<br />

koja je počela sa radom 2014. godine je u međuvremenu<br />

ugašena da bi se otvorila nova, pod sadašnjim imenom.<br />

Aktivna je samo tokom letnje sezone, ali je u planu dopunjavanje<br />

ponude i širenje poslovanja na celu godinu.<br />

Poseban program je i “La Biba na točkovima”, ponuda koja<br />

podrazumeva iznajmljivanje male vitrine sa propratnom<br />

opremom i sladoledom, za razne proslave, rođendane,<br />

svadbe, slave i druge događaje.<br />

Ono što ove sladolede čini posebnim jesu kvalitet<br />

i specifični ukusi. Sladoled koji Biljana lično pravi,<br />

postao je prepoznatljiv brend Palića. U originalnoj ponudi<br />

maštovitih naziva i još maštovitijeg sastava i opisa<br />

ledenih poslastica, koje se prave od prirodnih sastojaka<br />

strogo biranog porekla, nazire se pravi vatromet ukusa,<br />

mirisa, boja i pre svega kreativnosti. Pored „klasika“,<br />

sladoleda od čokolade, vanile i lešnika, tu su i „Eržikina<br />

višnja“, „Sutlijaš sa cimetom“, „Gomboci sa šljivama“<br />

„Josin žerbo“, „Liduškina zova“, „Pita sa jabukama“,<br />

„Palačinka sa džemom od šljiva“... Koliko je ovaj sladoled<br />

popularan, vidi se po svakodnevnim redovima – mnogo je<br />

onih koji dolaze da bi ga probali i to ne samo iz Subotice,<br />

već i iz Novog Sada, Beograda. Jer, kako kažu za njega,<br />

stare recepture vraćaju u detinjstvo, a novine koje se<br />

unose povezuju taj duh sa radošću življenja i sadašnjicom.<br />

KANDIDATKINJA<br />

BILJANA ŠTAVLJANIN<br />

VLASNICA UGOSTITELJSKE RADNJE<br />

„LA BIBA ICE CREAM“, PALIĆ<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />

DELATNOST: UGOSTITELJSTVO, PROIZVODNJA<br />

I PRODAJA HOMEMADE SLADOLEDA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 3/1 ŽENA<br />

ADRESA: SPLITSKA ALEJA 19, 24413 PALIĆ<br />

TELEFON: 024/602 800<br />

E-mail: labibaicecream@gmail.com<br />

www.vilamilord.com<br />

Tokom sezone, pored nezaposlenih lica, angažuju i studente<br />

i đake preko zadruge. Oni dolaze da bi stekli radno<br />

iskustvo za vreme školovanja i uče kako da budu deo<br />

tima. Svake godine, zbog rastuće potražnje na tržištu,<br />

angažuje se sve veći broj radnika, među kojima je često<br />

više žena nego muškaraca.<br />

Ova mlada žena, budući doktor ekonomskih nauka,<br />

poručuje: „Ukoliko želite da usrećite druge, onda se bavite<br />

prodajom sladoleda. Jer, ljubav je osnovni pokretač svih<br />

poduhvata.“<br />

15


„Iskrenošću do poverenja, poverenjem<br />

do kredibiliteta, kredibilitetom do uspeha.“<br />

ISKORISTITI JAČINU<br />

INTERNET GLASA<br />

KOJI NAM JE DAT<br />

Branislava Antović je 2010. godine diplomirala novinarstvo,<br />

a kada ni posle više pokušaja nije uspela da pronađe<br />

posao u struci, rešila je da sama nešto preduzme. Kako<br />

kaže, tek diplomiranom novinaru bilo je važno da „vežba<br />

svoje prste, odnosno pisanje“. Zato je pokrenula sopstveni<br />

blog, modnu priču koju je nazvala ‘’Divine World of<br />

Fashion’’. Vremenom, blog je počeo da se bavi i drugim<br />

sferama u životu mlade žene, postavši jedan od najcenjenijih<br />

lifestyle blogova u Srbiji i regionu. Od oktobra<br />

2013. godine blog dobija novo, i danas aktuelno, ime<br />

„Brana’s Divine World’’, a od 2016. tako se zove i agencija<br />

koju je osnovala, postavši jedna od prvih blogerki u Srbiji<br />

koja je i pravno registrovala svoj biznis. Pored čitalaca,<br />

značaj i mogućnosti ovakvog online kutka prepoznale su<br />

mnoge kompanije, svetski poznati brendovi i organizacije,<br />

sa kojima uspešno sarađuje.<br />

„PC Press” je 2014. godine proglasio „Brana’s Divine<br />

World“ za jedan od pet najboljih blogova u Srbiji u<br />

prethodnoj godini, čime postaje deo prestižne liste Top 50<br />

najboljih sajtova. Iste godine kompanija „Grand Aroma“<br />

uvrstila je Branislavu na svoju A listu 50 uspešnih žena, a<br />

na tradicionalnoj dodeli Belgrade Fashion Week nagrada,<br />

kultni domaći magazin „Bazar“ proglašava je ličnošću od<br />

stila. U novembru 2018. godine dobila je nagradu Wannabe<br />

Digital Awards – Lifestyle Blogger.<br />

Branislava, koja je i glavni i odgovorni urednik, trudi se<br />

da svojim čitaocima ponudi sadržaje koji, osim aktuelnih<br />

tema iz oblasti kulture, umetnosti, putovanja, enterijera,<br />

kozmetike i mode, obrađuju i društveno odgovorne<br />

teme i humanitarne akcije. Takođe, u fokusu njenih<br />

tekstova uvek su bili i domaći brendovi i dizajneri, kao i<br />

preduzetništvo, posebno žensko. Oko svog bloga okupila<br />

je sjajan tim, pretežno žena, za koji kaže kako joj je<br />

KANDIDATKINJA<br />

BRANISLAVA ANTOVIĆ<br />

VLASNICA AGENCIJE<br />

„BRANA’S DIVINE WORLD“, BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2016.<br />

DELATNOST: KREIRANJE I UREĐIVANJE<br />

PISANOG, FOTO I VIDEO SADRŽAJA ZA BLOG<br />

I PROFILE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 1/1 ŽENA<br />

ADRESA: KUMODRAŠKA 119/14, 11000 BEOGRAD<br />

TELEFON: 069/21 85 077<br />

E-mail: branasdivineworld@yahoo.com<br />

www.branasdivineworld.com<br />

čast da ih nazove svojim saradnicima. Za sebe s ponosom<br />

kaže da je blogerka i preduzetnica, što mnogi još uvek ne<br />

vide kao „ozbiljan posao“. Zato je kao deo svoje misije<br />

shvatila i rušenje predrasuda i promenu odnosa prema<br />

industriji kojoj pripada. Pritisnuvši svojevremeno opciju<br />

„publish’’ da bi objavila svoj prvi blog, započela je poslovni<br />

poduhvat koji danas predstavlja ostvarenje njenog sna.<br />

Jer, veruje, u preduzetništvu je od novca koji ste zaradili,<br />

mnogo važnije kako ste se osećali dok ste ga zarađivali. I<br />

poručuje da treba iskoristiti pogodnosti vremena u kojem<br />

živimo i jačinu internet glasa koji nam je dat.<br />

16


„Razmišljaj van granica koje vidiš.“<br />

KADA SHVATIŠ DA SU<br />

KORACI SAMO TVOJI<br />

Centar za edukaciju i savetovanje „Mental Spa“ Dragana<br />

Potić je osnovala sa namerom da promoviše zdrave stilove<br />

života, uz negovanje opšteg mentalnog, psihičkog<br />

i fizičkog stanja čoveka. Centar se bavi prevencijom,<br />

lečenjem i psihološkim rastom i razvojem individue<br />

primenjujući geštalt pristup u radu, psihoterapijski pravac<br />

koji shvata čoveka holistički. Svoja interesovanja Dragana<br />

je usmerila ka povezivanju razvoja psihoterapijske misli,<br />

načina života, širenja terapijske kulture i direktnog rada<br />

sa decom, adolescentima i odraslima. Geštalt terapeuti<br />

veruju u kreativan, transformišući i isceljujući potencijal<br />

svakog čoveka i lekovitost ljudskog kontakta.<br />

Diplomirani pedagog po struci, završila je master studije<br />

iz geštalt psihoterapije na Malteškom institutu za psihoterapiju,<br />

član je nekoliko stručnih udruženja i saveza, nosilac<br />

nacionalnog sertifikata za psihoterapiju i član i nosilac<br />

Evropskog sertifikata za geštalt psihoterapiju (EAGT).<br />

Od 2018. godine je i supervizor u Fondaciji SOS Dečija sela.<br />

Desetogodišnje radno iskustvo pedagoga i nastavnika<br />

građanskog vaspitanja u školama, pomoglo joj je da<br />

shvati da našem školstvu nedostaje rad na unapređenju<br />

trijade odnosa roditelj – dete – pedagog. Zato je tokom<br />

rada u školama održavala besplatne radionice za roditelje<br />

i adolescente na temu njihovih odnosa, koristeći terapijske<br />

tehnike, baveći se prevencijom nasilja, a više puta<br />

je u medijima govorila i na temu suicida kod mladih.<br />

Kako društvo nije bilo spremno da prepozna značaj terapeuta<br />

u školama, čija bi funkcija bila i preventivna i razvojna,<br />

odlučila je da krene sama u taj poduhvat. „Shvatila<br />

sam da su koraci samo moji...“ kaže, znajući da bi predugo<br />

trajalo ako bi čekala da društvo samo prepozna i promeni<br />

sistem.<br />

San iz mladih dana, da pomaže ljudima kao terapeut,<br />

počela je da ostvaruje 2016. godine. Dvoumila se da li<br />

da to uradi „na lak način“ i otvori centar u Beogradu, gde<br />

KANDIDATKINJA<br />

DRAGANA POTIĆ<br />

VLASNICA CENTRA ZA EDUKACIJU<br />

I SAVETOVANJE „MENTAL SPA“, ZAJEČAR<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2016.<br />

DELATNOST: OSTALO OBRAZOVANJE, EDUKACIJA,<br />

PREVENCIJA I PSIHOTERAPIJSKE DELATNOSTI<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 1/1 ŽENA<br />

ADRESA: AMERIČKA 34, 19000 ZAJEČAR<br />

TELEFON: 064/ 21 01 757<br />

E-mail: draganapotic@gmail.com<br />

www.mentalspaterapija.wordpress.com<br />

postoje liste terapeuta. Ipak je rešila da ostane u Zaječaru,<br />

videvši u tome i društveni značaj. Jer, registrujući svoj terapeutski<br />

centar, shvatila je da je u tom trenutku bila jedina u<br />

Timočkoj krajini.<br />

Standard u našoj zemlji je veoma nizak i to dodatno otežava<br />

posao terapeuta. Zato Dragana, majka jednog deteta, predano<br />

radi i na podizanju svesti o uticaju i značaju terapijskog<br />

rada na individuu, vodeći se kredom „Think outside<br />

the box – bitno je izaći van granica vidljivog i poznatog“.<br />

17


„Sutra je novi dan i nova šansa.”<br />

MENTORKA<br />

USPEŠNIH PRAVNICA<br />

Dušanka Kostadinović je vlasnica advokatska kancelarije<br />

osnovane 1986. godine, koja trenutno ima petoro<br />

zaposlenih i bavi se, pre svega, građanskim, porodičnim<br />

i privrednim pravom. Pored pravosudnog ispita, Dušanka<br />

ima licencu za posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti.<br />

Ovaj vrstan advokat sa dugogodišnjim iskustvom, pravi<br />

je primer mentorke koja sa puno strpljenja obučava i usmerava<br />

svoje mlade koleginice. Sa ponosom ističe da su<br />

svi pripravnici zaposleni u njenoj kancelariji bile žene. Tako<br />

je za 33 godine, obučila za samostalni rad 23 diplomirane<br />

pravnice. Posle dve godine obuke i položenog pravosudnog<br />

ispita, Dušanka bi sa svakom od njih nastavljala da<br />

sarađuje i pruža joj podršku u daljem radu.<br />

Poučena ličnim iskustvom, oduvek je bila motivisana da<br />

pomaže i bude oslonac mladim ženama koje tek ulaze u<br />

poslovni svet. Sve je to prolazila i sa svoje tri ćerke na njihovom<br />

putu ka sticanju akademskog obrazovanja, ali je i<br />

sama u mladim danima osetila značaj dobijene podrške.<br />

Sa četiri sestre došla je u Beograd iz Bileće, male sredine,<br />

da studira pravo. Sve one su želele da se školuju i izgrade<br />

svoje karijere i sve su uspele u tome. A glavni razlog je,<br />

kako kaže Dušanka, bila njihova međusobna podrška,<br />

pomoć i razumevanje.<br />

Zato je i danas ženska solidarnost i ohrabrivanje mladih<br />

koleginica koje se trude da nađu svoje mesto pod suncem,<br />

imperativ za Dušanku. Kao poslodavac i mentor, ličnim<br />

primerom pokazuje da preduzetnik može biti uspešan i<br />

u privatnom životu. Strpljiva i smirena, svoj uspeh u radu<br />

sa mladima meri kroz mnogobrojne položene pravosudne<br />

ispite, a rezultat su i dugogodišnja prijateljstva i saradnja<br />

koji ostaju nakon toga.<br />

I sama je, posle rada u PGP RTS-u i potom pripravničkog<br />

staža u advokatskim kancelarijama, dobila ohrabrenje od<br />

svog principala i otisnula se u samostalne vode. Kao advokat<br />

KANDIDATKINJA<br />

DUŠANKA KOSTADINOVIĆ<br />

VLASNICA<br />

ADVOKATSKE KANCELARIJE, BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 1986.<br />

