IO 196 PDF
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
• Broj <strong>196</strong>•<br />
Studija:<br />
Neki više veruju robotu nego<br />
svom menadžeru<br />
Analiza:<br />
Pet ključnih tehnologija za jedinstveno<br />
iskustvo sa korisničkim uslugama<br />
Intervju: Rade Vujović,<br />
generalni direktor, Enetel Solutions<br />
SAP S/4HANA – osnova savremenog<br />
poslovanja<br />
ISSN 1821 - 4169<br />
www.internetogledalo.com<br />
www.ogledalo.rs
吀 甀 爀 椀 稀 愀 洀 猀 愀 最 氀 攀 搀 愀 渀 椀 稀 爀 愀 稀 氀 椀 椀 椀 栀 甀 最 氀 漀 瘀 愀
Uvodnik<br />
Zoran Kovačević<br />
Ovaj broj „In ter net ogle da la" za o kru žu je dva de set go dina<br />
iz la že nja ča so pi sa, pr vog od na ših iz da nja. Proš li smo ovih<br />
dva de set go di na uz ne ko li ko ključ nih pro me na, od ko jih su<br />
sva ka ko naj va žni je one ko je se od no se na pot pu nu ori jen ta ciju<br />
ka bi znis ko ri sni ci ma, kao i one ko je su usle di le kao po sledi<br />
ca di gi ta li za ci je fir me, a sa mim tim i tran sfor ma ci je na novi<br />
bi znis mo del. Sve to je dove lo do po kre ta nja vi še IT ser vi sa<br />
i pro ši re nja po slo va nja i na dru ge obla sti ko je, na pr vi po gled<br />
i za ne u pu će ne, ne ma ju pu no ve ze sa IT-jem. Me đu tim, kao<br />
što na pi sah – sa mo na pr vi po gled. Oblast IT-ja je za po se la<br />
i za pu ši la sve ži vot ne po re. Od bi zni sa, druš tva, in for mi sa nja,<br />
edu ka ci je… pa do za ba ve, od mo ra i sve ga osta log. IT je i da lje<br />
sto žer i fo kus na ših ak tiv no sti, i či me god se ubu du će bu demo<br />
ba vi li to će u osno vi ima ti IT kao neš to či me smo kre nu li.<br />
Va ma dra gi či ta o ci se za hva lju jem na go di na ma le pog druže<br />
nja, po ve re nja i raz u me va nja, jer sve ovo što smo do sada<br />
ra di li i što će mo ubu du će ra di ti bez va šeg ude la gu bi svaki<br />
smi sao.<br />
Srdačno vaš,<br />
Zoran Kovačević, direktor INTO d.o.o<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Impressum<br />
Kom pa ni ja Check Po int Soft wa re Tec hnolo<br />
gi es Ltd, svet ski li der u obez be đe nju na<br />
in ter ne tu, obez be đu je kli jen ti ma bes kompro<br />
mi snu zaš ti tu pro tiv svih vr sta pret nji,<br />
sma nju je kom plek snost bez bed no sti i sni ža va<br />
ukup ne troš ko ve vla sniš tva. Check Po int je<br />
pi o nir in du stri je sa Fi re wall-1 i svo jom pa tenti<br />
ra nom sta te ful in spec tion teh no lo gi jom.<br />
Da nas, Check Po int na sta vlja da raz vi ja ino vaci<br />
je za sno va ne na Soft wa re Bla de ar hi tek tu ri,<br />
pru ža ju ći ko ri sni ci ma flek si bil na i jed no stav na<br />
re še nja ko ja se mo gu u pot pu no sti pri la gođa<br />
va ti tač nim i bez be do no snim po tre ba ma<br />
sva ke or ga ni za ci je.<br />
Internet ogledalo<br />
Izdavač<br />
Internet ogledalo, Društvo sa ograničenom odgovornošću za promet intelektualnih usluga,<br />
Beograd - Zemun, Gradski park 2,<br />
t.r. 145-7386-30 (Marfin Bank A.D.)<br />
Adresa redakcije<br />
Zemun, Gradski park 2 (Hala "Pinki")<br />
Direktor, glavni i odgovorni urednik<br />
Zoran Kovačević<br />
zoran@internetogledalo.com<br />
Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika<br />
Vesna Kovačević<br />
vesna@internetogledalo.com<br />
Video & Editing: Veljko Kovačević<br />
veljko.kovacevic@internetogledalo.com<br />
Naučni savet<br />
Nikola Marković, prof. dr Milorad Ivković, prof. dr Mirjana Drakulić, mr Ratimir Drakulić, prof. dr Đorđe Paunović,<br />
dr Vojkan Vasković, prof. dr Radovan Bigović, prof. dr Božidar Radenković<br />
Saradnici<br />
Vladan Aleksić, Stevan Majstorović, Saša Milašinović, Dušan Katilović,<br />
Srđan Stević, mr Dejan Ilić, Dejan Protić, Sanja Milovanović, Marko Talijan,<br />
Mihajlo Pavlović, Aleksandar Jovanović, Vuk Stojsavljević, Katarina Delač,<br />
Kristina Delač, Nina Kovačević<br />
Kontakt<br />
Redakcija: redakcija@internetogledalo.com<br />
Marketing: marketing@internetogledalo.com<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
004<br />
INTERNET ogledalo : business &<br />
technologies magazine / glavni i odgovorni<br />
urednik Zoran Kovačević. - 1999, br. 1- .<br />
- Beograd (Gradski park 2) : Internet<br />
ogledalo, 1999- (Beograd : AMD Sistem). - 27<br />
cm<br />
Dostupno i na:<br />
http://www.ogledalo.rs - Mesečno<br />
COBISS.SR-ID 172229895<br />
6<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Dobrodošli na Oracle Business Day<br />
7. novembar 2019. godine<br />
Muzej Jugoslovenske kinoteke<br />
U korak sa budućnošću!<br />
U eri sve veće potrebe za efikasnijom upotrebom podataka, upravljanjem<br />
sve kompleksnijim IT sistemima i usavršavanjem servisa, više niko ne može<br />
da priušti sebi da ostane van trendova inovativnih tehnologija.<br />
Veštačka inteligencija, internet stvari i Blockchain tehnologije ključ su<br />
unapređenja poslovanja i zato je važno da razumemo koliko je perspektivna<br />
njihova primena. Razumevanje ovih servisa je neophodno, ali i usklađivanje<br />
kompetencija kadrova sa sadašnjim i budućim potrebama tržišta.<br />
Oracle Business Day omogućava Vam da se pridružite stotinama vaših<br />
kolega u istraživanju IT sutrašnjice!<br />
Pripremite se za promene koje su već tu.<br />
Pridružite se onima koji su već zakoračili u novu eru poslovanja!<br />
Za sve dodatne informacije možete kontaktirati: office_rs@oracle.com
Sadržaj<br />
Osvrt<br />
Dvadeset godina Internet ogledala<br />
U ču de snom sve tu teh no lo gi ja<br />
Intervju<br />
Ra de Vu jo vi ć, ge ne ral ni di rek to r, Ene tel So lu ti on s<br />
za sno va no je na raz vo ju i im ple men ta ci ji slo ženih<br />
in for ma ci o nih si ste ma u raz li či tim in du strija<br />
ma i re ša va nju raz li či tih iza zo va kom pa ni ja na<br />
pu tu di gi tal ne tran sfor ma ci je.<br />
Nji ho va vi zi ja raz vo ja, ka ko sa mi ob jaš nja vaju,<br />
usme re na je na re še nja u do me ni ma di gi talne<br />
tran sfor ma ci je po slo va nja kom pa ni ja i druš tva<br />
ko ja ob u hva ta ju upra vlja nje re sur si ma kom pani<br />
je i od no si ma sa kli jen ti ma, una pre đe nje ko risnič<br />
kog is ku stva kroz on li ne ku po vi nu i ge o refe<br />
ren ci ra nu ana li ti ku, kon tro lu efi ka sno sti ra da i<br />
kva li te ta iz ve de nih ra do va u re al nom vre me nu,<br />
e-go vern ment, una pre đe nje ko ri snič kog is ku stva<br />
na po lju di stri bu ci je mul ti me di jal nog sa dr ža ja,<br />
ma šin sko uče nje na po lju una pre đe nja efi ka snosti<br />
ra da po go na pro iz vod ne in du stri je i dru go.<br />
Sa ra đu ju sa ve li kim bro jem re no mi ra nih svetskih<br />
kom pa ni ja iz me đu ko jih se is ti če sa rad nja sa<br />
kom pa ni jom SAP či ji su ve li ki pro daj ni i ser vi sni<br />
part ner sa ser ti fi ko va nim cen trom eks per ti ze za<br />
SAP re še nja u okvi ru kom pa ni je. Upra vo o to me,<br />
kao i o be ne fi ti ma ko ji se ostva ru ju uvo đe njem<br />
sa vre me nih SAP re še nja, raz go va ra li smo sa Rade<br />
tom Vu jo vi ćem, ge ne ral nim di rek to rom Enetel<br />
So lu ti on sa.<br />
Studija<br />
Oracle<br />
Neki više veruju robotu<br />
nego svom menadžeru<br />
SAP S/4HA NA – osno va sa vre me nog<br />
poslovanja<br />
Ene tel So lu ti ons je kom pa ni ja ko ja se ba vi raz vojem<br />
i im ple men ta ci jom sa vre me nih soft ver skih reše<br />
nja i po slu je u okvi ru Ro a ming So lu ti ons gru pe.<br />
Vi še go diš nje is ku stvo nje nih soft ver skih in že nje ra<br />
Analiza<br />
Gartner<br />
Tri prepreke usvajanju AI-a<br />
XX6<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 96/97<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Bezbednost i zaštita<br />
CheckPoint<br />
Bezbednost i zaštita<br />
Sophos<br />
SandBlast Mobile sada blokira preuzimanje<br />
zlonamernih aplikacija i sprečava krađu<br />
kredencijala<br />
Intervju<br />
Dragan Davidović, Channel Sales Manager SEE,<br />
Kaspersky Lab<br />
Sophos Managed Threat Response<br />
Analiza<br />
Gartner<br />
Pet ključnih tehnologija za jedinstveno<br />
iskustvo sa korisničkim uslugama<br />
Istraživanje<br />
IT bezbednost - velika briga za mala i srednja<br />
preduzeća<br />
U 94 komparativna testa i recenzije iz<br />