DELATNOST: ADVOKATSKI POSLOVI<br />

ODBRANE I ZASTUPANJA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 5/5 ŽENA<br />

ADRESA: SVETOZARA GLIGORIĆA 14,<br />

11000 BEOGRAD<br />

TELEFON: 011 244 10 78 i 063/ 30 54 36<br />

E-mail: : advkostadinovic@gmail.com<br />

sa višegodišnjim stažom i iskustvom, posebno je ponosna na<br />

to što su joj klijenti pripadnici više generacija iste porodice, koji<br />

ostaju verni njenoj advokatskoj kancelariji.<br />

Dušanka, članica Udruženja poslovnih žena Srbije, ističe<br />

prednost samostalnog rada koji daje veliku slobodu, nezavisnost<br />

u donošenju odluka i mogućnost da se iskaže<br />

kreativnost. A pre svega omogućava da se radni dan podeli<br />

na porodične i poslovne obaveze. Jer, svojim velikim uspehom<br />

smatra upravo to što je mogla da uskladi ove dve<br />

važne stvari u životu svakog čoveka.<br />

18


„Ciljaj visoko. Čak i ako promašiš<br />

mesec, ostaćeš među zvezdama.“<br />

FUZIJA MAŠTE<br />

I HRABROSTI<br />

Dušica Milosavljević, vlasnica firme „Fuzija testenine“ za<br />

proizvodnju makarona, rezanaca i sličnih proizvoda od<br />

brašna – šarene, maštovite i zdrave testenine, osnovala<br />

je svoju zanatsku radionicu 2018. godine. Po profesiji<br />

grafička dizajnerka, majka troje dece, na ovaj korak se<br />

odvažila jer je, vrativši se sa porodiljskog odsustva, u<br />

dotadašnjoj firmi proglašena tehnološkim viškom. Zato<br />

je u NSZ završila preduzetničku obuku, usmerila se ka<br />

oblikovanju ideje koja je „već dugo bila u njoj“, prijavila se<br />

na konkurs za samozapošljavanje i dobila deo sredstava<br />

i vetar u leđa da započne sopstveni biznis, za šta ranije<br />

nije imala hrabrosti.<br />

Proizvodnja i prodajno mesto „Fuzija testenina“ smešteni<br />

su u centru Novog Sada, uz Riblju pijacu, gde je njena<br />

mala stvaraonica, kako voli da je zove, „nastala iz ljubavi<br />

prema kulinarstvu, zdravim obrocima i mešenju testa“<br />

brzo stekla svoje poklonike.<br />

U ponudi je asortiman pažljivo sušene testenine, one tradicionalne,<br />

sa jajima, ali i inovativne, nutritivno obogaćene<br />

povrćem i semenkama: sa spanaćem, paradajzom, paprikom<br />

i ona na koju je posebno ponosna, sa crnim susamom.<br />

Tu je i već čuvena Funky pasta – trikolore miks<br />

sa spanaćem, paradajzom i crnim susamom. Za pripremu<br />

svih proizvoda koriste se samo prirodni sastojci,<br />

ne dodaju se aditivi, učvršćivači, pojačivači, so ni šećer.<br />

Pored sušene, priprema se i sveža, istog dana umešena<br />

testenina, nutritivno najbogatija, sa šargarepom, kao i sto<br />

odsto integralna ražana, speltina, heljdina. Svaki ukus<br />

dolazi u više oblika, kako bi mogao da se kombinuje sa<br />

svim vrstama soseva – školjkice, spirale, čipkani rezanci,<br />

taljatele, kanelone, špagete, rezanci za supu.<br />

Dušica pre svega osluškuje potrebe svojih kupaca. Kao<br />

novinu na prodajnom mestu je uvela obroke u tegli, užinu<br />

ili lagani ručak namenjen zaposlenima koji žele kvalitetno<br />

da se hrane. Namirnice su poslagane u staklene tegle,<br />

tako da ih treba samo promućkati i konzumirati obrok.<br />

KANDIDATKINJA<br />

DUŠICA MILOSAVLJEVIĆ<br />

VLASNICA PREDUZETNIČKE RADNJE<br />

„FUZIJA TESTENINE“, NOVI SAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2018.<br />

DELATNOST: PROIZVODNJA I PRODAJA<br />

MAKARONA, REZANACA I SLIČNIH<br />

PROIZVODA OD BRAŠNA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 1/1 ŽENA<br />

ADRESA: TRG REPUBLIKE 19, 21000 NOVI SAD<br />

TELEFON: 060/41 64 179<br />

E-mail: fuzijatestenine@gmail.com<br />

www.facebook.com/fuzijatestenine<br />

Podiže se i ekološka svest kroz akciju davanja popusta<br />

svakome ko vrati praznu teglu. Kupcima to odgovara, a<br />

firma tako daje doprinos zaštiti životne sredine i obroci<br />

se ne pakuju u plastičnu ambalažu. U planu je ekološka<br />

ambalaža, širenje prodaje na veće trgovinske lance, kao<br />

i izvoz.<br />

Igrajući se bojama, oblicima, stvarajući fuzije različitih<br />

ukusa i istovremeno razvijajući posao, Dušica se rukovodi<br />

idejom da život ne pruža veće zadovoljstvo od savladavanja<br />

poteškoća na putu uspeha, postavljanja novih<br />

ciljeva i njihovog dostizanja.<br />

19


„Radi ono što voliš i veruj u to.“<br />

LJUBAV IZ MLADIH<br />

DANA KAO BIZNIS<br />

Jelena Cvetković, vlasnica i direktorka „Petra fashion<br />

style“, preduzeća za proizvodnju ženske konfekcije visokog<br />

kvaliteta, koja se plasira u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj<br />

i BiH, svoju kreativnost i ljubav koju od malih nogu<br />

gaji prema dizajnu i modi, pretočila je u uspešan biznis.<br />

Uspeh tima „Petra fashion style“ rezultat je aktivnog<br />

učešća i saradnje svih segmenata u kompaniji, od procesa<br />

proizvodnje do menadžmenta, ali i individualne<br />

odgovornosti svakog pojedinačno i želje da se lično doprinese<br />

razvoju firme. Jer, kako kaže Jelena, „žene koje<br />

su deo naše kompanije, ravnopravni su članovi od samog<br />

njenog osnivanja”, ističući sa ponosom i stalne kupce koji<br />

im ostaju verni, prepoznajući njihov kvalitet i zalaganje.<br />

U planu je osvajanje novih tržišta, kao i dalji razvoj kompanije<br />

kroz angažovanje mladih, uz ideje i inovacije koje<br />

bi oni uneli. Projekat zapošljavanja u firmi i dalje traje,<br />

potrebe za konfekcijskim šivačima su stalne, a nadaju se<br />

i proširenju proizvodnog pogona.<br />

Počeci firme se vezuju za 2011. godinu, kada je Jelena otvorila<br />

preduzetničku radnju, šijući svoje kreacije u malim<br />

zanatskim radnjama u Kruševcu. Modeli koji su brzo prepoznati<br />

na tržištu bili su sve traženiji, pa se stvorila potreba<br />

za otvaranjem proizvodnog pogona, gde su zaposlene<br />

uglavnom žene, modni šivači i krojači. Tako je Jelenina<br />

firma postala jedan od nastavljača kruševačke tradicije<br />

u industrijskoj konfekciji, nekada poznatoj po „Zvezdi“ i<br />

„Jastri“.<br />

„Petra fashion style“ je 2018. godine osvojila prvu nagradu<br />

u okviru projekta grada Kruševca „Uključi se – iskoristi<br />

šansu, novim znanjima i veštinama do boljeg života žena“<br />

u kategoriji privrednih subjekata koji zapošljavaju najviše<br />

žena, a Jelena je prepoznata i kao promoter ženskog<br />

preduzetništva u svom gradu.<br />

„Biti poslovna žena danas je u Srbiji veliki izazov. Osigurati<br />

ekonomski opstanak firme, uskladiti rad i roditeljstvo,<br />

KANDIDATKINJA<br />

JELENA <strong>CVET</strong>KOVIĆ<br />

VLASNICA I DIREKTORKA PREDUZEĆA<br />

„PETRA FASHION STYLE“ DOO, KRUŠEVAC<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2011.<br />

DELATNOST: PROIZVODNJA OSTALE ODEĆE<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 13/12 ŽENA<br />

ADRESA: ALEKSANDRA VOLTE BR. 7,<br />

37000 KRUŠEVAC<br />

TELEFON: 060/037 60 37<br />

E-mail: petrafashion@ymail.com<br />

www.petrafashion.rs<br />

veliki je napor. Ali, posle uspešnog dana i satisfakcija je<br />

veća“, kaže ona. U svom radu imala je mnogo izazova,<br />

doživela je i veoma teške porodične trenutke koji su je u<br />

jednom periodu odvojili od posla, ali je ova hrabra mlada<br />

žena uspela da se uzdigne i nastavi dalje. Tim koji je do<br />

te 2014. godina stasao u firmi pokazao je da može da<br />

opstane i dalje raste i bez Jeleninog stalnog prisustva i ona<br />

to smatra svojim velikim postignućem i ponosom. Pored<br />

uspešnog poslovanja, Jelena se bavi i humanitarnim radom.<br />

20


„Davanje i služenje ljudima. Snaga<br />

ljubavi kao pokretač planete.“<br />

TAMO GDE SARADNICI<br />

NA POSAO DOLAZE<br />

SA OSMEHOM<br />

Po zanimanju pejzažni arhitekta, Jelena Marić je poželela<br />

da svoju stvaralačku energiju usmeri u preduzetništvo.<br />

Tako je 2014. osnovano preduzeće „Carpe Diem“, koje danas<br />

ima mlekaru kapaciteta 3.000 litara mleka dnevne<br />

prerade i sopstveno stado umatičenih alpino koza. Preradom<br />

kozjeg i ovčijeg mleka prave se jogurt, kiselo mleko,<br />

sirevi, surutka. U saradnji sa Tehnološkim fakultetom iz<br />

Novog Sada, napravili su celu liniju novih proizvoda kao<br />

što su liofilizovano kozje mleko, probiotski napici sa ukusima,<br />

na bazi kozjeg mleka, a ideja u razvoju je hrana za<br />

bebe na bazi kozjeg mleka.<br />

Shvatajući važnost društveno odgovornog preduzetništva,<br />

„Carpe Diem“ u 2017. godini kreće sa realizacijom<br />

projekta turističkih sadržaja na Fruškoj gori u blizini manastira<br />

Krušedol, uz izgradnju vizitorskog i volonterskog<br />

kampa za ljude iz celog sveta i počinje sa zapošljavanjem<br />

lokalnog stanovništva iz ugroženih društvenih zajednica.<br />

Izgradili su novi pogon za preradu po EU standardima u<br />

selu Krušedol, opština Irig. Kako je ova opština po klasifikaciji<br />

svrstana u nedovoljno razvijene, firma ima za cilj da<br />

pomogne razvoj privrede i poljoprivrede same opštine i<br />

tog dela Fruške gore.<br />

Nastupima na Expo sajmu u Milanu i na sajmovima u<br />

Moskvi, ostvarili su značajne kontakte sa distributerskim<br />

kućama. Proizvod koji imaju deficitaran je i na domaćem i na<br />

inostranom tržištu, a s obzirom na to da poseduju sopstvenu<br />

sirovinu, konkurentni su sa cenama gotovog proizvoda.<br />

Godinu dana nakon osnivanja, mlekara „Carpe Diem“ je<br />

dobilo priznanje Privredne komore Srbije kao Najbolji lokalni<br />

brend u Srbiji. Takođe, nosioci su i priznanja kvaliteta<br />

domaćih i inostranih sajmova, a <strong>2019</strong>. godine na konkursu<br />

Generator 2.0 koji je organizovala Societe Generale<br />

banka, zahvaljujući glasovima publike, mlekara „Carpe<br />

Diem“ je osvojila digitalnu transformaciju svog poslovanja.<br />

Tokom <strong>2019</strong>. pristupili su uvođenju međunarodnog<br />

KANDIDATKINJA<br />

JELENA MARIĆ<br />

VLASNICA I DIREKTORKA MLEKARE<br />

„CARPE DIEM“ DOO, KRUŠEDOL SELO, IRIG<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />

DELATNOST: PRERADA MLEKA I<br />

PROIZVODNJA SIREVA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 15/8 ŽENA<br />