prethodne godine, proizvodi kompanije<br />
Kaspersky su 60 puta osvojili prvu, a 77 puta<br />
neku od prve tri nagrade. Podatak više nego<br />
dovoljan kao povod za razgovor sa Draganom<br />
Davidovićem, Channel Sales Managerom ove<br />
kompanije za region Jugoistočna Evropa.<br />
IDC<br />
Tržište tradicionalnih računara i dalje raste<br />
uprkos problemima u lancu snabdevanja<br />
Zanimljivosti<br />
Tehnološki poduhvati<br />
Samsungova SpaceSelfie misija<br />
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 96/97<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong><br />
7
Osvrt<br />
Dvadeset godina „Internet ogledala"<br />
Zo ran Ko va če vić, direktor<br />
INTO d.o.o.<br />
1. oktobar 2019.<br />
U ču de snom sve tu teh no lo gi ja<br />
1. oktobar 2019.<br />
Osva nuo je lep dan. Je dan<br />
od onih ko ji obe ća va ju.<br />
Sa se be smo stre sli praši<br />
nu na sta lu od NA TO bom bi ko je<br />
su pret hod nih me se ci pa da le umesto<br />
ki še.<br />
- Go to vo je - re kao sam umo r<br />
no, ne ve ru ju ći u re či ko je sam izgo<br />
vo rio.<br />
- Valj da… - do da la je Ve sna.<br />
Is pod go mi le na ba ca nih knji ga iz vukli<br />
smo fil mo ve ko je smo tri me seca<br />
ra ni je na pra vi li za štam pa nje pr vog<br />
bro ja In ter net ogle da la. Dr žao sam ih<br />
čvr sto u ru ka ma i ta da ni sam znao šta<br />
sa nji ma.<br />
Bi lo je pu no ne po zna ni ca u tom<br />
tre nut ku: gde će mo da štam pa mo,<br />
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 96/97<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
ko li ko će to sa da da koš ta, ko će<br />
da di stri bu i ra pr vo iz da nje… i si ja set<br />
dru gih stva ri. Za pro te kla tri me seca<br />
se pro me ni lo to li ko to ga. Mi smo<br />
se pro me ni li…<br />
Od lo žio sam fil mo va nu pri pre mu<br />
za štam pu i iza šao na po lje. Na vazduh<br />
u ko me se još uvek ose ćao<br />
mi ris di ma.<br />
To le to 1999. je spo ro pro la zi lo.<br />
Hva la Bo gu, in ter net je funk ci o nisao.<br />
Spo ro, ali ra dio je. Tri ča vih tride<br />
se tak ki lo bi ta u se kun di, ali odrađi<br />
vao je po sao. Pre tra ži va li smo ono<br />
ma lo veb stra ni ca ko je su bi le ob javlje<br />
ne na ne tu. Par štam pa ri ja, neko<br />
li ko di stri bu te ra štam pe… sko ro<br />
niš ta.<br />
1. ok to bar 1999.<br />
U ru ci smo dr ža li sve že odštampa<br />
ne pri mer ke pr vog bro ja. Ve sna i<br />
ja. Bi li smo za do volj ni. Po seb no ja.<br />
Čak i na osno vu le ti mič nog pre lista<br />
va nja stra ni ca ko je su se pre si java<br />
le na ok to bar skom sun cu shva tio<br />
sam da je ura di la od li čan po sao kao<br />
glav na ured ni ca.<br />
Stva ri su po če le da se ni žu jed na<br />
za dru gom. Na ša re dak ci ja, u po čet<br />
ku tek ne ko li ko nas, uve ća va la se iz<br />
me se ca u me sec. Po sao se ši rio veo<br />
ma br zo.<br />
2000., 2001., 2002. - proš le su<br />
la ga no, a da se ni smo poš te no ni<br />
umo ri li. Po pe li smo se sprat vi še u<br />
„Pin ki ju“, u pro sto ri ju mno go veću<br />
od one u ko joj smo kre nu li. Napo<br />
kon sam do bio svo ju kan ce la ri ju<br />
da mo gu na mi ru da raz go va ram sa<br />
part ne ri ma. Do bra Ve sni na ide ja -<br />
da ne sme tam pu no.<br />
Strah od in ter ne ta<br />
Kraj 2002. go di ne je bio pr va i<br />
pra va kon cep tu al na pre kret ni ca.<br />
Okre nu li smo se bi znis ko ri sni ci ma,<br />
jer smo uo či li da kod njih u vi so kom<br />
pro cen tu i da lje po sto ji strah od inter<br />
ne ta, ko ji je u sve tu po sta jao sve<br />
ozbilj ni ja po slov na plat for ma. Vreme<br />
je po če lo da te če sve br že, a<br />
pro me ne u IT-ju su bi le sve di namič<br />
ni je. Bi li smo pr vi i je di ni ča sopis<br />
u re gi o nu sa pred zna kom „inter<br />
net“ i no vi di stri bu te ri štam pe su<br />
sa mi do la zi li kod nas u že lji da napra<br />
ve ugo vor o nje go voj di stri bu ci ji.<br />
Vi de li smo da je od lu ka da za u zmemo<br />
B2B ni šu bi la is prav na.<br />
Kre nu li smo tim pu tem i na njemu<br />
smo i da nas.<br />
Of fli ne ili on li ne?<br />
Go di ne su sti za le jed na dru gu.<br />
Uvi de li smo da je đa vo od neo šalu<br />
i da se IT ve o ma ozbilj no umešao<br />
u oblast po slo va nja, pa smo pokre<br />
nu li još je dan ča so pis. Ro dio se<br />
GM Bu si ness & Li festyle ma ga zin,<br />
sa te ma ti kom pre vas hod no na menje<br />
nom sa vre me nim ma na dže ri ma.<br />
Ve sna je na se be pre u ze la i taj deo<br />
od go vor no sti oko kre i ra nja i ure điva<br />
nja GM-a, i dan da nas ga fe nome<br />
nal no oba vlja.<br />
Iz da nja ča so pi sa se go mi la ju i već<br />
pred sta vlja ju do bar ka pi tal. Proš<br />
lo je de set go di na i 100 bro je va<br />
In ter net ogle da la. Par go di na ra ni je,<br />
po sle po vrat ka iz USA sa jed ne od<br />
broj nih kon fe ren ci ja ko je smo pra tili<br />
po po zi vu na ših part ner skih kompa<br />
ni ja, po če li smo da raz miš lja mo o<br />
na šoj pot pu noj tran sfor ma ci ji.<br />
Mi le ni jum ska ge ne ra ci ja (tzv. Gene<br />
ra tion Y) je po la ko za u zi ma la svoje<br />
po zi ci je u kom pa ni ja ma. Ova, Always<br />
Con nec ted Ge ne ra tion, ni je<br />
pri sta ja la na of fli ne kom pro mi se i<br />
sve što im je bi lo va žno bio je rad<br />
na i pre ko in ter ne ta. Sa zna nja i isku<br />
stvo ko je smo ste kli bo ra ve ći u<br />
raz vi je nim ze mlja ma sve vi še su nas<br />
op se da li. Pro me na bi znis mo de la se<br />
ne ka ko sa ma na me ta la kao lo gi čan<br />
sled do ga đa ja, pod uslo vom da pamet<br />
no slo žiš sve ar gu men te. A složi<br />
li smo ih… baš.<br />
Upo re do sa 100. bro jem In ter net<br />
ogleda la po ja vi lo se i nje go vo vir tu e-<br />
l no (di gi tal no) iz da nje. Za di gi ta li za ciju<br />
na ših pa pir nih iz da nja ko ri sti li smo<br />
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 96/97<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Sa aS (Soft wa re as a Ser vi ce) američ<br />
ke fir me Zmags. Bi li smo 14. ko risnik<br />
ove uslu ge kom pa nje ko ja danas<br />
ima pre ko mi lion ko ri sni ka.<br />
Velj ko je u na še iz da vaš tvo uveo<br />
vi deo ka me ru, i di gi tal na iz da nja časo<br />
pi sa su po sta la atrak tiv ni ja, pruža<br />
ju ći na šim či ta o ci ma kom plet ni ju<br />
sli ku te ma ko je ob ra đu je mo, kao i<br />
lep ši i sve o bu hvat ni ji do ži vljaj sve ga<br />
što smo ra di li. Ia ko deo na še po rodi<br />
ce, Velj ko je u me đu vre me nu otišao<br />
pri vu čen no vim iza zo vi ma, kakvim<br />
mla di struč nja ci ne mo gu da<br />
odo le. Od nje ga smo pu no na u či li, a<br />
prin ci pa ko je je on još ta da po sta vio<br />
još uvek se dr ži mo.<br />
On li ne, sva ka ko…<br />
Go di na 2010., pa 2011. i 2012.<br />
Vre me je do bi lo ne ve ro vat no ubrza<br />
nje. Di gi tal na iz da nja se ni žu jed<br />
no za dru gim. U re dak ci ju do la ze<br />
no vi lju di, ne ki sta ri od la ze. Po slov ni<br />
mo del je pro me njen; sko ro niš ta više<br />
ne ma mo of fli ne. Po sta li smo digi<br />
tal na fir ma. Je di no nam još uvek<br />
tra že pa pir ne fak tu re. Ma da će i ta<br />
stvar bi ti re še na za ma lo vi še od pola<br />
de ce ni je ka sni je. IT Se cu rity posta<br />
je ve o ma va žan. Naj va žni ji. Sve<br />
što ima mo je u di gi tal nom ob li ku i<br />
mo ra da bu de bez bed no, be ka pova<br />
no, sa ču va no…<br />
Ser vi si<br />
Ni na se uklju ču je u po sao. Bio<br />
nam je po tre ban mla di struč njak<br />
ko ji će da vo di naš pr vi di gi tal ni<br />
ser vis. Na zva li smo ga IT Ex clu si ve<br />
News. Ve sti, ko men ta ri IT struč nja ka,<br />
ana li ze po zna tih ana li tič kih kom pani<br />
ja, na ja ve kon fe ren ci ja… sva ki dan<br />
u in box ko ri sni ka, da mu uš te di mo<br />
vre me i uka že mo na no ve tren do ve<br />
i pra vac ko jim se kre će IT in du stri ja.<br />
Ve o ma uska ni ša, uto li ko zna čaj nija<br />
za one ko ji se ti me ba ve. Par godi<br />
na za njim je na stao i Think of IT,<br />
ser vis na en gle skom je zi ku, slič nog<br />
kon cep ta ali na me njen tr žiš tu ko je<br />
ne uklju ču je naš re gion.<br />