ADRESA: MARADIČKA BB,<br />

22328 KRUŠEDOL SELO, OPŠTINA IRIG<br />

TELEFON: 063/ 87 71 876<br />

E-mail: mlekaracarpediem@gmail.com<br />

www.mlekaracarpediem.rs<br />

standarda kvaliteta proizvoda i usluga FSSC.<br />

Svojim najvećim uspehom, međutim, Jelena smatra to<br />

što svi njeni saradnici dolaze sa osmehom na posao,<br />

verujući u ideje koje neguje „Carpe Diem“. Već i samo ime<br />

firme, na latinskom „iskoristi dan“, ukazuje na neprocenjivu<br />

vrednost sadašnjeg trenutka. Zato se Jelena trudi da<br />

iskoristi maksimalno sve potencijale. Tako se i odvažila na<br />

ideju: hranimo zdravljem decu Srbije – pomozimo prirodi<br />

da nam služi. Jer, kaže „ovo možda nije svet jednakih<br />

mogućnosti za sve, ali svako u sebi može da pronađe i<br />

neguje izvrsnost“.<br />

21


„I posle kiše ogrejaće sunce: ne odustati<br />

od svojih principa i držati se svoje intuicije<br />

i moralnih načela po svaku cenu.“<br />

OSTVARENJE<br />

„AMERIČKOG SNA“<br />

U BEOGRADU<br />

„Nisam započela sama, ali sam sama nastavila, suprotno<br />

najčešćem scenariju, kada stranci postaju vlasnici domaće<br />

firme. U ovom slučaju ja sam otkupila firmu od Italijana.“ Ovo<br />

su reči Jelene Stanojević, suvlasnice i direktorke firme „Ars<br />

Nova“, koju su još 1994. osnovala dva italijanska biznismena.<br />

Od 2001. firma se bavi uvozom i distribucijom opreme<br />

za higijenu i pratećeg potrošnog materijala poznatih svetskih<br />

brendova, sa misijom da higijenu u našoj zemlji podigne na<br />

viši nivo, stavljajući poseban akcenat na ponudu usmerenu<br />

na zaštitu životne sredine.<br />

Kao student, 2002. godine, Jelena je na jednom od sajmova<br />

bila angažovana kao hostesa na štandu firme „Ars Nova“.<br />

Shvativši ozbiljno svoj zadatak, pripremila se i naučila sve<br />

o proizvodima i asortimanu firme i već time se izdvojila od<br />

ostalih. Odmah je dobila ponudu da im se pridruži i zaposli<br />

se kod njih, što je posle nekog vremena i prihvatila, počevši<br />

kao komercijalista. Njen trud i rezultati bili su i ovoga puta<br />

primećeni. Postaje direktor prodaje, zatim vlasnik 30% udela,<br />

generalni direktor, a 2013. godine, otkupivši firmu od<br />

italijanskih vlasnika, postaje vlasnik, a kasnije suvlasnik,<br />

ostvarivši tako usred Beograda „američki san“.<br />

„Ars Nova“, koja ove godine slavi 25 godina uspešnog rada,<br />

nudi kompletnu uslugu opremanja prostora i rešavanja higijenskih<br />

potreba u hotelima i HORECA sektoru uopšte, kancelarijama,<br />

javnim ustanovama, bolnicama. Oprema objekte<br />

najsavremenijom opremom za toalete i kuhinje i snabdeva<br />

ih potrošnim materijalom poznatih italijanskih proizvođača.<br />

Kako Jelena kaže, „uspeh je svakako baviti se higijenom,<br />

koja je najsporednija stvar našeg poslovnog okruženja, bez<br />

mrlje u poslovanju“.<br />

Korišćenjem adekvatne opreme postiže se visok nivo<br />

održavanja higijene prostora i korisnika, uz uštedu vremena<br />

i potrošnog materijala. Zato se njihovi proizvodi izrađuju po<br />

ISO 9001 standardu, svi poseduju potrebne zdravstvene i<br />

KANDIDATKINJA<br />

JELENA STANOJEVIĆ<br />

SUVLASNICA I DIREKTORKA PREDUZEĆA<br />

„ARS NOVA“ DOO, BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 1994.<br />

DELATNOST: UVOZNIK I DISTRIBUTER<br />

PROFESIONALNE OPREME ZA HIGIJENU<br />

I PRATEĆEG POTROŠNOG MATERIJALA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 8/6 ŽENA<br />

ADRESA: GANDIJEVA 11/14, 11070 NOVI BEOGRAD<br />

TELEFON: 011/31 22 122 i 060/ 60 40 430<br />

E-mail: office@arsnova.rs<br />

www.arsnova.rs<br />

ekološke sertifikate, a oprema je zaštićena „lock“ sistemom<br />

od neovlašćenog pristupa i krađe. Akcenat se, pre svega,<br />

stavlja na ekološki momenat, jer im je želja da se ljudi edukuju,<br />

verujući da je moguće da svako od nas učini nešto dobro<br />

za sebe, ali i za prirodu.<br />

Stekavši poverenje prethodnih vlasnika i učeći od njih,<br />

neprekidno se usavršavajući i vodeći firmu napred, Jelena,<br />

majka jednog deteta, danas je uspešna poslovna žena, član<br />

Srpske asocijacije menadžera, koja je 2018. godine nominovana<br />

za prestižno priznanje EY Preduzetnik godine.<br />

22


„Hrabro i kreativno uz poštovanje,<br />

prijateljstvo i saradnju sa celim<br />

svetom.“<br />

INOVACIJOM DO<br />

STRANOG TRŽIŠTA<br />

Katarina Obradović, diplomirani inženjer elektrotehnike<br />

i magistar tehničkih nauka, vlasnica kompanija „Be You<br />

Technology“ (BYT) u Beogradu i Ahenu, Nemačka, tokom<br />

godina se specijalizovala u oblasti aparaturne kozmetike.<br />

Iako je u Nemačkoj imala dobru poziciju u poznatoj multinacionalnoj<br />

kompaniji, u jednom trenutku poželela je da<br />

krene dalje. Kako kaže, „kao klasični šraf u velikoj korporaciji“<br />

imala je „želju za slobodom i da radi za sebe“.<br />

Shvativši da je veliki potencijal u beauty biznisu, u Ahenu<br />

partnerski otvara kozmetički salon i kupuje prvi laser za<br />

trajnu epilaciju. Počela je sasvim laički, ali joj je tehničko<br />

obrazovanje pomoglo da brzo uđe u oblast aparaturne<br />

kozmetike i upotrebu električnih mašina u službi lepote,<br />

koji su tada bili u povoju.<br />

Godine 2012. u Beogradu otvara „sestru firmu“, koju čine<br />

dva kozmetička salona, u kojima se vrši i prodaja aparata.<br />

Iz nje 2014. nastaju dve nove firme, kozmetički salon „Be<br />

You“ i „Be You Technology“, ova druga u Katarininom<br />

vlasništvu. Firme su i danas povezane, na istoj su lokaciji<br />

i svi zaposleni rade u obe. Tako BY saloni u Beogradu<br />

imaju privilegiju da prvi isprobaju najnovije BYT aparate,<br />

s obzirom na to da kompletan razvoj proizvoda, dizajn<br />

i tehničku pripremu za evropsko tržište, kao i testiranje<br />

i servisiranje obavlja BYT Beograd, a prodaja se za EU<br />

tržište vrši preko Katarinine firme u Nemačkoj. BYT spada<br />

među najpoznatije proizvođače u regionu i jedine edukatore<br />

iz oblasti aparaturne kozmetike. Uz ekskluzivno<br />

predstavništvo jednog od najvećih kineskih proizvođača<br />

lasera, njihovi aparati za evropsko tržište dizajnirani u<br />

Beogradu, proizvode se u šest firmi u Pekingu i Guangzhou.<br />

Osim klasičnog CE sertifikata, BYT diodni laseri i<br />

uređaji za trajnu epilaciju imaju i nemačke TÜV sertifikate,<br />

potrebne za evropsko, pre svega nemačko tržište,<br />

gde imaju veliki prodor. BYT je i partner za Srbiju nemačke<br />

firme „Dermaceutical“, čija se profesionalna linija preparata<br />

za negu distribuira širom Evrope.<br />

KANDIDATKINJA<br />

KATARINA OBRADOVIĆ<br />

VLASNICA PREDUZEĆA<br />

„BE YOU TECHNOLOGY“ DOO, BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />

DELATNOST: PROIZVODNJA MAŠINA<br />

ZA OSTALE SPECIJALNE NAMENE<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 9/9 ŽENA<br />

ADRESA: MAKENZIJEVA 23, 11000 BEOGRAD<br />

TELEFON: 011/38 37 599<br />

E-mail: info@beyoutechnology.rs<br />

www.beyoutechnology.rs<br />

Katarina, majka dvoje dece i aktivna članica Udruženja<br />

poslovnih žena Srbije, takođe je i predsednica Udruženja<br />

za standardizaciju aparaturne kozmetike Srbije (USAKS)<br />

i član EU udruženja ICADA.<br />

Osim obuke organizovane u „Božidarcu“, trenutno organizuju<br />

prvu školu za aparaturnu kozmetiku u Srbiji, koja<br />

će biti priznata u EU. Pored svega postignutog, Katarina<br />

ima još jedan cilj: da se proizvodnja, elektronika rade u<br />

Srbiji, sa delovima iz Kine i dalje izvozi u Evropu. To će<br />

smatrati svojim najvećim uspehom.<br />

23


„Kada ništa nije sigurno<br />

sve je moguće.“<br />

IZ „SIGURNOG POSLA“<br />

U SOPSTVENI BIZNIS<br />

Ksenija Vlaović, suvlasnica i direktorka preduzeća „Futura“<br />

za grafičku delatnost, pionir je u preduzetništvu.<br />

Preduzeće, koje je osnovano 1995. godine, nastalo je iz<br />

SZR „Futura“ koje je sa radom počelo još 1989. Osnovna<br />

delatnost preduzeća je štampanje knjiga u broširanom<br />

i tvrdom povezu, korporacijskih časopisa sa mesečnom<br />

dinamikom izlaženja, kalendara, prospekata, kataloga,<br />

reklamnih blokova, lifleta, etiketa i drugih otisaka<br />

različitog sadržaja. Štamparija „Futura“ se nalazi u samom<br />

vrhu svoje grupacije, težeći neprekidno da održi<br />

korak sa ubrzanim tehnološkim razvojem i inovacijama<br />

u grafičkoj industriji, što podrazumeva stalne investicije.<br />

Ksenija, po zvanju profesorka engleskog jezika, od 2015.<br />

i MA Evropskih studija, sa radom na temu „Žensko<br />

preduzetništvo u Evropskoj uniji“, pre otvaranja prve SZR<br />

radila je u Novinsko-izdavačkoj kući „Dnevnik“ u Novom<br />

Sadu. Firmu su ona i suprug, takođe zaposlen u „Dnevniku“,<br />

osnovali da bi dopunili kućni budžet, jer su tadašnje<br />

plate u grafičkoj industriji bile ispod proseka. Prepoznavši<br />

kompjutere i laserske štampače koji su mogli da se koriste<br />

i u „kućnim“ uslovima, kao budućnost pripreme za<br />

štampu knjiga i časopisa, krenuli su u desktop publishing.<br />

Nije bilo previše razumevanja okoline kada su rešili da<br />

napuste „siguran posao“ kako bi se posvetili svojoj firmi,<br />

ali su shvatili da je započinjanje privatnog posla pre svega<br />

preuzimanje sopstvenog života i odgovornosti za njega u<br />

sopstvene ruke.<br />

Najteži trenutak za firmu je bilo bombardovanje 1999.<br />

godine. Godinu dana pre toga preselili su se u novi prostor<br />

u Petrovaradinu, a kroz 10 meseci nisu više imali ni<br />

jedan most kojim bi odatle stigli do lagera hartije. Radnici<br />

su dolazili na posao koristeći 4-5 prevoznih sredstava,<br />

ali i čamcima. Posao je stao na par meseci, a oporavak<br />

KANDIDATKINJA<br />

KSENIJA VLAOVIĆ<br />

SUVLASNICA PREDUZEĆA I FINANSIJSKA<br />

DIREKTORKA „FUTURA“ DOO, PETROVARADIN<br />

POČETAK POSLOVANJA: 1989.<br />

DELATNOST: GRAFIČKA DELATNOST<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 31/17 ŽENA<br />

ADRESA: PUT NOVOSADSKOG PARTIZANSKOG<br />

ODREDA BB, 21000 NOVI SAD<br />

TELEFON: 021/64 31 602 i 021/64 31 815<br />

E-mail: ksenija.vlaovic@futura.rs<br />

futura.rs<br />

je trajao dve godine. Teškoće su ipak prevaziđene i danas<br />

je „Futura“ uspešna firma koja se uselila u novih<br />

1.344 kvadrata u Industrijskoj zoni Sever u Novom<br />

Sadu. Posebnim uspehom Ksenija smatra to što više od<br />

polovine zaposlenih preko deset godina radi sa njima i<br />

učestvuje u rastu firme.<br />

Kao preduzetnica sa dugogodišnjim stažom, Ksenija,<br />

majka dvoje odrasle dece i dalje je aktivna učesnica brojnih<br />

profesionalnih udruženja i volonterskih grupa na lokalnom i<br />

regionalnom nivou i mentorka Fondacije Čeri Bler.<br />

24


„Da seoske žene budu zadovoljne<br />

svojim radom na selu i da bake<br />

gledaju kako im rastu unučad.“<br />

PROJEKTNA<br />

INŽENJERKA<br />

U BORBI ZA SELO<br />

Po zanimanju projektant elektroinstalacija, zaposlena<br />

u Fabrici automobila Priboj (FAP), Malina Stanojević je<br />

svoj odlazak u penziju iskoristila za osnivanje sopstvenog<br />

poljoprivrednog gazdinstva i angažovanje u borbi<br />

za opstanak sela, a pre svega ostanak žena u njemu,<br />

verujući da je žena ključ za njegovo očuvanje. Jer, kako<br />

kaže, žene su „veliki heroji, radnici i stratezi za neku našu<br />

novu budućnost“. Gazdinstvo, u kojem joj pomažu članovi<br />

domaćinstva, osnovala je 2012. godine, kao i Udruženje<br />

žena “Sačuvajmo selo” Priboj, čija je predsednica.<br />

Udruženje se bavi razvojem poljoprivrede i domaće radinosti<br />

u funkciji seoskog turizma, očuvanja tradicije i<br />

kulturne baštine, rodne ravnopravnosti i postizanja veće<br />

vidljivosti i aktivnosti seoskih žena. Za šest godina realizovano<br />

je 12 projekata. Zahvaljujući Udruženju, žene<br />

iz sela pribojske opštine prošle su obuke za pisanje<br />

projekata, izradu biznis planova i pokretanje sopstvenog<br />

biznisa, za plasteničku proizvodnju povrća, preradu,<br />

korišćenje novih tehnologija, marketing za plasman<br />

proizvoda, postižući vidljive rezultate, što pokazuje 19<br />

plastenika dobijenih u okviru projekata. Uz plastenike,<br />

žene dobijaju i opremu, podstiču se da prerađuju svoje<br />

primarne proizvode i tako ih plasiraju na tržište, jer je to<br />

isplativije. Napravljeni su timovi u selima, podeljena oprema<br />

za preradu, angažovan tehnolog i pomoću uređaja<br />

refraktometra u svakom timu se postiže isti kvalitet i ukus<br />

prerađevina.<br />

Donacijom grantova za podizanje plastenika, žene su dobile<br />

mogućnost da postanu samostalne i nezavisne, materijalno<br />

osnažene i da svaka radi na ličnom usavršavanju<br />

i napredovanju. Koristeći nove tehnologije komuniciraju<br />

mejlovima, same fotografišu svoje proizvode za plasman<br />

preko interneta, pored prodaje na lokalnoj pijaci. Edukuju<br />

se na seminarima, a uz prezentaciju domaćinstava, radi<br />

se i na mapiranju kapaciteta za bavljenje seoskim turizmom.<br />

U rad i aktivnosti se uključuje, direktno ili indirektno,<br />

oko 100 žena. Deo proizvoda Udruženje donira,<br />

KANDIDATKINJA<br />

MALINA STANOJEVIĆ<br />

VLASNICA POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA<br />

MALINA STANOJEVIĆ, PRIBOJ BANJA,<br />

I PREDSEDNICA UDRUŽENJA ŽENA<br />

„SAČUVAJMO SELO“, PRIBOJ<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2012.<br />

DELATNOST: RAZVOJ POLJOPRIVREDE U FUNKCIJI<br />

SEOSKOG TURIZMA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: GAZDINSTVO 6/4 ŽENE,<br />

UDRUŽENJE OKO 100 ŽENA<br />

ADRESA: PRIBOJSKA BANJA BB,<br />

31337 PRIBOJSKA BANJA<br />

TELEFON: 064/16 78 844<br />

E-mail: malina.vrabac@gmail.com<br />

www.facebook.com/sacuvajmoselopriboj/<br />

pokazujući da je briga o potrebama drugih podjednako<br />

važna kao i briga o sebi.<br />

Malina je član Nacionalnog tima za preporod sela, član<br />

aktiva za poljoprivredu u opštini Priboj, potpredsednica<br />

MZ Pribojska Banja. Dobitnica je nekoliko nagrada,<br />

učesnica sajma Žestival, gde je nagrađena za najbolju<br />

rakiju 2017. godine, učesnica mnogih smotri izvornog<br />

pevanja. Majka je dvoje dece, koja joj u svemu što radi<br />

pružaju svesrdnu pomoć i podršku.<br />

25


„Sledite svoje snove,<br />

to je jedini pravi put.“<br />

KADA IMAMO SNOVE,<br />

ONDA JE ŽIVOT PRAVI<br />

U Skoplju, Makedoniji, gde je rođena, završila je Biološki<br />

fakultet na Prirodno-matematičkom fakultetu, smer biohemija<br />

i stekla zvanje diplomiranog inženjera hemije.<br />

Još na fakultetu je dobila preporuku za posao u privatnoj<br />

biohemijskoj laboratoriji. I danas se seća ponosa koji je<br />

osetila kada je donela prvu platu u kuću svojih roditelja.<br />

Udala se, preselila u Beograd i ubrzo našla posao, baveći<br />

se komercijalom. A kada je firma u kojoj je radila otvorila<br />

laboratoriju za etaloniranje merila, postala je glavna i odgovorna<br />

u njoj. Napredovala je, učila i, kao kruna, usledio<br />

je poziv za vodeću poziciju u konkurentskoj, najvećoj firmi<br />

iz te oblasti.<br />

Za Mariju je to bio dokaz da može da krene dalje. A dalje<br />

je bilo tamo gde je sada: osnivanje sopstvene firme 2011.<br />

godine. Od samog početka firma se bavi uvozom merne<br />

i laboratorijske opreme iz velikog broja zemalja: Velike<br />

Britanije, Nemačke, Finske, Italije, Španije, Kine, SAD,<br />

itd. Direktni su uvoznici i zastupaju firme od kojih uvoze<br />

opremu, plasirajući robu na srpsko tržište. Takođe se bave<br />

i servisiranjem merne i laboratorijske opreme. Od samog<br />

osnivanja firma neprekidno raste i razvija se.<br />

Godine 2018. osnovali su Laboratoriju za etaloniranje<br />

merila temperature i vlage, takoreći još jednu firmu u<br />

sklopu postojeće, iako su spojeni entiteti. Time su proširili<br />

i zaokružili usluge koje pružaju klijentima, a u proceduri<br />

su dobijanja akreditacije.<br />

Pored prodaje na terenu, od <strong>2019</strong>. godine jedina su firma<br />

na teritoriji Srbije koja prodaje laboratorijsku opremu preko<br />

online prodavnice, što su im sugerisali inostrani poslovni<br />

partneri, ističući da je to budućnost. Klijenti su im firme i<br />

organizacije iz različitih oblasti: prehrambene i farmaceutske<br />

industrije, domovi zdravlja, predškolske ustanove,<br />

fakulteti, apoteke, veliki supermarketi, zanatske radnje,<br />

KANDIDATKINJA<br />

MARIJA TRIFUNOVIĆ<br />

VLASNICA PREDUZEĆA<br />

„INSTRUMENTI MB“ DOO, BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2011.<br />

DELATNOST: TRGOVINA MERNOM I LABORATO-<br />

RIJSKOM OPREMOM I AKREDITOVANA<br />

LABORATORIJA ZA ETALONIRANJE MERILA<br />

TEMPERATURE I VLAGE<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 4/2 ŽENE<br />

ADRESA: NEHRUOVA 51А/1-86,<br />

11070 NOVI BEOGRAD<br />

TELEFON: 011/41 21 314 i 060/49 27 781<br />

E-mail: office@instrumentimb.rs<br />

www.instrumentimb.rs<br />

ali i fabrike motora, automobila i auto-delova.<br />

„Radim posao tako da noću mogu mirno da spavam“, kaže<br />

Marija, aktivna članica Udruženja poslovnih žena Srbije.<br />

I dalje vođena vizijom i snom o razvijanju sopstvenog posla,<br />

ponosna je na rečenicu svoje ćerke „Mama, ja želim<br />

da budem pametna kao ti“. Ćerku želi da nauči da žena<br />

može sve, da nema granica. I da novac ne mora uvek da<br />

bude odlučujući faktor za uspeh, već rad, posvećenost,<br />

intuicija, hrabrost: svoj biznis je započela sa dve i po hiljade<br />

evra i mnogo, mnogo rada.<br />

26


“Ne postoji tajna uspeha, niti tajni<br />

sastojak... sve je u nama i od nas<br />

samih zavisi.”<br />

USPESI SU REZULTAT<br />

PARTNERSTVA<br />

I TIMSKOG DUHA<br />

„Chapter 4“, agenciju za komunikacijski konsalting,<br />

deo istoimene grupacije koja posluje širom Centralne i<br />

Jugoistočne Evrope kao ekskluzivni predstavnik jedne<br />

od vodećih svetskih komunikacijskih mreža „Burson<br />

Cohn & Wolfe“, Tamara i Milena su u Beogradu osnovale<br />

2010. godine. Strateški pristup komunikacijama i inovativni<br />

projekti koje razvija ova agencija za svoje klijente,<br />

omogućavaju jačanje ugleda velikog broja kompanija,<br />

domaćih i međunarodnih brendova sa kojima sarađuju.<br />

Agencija ima trinaest zaposlenih i sve su žene. O Tamari<br />

i Mileni njihove saradnice kažu: „Predvoditi i biti lider sto<br />

odsto ženskog kolektiva koji se bavi komunikacijama,<br />

čista je magija. Sa mnogo buke. U bučnom i magičnom<br />

svetu komunikacija, Tamara i Milena su tokom svih ovih<br />

godina ostale prijatne, pouzdane i velikodušne osobe, koje<br />

su sa podjednakom posvećenošću brinule o potrebama<br />

tima i hvatale se u koštac sa svim profesionalnim izazovima.“<br />

Od samog osnivanja, agencija je aktivna i kroz društveno odgovorne<br />

projekte, različite programe volontiranja, donacije,<br />

podršku udruženjima koja brinu o deci sa posebnim potrebama,<br />

Svratištu, udruženjima usmerenim na talente.<br />

Tamara, generalna direktorka, profesorka engleskog<br />

jezika i književnosti, posvećena razvoju struke, veliki zagovornik<br />

stalnog učenja, dugogodišnji član, ranije i član<br />

UO i predsednik Društva Srbije za odnose s javnošću,<br />

predavač po pozivu u okviru inicijativa studentskih organizacija,<br />

Centra za razvoj karijere i profesora s katedri<br />

različitih fakulteta, ove godine dobitnica priznanja PRO<br />

PR Awards za doprinos struci, pre svega je ponosna na<br />

„svoje muškarce“ – desetogodišnjeg sina i supruga koji<br />

su joj neizmerna podrška i radost.<br />

Milena, izvršna direktorka, inženjer za proizvodno<br />

mašinstvo po struci, ponosna mama jedanaestogodišnjeg<br />

dečaka, učesnica polumaratona, posvećena je društveno<br />

KANDIDATKINJE<br />

MILENA AVRAMOVIĆ BJELICA<br />

I TAMARA BEKČIĆ<br />

SUVLASNICE I DIREKTORKE PREDUZEĆA<br />

„CHAPTER 4“ DOO, BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2010.<br />

DELATNOST: ODNOSI S JAVNOŠĆU I KONSALTING<br />

U OBLASTI KOMUNIKACIJA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 13/13 ŽENA<br />

ADRESA: BEOGRADSKA 54/V, 11000 BEOGRAD<br />

TELEFON: 011/38 62 560<br />

E-mail: office-srb@chapter4.at<br />

www.chapter4.rs I www.chapter4events.rs<br />

odgovornim inicijativama i ideji ženskog preduzetništva,<br />

mentorka u okviru programa Netokracije, član UO<br />

Društva Srbije za odnose s javnošću, aktivno radi na afirmaciji<br />

struke u primeni profesionalnih etičkih načela na<br />

tržištu, a zaslužna je i za prve projekte u oblasti digitala i<br />

online PR-a na našem tržištu.<br />

Najvećim uspehom Tamara i Milena smatraju pre svega<br />

svoje partnerstvo, koje je rezultiralo stabilnošću agencijskog<br />

tima i klijenata. Ponosne su i na inovacije i kvalitet<br />

agencijskih projekata, prepoznatih kako kod nas, tako i na<br />

profesionalnim smotrama širom Evrope.<br />

27


„Uspeti u svemu što poželiš i započneš:<br />

budi uporan dok ne uspeš.”<br />

MEDICINA I MUZIKA<br />

U SLUŽBI ČOVEKA<br />

Dr Nikodinka Nikolovska-Sinicki, doktor medicinskih<br />

nauka, specijalista otorinolaringologije i kvantne medicine,<br />

sa diplomom Fakulteta muzičke umetnosti (klavirski<br />

i teoretski odsek), suvlasnica je prve privatne poliklinike<br />

za integrativnu medicinu u Srbiji i na Balkanu „As Medicus<br />

Biorezonanca“, koju je još 1995. godine osnovala sa<br />

suprugom, dr Aleksandrom Sinickim. Od male ordinacije,<br />

„As Medicus Biorezonanca“ izrasta u polikliniku koja je<br />

uvela novi medicinski pravac kod nas: kvantno-informacionu<br />

medicinu i integrativni pristup u dijagnostici i terapiji,<br />

a 2011. osnovana je još jedna poliklinika „As Medicus<br />

+ Biorezonanca“ na Novom Beogradu.<br />

Za svestranu dr Ninu kažu da njeno angažovanje na svim<br />

poljima „ne bi moglo ni troje da postigne“. Istovremeno<br />

studira medicinu i Muzičku akademiju, radi kao profesor u<br />

baletskoj školi, 15 godina peva u akademskom horu „Collegium<br />

Musicum“. Doktorirala je na Medicinskom fakultetu<br />

odbranivši rad na temu “Bolesti glasa”, povezujući<br />

tako dve svoje ljubavi, medicinu i muziku. Umesto da<br />

ostane na nekom od fakulteta, kako su joj nudili, ona se<br />

odlučila za humani rad sa pacijentima. Radila je kao šef<br />

ORL odeljenja u Univerzitetskoj poliklinici i bila načelnik<br />

svih specijalističkih službi, a onda osnovala polikliniku<br />

u kojoj radi kao direktor, ali i specijalista za ORL, uz to i<br />

organizator i stručnjak za marketing. Kvantnu medicinu<br />

usavršavala je u Moskvi, Kijevu i Pragu, odakle je donela<br />

mnogo novina, a njeno interesovanje za medicinu bilo je<br />

i šire, pa je završila i školu indijske ayurvede i kineske<br />

akupunkture. Uz sve to, ova neobična i svestrana žena,<br />

članica Udruženja poslovnih žena Srbije, okrenuta je porodici,<br />

utičući na svoje dvoje dece da postanu dobri ljudi i<br />

stručnjaci u svojim profesijama.<br />

Pored otvaranja još jedne poliklinike, svojim velikim uspehom<br />

smatra i uvođenje novih aparatura, koje su usavršile<br />

proces dijagnostikovanja i lečenja pacijenata: biorezonantni<br />

skener, termovizijski skener, mikrorezonantna<br />

KANDIDATKINJA<br />

NIKODINKA NIKOLOVSKA<br />

-SINICKI<br />

SUVLASNICA POLIKLINIKE „AS MEDICUS<br />

BIOREZONANCA“ I VLASNICA I DIREKTORKA<br />

„AS MEDICUS + BIOREZONANCA“ BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 1995.<br />