Ni na je ma ster tu ri zmo log, pa je<br />
mo ra la br zo i pu no da uči i upo zna<br />
IT. Svi uči mo. Sva ki dan… još uvek i<br />
uči će mo do kle god se bu de mo bavi<br />
li ovim po slom. Sve se me nja, i to<br />
ne ve ro vat nom br zi nom. Po ku ša vamo<br />
da se se ti mo ne kih poj mo va od<br />
pre ne ko li ko go di na… ide teš ko. Iako<br />
je član na še po ro di ce, ni je privi<br />
le go va na. Ni ma lo. Ho će mo no ve<br />
ide je, no ve po gle de na svet i druš<br />
tvo, i to je njen za da tak.<br />
Ali, ona je za lju blje nik u svo ju<br />
pro fe si ju. Sre ćom, vr lo br zo se poka<br />
zu je da IT i Tu ri zam po sta ju u veli<br />
koj me ri kom ple men tar ni. Zbog<br />
kon ver gen ci je ove dve obla sti posta<br />
vlja mo Tu ri zma ri um, por tal ko ji<br />
će da spa ja ova dva sve ta i po maže<br />
kom pa ni ja ma u tu ri zmu da lak še<br />
shva te i pri la go de se pro me na ma<br />
ko je do la ze. Ni na ga sjaj no ure đu je<br />
i ra du je se. Či ta se sve vi še.<br />
Spe ci ja li<br />
Spe ci jal na iz da nja In ter net ogleda<br />
la su po seb na pri ča. Dva puta<br />
go diš nje, u sa rad nji sa vo de ćim<br />
kom pa ni ja ma na tr žiš tu, u te matskim<br />
iz da nji ma ob ra đu je mo naj novi<br />
je tren do ve ve za ne za IT in du stri ju.<br />
Ne ve ro va tan uspeh i ogrom na regi<br />
o nal na i do ma ća či ta nost ovih izda<br />
nja po vla či ve li ku od go vor nost,<br />
pre sve ga pre ma broj nim či ta o cima,<br />
C<strong>IO</strong>-ima i osta lim me na dže rima<br />
C-le vel ni voa. Na vi kli su, ka žu,<br />
da do bi ja ju vi sok kva li tet, pra ve teme<br />
u pra vo vre me i na upo tre bljiv<br />
na čin. A oda bir pra ve te me uvek je<br />
iza zov. Da bi ste to us pe li po treb no<br />
da pra ti te kom plet nu in du stri ju. Bukval<br />
no sve.<br />
Lju di<br />
Na kra ju, kad se osvr nem na prote<br />
hlih dva de set go di na, mo gu da<br />
ka žem da su lju di ono što je najvred<br />
ni je. U po slu i pri vat no. Na ši<br />
part ne ri i sa rad ni ci, od ko jih su ne ki<br />
po sta li i na ši pri ja te lji, su ti ko ji nas<br />
pu ne ene r gi jom i mo ti vi šu nas da<br />
is tra je mo u na po ri ma da stva ri zao<br />
kru ži mo i na pra vi mo što bo lji final<br />
ni pro iz vod. Mno go je lju di prošIo<br />
kroz na šu re dak ci ju za ovih dvade<br />
set go di na. Ne ke smo pod u ča vali,<br />
a od ne kih i sa mi uči li. Svi oni su<br />
nam i da lje ve o ma va žni i ni ko ga se<br />
ne od ri če mo.<br />
In ter net ogle da lo kao po ro dič ni<br />
pro je kat na sta vlja da ži vi svoj di gital<br />
ni ži vot, a mi kao po ro di ca i dalje<br />
smo oslo nje ni pre vas hod no jed<br />
ni na dru ge.<br />
- Zaš to si osta vio da pi šeš taj<br />
tekst noć pred go diš nji cu?! – preko<br />
ri me Ni na.<br />
- La ku noć Ni na – is pra tih je pogle<br />
dom dok je od la zi la.<br />
Do bro ju tro dra gi pri ja te lji! Danas<br />
je 20 go di na In ter net ogle dala.<br />
Io<br />
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 96/97<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
The most<br />
reliable<br />
way to<br />
reach<br />
your<br />
clients<br />
Business & Technologies Magazine<br />
www.ogledalo.rs<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 96/97<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong><br />
XX
In ter vju<br />
RadeVujović, generalni direktor, Enetel Solutions<br />
Intervju radio: Zoran Kovačević<br />
zoran@internetogledalo.com<br />
SAP S/4HA NA<br />
- osnova savremenog poslovanja -<br />
Enetel Solutions je kompanija koja se bavi razvojem i implementacijom savremenih softverskih<br />
rešenja i posluje u okviru Roaming Solutions grupe. Višegodišnje iskustvo njenih softverskih<br />
inženjera zasnovano je na razvoju i implementaciji složenih informacionih sistema u različitim<br />
industrijama i rešavanju različitih izazova kompanija na putu digitalne transformacije.<br />
Njihova vizija razvoja, kako sami objašnjavaju, usmerena je na rešenja u domenima digitalne<br />
transformacije poslovanja kompanija i društva koja obuhvataju upravljanje resursima kompanije<br />
i odnosima sa klijentima, unapređenje korisničkog iskustva kroz online kupovinu i georeferenciranu<br />
analitiku, kontrolu efikasnosti rada i kvaliteta izvedenih radova u realnom vremenu,<br />
e-government, unapređenje korisničkog iskustva na polju distribucije multimedijalnog sadržaja,<br />
mašinsko učenje na polju unapređenja efikasnosti rada pogona proizvodne industrije i drugo.<br />
Sarađuju sa velikim brojem renomiranih svetskih kompanija između kojih se ističe saradnja sa<br />
kompanijom SAP čiji su veliki prodajni i servisni partner sa sertifikovanim centrom ekspertize za<br />
SAP rešenja u okviru kompanije. Upravo o tome, kao i o benefitima koji se ostvaruju uvođenjem<br />
savremenih SAP rešenja, razgovarali smo sa Radetom Vujovićem, generalnim direktorom Enetel<br />
Solutionsa.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Kao dugogodišnji SAP partner,<br />
uradili ste i prvu implementaciju<br />
SAP S/4HANA Cloud rešenja u<br />
regionu CEE. Recite nam malo više<br />
o tome?<br />
U poslednjih nekoliko godina<br />
transformacija principa i procesa<br />
poslovanja i potpuna digitalizacija<br />
predstavljaju osnovu daljeg razvoja<br />
svake industrije i taj trend će se sasvim<br />
sigurno nastaviti dugi niz godina pred<br />
nama. Industrija 4.0 uvođenjem IoT<br />
senzora, mašinskog učenja i cloud<br />
computinga donosi revoluciju u<br />
primeni informacionih tehnologija u<br />
savremenom poslovanju kompanija<br />
danas. Digitalna transformacija<br />
kompanija je u epicentru dešavanja<br />
i prioritet menadžmenta kompanija<br />
koje žele da drže korak sa vremenom<br />
i budu konkurentne na tržištu. U<br />
skladu sa time je prirodna pojava SAP<br />
S/4HANA rešenja u cloudu. Mi kao<br />
kompanija koja prati najsavremenije<br />
trendove u IT industriji smo ponosni<br />
na to da smo imali priliku da budemo<br />
prva kompanija u CEE regionu koja je<br />
uradila jednu takvu implementaciju.<br />
Koje su prednosti uvođenja SAP<br />
S/4HA NA rešenja u od no su na<br />
prethodne verzije SAP ERP rešenja,<br />
ili na dru ga soft ver ska re še nja<br />
iste ili slične namene?<br />
SAP S/4HA NA je 4. ge ne ra ci ja ERP<br />
re še nja kom pa ni je SAP. Jed na od<br />
pri mar nih pred no sti ovog ERP reše<br />
nja je nje na je din stve na ar hi tek tura<br />
sa HA NA ba zom u osno vi. HA NA<br />
ba za pred sta vlja „in-me mory” ba zu<br />
ko ja ko ri sti kom bi na ci ju on li ne anali<br />
tič kog pro ce si ra nja i on li ne transak<br />
ci o nog pro ce si ra nja, što omo guć<br />
av a d a p od ac i b ud u č uv an i u r a-<br />
d noj me mo ri ji ume sto na hard di sku,<br />
i s am i m t i m m n og o b rž e o br a<br />
đi va ni. Ka da se ra di sa ve li kom koli<br />
či nom po da ta ka, što zah te va ju savre<br />
me ni ERP si ste mi, ova kav na čin<br />
ra da sa po da ci ma pred sta vlja ve li ku<br />
pred nost. Sa dru ge stra ne, SAP je<br />
S/4HA NA re še njem po jed no sta vio<br />
ar hi tek tu ru kom plet nog ERP si ste ma,<br />
uvo đe njem Fi o ri ko ri snič kog in terfej<br />
sa una pre đu je ko ri snič ko is ku stvo<br />
u sva ko dnev nom ra du na ERP si stemu,<br />
omo gu ćio uvo đe nje ino va ci ja<br />
na sam ERP si stem i obez be dio la ku<br />
tran zi ci ju na cloud re še nje.<br />
Koji su preduslovi za implementa<br />
ciju S/4HANA rešenja?<br />
Pred u slov je per for man tan hardver,<br />
jer su to zah te vi S/4HA NA reše<br />
nja. To je je dan od raz lo ga pri<br />
izboru ar hi tek tu ra na ba zi cloud<br />
re še nja, gde se to mo že obez bedi<br />
ti bez ve li kih ka pi tal nih ula gan<br />
j a . S a d r ug e s t r an e , s v e b e zb e -<br />
d no sne me re ko je je neo p hod no<br />
pri me ni ti u sa vre me nom IT okru ženju<br />
je jednostavnije ispuniti u cloud<br />
okru že nju.<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Najbolje uz najbolje<br />
Da li je soft ver kom pli ko van za<br />
korišćenje i da li zahteva posebnu<br />
obučenost da bi mogao da<br />
se ko ri sti?<br />