DELATNOST: POLIKLINIKA ZA KLASIČNU<br />

I KVANTNU MEDICINU<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 10/8 ŽENA<br />

ADRESA: LJUBINKE BOBIĆ 13/2,<br />

11070 NOVI BEOGRAD<br />

TELEFON: 011/22 72 916 i 064/27 40 750<br />

E-mail: asmedicus@yahoo.com<br />

www.asmedicus.rs<br />

terapija, dark field mikroskop, veda puls, rikta terapija.<br />

Za četvrt veka, u poliklinici je novim metodama lečeno<br />

preko 20.000 pacijenata. Klasična medicina leči bolesti,<br />

a kvantno-informaciona medicina se bavi stanjem zdravlja<br />

organizma, sistemom samoregulacije i samoizlečenja.<br />

Svet vibracija i biorezonance odavno je poznat i njime<br />

se bavi vizionarski deo medicine, a kvantna medicina<br />

predstavlja i sadašnjost, ali i budućnost. Zato je, kaže dr<br />

Nina, njena misija da pruži najbolju moguću zdravstvenu<br />

uslugu kod nas.<br />

28


„Svetska moda je kod nas – u svakom<br />

malom i velikom gradu Srbije.“<br />

VISOKA MODA<br />

U GRADU SECESIJE<br />

Nina Rajak Radoman je odmalena znala šta želi i u tome<br />

je imala punu podršku svoje porodice. Završila je modni<br />

dizajn na fakultetu Istituto Marangoni u Milanu, gde se<br />

„osećala kao kod kuće“, a za master studije odabrala je<br />

dizajn aksesoara. Svoja prva profesionalna radna iskustva<br />

stekla je još pred kraj studija radeći za velike modne<br />

internacionalne brendove. Bila je i kreativni direktor u<br />

subotičkoj modnoj kompaniji, za koju i kreira.<br />

Po povratku iz Milana u rodnu Suboticu, grad secesije i<br />

lepih formi, koji je Ninina stalna inspiracija pored dalekih i<br />

egzotičnih destinacija, pokreće svoj mali krojački salon, a<br />

nakon nekoliko godina, 2018. otvara atelje koji se prostire<br />

na skoro 500 kvadratnih metara, koji zajedno čine proizvodni<br />

i prodajni deo. U ateljeu su izložene ekskluzivne<br />

venčanice, koje su uspele da se nametnu kao novi izazov<br />

u svetu mode, a njene kreacije se opisuju kao impresivne<br />

i ekstravagantne.<br />

U ateljeu su zaposlene žene koje doprinose tome da svaka<br />

kreacija ima Ninin autorski pečat. Nedostaje još zaposlenih,<br />

ali nije lako naći žene profesionalce, koje znaju da<br />

šiju, imaju osećaj za detalj i filigransku preciznost u izradi<br />

modela sa dosta ručnog rada, kaže. Pored Subotice,<br />

Nina izlaže modele i u salonu u Beogradu, ali je veliki broj<br />

onih koji iz Beograda, Novog Sada i drugih gradova dolaze<br />

upravo u Suboticu, na „izvorište“. Jer, Nina je uspela<br />

da formira novo tržište iako vlada mišljenje da je visokoj<br />

modi mesto samo u velegradu. U skladu sa trenutkom<br />

u kome živimo, ona svesrdno koristi društvene mreže i<br />

internet prezentacije kao modne revije dostupne svima,<br />

prikazujući tako svoje unikatne modele i venčanice koje<br />

kreira.<br />

Planovi ove kreativne i preduzimljive mlade žene, odnedavno<br />

mame devojčice koja je sada uvek sa njom u ateljeu,<br />

obuhvataju otvaranje proizvodno-prodajnih objekata<br />

u većim centrima zemalja regiona i izlazak na evropsko<br />

tržište.<br />

KANDIDATKINJA<br />

NINA RAJAK RADOMAN<br />

VLASNICA ATELJEA<br />

„ATELIER NR“, SUBOTICA<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2018.<br />

DELATNOST: KREIRANJE I IZRADA<br />

UNIKATNIH MODELA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 5/5 ŽENA<br />

ADRESA: MASARIKOVA 37, 24000 SUBOTICA<br />

TELEFON: 062/494 098<br />

E-mail: rajaknina@yahoo.com<br />

www.facebook.com/NinaRajakAtelier/<br />

„Ja sam veoma srećna i zadovoljna preduzetnica, jer sam<br />

za relativno kratko vreme uspela da steknem poverenje i<br />

veliki broj zadovoljnih klijentkinja. Niko iz mog ateljea ne<br />

izađe bez radosti i zadovoljstva. I dalje imam običaj da im<br />

lično odnesem venčanicu, bez obzira da li je to u Srbiji ili<br />

u inostranstvu, jer želim da osetim i njihovu radost kada<br />

je obuku.“<br />

29


„Ne postoje granice, svaka situacija se<br />

može rešiti.“<br />

PREVAZIĆI TEŠKOĆE<br />

I PONOVO UZLETETI<br />

Kao sportski pilot, Olivera Knežević i doslovno zna kako<br />

je biti „žena zmaj“ i leteti. Sklonost ka dosezanju visina<br />

prenela je i na preduzetništvo. Srednjoškolsku želju da<br />

bude vlasnica radnje u kojoj će prodavati poklone i ukrase<br />

pretvorila je u stvarnost u dvadeset trećoj godini, kada je<br />

osnovala radnju smeštenu u 20 kvadrata.<br />

Mala konkurencija, tržište željno lepe dekorativne robe,<br />

volja, strpljenje i rad omogućili su joj da ubrzo otvori<br />

ortačku firmu „Zemlja čuda“ za uvoz i veleprodaju stvari<br />

za kuću. Početak je bio težak, početni kapital mali, poslovanje<br />

započeto u iznajmljenoj garaži, sa robom koju su<br />

uvozili iz Grčke i sa Tajlanda.<br />

Firma se brzo širila, počeli su i uvoz iz Italije, Vijetnama i<br />

Kine, pa je firma uskoro imala 52 zaposlena i uvozila iz<br />

Kine više od 50 kontejnera godišnje. Pored veleprodaje,<br />

imali su tri maloprodajna objekta i dve ispostave, kao i<br />

komercijalu na terenu. Olivera u međuvremenu otkupljuje<br />

partnerski udeo i postaje vlasnik cele firme. Godine koje<br />

dolaze, međutim, donose pad prometa. Od 2013. zahtevi<br />

tržišta i velikih sistema postaju neisplativi, ulagalo se<br />

mnogo truda, a rezultati su bili kratkotrajni. Godine 2014.<br />

došlo je i do velike poplave koja je uništila veleprodajni<br />

izložbeni prostor i svu robu u njemu. Materijalna šteta je<br />

bila velika, a osiguranje je nije pokrilo u potpunosti.<br />

Oliveri je bilo potrebno neko vreme da se oporavi i definiše<br />

čime raspolaže i šta može od toga da se napravi. Promenila<br />

je delatnost i svu snagu usredsredila na novi posao.<br />

„Sunčevu dolinu“ osniva 2014. godine kao firmu „za iznajmljivanje<br />

vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima“,<br />

ali 2017. započinje uvoz nameštaja iz Indije koji plasira na<br />

tržište u celoj zemlji, shvativši da je upravo to ono što voli, a<br />

da veleprodaju ovog nameštaja ne radi niko kod nas.<br />

Paralelno, uz uvoz nameštaja koji za sada distribuira samo u<br />

KANDIDATKINJA<br />

OLIVERA KNEŽEVIĆ<br />

VLASNICA PREDUZEĆA<br />

„SUNČEVA DOLINA“ DOO, VALJEVO<br />

POČETAK POSLOVANJA: 2014.<br />

DELATNOST: UVOZ, VELEPRODAJA<br />

I MALOPRODAJA NAMEŠTAJA<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 10/7 ŽENA<br />

ADRESA: MIRKA OBRADOVIĆA 6, 14000 VALJEVO<br />

TELEFON: 014/291 315 i 065/ 28 18 750<br />

E-mail: suncevadolinadoo@gmail.com<br />

www.suncevadolina.rs<br />

Srbiji, rasprodaje i lager svoje nekadašnje firme. Uz to, vlasnica<br />

je i lokala u kojem se prodaje sve za kuću pod brendom<br />

„Dom k’o grom“ gde, pored prodaje, organizuje i druženja,<br />

predavanja iz različitih oblasti – holistike, enologije, ishrane,<br />

mode. „Sunčeva dolina“ organizuje tim bildinge, stipendira<br />

studente svojih zaposlenih, učestvuje u akcijama zajedno sa<br />

Ekološkim društvom Gradac i ima mnogo drugih aktivnosti.<br />

Majka dvoje odrasle dece, svestrana Olivera je zakonski zastupnik<br />

Aerokluba Valjevo, a bila je i prva žena predsednik<br />

jednog aerokluba u Srbiji.<br />

30


„Bez obzira čime se bavili, odakle ste<br />

potekli i gde idete, ukoliko verujete –<br />

pretvorićete nemoguće u moguće.“<br />

PRAVI LIDERI<br />

U TEŠKOĆAMA<br />

VIDE ŠANSE<br />

U godinama koje su bile „teške i izazovne, ali sa puno<br />

šansi i prilika“ nastao je „Beorol“, kaže Sanja Jakovljević,<br />

suvlasnica, direktorka i partner vodeće kompanije u<br />

Jugoistočnoj Evropi za proizvodnju, uvoz i distribuciju<br />

ručnog alata i pribora za završne radove u građevinarstvu.<br />

Osnovalo ga je nekoliko mladih ljudi, spremnih da se bore<br />

na tada turbulentnom tržištu. „Krenuli smo kao SZR, iz<br />

garaže, sa vizijom da postanemo vodeći proizvođač i trgovac<br />

alatima na evropskom tržištu“.<br />

Kasnije Sanja osniva i firmu „Beorol-Prima“ u kojoj je<br />

stoprocentni vlasnik. Danas „Beorol“ ima sedam firmi<br />

u Evropi i na Bliskom istoku. Sanja je vlasnik filijala u<br />

Rusiji, Mađarskoj, Rumuniji, BiH, Crnoj Gori i Severnoj<br />

Makedoniji i suvlasnik filijale u UAE. Jedna je od retkih<br />

kompanija, ako ne jedina sa prostora Srbije i bivše Jugoslavije,<br />

koja ima ćerku firmu u Dubaiju, sa magacinom,<br />

trgovačkom mrežom i celokupnom strukturom, koja je<br />

opstala na tom izuzetno teškom tržištu. U firmama kod<br />

nas i u inostranstvu ima gotovo 300 zaposlenih iz Srbije,<br />

BiH, Crne Gore, Rumunije, Mađarske, Rusije, sve do<br />

Jordana, Indije, Pakistana... i time se ubrajaju u multinacionalne<br />

kompanije. Na rukovodećim pozicijama pedeset<br />

odsto je žena. Izvoze u preko 80 zemalja širom sveta, od<br />

Južne Amerike, preko Afrike do Bliskog istoka. Cenom<br />

su uspeli da konkurišu čak i kineskim proizvođačima,<br />

kvalitetom su već bili iznad. Osim sopstvenih proizvoda,<br />

molerskog alata, valjaka, četki i pomoćnog pribora,<br />

distributeri su i ručnog alata, zaštitne opreme,<br />

tehničke hemije, baštenskog i kućnog programa drugih<br />

proizvođača. Tržište snabdevaju gletericama, mistrijama,<br />

špahtlama, pištoljima za silikon, zaštitnim naočarima i<br />

drugim proizvodima.<br />

Firma posluje kao društveno odgovorna, kako kaže Sanja<br />

„ne zato što tako treba“ već zato „što to žive“. Pomažu<br />

porodicama koje imaju bolesnu decu, one sa niskim<br />

KANDIDATKINJA<br />

SANJA JAKOVLJEVIĆ<br />

SUVLASNICA I DIREKTORKA PREDUZEĆA<br />

„BEOROL” DOO I VLASNICA PREDUZEĆA<br />

„BEOROL PRIMA” DOO BEOGRAD<br />

POČETAK POSLOVANJA: 1997.<br />

DELATNOST: PROIZVODNJA, UVOZ<br />

I DISTRIBUCIJA RUČNOG ALATA I PRIBORA<br />

ZA ZAVRŠNE RADOVE U GRAĐEVINARSTVU<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 240/96 ŽENA<br />

ADRESA: KIROVLJEVA 10/26, 11030 BEOGRAD<br />

TELEFON: 011/80 42 244<br />

E-mail: beorol@beorol.rs<br />

www.beorol.rs<br />

primanjima, kupili su kuću zaposlenom koji nije imao<br />

mogućnosti za to, ktitori su crkve posvećene Sv. Nikolaju<br />

Velimiroviću. Uspeli su da prevaziđu sve krize u poslovanju,<br />

pa i jednu od najvećih 2005. godine. U trenutku<br />

kada je mislila da se „sve srušilo“, izlaz je bila odluka da<br />

se investira u kadrove, vozila, novi sistem prodaje i to je<br />

bila prekretnica u razvoju firme. Jer, veruje Sanja, članica<br />

UPŽ Srbije i majka dvoje dece, lideri su oni koji umeju da<br />

izvuku najbolje iz neuspeha i da u teškoćama vide šanse.<br />

31


„Samo uporni, istrajni pobeđuju!“<br />

IZ ZONE KOMFORA<br />

U IZAZOVE<br />

PREDUZETNIŠTVA<br />

32<br />

„Razmišljajte na dečiji način i bićete zauvek srećni.“ Vesni<br />

Kojić, osnivaču i direktorki Predškolske ustanove „Mimiland“,<br />

jedne od najvećih kod nas, deca su velika inspiracija<br />

i ona daje sve od sebe da mališanima omogući radosno<br />

odrastanje u „Mimilandu“.<br />

Nekadašnja službenica „Čačanske banke“ još 1992.<br />

rešila je da napusti siguran posao ekonomiste i uđe u<br />

neizvesne preduzetničke vode, registrujući preduzeće<br />

„samo od svoje plate“, bez ikakvog početnog kapitala i<br />

ušteđevine. U početku se bavi trgovinom građevinskog<br />

materijala i proizvodnjom papirne konfekcije, a onda<br />

2008. osniva najsavremeniju predškolsku ustanovu,<br />

po evropskim standardima. Ideja joj je bila da svim<br />

majkama, koje zbog poslovnih angažmana veći deo<br />

radnog vremena provode na službenim putovanjima,<br />

omogući da putem video nadzora prate rad i napredak<br />

svog deteta. Kako bi zaposleni roditelji bezbrižno obavljali<br />

svoja radna zaduženja, PU „Mimiland“ je dostupna 24<br />

časa i roditeljima i deci, pa je samim tim i odgovornost<br />

prema njima na najvišem nivou.<br />

Vesna je posebno ponosna na činjenicu da je lokalna<br />

samouprava grada Čačka prihvatila njen projekat, kojim<br />

se zalagala da privatni vrtići dobiju subvencije kao i<br />

državni, kako bi se izjednačili uslovi rada, omogućio prijem<br />

većeg broja dece u vrtiće i time se posredno podržalo<br />

zapošljavanje žena, ali i žensko preduzetništvo. U početku<br />

nije bilo mnogo razumevanja za ovu ideju i Vesna je<br />

shvatila da mora da se bori, bude uporna, da „kuca i otvara<br />

sva vrata“ kako bi projekat bio prepoznat i ocenjen<br />

pozitivno. Danas je to ustanova koja prima preko pet<br />

stotina dece, a zahvaljujući pozitivnom ishodu projekta<br />

moći će da se proširi delatnost i zaposli još veći broj žena.<br />

U ovom trenutku, od 40 zaposlenih u PU „Mimiland“, 39<br />

je žena.<br />

KANDIDATKINJA<br />

VESNA KOJIĆ<br />

VLASNICA I DIREKTORKA PREDŠKOLSKE<br />

USTANOVE „MIMILAND“, ČAČAK<br />

POČETAK POSLOVANJA: 1992.<br />

DELATNOST: PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 40/39 ŽENA<br />

ADRESA: KULINOVAČKO POLJE POTEZ 4 BROJ 105,<br />

32000 ČAČAK<br />

TELEFON: 032/376 106 i 032/376 446<br />

E-mail: mimiland032@yahoo.com<br />

Dobitnica je Zlatne povelje književnog časopisa za decu<br />

„Vitez“ i Beogradskog festivala pisaca za decu Vitezovo<br />

proleće, za izuzetan dragocen doprinos ulepšavanja<br />

sveta deteta. Kako kažu za nju, ova preduzetnica koja<br />

se intenzivno bavi i humanitarnim radom, ima svoje<br />

dvoje dece, dvoje unučadi i još 550 „usvojenih“, koje voli<br />

najviše na svetu i sve čini za njih. Dovoljno je samo videti<br />

ogromnu vojsku mališana koji sa osmehom na licu ulaze<br />

u dva najsavremenija objekta ove predškolske ustanove,<br />

jer znaju da će tu provesti nezaboravno vreme sa svojim<br />

vršnjacima.


ČLANICE KOMISIJE<br />

KOMISIJA<br />

„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong><br />

ZA ŽENU ZMAJA“<br />

KOMISIJA<br />

„RODNO NAJSENZITIVNIJA<br />

KOMPANIJA“<br />

Katarina Obradović Jovanović<br />

Pomoćnica ministra za mala i srednja preduzeća<br />

i preduzetništvo, Ministarstvo privrede<br />

Bojana Vukosavljević<br />

Principal manager, EBRD advice for small business EBRD<br />

Dragijana Radonjić Petrović<br />

Savetnica i osnivač konsultantske kompanije MD SOLUTION<br />

Ljiljana Lončar<br />

Savetnica potpredsednice Vlade za rodnu ravnopravnost<br />

Olivera Popović<br />

Potpredsednica Udruženja poslovnih žena Srbije<br />

Radojka Nikolić<br />

Vlasnica i urednica časopisa Ekonometar<br />

i MAGAZIN BIZNIS<br />

Ljiljana Lončar<br />

Savetnica potpredsednice Vlade za rodnu ravnopravnost<br />

Dubravka Negre<br />

Direktorka Regionalnog predstavništva Evropske<br />

investicione banke (EIB) za Zapadni Balkan<br />

Milana Rikanović<br />

Direktorka UN Women u Srbiji<br />

Dr Sanja Popović Pantić<br />

Predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije<br />

Žužana Hargitai<br />

Regionalna direktorka<br />

za zemlje Zapadnog Balkana,<br />

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)<br />

Dr Sanja Popović Pantić<br />

Predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije<br />

POČASNA PREDSEDNICA KOMISIJE:<br />

Prof. dr Zorana Mihajlović<br />

Potpredsednica Vlade Srbije, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture<br />

i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost<br />

33


PROF. DR ZORANA MIHAJLOVIĆ<br />

POTPREDSEDNICA VLADE SRBIJE<br />

MINISTARKA GRAĐEVINARSTVA, SAOBRAĆAJA<br />

I INFRASTRUKTURE I PREDSEDNICA<br />

KOORDINACIONOG TELA ZA RODNU RAVNOPRAVNOST<br />

POŠTOVANE PREDUZETNICE<br />

I PREDUZETNICI,<br />

DRAGE GRAĐANKE I GRAĐANI,<br />

Pod pokroviteljstvom Koordinacionog tela za rodnu<br />

ravnopravnost Vlade Republike Srbije, a u saradnji sa<br />

krovnim udruženjem preduzetnica – Udruženjem poslovnih<br />

žena Srbije, 2018. godine ustanovili smo nagradu<br />

za rodno najsenzitivniju kompaniju, sa ciljem da ona postane<br />

tradicionalno godišnje priznanje onima koji u svom<br />

radu i poslovanju primenjuju rodno odgovorne principe.<br />

Sa zadovoljstvom mogu da istaknem da smo ove godine<br />

još bliži svom cilju, jer drugu godinu zaredom možemo<br />

odati priznanje kompanijama koje u svom poslovanju<br />

primenjuju strategiju Društveno odgovornog poslovanja,<br />

koje se vode principima rodne ravnopravnosti, pravedno<br />

postupajući prema svim zaposlenima, poštujući i<br />

uvažavajući ljudska prava i nediskriminaciju, koje u svom<br />

radu promovišu obrazovanje, obuke i stručno usavršavanje<br />

žena, rade na obezbeđenju zdravlja, bezbednosti i ravnopravnosti<br />

svih radnica i radnika, javno zagovaraju ravnopravnost<br />

i uključuju ženske firme u lance snabdevanja. To<br />

su kompanije koje svojim primerom doprinose da se u Srbiji<br />

stvori nova, rodno osetljiva, klima. I na tome im čestitam!<br />

Za Vladu Srbije unapređenje rodne ravnopravnosti<br />

i bolji položaj žena u političkom, ekonomskom i<br />

društvenom životu je prioritet i neupitan imperativ. U<br />

prethodne četiri godine uradili smo mnogo na ovom<br />

34


polju, postavljajući ekonomsko osnaživanje žena među<br />

ključne stubove politike jednakih mogućnosti i strateških<br />

dokumenata, svesni da to nije pitanje društvene odgovornosti,<br />

već ozbiljan faktor privrednog razvoja naše zemlje.<br />

A žene to jesu – neiskorišćeni ekonomski potencijal.<br />

Sa ponosom konstatujem da je Koordinaciono telo za<br />

rodnu ravnopravnost prepoznato kao ključan partner na<br />

brojnim projektima koji za cilj imaju podršku ekonomskom<br />

osnaživanju žena. Da su naši napori međunarodno<br />

prepoznati govori i činjenica da je Evropska unija prvi<br />

put kroz IPA fondove izdvojila sredstva za unapređenje<br />

rodne ravnopravnosti. Već dve godine uspešno realizujemo<br />

projekat “Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti”<br />

koji za cilj ima podršku lokalnim mehanizmima za rodnu<br />

ravnopravnost kao i organizacijama civilnog društva koje<br />

rade na poboljšanju ekonomskog položaja žena. Samo<br />

ove godine 1.500 žena imaće priliku da kroz programe<br />

koje podržavamo unaprede svoja znanja i veštine, da<br />

se lakše zaposle i postanu konkurentne na tržištu rada.<br />

Ponosna sam i na inicijativu “Uposlimo 1.000 žena u<br />

ruralnim područjima” kojom, u saradnji sa NALED-om<br />

i Etnomrežom, pomažemo da se žene sa sela, kao jedna<br />

od najosetljivijih kategorija, zaposle, a njihov rad bude<br />

vrednovan.<br />

U saradnji sa Ministarstvom finansija, a uz podršku<br />

UN Women, nastavili smo uvođenje rodno odgovornog<br />

budžetiranja. Nema rodne ravnopravnosti ukoliko sistemski,<br />

u sve javne politike i planiranje budžeta ne uvedemo<br />

rodne principe. Po ROB-u smo i međunarodno priznati,<br />

kao primer dobre prakse u sprovođenju gender<br />

mainstreaminga.<br />

Da smo kao država na dobrom putu kada je podrška ekonomskom<br />

jačanju žena u pitanju, govori i Indeks rodne<br />

ravnopravnosti. Srbija, kao jedina zemlja van EU, po drugi<br />

put je izradila svoj Indeks krajem prošle godine. Ne samo<br />

da smo ostvarili ukupan napredak od 3,4 poena između<br />

dva izveštajna perioda, nego je taj pomak i najvidljiviji u<br />

domenu moći. U odnosu na evropski prosek, Srbija ima<br />

više vrednosti indeksa u poddomenima političke i ekonomske<br />

moći, pri čemu smo, spram 28 zemalja EU, u pogledu<br />

ekonomske moći pozicionirani na šestom mestu. I to je rezultat<br />

koji nas ohrabruje, ali i motiviše da radimo još više.<br />

Na putu stvaranja rodno ravnopravnog društva u kojem<br />

sve građanke i građani imaju jednake šanse za<br />

rast i razvoj neophodno je da se uključimo svi. I zato<br />

sam naročito ponosna što i ove godine zajedno sa<br />

Udruženjem poslovnih žena Srbije nastavljamo realizaciju<br />

projekta “Ravnopravno u lancu vrednosti”.<br />

Verujem da će ovogodišnji laureati dati podstrek<br />

svima ostalima da u svom radu primene gore navedene<br />

rodno odgovorne principe. Jedino na taj<br />

način možemo da se razvijamo u moderno društvo,<br />

stvarajući bolju budućnost za generacije koje dolaze.<br />

35


REČ PREDSEDNICE<br />

KOMISIJE<br />

Žene preduzetnice su važne za razvoj naše ekonomije:<br />

i one koje vode svoje male biznise kroz<br />

koje obezbeđuju samozapošljavanje, i one koje<br />

su aktivno uključene u upravljanje porodičnim<br />

biznisom, i one koje samostalno ili sa poslovnim<br />

partnerima razvijaju uspešne kompanije.<br />

KATARINA OBRADOVIĆ JOVANOVIĆ<br />

POMOĆNICA MINISTRA ZA MALA I SREDNJA<br />

PREDUZEĆA I PREDUZETNIŠTVO,<br />

MINISTARSTVO PRIVREDE<br />

Katarina Obradović Jovanović je rođena 1974.<br />

godine u Beogradu. Završila je Mašinski fakultet<br />

Beogradskog univerziteta, smer industrijsko<br />

inženjerstvo. Prvo radno iskustvo stekla je na<br />

Ekonomskom institutu, nakon čega je karijeru<br />

nastavila u oblasti razvoja preduzetništva.<br />

Poslednjih 15 godina je na rukovodećim pozicijama<br />

u sektoru za mala i srednja preduzeća,<br />

gde je radila na pripremi planskih dokumenata<br />

u ovoj oblasti kao i koncipiranju i sprovođenju<br />

većeg broja različitih programa i mera podrške.<br />

Konstantno se usavršavala u oblasti podrške<br />

preduzetništvu i učestvovala je na više stručnih<br />

obuka i studijskih poseta u zemljama EU, SAD<br />

i Japanu.<br />

Predstavnik je Republike Srbije u različitim<br />

međunarodnim radnim telima, projektima<br />

i inicijativama u oblasti preduzetništva i<br />

konkurentnosti i koordinator za sprovođenje<br />

Akta o malim preduzećima Evropske unije u<br />

Republici Srbiji.<br />

U oblasti evropskih integracija, predsednik je<br />

pregovaračke grupe za poglavlje 20 koje se<br />

odnosi na industrijsku politiku i mala i srednja<br />

preduzeća i obavlja funkciju visokog službenika<br />

za programe pomoći Ministarstva privrede u<br />

okviru sistema upravljanja IPA sredstvima EU.<br />

Tečno govori engleski i služi se francuskim<br />

jezikom. Udata je i majka je dvoje dece.<br />

36<br />

Zajedničko za sve njih je da uz puno truda, rada i odricanja uspevaju<br />

da usklade svoje poslovne obaveze sa privatnim obavezama u kući,<br />

oko dece, starijih članova porodice, da prevaziđu još uvek prisutne<br />

predrasude o ženama u biznisu, da se dokažu i pokažu da su sposobne<br />

da vode biznis podjednako dobro, a ponekad i bolje od svojih<br />

muških kolega.<br />

To nije lako, pogotovo na početku, kad se izazovi množe, pa dođu trenuci<br />

kad se samopouzdanje poljulja, a uspeh čini dalek i nedostižan.<br />

Zato je važno da se prepoznaju i promovišu uspešne ženske<br />

preduzetničke priče: da motivišu one žene koje razmišljaju, ali nisu<br />

sigurne da li da se upuste u preduzetničke vode, da ohrabre nove preduzetnice<br />