S/4HA NA-u iz me đu osta log krasi<br />
jed no stav nost upo tre be za kraj nje<br />
ko ri sni ke. Is ku stva u ko riš će nju prethod<br />
nih ver zi ja SAP ERP re še nja su<br />
uze ta u ob zir i ve o ma una pre đe na<br />
kroz Fi o ri front end. Cilj je sva ka ko<br />
bio da se uz naj bo lje ERP re še nje na<br />
tr žiš tu do bi je i naj bo lje ko ri snič ko isku<br />
stvo u upo tre bi sa mog re še nja. Tu<br />
ima još pro sto ra za una pre đe nje, ali<br />
je sa svim si gur no da će i taj deo u<br />
ve o ma kret kom ro ku bi ti za o kru žen.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Za poslovanje bez papira<br />
Kakva je uloga ovakvih softverskih<br />
rešenja u navikavanju ljudi na<br />
rad u uslovima savremene digita<br />
lne ekonomije?<br />
Soft ver ska re še nja za upravljanje<br />
poslovanjem po put SAP S/4HA NA,<br />
U kolikoj meri S/4HANA softver<br />
modernizuje poslovanje i koje<br />
ino va ci je do no si kom pa ni ja ma<br />
i za po sle ni ma? Ka kve po slov ne<br />
per spek ti ve otva ra kom pa ni ja ma?<br />
SAP S/4HA NA pred sta vlja osnovu<br />
sa vre me nog po slo va nja i potpu<br />
no me nja prin ci pe po slo va nja<br />
kom pa ni je. Mo der ni za ci ja i ino vaci<br />
je u da naš nje vre me pred sta vljaju<br />
sa stav ni deo sva ko dnev nog živo<br />
ta, i bo lje je da se što pre navik<br />
ne mo na ta kav na čin ži vo ta i<br />
ko ja mo gu da po dr že pro ce se ra da<br />
sa kra ja na kraj kom pa ni je, pred stavlja<br />
ju fun da men tal ne osno ve za rad<br />
jed ne sa vre me ne kom pa ni je. U današ<br />
nje vre me teš ko je za mi sli ti us pešnu<br />
kom pa ni ju da po slu je bez sa vreme<br />
nog ERP re še nja. Da nas se sve vi še<br />
go vo ri o „pa per less” po slo va nju i to je<br />
neš to što nas če ka u bli skoj bu duć nosti<br />
kao deo sva ko dne vi ce u ra du.<br />
ra da. Je di no ta kav na čin ra da nam<br />
omo gu ću je kon ku rent nost. To je<br />
u današnje vreme je di ni na čin da<br />
go vo ri mo o no vim pri li ka ma za raz<br />
voj po slo va nja sa vre me ne kompa<br />
ni je. Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
SPECIJALNO<br />
IZDANJE<br />
DATA<br />
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106<br />
ISSN<br />
1821 - 4169
SPECIJALNO IZDANJE<br />
ISSN 1821 - 4169<br />
www.internetogledalo.com<br />
www.ogledalo.rs XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106
Stu di ja<br />
Oracle<br />
Pripremio: Ivan Gojković<br />
redakcija@internetogledalo.com<br />
Ne ki vi še ve ru ju ro bo tu<br />
nego svom menadžeru<br />
Prema drugoj godišnjoj studiji o veštačkoj inteligenciji (artificial intelligence – AI) na poslu, koju su<br />
sprovele kompanija Oracle i Future Workplace, istraživačka firma koja priprema lidere za disrupciju<br />
u zapošljavanju, razvoju i angažovanju zaposlenih, AI definitivno menja odnos između ljudi<br />
i tehnologije na poslu.<br />
Istraživanje sprovedeno među<br />
8.370 zaposlenih, menadžera i<br />
HR lidera u deset zemalja otkrilo<br />
je da je veštačka inteligencija<br />
izmenila odnos između ljudi i tehnologije<br />
na poslu i da menja ulogu<br />
koju HR timovi i menadžeri treba<br />
da igraju u privlačenju, zadržavanju i<br />
razvoju talenata.<br />
Suprotno uobičajenim strahovima<br />
u pogledu toga kako će AI uticati na<br />
radna mesta, zaposleni, menadžeri i<br />
HR lideri širom sveta u ovom istraživanju<br />
su prijavili povećano usvajanje<br />
veštačke inteligencije na poslu, a<br />
mnogi dočekuju AI sa ljubavlju i opti<br />
mi zmom.<br />
Ilu stra tiv na sta ti sti ka<br />
Veštačka inteligencija postaje sve<br />
prisutnija, sa 50% radnika koji tre<br />
nutno koriste neki oblik AI na poslu u<br />
poređenju sa 32% prošle godine. Radnici<br />
u Kini (77%) i Indiji (78%) usvojili<br />
su AI preko dva puta više nego oni u<br />
Francuskoj (32%) i Japanu (29%).<br />
Radnici u Indiji (60%) i Kini (56%) su<br />
najuzbuđeniji zbog AI, a prate ih oni<br />
u UAE (44%), Singapuru (41%), Brazilu<br />
(32%), Australiji/Novom Zelandu<br />
(26%), Japanu (25%), SAD-u (22%), Velikoj<br />
Britaniji (20%)i Francuskoj (8%).<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Istraživanje je pokazalo da muškarci<br />
imaju pozitivniji pogled na AI<br />
na poslu od žena, sa 32% muškaraca<br />
koji su optimisti nasuprot 23% žena.<br />
Ve li ko po ve re nje u ro bo te<br />
Sve veće usvajanje veštačke inteligencije<br />
na poslu ima značajan uticaj<br />
i na način na koji zaposleni interaktuju<br />
sa menadžerima. Kao rezultat,<br />
menja se tradicionalna uloga HR timova<br />
i menadžera. To postaje očiglednije<br />
kada se imaju u vidu podaci<br />
dobijeni istraživanjem koji su pokazali<br />
da bi 64% ljudi više verovalo robotu<br />
nego svom menadžeru, a polovina<br />
bi se okrenula robotu umesto<br />
menadžeru za savet.<br />
U najvećoj meri robotima veruju<br />
više nego menadžerima radnici u Indiji<br />
(89%) i Kini (88%), a po tome ih<br />
prate oni u Sigapuru (83%), Brazilu<br />
(78%), Japanu (76 %), UAE (74%),<br />
Australiji/Novom Zelandu (58%),<br />
SAD-u (57%), Velikoj Britaniji (56%) i<br />
Francuskoj (54%).<br />
Pri tome, više muškaraca (56%)<br />
nego žena (44%) se okrenulo AI pre<br />
nego svojim menadžerima, a 82%<br />
ljudi misli da roboti mogu da rade<br />
bolje nego njihovi menadžeri.<br />
Kada su upitani šta roboti mogu<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
da rade bolje nego menadžeri, ispitanici<br />
su rekli da su roboti bolji u<br />
pružanju nepristrasnih informacija<br />
(26%), vođenju planova rada (34%),<br />
rešavanju problema (29%) i upravljanju<br />
budžetom (26%). Na pitanje<br />
šta menadžeri rade bolje od robota,<br />
radnici su kao tri top zadatka<br />
naveli razumevanje njihovih osećanja<br />
(45%), njihovo treniranje (33%) i<br />
kreiranje radne kultire (29%).<br />
„Najnovija unapređenja u mašinskom<br />
učenju i veštačkoj inteligenciji<br />
rapidno dosežu mejnstrim, što rezultira<br />
krupnom promenom načina<br />
na koji ljudi širom sveta interaktuju<br />
sa tehnologijom i svojim timovim<br />
a . K a k o o v a s t u d i j a p o k a z u j e , o -<br />
dnos ljudi i mašina na poslu se redefiniše,<br />
i ne postoji pristup pogodan<br />
za sve za uspešno upravljanje ovom<br />
promenom. Umesto toga, organizacije<br />
treba da sarađuju sa svojom HR<br />
organizacijom da bi personalizovale<br />
pristup implementaciji AI na poslu<br />
u cilju ispunjavanja promenljivih<br />
očekivanja svojih timova širom sveta”,<br />
objašnjava rezultate istraživanja<br />
Emily He, viši potpredsednik upravljanja<br />
ljudskim kapitalom u Cloud<br />
Business Groupi kompanije Oracle,<br />
dodajući da su tokom protekle dve<br />
godine oni otkrili da radnici postaju<br />
optimističniji pošto su usvojili AI<br />
na radnom mestu, a da je HR vodeći<br />
put.<br />
Na to da, prema rezultatima studije<br />
iz 2019. godine, AI redefiniše<br />
ne samo odnos radnika i menadžera,<br />
već i ulogu menadžera na radnom<br />
mestu koju pokreće AI, ukazuje<br />
i Dan Schawbel, direktor istraživanja<br />
u firmi Future Workplace. Na<br />
osnovu ovih otkrića, on smatra da će<br />
menadžeri ostati relevantni u budu-<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
ćnosti ako se fokusiraju na to da budu<br />
ljudi i da koriste svoje soft veštine<br />
(lične osobine koje omogućavaju<br />
nekome efikasnu i harmoničnu<br />
interakciju sa drugim ljudima, prim.<br />
Redakcija), a tehničke veštine i rutinske<br />
za dat ke osta ve ro bo ti ma.<br />
AI je tu da osta ne<br />
U press materijalu koji je Oracle pripremio<br />
povodom ovog istraživanja<br />
podseća se da uticaj veštačke inteligencije<br />
na posao tek počinje, a organizacijama<br />
se sugeriše da se fokusiraju<br />
na pojednostavljivanje i obezbeđivanje<br />
AI na poslu ili ostavljanje rizika iza sebe<br />
kako bi se iskoristile prednosti najnovijih<br />
dostignuća u oblasti veštačke<br />
inteligencije.<br />
To posebno dobija smisao kada se<br />
zna da 76% radnika (i 81% HR lidera)<br />
smatra da je izazov održavati korak<br />
sa tehnološkim promenama na radnom<br />
mestu.<br />