u teškim trenucima, da pokažu da je uspeh moguć i da će<br />

doći, ako se u njega veruje i ozbiljno radi.<br />

Isto tako je važno odati priznanje onim ženama preduzetnicama koje<br />

su se posebno istakle u prethodnoj godini i čije su poslovne priče prepoznate<br />

i preporučene iz sredina odakle dolaze. One to ne traže, ali<br />

svakako zaslužuju.<br />

Upravo sa tim ciljem ustanovljena je nagrada „Cvet uspeha za ženu<br />

zmaja“ i zato mi je velika čast da me je Udruženje poslovnih žena pozvalo<br />

da i ove godine budem predsednica komisije za izbor dobitnica.<br />

Kroz svoje trajanje, nagrada „Cvet uspeha za ženu zmaja“ izgradila<br />

je posebno mesto u razvoju ženskog preduzetništva u Srbiji, a Ministarstvo<br />

privrede je od samih početaka njen institucionalni partner.<br />

Želela bih da čestitam svim ovogodišnjim dobitnicama nagrada i<br />

specijalnih priznanja, kao i Udruženju poslovnih žena na entuzijazmu<br />

i zalaganju sa kojim iz godine u godinu realizuje izbor i dodelu ove<br />

nagrade.<br />

Vlada Republike Srbije i Ministarstvo privrede u narednom periodu<br />

intenziviraće podršku razvoju preduzetništva. Mnoge „zmajice“ već<br />

su koristile podsticajna sredstva kroz raspoložive programe, a naš<br />

zajednički zadatak je da udružimo snage i pomognemo da još više<br />

žena preduzetnica i budućih preduzetnica dobije blagovremene informacije<br />

i podršku i iskoriste raspoloživa podsticajna sredstva, kako bi<br />

se povećao broj žena preduzetnica i unapredili poslovni rezultati firmi<br />

koje vode.


ČLANICE KOMISIJE<br />

BOJANA VUKOSAVLJEVIĆ<br />

PRINCIPAL MANAGER, EBRD ADVICE<br />

FOR SMALL BUSINESS, SERBIA<br />

Bojana Vukosavljević je od 2006. godine<br />

na poziciji menadžerke ASB Srbija<br />

(Saveti za mala preduzeća), Evropske<br />

banke za obnovu i razvoj. Od 2001. do<br />

sada podržano je preko 900 domaćih<br />

pravnih lica, sa ukupnim doprinosom<br />

donatora od 18,5 miliona evra. Po rečima<br />

gospođe Vukosavljević, njihov tim povezuje<br />

srpska preduzeća sa domaćim<br />

konsultantima i međunarodnim savetnicima<br />

koji pomažu u transformisanju<br />

preduzeća – od malih koja teže da porastu,<br />

do onih većih koja prelaze na globalno<br />

tržište. U svim svojim projektima,<br />

i kada je u pitanju finansiranje ili savetodavna<br />

podrška, EBRD podržava principe<br />

rodne ravnopravnosti. Tako je 2012.<br />

godine pokrenut i poseban program za<br />

podršku ženskom preduzetništvu. Od<br />

tada do sada realizovano je preko 95<br />

savetodavnih projekata i održane su<br />

obuke iz više ključnih oblasti za razvoj<br />

poslovanja, kao što su digitalno predstavljanje<br />

biznisa, aktivno rukovođenje<br />

i najnoviji u ovom nizu – osnove finansijskog<br />

upravljanja. Pre EBRD-a Bojana<br />

je punih 15 godina bila angažovana na<br />

uspostavljanju i razvijanju trgovinskih<br />

veza i investicionih projekata između<br />

Velike Britanije i Srbije u Britanskom<br />

trgovinskom predstavništvu (UKTI)<br />

na poziciji menadžerke za trgovinu i<br />

investicije (Trade and Investment Manager).<br />

Bojana je rođena Beograđanka,<br />

školovala se na Filološkom fakultetu<br />

Beogradskog univerziteta. Kasnije,<br />

tokom karijere je završila studije<br />

menadžmenta u Velikoj Britaniji. Stalno<br />

usavršavanje koje sugeriše svim preduzetnicama<br />

sa kojima sarađuje, primenjuje<br />

i u svom radu. 2017. godine je<br />

stekla i diplomu na Brighton School of<br />

Business and Management, a na temu<br />

Strategic Leadership.<br />

Advice for small business:<br />

www.ebrd.com/small-business-support.<br />

html<br />

Women in Business:<br />

www.ebrdwomeninbusiness.com/<br />

DRAGIJANA RADONJIĆ<br />

PETROVIĆ<br />

SAVETNICA I OSNIVAČ<br />

KONSULTANTSKE KOMPANIJE<br />

MD SOLUTION<br />

Dragijana Radonjić Petrović je svoju karijeru<br />

započela 1995. godine, kao broker, u<br />

Beogradskom eskontnom centru.<br />

1997. godine prelazi u M&V Investments,<br />

gde zauzima funkciju direktora i svojim<br />

zalaganjem ovu brokersku kuću dovodi<br />

do liderske pozicije.<br />

Od 2010. do 2012. godine bila je državni<br />

sekretar Ministarstva ekonomije i regionalnog<br />

razvoja zadužena za oblast regionalnog<br />

razvoja i preduzetništva. Bila<br />

je zadužena i za koordinaciju EU IPA projekata<br />

i bilateralne međunarodne pomoći<br />

ukupne vrednosti blizu 150 miliona evra.<br />

2012. godine imenovana je za posebnog<br />

savetnika ministra u Ministarstvu finansija<br />

i privrede, nadležna za preduzetništvo<br />

i konkurentnost. Koordinirala je timom<br />

eksperata koji su uspešno organizovali<br />

poslednje tri emisije evroobveznica.<br />

Imenovana je i za NAO i u toj funkciji<br />

značajno je unapredila proces uspostavljanja<br />

sistema za decentralizovano upravljanje<br />

pretpristupnim fondovima EU.<br />

Inicirala je donošenje nacrta Zakona o<br />

rizičnom kapitalu.<br />

2013. godine postala je član UO<br />

Udruženja poslovnih žena Srbije.<br />

Osnivač je i partner u konsultantskoj kući<br />

MD Solution od 2014. godine.<br />

Član je Odbora direktora Messer Tehnogas<br />

AD Beograd. Potpredsednik je Saveza<br />

ekonomista Srbije, član IO Poslovnog<br />

kluba Privrednik i UKDS-a, član Uniqa<br />

životno osiguranje a.d.o., počasni konzul<br />

Republike Filipini u Beogradu od 15. 12.<br />

2017. godine.<br />

2016. godine završava Master akademske<br />

studije na smeru Poslovna analitika<br />

Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta<br />

u Beogradu.<br />

www.mdsolution.rs<br />

LJILJANA LONČAR<br />

SAVETNICA POTPREDSEDNICE<br />

VLADE ZA RODNU RAVNOPRAVNOST<br />

Ljiljana Lončar je savetnica za rodnu<br />

ravnopravnost potpredsednice Vlade<br />

i predsednice Koordinacionog tela za<br />

rodnu ravnopravnost. Kao diplomirana<br />

pravnica, specijalizaciju – zvanje mastera<br />

stekla je na Studijama roda, na<br />

Fakultetu političkih nauka u Beogradu.<br />

Oblašću ljudskih i manjinskih prava,<br />

zabrane diskriminacije i rodne ravnopravnosti<br />

bavi se dugi niz godina,<br />

angažovanjem na poslovima pomoćnice<br />

poverenice za zaštitu ravnopravnosti,<br />

te radom u instituciji zaštitnika građana.<br />

Međunarodno, višegodišnje iskustvo<br />

rada u multikulturalnoj sredini stekla je<br />

pre svega živeći i radeći u Australiji kao<br />

menadžerka u saveznom Ministarstvu za<br />

obrazovanje, nauku i tehnološki razvoj.<br />

Članica je Komisije za rodnu ravnopravnost<br />

Saveta Evrope. Angažovana je<br />

na praćenju primene nacionalne Strategije<br />

za rodnu ravnopravnost 2016-2020.,<br />

koja kao poseban strateški cilj postavlja<br />

poboljšanje ekonomskog položaja<br />

žena i njihovog statusa na tržištu rada,<br />

i promovisanje, praćenje i podsticanje<br />

razvoja ženskog preduzetništva.<br />

Aktivno sarađuje sa brojnim međunarodnim<br />

organizacijama, Savetom<br />

Evrope, agencijama Ujedinjenih<br />

nacija, OEBS-om, Nemačkom<br />

međunarodnom organizacijom za<br />

razvoj, itd. na raznorodnim pitanjima<br />

koja se tiču rodne ravnopravnosti,<br />

nediskriminacije i ljudskih prava.<br />

www.rodnaravnopravnost.gov.rs<br />

37


ČLANICE KOMISIJE<br />

OLIVERA POPOVIĆ<br />

POTPREDSEDNICA UDRUŽENJA<br />

POSLOVNIH ŽENA SRBIJE<br />

Olivera Popović je diplomirana matematičarka<br />

i još za vreme studija imala<br />

je jasnu viziju da želi da se bavi, u to<br />

vreme, veoma inovativnim zanimanjima<br />

iz oblasti informaciono-komunikacionih<br />

tehnologija. Polovinu radnog veka<br />

provela je u preduzeću „Informatika“<br />

a.d., u to vreme najvećoj informatičkoj<br />

kući na prostorima bivše Jugoslavije, na<br />

pozicijama od programera do direktora<br />

Školskog centra. Od sredine devedesetih<br />

godina do 2010. godine je suosnivač i<br />

menadžerka na poziciji direktora i zamenika<br />

direktora firme „Power Symbol<br />

Technology” d.o.o., vodeće kompanije u<br />

Srbiji kada je reč o IT sektoru.<br />

Nakon penzionisanja posvetila se proširenju<br />

porodične firme – Stomatološke<br />

ordinacije „Dr Popović“ i sa pozicije<br />

izvršne direktorke proširuje i povezuje<br />

rad eminentnih stručnjaka iz<br />

oblasti stomatologije sa razvojem medicinskog<br />

turizma u Beogradu.<br />

Članica je Udruženja poslovnih žena od<br />

2000. godine, a potpredsednica Udruženja<br />

poslovnih žena od 2006. godine, kao<br />

i koordinatorka Ženskog biznis kluba.<br />

Učestvovala je na velikom broju projekata<br />

vezanih za ekonomsko osnaživanje žena<br />

u Srbiji, razvoju ženskog preduzetništva,<br />

kreatorka je velikog broja mentorskih programa,<br />

a i sama je mentorka mladim preduzetnicama<br />

u zemlji i inostranstvu.<br />

Udata je, majka dva sina i baka<br />

troje unučadi.<br />

www.poslovnezene.org.rs<br />

RADOJKA NIKOLIĆ<br />

VLASNICA I UREDNICA ČASOPISA<br />

EKONOMETAR I MAGAZIN BIZNIS<br />

Radojka Nikolić je diplomirala na<br />

Filološkom fakultetu u Beogradu, a tokom<br />

studija počela je da se bavi novinarstvom.<br />

Prva iskustva stiče u Radio<br />

Beogradu, TV Beograd, Borbi, Radio<br />

Studio B. Od 1991. do januara 2006. godine<br />

bila je novinar i urednik Ekonomske<br />

rubrike dnevnog lista Politika. U januaru<br />

2006. godine osnovala je izdavačku<br />

kuću NIRA PRESS d.o.o koja izdaje<br />

Ekonometar i Magazin Biznis. Uporedo<br />

sa tim, 2011. godine urednik je Ekonomske<br />

rubrike u nedeljniku NIN. Autor je<br />

knjiga o Dragoslavu Avramoviću (1995.<br />

godine), „Ekonomisti o tranziciji u Srbiji“<br />

(2003. godine), autor i projekt menadžer<br />

istraživanja „Otvoreno o korupciji u Srbiji“<br />

u saradnji sa Fondacijom Fridrih<br />

Ebert, autor istraživanja i vođa projekta<br />

„Socijalna slika i reforme u Srbiji” (2003.<br />

godine).<br />

Nagrade i priznanja: Godišnja nagrada<br />

lista Politika 1995. godine za najboljeg<br />

novinara, nagrada UPŽ „Cvet uspeha<br />

za ženu zmaja“ 2009. godine, nagrada<br />

Beogradske bankarske akademije<br />

2009. godine za ekonomsku analitiku,<br />

uređivanje i novinarstvo. „Zlatno pero“<br />

2010. godine, nagrada Privredne komore<br />

Srbije za najboljeg ekonomskog novinara<br />

2010. godine, Godišnja nagrada Srpske<br />

asocijacije menadžera (SAM) za 2014.<br />

godinu za najboljeg novinara. Nagrada<br />

za životno delo Udruženja novinara Srbije<br />

i Crne Gore (novembar 2015), nagrada<br />

kompanije Hugo Bos za ženu heroja<br />

(8. marta 2016).<br />

DR SANJA POPOVIĆ PANTIĆ<br />

PREDSEDNICA UDRUŽENJA<br />

POSLOVNIH ŽENA SRBIJE<br />

Sanja Popović Pantić je diplomirana ekonomistkinja<br />

čije su oblasti interesovanja<br />

preduzetništvo, biznis konsalting,<br />

istraživanje i razvoj. Doktorsku titulu<br />

stekla je 2013. godine, odbranom disertacije<br />

na temu ženskog preduzetništva,<br />

na Ekonomskom fakultetu Univerziteta<br />

u Beogradu.<br />

Takođe, bavi se i konsultantskim radom<br />

na evropskim projektima razvoja<br />

preduzetništva u Srbiji i vodeći je nacionalni<br />

konsultant za pitanja razvoja<br />

ženskog preduzetništva. Od 2015.<br />

godine je na čelu sektorske grupe za<br />

žensko preduzetništvo pri Evropskoj<br />

mreži preduzetništva koju čine predstavnici<br />

16 evropskih zemalja.<br />

Sanja Popović Pantić je 2012. godine<br />

dobila i dve važne nagrade za svoj rad.<br />

Nagradu „Planeta Biznis“ joj je dodelio<br />

ekonomski časopis Magazin Biznis za<br />

veliki doprinos razvoju preduzetništva<br />

u Srbiji. Dobitnica je i prestižne nagrade<br />

koju dodeljuje Međunarodna alijansa<br />

žena sa sedištem u Vašingtonu, čime se<br />

svrstala među 100 odabranih osoba (i<br />

žena i muškaraca) u celom svetu koje se<br />

svake godine nagrađuju za izuzetan doprinos<br />

ekonomskom osnaživanju žena.<br />

Udata je i majka dve kćerke.<br />

www.poslovnezene.org.rs<br />

www.nirapress.com<br />

38


ČLANICE KOMISIJE<br />

DUBRAVKA NÈGRE<br />

DIREKTORKA REGIONALNOG<br />

PREDSTAVNIŠTVA EVROPSKE INVESTI-<br />

CIONE BANKE (EIB) ZA ZAPADNI BALKAN<br />

Dubravka Negre je na čelu Regionalnog<br />

predstavništva EIB-a za Zapadni Balkan<br />

od avgusta 2016. godine. EIB, najveća<br />

međunarodna finansijska institucija na<br />

svetu, jedan je od najvećih kreditora Zapadnog<br />

Balkana sa do sada uloženih 11 milijardi<br />

evra, od čega u Srbiji više od 5,5 milijardi<br />

evra. Negre je u periodu od 2004. do 2013.<br />

godine bila zadužena za finansiranje projekata<br />

u zemljama u regionu, uključujući<br />

Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Crnu Goru, Albaniju<br />

i Severnu Makedoniju. Pre dolaska u<br />

Beograd, vodila je projekte javno-privatnog<br />

partnerstva u Irskoj, Holandiji i Velikoj Britaniji.<br />

Za projekat javno-privatnog partnerstva<br />

u Hrvatskoj, izgradnju novog terminala<br />

aerodroma u Zagrebu, dobila je dve<br />

prestižne nagrade iz struke. Gostuje kao<br />

predavač na Univerzitetu UCL u Londonu,<br />

Univerzitetu Donja Gorica u Crnoj Gori i na<br />

Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Pre<br />

karijere u EIB-u, radila je u medijima za<br />

CNN International. Govori srpski, engleski,<br />

italijanski i francuski jezik. Udata je i ima<br />

četvoro dece.<br />

MILANA RIKANOVIĆ<br />

DIREKTORKA<br />

UN WOMEN U SRBIJI<br />

Milana Rikanović je od 2016. godine<br />

na poziciji direktorke Agencije Ujedinjenih<br />

nacija za rodnu ravnopravnost i<br />

osnaživanje žena u Srbiji (UN Women).<br />

Sa više od 17 godina profesionalnog<br />

iskustva u međunarodnim organizacijama<br />

na Zapadnom Balkanu, uključujući<br />

agencije Ujedinjenih nacija, Svetsku<br />

banku i različite projekte Evropske unije,<br />

Milana je vodila kompleksne i multisektorske<br />

programe. Njeno zapaženo<br />

iskustvo u sferi radnih prava žena,<br />

rodno zasnovane diskriminacije, rodno<br />

odgovornog upravljanja i uvođenja<br />

rodne perspektive u kontekstu pristupanja<br />

Evropskoj uniji, dovelo je do<br />

brojnih sjajnih rezultata u oblasti rodne<br />

ravnopravnosti. Jedan od takvih je<br />

i projekat Ekonomskog osnaživanja<br />

žena koji je vodila u Srbiji i Crnoj Gori,<br />

a koji je postao primer dobre prakse<br />

sličnih programa u regionu. Predvodila<br />

je i zajedničku inicijativu UN Women i<br />

UN Global Compact o Principima ekonomskog<br />

osnaživanja žena sa ciljem<br />

pružanja podrške privatnom sektoru<br />

za osnaživanje žena na radnom mestu,<br />

tržištu i zajednici koja je okupila preko<br />

80 kompanija u Srbiji.<br />

Takođe je radila u UNDP-u na programima<br />

socijalne inkluzije, životne sredine<br />

i pitanjima ljudske bezbednosti.<br />

ŽUŽANA HARGITAI<br />

REGIONALNA DIREKTORKA ZA ZEMLJE<br />

ZAPADNOG BALKANA, EVROPSKA<br />

BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ (EBRD)<br />

Od kako je počela da radi za Evropsku<br />

banku za obnovu i razvoj (EBRD) 1992.<br />

godine, gospođa Hargitai je bila na<br />

više pozicija unutar EBRD, uključujući<br />

i rukovodeće poslove u zemljama Zapadnog<br />

Balkana, Mađarskoj i Hrvatskoj<br />

kao i na poziciji direktorke tima za strategije<br />

zemalja i upravljanje rezultatima, i<br />

najnovije kao direktorka za sufinansiranje<br />

sa fondovima Evropske unije i finansijske<br />

instrumente. Od 1. aprila 2018.<br />

godine, postavljena je za regionalnu direktorku<br />

za zemlje Zapadnog Balkana.<br />

EBRD je međunarodna finansijska institucija<br />

osnovana 1991, a njeni akcionari<br />

su iz 69 zemalja sa pet kontinenata,<br />

kao i Evropska unija i Evropska investiciona<br />

banka. Banka podržava razvoj<br />

konkurentne, inkluzivne, ekološke, otporne,<br />

dobro vođene i integrisane tržišne<br />

ekonomije, i to kroz svoje investicije i savetodavne<br />

usluge u centralnoj, istočnoj<br />

i jugoistočnoj Evropi, južnom i istočnom<br />

Mediteranu i centralnoj Aziji.<br />

EBRD je do sada uložila skoro 12 milijardi<br />

evra u zemlje Zapadnog Balkana, radeći<br />

sa privatnim sektorom, finansijskim institucijama,<br />

energetskim sektorom i u<br />

infrastrukturi.<br />

39


UDRUŽENJE<br />

POSLOVNIH ŽENA<br />

SRBIJE<br />

Misija<br />

Udruženje poslovnih žena Srbije je najveća nacionalna<br />

organizacija žena preduzetnica. Već dvadeset i jednu<br />

godinu UPŽ ima vodeću ulogu u organizovanju<br />

poslovnih žena i pružanju vrhunske podrške,<br />

kao i u promociji preduzetnica Srbije.<br />

Udruženje se bavi aktivnim javnim zagovaranjem u cilju<br />

poboljšanja poslovne klime i podsticanja umrežavanja<br />

na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.<br />

Vizija<br />

Udruženje poslovnih žena Srbije je snažan, prepoznatljiv<br />

i kompletan partner u dijalogu državnog i privatnog sektora,<br />

koji doprinosi socijalnom i ekonomskom razvoju, sa<br />

posebnim naglaskom na žensko preduzetništvo, kao<br />

faktorom ekonomskog rasta.<br />

40


UPŽ U BROJKAMA<br />

21<br />

GODINA<br />

POSTOJANJA<br />

13.<br />

DODELA<br />

NAGRADE<br />

145<br />

REALIZOVANIH<br />

PROJEKATA<br />

5.600<br />

ŽENA PROŠLO KROZ<br />

RAZLIČITE EDUKACIJE<br />

ZA OTPOČINJANJE<br />

I RAZVOJ BIZNISA<br />

10<br />

PARTNERSKIH ORGANIZACIJA<br />

UDRUŽENJA POSLOVNIH<br />

ŽENA U SRBIJI<br />

370<br />

MEDIJSKIH OBJAVA<br />

O ČLANICAMA I RADU UPŽ<br />

U 2018. GODINI<br />

1.735<br />

pratilaca na<br />

Instagramu<br />

900<br />

ČLANICA ŠIROM<br />

SRBIJE<br />

124<br />

ŽENE U SRBIJI<br />

DOBILE PRESTIŽNO PRIZNANJE<br />

„<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong> ZA ŽENU ZMAJA“<br />

8.905<br />

pratilaca NA FACEBOOK<br />

STRANICI UPŽ SRBIJE<br />

153.192<br />

PREGLEDA NA YOUTUBE<br />

KANALU UPŽ SRBIJE<br />

www.poslovnezene.org.rs<br />

Cvet uspeha za ženu zmaja <strong>2019</strong> #CvetUspeha<br />

upzsrbije<br />

41


RAVNOPRAVNO<br />

U LANCU VREDNOSTI<br />

Predstavljamo vam katalog<br />

„Ravnopravno u lancu vrednosti“<br />

koji možete detaljno pogledati na<br />

našem kanalu publikacija<br />

www.issuu.com/upzsrbije<br />

Uključivanje žena u lanac vrednosti je jedan od<br />

principa Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost<br />

i osnaživanje žena (UN Women), preciznije<br />

peti: ,,Razvijati kompaniju, lanac snabdevanja i marketing<br />

na način koji osnažuje žene“.<br />

Ovaj princip se pre svega odnosi na razvijanje poslovne<br />

saradnje kompanija u vlasništvu žena, malih i<br />

mikro preduzeća i preduzetnica sa velikim kompanijama<br />

i uključivanje u njihov lanac dobavljača. Kompanijama<br />

koje pruže najbolje primere za uključivanje<br />

u lance vrednosti, Udruženje poslovnih žena Srbije<br />

dodeljuje specijalno priznanje „Rodno najsenzitivnija<br />

kompanija“, a u okviru najveće manifestacije<br />

za promociju ženskog preduzetništva u Srbiji „Cvet<br />

uspeha za ženu zmaja“.<br />

42


KROZ NEMAČKO-SRPSKU RAZVOJNU SARADNJU<br />

GIZ VEĆ DUGI NIZ GODINA PODRŽAVA<br />

MANIFESTACIJU „<strong>CVET</strong> <strong>USPEHA</strong>“<br />

Udruženje poslovnih žena Srbije je<br />

u proteklih 10 godina kroz nemačkosrpsku<br />

razvojnu saradnju realizovalo<br />

16 projekata u različitim oblastima.<br />

Podržavajući manifestaciju „Cvet uspeha za ženu zmaja“,<br />

Projekat za razvoj privatnog sektora u Srbiji (PSD),<br />

koji implementira GIZ, od 2010. godine podržava razvoj<br />

i doprinosi većoj vidljivosti ženskog preduzetništva<br />

u privredi Srbije. Saradnja Udruženja poslovnih žena<br />

Srbije sa GIZ-om pretvorila se u dugogodišnje partnerstvo<br />

i predstavlja važan faktor uspeha u dosadašnjim<br />

zajednički realizovanim projektima.<br />

PSD projekat ima za cilj da poboljša konkurentnost i<br />

uvođenje inovacija u mikro, malim i srednjim preduzećima<br />

(MMSP). Projekat je aktivan u različitim oblastima<br />

u cilju jačanja javnih i privatnih aktera koji pružaju<br />

usluge MMSP i relevantnim resornim ministarstvima.<br />

Unapređenje ponude generičkih usluga za<br />

podršku MMSP kroz:<br />

• Obuke u vezi sa: tehničkim zahtevima za proizvode,<br />

CE znakom i srpskim znakom usaglašenosti; upravljanjem<br />

izvozom („export management“), pristupom<br />

finansijama.<br />

• Razvoj kapaciteta Privredne komore Srbije (PKS),<br />

kao što je: implementacija upravljanja po ciljevima i<br />

poboljšanje odnosa sa članovima putem istraživanja<br />

zadovoljstva uslugama.<br />

Podrška ponude usluga za MMSP u odabranim<br />

sektorima:<br />

• Podrška MMSP u unapređenju B2B odnosa u određenim<br />

sektorima: IT, mašinska industrija i organska poljoprivreda,<br />

što će rezultirati poboljšanjem njihovog poslovanja.<br />

Promocija novih start-up poslovnih modela u manje<br />

razvijenim srpskim regionima podstiče preduzetništvo,<br />

a implementacija novih IT rešenja ima za cilj povećanje<br />

produktivnosti MMSP.<br />

• Podrška procesu digitalne transformacije na savetodavnom<br />

nivou i transfer tehnologija u organskoj poljoprivredi,<br />

mašinstvu i IT sektoru.<br />

Izrada nacionalne industrijske politike:<br />

• Doprinos u izradi nacionalne strategije za industrijsku<br />

politiku pružanjem savetodavnih usluga Ministarstvu<br />

privrede Srbije, sa fokusom na uključivanje potreba privatnog<br />

sektora, uglavnom MMSP u odabranim sektorima.<br />

Glavni partner projekta je Ministarstvo privrede, a aktivnosti<br />

se odvijaju i u bliskoj saradnji sa Ministarstvom<br />

poljoprivrede Srbije, Privrednom komorom Srbije i Razvojnom<br />

agencijom Srbije.<br />

Projekat je realizovan uz podršku Vlade Savezne Republike<br />

Nemačke posredstvom Nemačke organizacije za<br />

međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale<br />

Zusammenarbeit (GIZ) GmbH).<br />

Vremensko trajanje projekta:<br />

januar 2017. - decembar 2020.<br />

Kontakt osoba:<br />

Tomislav Knežević, tomislav.knezevic@giz.de<br />

43

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!