Radnici žele pojednostavljeno iskustvo<br />
sa AI na poslu, zahtevajući bolji<br />
korisnički interfejs (34%), najbolju best<br />
practice obuku (30%) i praksu prilagođenu<br />
njihovom ponašanju (30%).<br />
Istovremeno, bezbednost (31%) i<br />
privatnost (30%) su glavni razlozi zabrinutosti<br />
koji sprečavaju radnike da<br />
koriste AI na poslu. Pri tome, digitalni<br />
domoroci Generacije Z (43%) i milenijalci<br />
(45%) su zabrinutiji za privatnost<br />
i bezbednost na radu od Generacije X<br />
(29%) i Baby Boomera (23%).<br />
Dakle, organizacije treba da pojednostave<br />
i obezbede da AI ostane<br />
konkurentan. A, kako otkrivaju rezultati<br />
istraživanja za 2019. godinu, kompanije<br />
koje gledaju u budućnost već zarađuju<br />
na moći veštačke inteligencije.<br />
„Budući da radnici i menadžeri ko<br />
riste snagu veštačke inteligencije na<br />
radnom mestu, oni prelaze sa straha<br />
na entuzijazam, jer vide mogućnosti<br />
toga da budu oslobođeni mnogih<br />
rutinskih zadataka i imaju više<br />
vremena za rešavanje ključnih poslovnih<br />
problema preduzeća”, zaključuje<br />
Metodologija<br />
Nalazi istraživanja su bazirani na globalnoj anketi sprovenoj od<br />
2. jula do 9. avgusta ove godine. Studija je administrirana online i<br />
obuhvatila je 10 različitih zemalja (i šest jezika). Pravo učešća u njoj<br />
imali su stalno zaposleni starosti između 18 i 74 godine. Anketa je<br />
targetirala HR lidere, menadžere i zaposlene. Anketirani su regrutovani<br />
kroz brojne mehanizme, preko različitih izvora kako bi se<br />
pridružili panelima i učestvovali u anketi za istraživanje tržišta. Svi<br />
panelisti su prošli postupak dvostrukog prijavljivanja i ispunili u<br />
proseku 300 tačaka sa podacima za određivanje profila pre nego<br />
što su uključeni u anketu. Ispitanici su pozvani da učestvuju putem<br />
emaila i dobili su mali novčani podsticaj za to.<br />
Jeanne Meister, partner pri osnivanju<br />
firme Future Workplace. Io<br />
Više o ovoj globalnoj studiji može<br />
se pronaći na https://go.oracle.com/<br />
LP=86149?elqCampaignId=230263<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Analiza<br />
Gartner<br />
Preuzeto sa IT Exclusive Newsa<br />
Internet ogledala<br />
Tri pre pre ke usva ja nju AI-a<br />
Bez ob zi ra što se usva ja nje veš tač ke in te li gen ci je (AI) po ve ća va, iza zo vi osta ju. Or ga ni za ci je mo raju<br />
da raz u me ju šta AI mo že, a šta ne mo že.<br />
Sve vi še or ga ni za ci ja usva ja<br />
AI. Pre ma Gart ne ro vom istraživanju<br />
„2019 C<strong>IO</strong> Agenda”,<br />
14% C<strong>IO</strong>-a je već implementiralo<br />
AI, a 48% će implementirati 2019. ili<br />
do 2020. godine.<br />
„Iako je usvajanje sve veće, neke<br />
organizacije i dalje postavljaju pitanje<br />
uticaja na poslovanje i benefita. Danas<br />
smo sve do ci tri pre pre ke usvajanju<br />
AI”, kaže Brian Manusama, vi ši<br />
direktor analitičar u Gartneru.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Veštine kao barijera<br />
Prva barijera su veštine. Poslovni<br />
i IT lideri priznaju da će AI prome-<br />
niti veštine potrebne za obavljanje<br />
AI poslova. U Gartnerovom Research<br />
Circle istraživanju, 56% anketiranih<br />
je reklo da će sticanje novih veština<br />
zahtevati da se rade i postojeći i novokreirani<br />
poslovi.<br />
Danas AI može da ocenjuje rendgenske<br />
zrake poput radiologa. Kako<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
ova tehnologija napreduje izvan istraživačkih<br />
postavki, radiolozi će<br />
preusmeriti svoj fokus na konsultacije<br />
sa drugim lekarima o dijagnozi<br />
i tretmanu, lečenju bolesti, izvođenju<br />
usmeravanih medicinskih interven<br />
ci ja i na ras pra vu o pro ce du ra ma<br />
i rezultatima sa pacijentima.<br />
Strah od ne po zna tog<br />
- dru ga barijera za AI<br />
Drugi najveći izazov je strah od<br />
nepoznatog. Čak 42% anketiranih<br />
ne raz u me u pot pu no sti ko ri sti od<br />
AI-a i njegovu upotrebu na radnom<br />
mestu. Kvantifikovanje benefita od<br />
AI projekata predstavlja veliki izazov<br />
za poslovne i IT lidere. Mada bi neki<br />
benefiti mogli biti dobro definisane<br />
vrednosti, kao što je povećanje<br />
prihoda ili ušteda vremena, druge<br />
je, poput korisničkog iskustva, teško<br />
precizno definisati ili tačno izmeriti.<br />
Uspeh zavisi od uzimanja u o-<br />
bzir i opipljivih i neopipljivih koristi<br />
i određivanja kako ih smisleno kvantifikovati.<br />
Gartner predviđa da će do<br />
2024. godine 50% investicija u AI biti<br />
kvantifikovano i povezano sa specifičnim<br />
ključnim indikatorima performansi<br />
da bi se merio povrat inve<br />
sti ci ja.<br />
Barijera 3<br />
Treći izazov je veliki opseg podataka<br />
ili kvalitet podataka proistekao<br />
iz AI. Uspešne AI inicijative zavise od<br />
velikog obima podataka iz kojih organizacije<br />
mogu da izvuku informacije<br />
o najboljem odgovoru na situa<br />
ciju. Organizacije su svesne da bez<br />
dovoljno podataka – ili ako se situacija<br />
sa kojom su se sreli ne podudara<br />
sa prošlim podacima – AI greši. Drugi<br />
znaju da što je situacija složenija<br />
verovatnije je da se neće podudarati<br />
sa postojećim podacima AI-a, što<br />
do vo di do to ga da AI gre ši.<br />
Što više organizacija implementira<br />
AI, više radnih mesta će biti stvoreno<br />
u dve kategorije – poslovi koji se direktno<br />
oslanjaju na implementaciju i<br />
raz voj AI u okvi ru or ga ni za ci je i poslovi<br />
koje su stvorile mogućnosti za<br />
proširenje koje AI pruža.<br />
Sve u svemu, AI neće eliminisati<br />
poslove. Do 2020.godine, AI će postati<br />
net-positive motivator radnih<br />
mesta, eliminišući 1,8 miliona poslova<br />
i istovremeno stvarajući novih 2,3<br />
miliona. Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Bez bed nost i zaš ti ta<br />
CheckPoint<br />
Pri pre mila: Vesna Kovačević<br />
vesna@internetogledalo.com<br />
SandBlast Mobile<br />
sada blokira preuzimanje<br />
zlonamernih aplikacija<br />
i spre ča va kra đu kre den ci ja la<br />
U tekstu ob ja vlje nom po čet kom ok to bra na kom pa nij skom blo gu Ran Schwartz, Pro duct Ma nager,<br />
Thre at Pre ven tion, i Yael Ma ci as, Thre at Pre ven tion Pro duct Mar ke ting Ma na ger u Chec kPoin<br />
tu, kon sta tu ju da „mo bil na bez bed nost ni ka da ni je iz gle da la bo lje”, pri pi su ju ći to no vim mo gućno<br />
sti ma ko je je Sand Blast Mo bi le upra vo do dao svom re še nju za od bra nu od pret nji mo bil nim<br />
ure đa ji ma: Dow nlo ad Pre ven tion, ko ji blo ki ra pre u zi ma nje ma li ci o znih apli ka ci ja i pro fi la, i Ze ro-<br />
Phis hing,ko ji spre ča va kra đu kre den ci ja la.<br />
U<br />
Check Po in tu već ne ko vre me<br />
upo zo ra va ju da su lju di najslabija<br />
karika u lancu sajber<br />
bezbednosti. A u eri kada hakeri stalno<br />
ko ri ste so ci jal ni in že nje ring da bi na ve li<br />
korisnike koji ništa ne sumnjaju da daju<br />
ose tlji ve in for ma ci je, osta ja nje ko rak ispred<br />
ha ke ra po sta je još kri tič ni je.<br />
Za to dvo ji ca au to ra u svom po stu<br />
ma lo du blje is tra žu ju mo guć no sti koje<br />
Dow nlo ad Pre ven tion i Ze ro-Phis<br />
hing do no se.<br />
Sprečavanje preuzimanja<br />
Si de-lo a ding mo bil nih apli ka cija<br />
je uče sta la prak sa već ne ko li ko<br />
go di na. Si de-lo a ding (uči ta va nje sa<br />
stra ne) se od no si na prak su pre u zi<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
ma nja apli ka ci ja na mo bil ne ure đa je<br />
iz iz vo ra ko ji ni su zva nič ne pro dav nice<br />
apli ka ci ja (Ap ple App Sto re za iOS<br />
i Go o gle Play Sto re za An dr oid). Ko risni<br />
ci to ra de za to što po vre me no o-<br />
d re đe na apli ka ci ja ko ju oni tra že ni je<br />
do stup na u zva nič nim pro dav ni ci ma.<br />
ma nje i na iOS i na An dr oid ure đaje<br />
na osno vu raz li či tih ka rak te ri sti ka<br />
kao što su URL do me na sa ko ga dola<br />
ze, eks ten zi je faj la, ser ti fi ka ti i drugo.<br />
Ova funk ci ja će spre či ti pre u zima<br />
nje apli ka ci ja iz ne po u zda nih izvo<br />
ra, što će au to mat ski sma nji ti ri zik<br />
„A, bu di mo is kre ni, ne tre ba biti<br />
vr stan te no loš ki struč njak da bi<br />
se to ura di lo. U ve ći ni slu ča je va biće<br />
do volj no otvo ri ti bra u zer, po traži<br />
ti že lje nu apli ka ci ju i in sta li ra ti je<br />
na ure đaj”, kon sta tu ju au to ri tek sta<br />
i upo zo ra va ju da za bi lo ko ju or gani<br />
za ci ju ova prak sa ni je niš ta drugo<br />
ne go noć na mo ra. „Ka pri ci o znost<br />
ko ri sni ka ne mo že da bu de na šte tu<br />
bez bed no sti kor po ra tiv nih po da taka<br />
kom pa ni je. Apli ka ci je pre u ze te sa<br />
stra ne su pot pu no ne kon tro li sa ne,<br />
što zna či da le gi tim na tre ća stra na<br />
ni je pro ve ri la da li su one zlo na merne.<br />
Njih sva ko mo že da ob ja vi bez<br />
ika kvog nad zo ra. To zna či da ka da<br />
ko ri snik iza be re apli ka ci ju sa stra ne,<br />
nje gov ure đaj je au to mat ski u opasno<br />
sti. Što je još go re, ka da se ure đaj<br />
ko ri sti za pri stup kor po ra tiv noj mreži<br />
i pre u zi ma nje po dat ke, u opa snosti<br />
su i kom pa nij ske in for ma ci je”, navo<br />
de Schwartz i Ma ci as.<br />
Do sa da je bi lo ne mo gu će spro vodi<br />
ti smer ni ce ko je spre ča va ju kor pora<br />
tiv ne ko ri sni ke da pre u zi ma ju aplika<br />
ci je sa stra ne. No, ov de u igru ulazi<br />
Sand Blast Mo bi le. Sa Dow nlo ad<br />
Pre ven tion mo guć noš ću or ga ni zaci<br />
je sa da mo gu da blo ki ra ju pre u zi<br />
od in sta li ra nja apli ka ci ja sa ma li cio<br />
znim sa dr ža jem. Ad mi ni stra to ri će<br />
bi ti u mo guć no sti i da be le že do mene<br />
na be lu li stu.<br />
Ze ro-Phis hing<br />
Čak 90% saj ber na pa da po či nje fišing<br />
kam pa njom, pa ne ču di da akte<br />
ri pret nji is ko riš ća va ju vi še ne zašti<br />
će nih fi šing ka na la mo bil nih uređa<br />
ja pred u ze ća: pri vat ni i kor po ra<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
tiv ni email, SMS i mnoš tvo apli ka ci ja<br />
z a s l an j e p or uk a p op u t S l a ck a , Fac e<br />
bo ok Mes sen ge ra, What sAp pa i<br />
mno gih dru gih. To zna či da oslanja<br />
nje na po zna te URL-ove ni je dovolj<br />
no. Šta vi še, ot pri li ke 30% fi šing<br />
na pa da ko je je pri ja vio OpenP hish,<br />
plat for ma za iz veš ta va nje o fo šin gu,<br />
ko ri sti https pro to kol, što u suš ti ni<br />
zna či da ko ri sni ci ne mo gu da bu du<br />
zaš ti će ni bez SSL in spek ci je.<br />
„Da bi se na od go va ra ju ći na čin<br />
bo ri li sa ovim tren dom, mi is po ruču<br />
je mo Check Po in to vu Ze ro-Phis<br />
hing teh no lo gi ju na mo bil ne uređa<br />
je. To omo gu ća va or ga ni za ci ja ma<br />
da sa vla da ju ze ro-da y fi šing na pa de<br />
is pi ti va njem sa mih veb stra na i dono<br />
še njem in for mi sa nih od lu ka da li<br />
je to fi šing sajt. U kom bi na ci ji sa karak<br />
te ri sti ka ma SSL in spek ci je, or gani<br />
za ci je mo gu da uži va ju u pot pu noj<br />
zaš ti ti od fi šing saj to va, bez ob zi ra<br />
ko ji pro to kol ko ri ste ili da li se ra di o<br />
pret hod no ne po zna toj lo ka ci ji”, is tiču<br />
au to ri.<br />
Ovo je ukrat ko ka ko Ze ro-Phishing<br />
funk ci o ni še:<br />
1. Ko ri snik pre gle da va veb strani<br />
cu<br />
2. U tre nut ku ka da po ku ša da unese<br />
svo je kre den ci ja le u for mu, Ze ro-<br />
Phis hing stu pa na sce nu<br />
3. Ze ro-Phis hing raz ma tra mnoš<br />
tvo raz li či tih in di ka to ra o stra ni ci i<br />
nje nom URL-u, kao što je IP re pu taci<br />
ja, vi zu el na slič nost, slič nost na slova<br />
itd., a sve se po kre će ma šin skim<br />
uče njem. Ova in spek ci ja tra je ma nje<br />
od 1 do 2 dve se kun de.<br />
4. Ako na osno vu ana li za utvr di da<br />
je sajt fi šing, kraj njem ko ri sni ku će<br />
pred sta vi ti blok stra ni cu i push noti<br />
fi ka ci ju. Ovo će ta ko đe ge ne ri sa ti<br />
do ga đaj ko ji ad mi ni stra tor mo že da<br />
vi di na kon trol noj ta bli<br />
5. Ako je veb stra ni ca be nig na, kori<br />
snik mo že da na sta vi sa nje nim koriš<br />
će njem.<br />
Ono što ovaj pri stup či ni je dinstve<br />
nim je to što on ko ri sti ši ro ki set<br />
po da ta ka da ot kri je i spre či pri stu panje<br />
fi šing lo ka ci ja ma.<br />
„Uz Sand Blast Mo bi le, or ga ni za cija<br />
ma vi še ne će bi ti po treb no da se<br />
ba ve pro ble mom ne že lje nih mo bilnih<br />
apli ka ci ja ili fi šing saj to vi ma koji<br />
kra du ko ri snič ke kre den ci ja le. Na<br />
ovaj na čin one mo gu bi ti si gur ne da<br />
nji ho vi za po sle ni ima ju bez bed ne i<br />
us kla đe ne ure đa je pre ne go što pristu<br />
pe kor po ra tiv nim po da ci ma, istovre<br />
me no omo gu ća va ju ći ko ri sni ci ma<br />
da ima ju bes pre kor no is ku stvo na<br />
svo jim mo bil nim ure đa ji ma”, za ključu<br />
je se u tek stu. Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
SPECIJALNO IZDANJE<br />
Business<br />
Security<br />
ISSN 1821 - 4169<br />
www.internetogledalo.com<br />
www.ogledalo.rs<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
In ter vju<br />
Dragan Davidović, Channel Sales Manager SEE Kaspersky Lab<br />
Intervju radio: Zoran Kovačević<br />
zoran@internetogledalo.com<br />
IT bez bed nost<br />
- ve li ka bri ga za ma la i sred nja pred u ze ća -<br />
U 94 komparativna testa i recenzije iz prethodne godine proizvodi kompanije Kaspersky su 60<br />
pu ta osvo ji li pr vu, a 77 pu ta ne ku od pr ve tri na gra de. Po da tak vi še ne go do vo ljan kao po vod za<br />
razgovor sa Draganom Davidovićem, Channel Sales Managerom ove kompanije za region Jugoistočna<br />
Evropa.<br />
Kao Channel Sales Manager za<br />
naš region u kompaniji Kaspersky,<br />
zadužen i za SMB segment, koliko<br />
ste zadovoljni sa postojećim<br />
partnerima i ukupnim prisustvom<br />
kompanije u našem regionu?<br />
Ge ne ral no gle da no, u re gi o nu<br />
Bal ka na us peš no pa ri ra mo naj većim<br />
kon ku ren ti ma. Po kri va mo sva<br />
tr žiš ta re gi o na, a sna ga i pri su stvo<br />
kom pa ni je Ka spersky i Ka spersky<br />
Bren da va ri ra od dr ža ve do dr ža ve.<br />
Ta ko, na pri mer, u Bo sni i Her ce go vini<br />
su ve re no već du že vre me dr ži mo<br />
li der sku po zi ci ju i ima mo iz u ze za tan<br />
re zul tat ko ji je iz nad pro seč nog. Sara<br />
đu je mo sa ve li kim bro jem part nera,<br />
i, u slu ča ju BiH, čak pet pla ti num<br />
i gold part ne ra - naj vi ši part ner ski<br />
sta tus ko ji do de lju je Ka spersky. Na<br />
dru gim tr žiš ti ma vi di mo još pro stora<br />
za rast, kao na pri mer u Grč koj,<br />
naj ve ćoj dr ža vi re gi o na ko ji po krivam,<br />
gde ima mo dva pla ti num/gold<br />
part ne ra.<br />
Ka da go vo ri mo o Sr bi ji, po seb no<br />
smo po no sni što je sa ne kim od aktu<br />
el nih part ne ra sa rad nja po če la još<br />
ra nih dve hi lja di tih, pa pred sta vlja ju<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
ne ke od naj sta ri jih part ne ra kom pani<br />
je Ka spersky uopšte. Oni se po zi cionira<br />
ju iz u zet no do bro na SMB seg<br />
men tu tr žiš ta, a od ne dav no se sve<br />
vi še no vih part ne ra opre de lju je za<br />
sa rad nju na en ter pri se seg men tu tržiš<br />
ta, jer pre po zna ju Ka spersky re šenja<br />
kao vo de ća i za taj seg ment.<br />
Kako uporediti kompaniju Kaspersky<br />
sa odgovarajućom konkurencijom<br />
na tržištu?<br />
Za se dam go di na mog ra da u<br />
kom pa ni ji Ka spersky, je dan adut je<br />
iz nad svih osta lih, i on nam otva ra<br />
sva vra ta kod na ših part ne ra i kli jena<br />
ta. Taj adut je kva li tet pro iz vo da<br />
ko ji pra vi mo.<br />
To kom svih ovih go di na ra zni iza<br />
zo vi se po ja vlju ju, ali kva li tet Kaspersky<br />
pro iz vo da ni ka da ni je je dan<br />
od njih. Vr lo če sto se tra ži na kon feren<br />
ci ja ma moj sud i po re đe nje re šenja<br />
kom pa ni je Ka spersky u od no su<br />
na ne ka dru ga re še nja. U ta kvim situ<br />
a ci ja ma se po zi vam na sta ti sti ku:<br />
pre ma ve o ma pri zna toj Top3 me trici<br />
u ko joj uče stvu je oko 80 ven dora<br />
ra znih cyber se cu rity re še nja, u 88<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
or ga ni zo va nih te sti ra nja na ša re šenja<br />
su 73 pu ta bi la naj bo lje ran gira<br />
na, a čak 77 pu ta su se svr sta vala<br />
u pr va tri.<br />
Sva ta te sti ra nja su jav na, ob ja vljena<br />
od stra ne ku ća ko je ih vr še, i ne<br />
po sto ji dru gi ven dor ko ji mo že poka<br />
za ti istu sta ti sti ku. I part ne ri i klijen<br />
ti to pre po zna ju i uva ža va ju.<br />
Svi mogu biti<br />
žrtva napada<br />
Oblast IT Security je postala jedna<br />
od najvažnjih kada je u pitanju<br />
uopšte funkcionisanje digitalne<br />
ekonomije. Kojim vrstama napada<br />
su najviše izlošena mala i<br />
srednja preduzeća?<br />
De fi ni ci ja ma lih i sred njih pred u-<br />
ze ća se u ovoj re gi ji do ne kle raz li kuje<br />
od de fi ni ci je ve ći ne raz vi je nih zema<br />
lja. Kod nas se ve li kim fir ma ma<br />
sma tra ju već kli jen ti ko ji ima ju pre ko<br />
250 ra ču na ra, dok je glo bal ni trend<br />
da se u ka te go ri ju en te pri se kom pani<br />
ja svr sta va ju kli jen ti ko ji ima ju vi še<br />
od 1.000 ra ču na ra.<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Ima ju ći to u vi du, u Sr bi ji i re gi o nu<br />
naj češ će pret nje su one ko je zlo namer<br />
nim na pa da či ma do no se ši ro ko<br />
tr ži ste i omo gu ća va ju brz i efek tan<br />
uda rac da se na ne se šte ta, a po tom<br />
da se br zo i la ko iz vu če pro fit iz napa<br />
da. Ov de go vo ri mo o soft ve ri ma<br />
za uce nu, pu tem za klju ča va nja poda<br />
ta ka tj. en krip ci je (ran som wa re), i<br />
kra đi po da ta ka o plat nim kar ti ca ma.<br />
U pr voj po lo vi ni ove go di ne, Sr bi ja<br />
je do spe la na 5. me sto po bro ju napa<br />
da fi nan sij skog mal ve ra, jer su naši<br />
pro iz vo di re gi stro va li ove na pa de<br />
kod 1.8% ko ri sni ka.<br />
Ono što je za bri nja va ju će je da se u<br />
po sled nje dve go di ne sve češ će ja vljaju<br />
i targetirani napadi, sa ciljem da se<br />
po slov ni su bjekt na ve de na ide ju da<br />
pri ča sa po zna tim po slov nim partne<br />
rom, ko jem tre ba da upla ti novac<br />
za po slov nu tran ska ci ju. Na kon<br />
upla te, žr tva ot kri va da je no vac otišao<br />
na ra čun ne po zna tih na pa dača.<br />
Ova vr sta pre va ra zah te va ve li ku<br />
po sve će nost na pa da ča, pra će nje komu<br />
ni ka ci ja, druš tve nih mre ža, uče nje<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
na či na ko mu ni ci ra nja od go vor nih<br />
oso ba, a čak i ne ke lič ne de ta lje koje<br />
osli ka va ju te oso be.<br />
Na pa di ima ju naj ve ći iz gled na<br />
uspeh ka da ko ri sni ci ima ju IT zaš titu<br />
lo ši jeg kva li te ta (po ne kad sa mo<br />
bes plat nu), ko ja ne de tek tu je si gurno<br />
sne ru pe u ope ra tiv nom si ste mu<br />
ili apli ka ci ja ma, a ko je on da po služe<br />
da se u si stem uba ci zlo na merni<br />
soft ver. Na kon uba ci va nja ta kvog<br />
soft ve ra u mre žu, sa mo je pi ta nje<br />
vre me na ka da će se do ći do ad mini<br />
stra tor skih ši fri i pre u zi ma nja kontro<br />
le. Na kon to ga na pa dač je u siste<br />
mu i mo že da ra di šta ho će, pa i<br />
da pre gle da ma i lo ve i kre i ra la žne.<br />
Ako u jed na či nu do da mo so ci jal<br />
ne mre že gde ta ko ra do osta vljamo<br />
in for ma ci je o svo jem kre ta nju i<br />
do ga đa je i lič ne in for ma ci je, pre vara<br />
mo že bi ti vr lo ve ro do stoj na. Pored<br />
to ga što su bjekt na pa da mo že<br />
bi ti žr tva, on mo že bi ti i alat za preva<br />
ru. To su si tu a ci je ka da se sa žr tvinog<br />
email na lo ga dru gom part ne ru<br />
po ša lje la žni email sa la žnim bro jevi<br />
ma ra ču na, na ko je će po sle žr tva<br />
upla ti ti no vac. I ova vr sta na pa da je<br />
sve češ ća u Sr bi ji i re gi o nu. Dok se<br />
ne de si, sva ko kre će sa pret po stavkom<br />
„ja sam ma la fir ma, ja ni sam<br />
ta kvi ma za ni mljiv i me ni se to ne će<br />
do go di ti“. Na ža lost, isti na je dru gači<br />
ja i ma le fir me su vr lo če sto žr tve<br />
ta kvih pre va ra.<br />
Digitalna transformacija je<br />
nešto o čemu se u poslednjih par<br />
godina mnogo govori. Po vašem<br />
miš lje nu da li su na ša ma la<br />
i srednja preduzeća svesna važnosti<br />
ovih procesa i da li su spremna<br />
da promene pre svega način razmiš<br />
lja nja, pa on da i po na ša nja,<br />
kada je IT bezbednost u pitanju?<br />
Sr bi ja i okol ne ze mlje sve vi še prihva<br />
ta ju ide ju di gi tal ne tran sfor maci<br />
je i pred u zi ma ju od re đe ne ko rake<br />
u tom sme ru. To je du ga čak put,<br />
ali de fi ni tiv no se vi di na pre dak. Moram<br />
pri zna ti da u po sled nje vre me<br />
sve češ će pri su stvu jem kon fe ren cija<br />
ma i se mi na ri ma na ovu te mu.<br />
Di gi tal na tran sfor ma ci ja no si izve<br />
sne bez be do no sne ri zi ke ko je ne<br />
tre ba za ne ma ri ti. Ovo je slu čaj i sa<br />
ma lim i sa ve li kim fir ma ma. Pre ma<br />
na šim is tra ži va nji ma, troš ko vi nasta<br />
li usled ha ker skih na pa da su u<br />
po ra stu – da nas u pro se ku je dan<br />
na pad koš ta ve li ku fir mu oko1,2 mili<br />
o na do la ra (24% po rast u 2018.<br />
u od no su na 2017. go di nu), dok je<br />
pro ce nje no da je 120 hi lja da do lara<br />
pro se čan tro šak na pa da na malu<br />
fir mu.<br />
Ka da se go vo ri o iza zo vi ma, obič<br />
no se pr vo po mi sli na na pa de hake<br />
ra ko ji po ku ša va ju da pro na đu i isko<br />
ri ste ne ku sla bost IT si ste ma koji<br />
kom pa ni ja ko ri sti. Me đu tim, iza zovi<br />
po bez bed nost ne do la ze sa mo iz<br />
ugla sla bo sti soft ve ra; mno go češ će<br />
u pi ta nju je ljud ski fak tor: neo pre zni<br />
ili ne do volj no ob u če ni/tre ni ra ni zapo<br />
sle ni, ne a žu ri ra ni pro gra mi, ne a-<br />
de kvat no od re đe na ogra ni če nja pristu<br />
pa ose tlji vim po da ci ma ili ne a<br />
de kvat na zaš ti ta end po int ure đa ja u<br />
kom pa ni ja ma.<br />
Zaštita i u cloudu<br />
Veliki broj SMB preduzeća koristi<br />
Microsoft Office 365 u svom<br />
poslovanju. Da li Kaspersky može<br />
da zaštiti internet saobraćaj koji<br />
ide kroz ovaj alat i na koji način<br />
to radi?<br />
Ide ja cloud re še nja i pre ba ci va nja<br />
sve ve ćeg de la po slo va nja u cloud je<br />
i u Sr bi ji sve vi še pri hva će na. Ta kva je<br />
stvar i sa Of fi ce 365 pro zi vo di ma, a<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
po seb no je po pu la ran ser vis ema i<br />
la u clo u du.<br />
Ka spersky je, na ba zi 22 go di ne isku<br />
stva u ovom po slu, na pra vio „Kaspersky<br />
Se cu rity for Mic ro soft Of fi ce<br />
365“ ko ji po sao zaš ti te oba vlja ko riste<br />
ći pro ve ru va li da ci je email adre sa,<br />
sand bo xing, ma šin sko uče nje i druge<br />
teh ni ke ka ko bi eli mi ni sao pret nje<br />
pre ne go što ko ri snik sam na pra vi<br />
greš ku. Čvr sto ve ru jem da ovo re šenje<br />
nu di kva li tet ni ju zaš ti tu od onih<br />
ko je su kao „de fa ult“ugra đe ne u sam<br />
Ex chan ge Of fi ce 365.<br />
Rizici u SMB sektoru<br />
Da li se raz li ku ju na pa di ko ji ma<br />
je izložen SMB sektor u svetu od<br />
onih kojima su izložene takve firme<br />
u na šem re gi o nu?<br />
Dok mo že mo re ći da se kod nas<br />
raz li ku je de fi ni ci ja SMB-a, to ni je sluča<br />
ji sa na pa di ma na SMB. Za na pada<br />
če ko ji se na la ze ši rom sve ta ni su<br />
bit ni ni dr ža va u ko joj je po ten ci jal<br />
na žr tva, ni de fi ni ci ja kom seg men tu<br />
po slo va nja pri pa da, ni ti bi lo šta drugo,<br />
je di no što je ste bit no je da iz napa<br />
da iz vu ku pro fit.<br />
Po vašem mišljenju, postoji li velika<br />
razlika u finansijskom ulaganju u<br />
bezbedost naših kompanija u odnosu<br />
na one sa razvijenog tržišta?<br />
Na ža lost, na ovo pi ta nje mo ram<br />
od go vo ri ti po tvrd no. Isti na je da je<br />
ve ći na fir mi po sta la sve sna da mora<br />
ju ima ti zaš ti tu, ali se troš ko vi na<br />
IT si gur nost gle da ju ne ra do, i tra ži<br />
se od IT ad mi ni stra to ra da obez bede<br />
mak si mal nu zaš ti tu uz mi ni mal ne<br />
troš ko ve. To do vo di do osla nja nja na<br />
lo ši ja ili bes plat na re še nja, što če sto<br />
mo že ima ti ve o ma sku pe po sle di ce.<br />
U suš ti ni, kod nas va ži sta ro pra vi lo<br />
da se ozbilj no poč ne gle da ti na IT sigur<br />
nost tek na kon što fir me do ži ve<br />
šte tu. To je stav ko ji se mo ra me nja ti.<br />
Da bismo bili bezbedni, danas više<br />
nije dovoljan samo odgovarajući<br />
antivirusni program. Recite nam<br />
o čemu sve naročito mala i srednja<br />
preduzeća treba da vode računa kako<br />
bi zaštitila svoje poslovanje?<br />
Ta ko je. Zaš ti ta mo ra bi ti slo je vita<br />
i sa sta vlje na iz vi še seg me na ta tako<br />
da po kri je sve mo gu će vek to re<br />
na pa da.<br />
An ti vi ru sni pro gram šti ti sa mo jedan<br />
od jed nog ni voa na pa da. Si gurnost<br />
mre že, si gur nost ope ra tiv nih siste<br />
ma i apli ka ci ja, te tra že nje si gu r-<br />
no snih pro pu sta unu tar istih mo ra<br />
bi ti deo zaš ti te. Mo guć nost patchova<br />
nja naj no vi jim za kr pa ma, kao i enkrip<br />
ci ja i zaš ti ta po da ta ka je isto tako<br />
bit na. Fi nal no, sa po ra stom i većom<br />
raz vi je noš ću teh ni ka so ci jal nog<br />
in že nje rin ga, obu ka za po sle nih svih<br />
ni voa da pre po zna ju ne že lje ne sa drža<br />
je, lin ko ve i soft ve re je pred u slov<br />
za si gur nost.<br />
Ako se de si kra đa la to pa ili te le fona<br />
pi ta nje je da li je ve ća šte ta u izgu<br />
blje nom har dve ru ili po da ci ma na<br />
tom ure đa ju, o kup ci ma, tran sak ci jama,<br />
pro iz vo di ma ili ce na ma... Ovo su<br />
sa mo ne ki od ri zi ka ko je tre ba uključi<br />
ti u kal ku la ci ju ka da se go vo ri o IT<br />
si gur no sti.<br />
Lako do rešenja<br />
Na koje načine se sve može u Srbiji<br />
doći do vaših rešenja i proizvoda<br />
i kakav je način njihovog licen<br />
ci ra nja?<br />
U Sr bi ji tre nut no ima mo tri di stribu<br />
te ra: De ter mi nan ta, CT Com pu ters<br />
Be o grad, In gram Mi cro Sr bi ja i pre ko<br />
100 part ne ra ši rom dr ža ve. Part ne re<br />
je mo gu će na ći pu tem Part ner lo kato<br />
ra https://part ner se arch.ka spersky.<br />
co m/?b2b, pre ko saj ta Ka spersky.rs<br />
ili jed no stav no upi tom na email suppor<br />
tRS @ka spersky.com . Na rav no,<br />
mo že te kon tak ti ra ti i bi lo kog di stribu<br />
te ra i oni će vam pre po ru či ti va ma<br />
naj bli žeg part ne ra.<br />
Da li partnerske kompanije koje<br />
distribuiraju vaše proizvode mogu<br />
da pruže odgovarajuću obuku i<br />
konsultantske usluge preduzećima<br />
na našem tržištu kada je u pitanju<br />
njihova bezbednost?<br />
Na rav no, svi na ši di stri bu te ri imaju<br />
ob u če ne lju de ka ko za pro da ju sa<br />
od lič nim po zna va njem na šeg portfo<br />
lia i re še nja, ta ko i teh nič ko serti<br />
fi ko va no oso blje sprem no da pruži<br />
po drš ku. Isto ta ko, u Sr bi ji ima mo<br />
i Au to ri zo va ni tre ning cen tar u sarad<br />
nji sa kom pa ni jom In gram Micro,<br />
ko ja je naš di stri bu ter, gde naši<br />
ko ri sni ci mo gu do bi ti po treb nu<br />
obu ku, ali i ser ti fi kat o ste če nom<br />
zna nju. Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Bez bed nost i zaš ti ta<br />
Sophos<br />
Priprema: Redakcija<br />
redakcija@internetogledalo.com<br />
Sop hos Ma na ged<br />
Thre at Re spon se<br />
Nova ponuda za lov na pretnje, otkrivanje i odgovor na njih, omogućena mašinskim učenjem i<br />
ekspertskom analizom, za neutralizaciju najnaprednijih pretnji sajber bezbednosti<br />
Kompanija Sophos je 1. oktobra<br />
2019. objavila dostupnost<br />
svog potpuno upravljanog<br />
ser vi sa za lov, ot kri va nje i re a go va nje<br />
na pret nje - Sop hos Ma na ged Threat<br />
Re spon se (MTR). Ser vis ko ji se<br />
može preprodavati obezbeđuje organizacijama<br />
posvećen 24x7 tim za<br />
bez bed nost ra di ne u tra li za ci je naj<br />
sofisticiranijih i najsloženijih pretnji.<br />
Ove vrste pretnji uključuju aktivne<br />
napadače koji koriste napade<br />
bez da to te ka i ad mi ni stra tor ske alate<br />
kao što je PowerShell za povećanje<br />
pri vi le gi ja, eks fil tri ra nje po da taka<br />
i bočno širenje, kako je objašnjeno<br />
u članku SophosLabs Uncuta o<br />
Lemon_Duck PowerShell malwareu.<br />
Na pa di po put ovo ga su teš ki za otkrivanje,<br />
jer uključuju aktivnog protiv<br />
ni ka ko ji ko ri sti le gi tim ne ala te za<br />
podle svrhe, a Sophos MTR pomaže<br />
da se eli mi ni šu ove pret nje.<br />
„Sajber kriminalci prilagođavaju svoje<br />
metode i sve više pokreću hibridne<br />
napade koji kombinuju automatizaciju<br />
sa interaktivnom ljudskom domi-<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
šljatošću da bi efikasnije izbegli otkrivanje.<br />
Kada steknu uporište, oni će<br />
upotrebiti ‘li ving off the land’ tehnike i<br />
druge metode obmane koje zahtevaju<br />
ljud sku re ak ci ju da bi se ot kri li i poremetili<br />
njihovi napadi”, objašnjava Joe<br />
Levy, rukovodilac tehnološke službe u<br />
Sophosu. „Drugi MTR servisi najčešće<br />
jednostavno obaveštavaju korisnike<br />
o po ten ci jal nim pret nja ma, a on da<br />
pre puš ta ju nji ma da oda tle upra vljaju<br />
stva ri ma. Sop hos MTR ne sa mo<br />
da pro ši ru je in ter ne ti mo ve do datnim<br />
oba veš te nji ma o pret nja ma, neu<br />
po re di vom eks per ti zom pro iz voda<br />
i neprekidnim pokrivanjem, već<br />
takođe pruža korisnicima mogućnost<br />
da imaju visoko obučeni tim<br />
stručnjaka za reagovanje koji preduzi<br />
ma ci lja ne ak ci je u nji ho vo ime radi<br />
neutralizacije čak i najsofisticiranijih<br />
pret nji.”<br />
Inovativne mogućnosti<br />
Izgrađen na Intercept X Advanced sa<br />
endpoint detekcijom i odgovorom<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
(EDR), Sophos MTR spaja mašinsko<br />
učenje sa ekspertskom analizom radi<br />
poboljšanja lova i detekcije pretnji,<br />
dublje istrage alerta i ciljanih akcija<br />
da bi se eliminisale pretnje. Ove<br />
inovativne mogućnosti se baziraju na<br />
Sophosovoj akviziciji Rook Security<br />
i DarkBytes tehhnologija. To su:<br />
Ekspertski lov na pretnje<br />
Sophos MTR predviđa ponašanje<br />
napadača i identifikuje nove indika<br />
to re na pa da i kom pro mi to va nja.<br />
Sop ho so vi lov ci na pret nje pro a-<br />
ktivno traže i validiraju potencijalne<br />
pretnje i incidente, i istražuju uzgredne<br />
i okolne događaje da bi otkri<br />
li no ve pret nje ko je ra ni je ni su<br />
mo gle bi ti ot kri ve ne.<br />
Napredna adversarial detekcija<br />
Sophos MTR koristi proverene tehnike<br />
istrage da bi se legitimno ponašanje<br />
diferenciralo od taktika, tehnika<br />
i procedura (TTPs) koje koriste<br />
napadači. U paru sa poboljšanom tele<br />
me tri jom iz Sop hos Cen tra le ko ja<br />
pruža detaljnu i potpunu sliku protivničkih<br />
aktivnosti kao deo usluge,<br />
mogu biti određeni obim i ozbiljnost<br />
pret nji ra di br zog od go vo ra.<br />
Mašinski ubrzan ljudski odgovor<br />
Visoko obučen tim stručnjaka<br />
svet ske kla se ge ne ri še i pri me njuje<br />
iz veš ta je o pret nja ma ra di po tvrđivanja<br />
pretnji i preduzimanja akcije<br />
za daljinsku disrupciju, zadržavanje<br />
i ne u tra li zo va nje pret nji br zo i<br />
pre ci zno<br />
Otkrivanje resursa i propisivanje<br />
uputstava za bezbednosno zdravlje<br />
Sophos MTR pruža dragocene uvide<br />
u upravljane i neupravljane resurse,<br />
ranjivosti radi bolje informisanih procena<br />
uticaja i lov na pretnje. Propisano<br />
i delotvorno uputstvo za adresiranje<br />
slabosti u konfiguraciji i nedostataka<br />
u arhitekturi omogućava orga<br />
ni za ci ja ma da pro ak tiv no po bolj ša ju<br />
svoje bezbednosno stanje ojačanom<br />
od bra nom.<br />
Brz i pred u zi mljiv<br />
Sop hos MTR je pri la go dljiv raz ličitim<br />
spojevima usluga i modelima<br />
od go vo ra ka ko bi za do vo ljio je dinstvene<br />
i evoluirajuće potrebe organizacija<br />
svih veličina i nivoa zrelosti.<br />
Za razliku od mnogih MDR servisa<br />
ko ji se fo ku si ra ju na mo ni to ring i noti<br />
fi ka ci ju pret nji, Sop hos MTR ra pid<br />
no eska li ra i pred u zi ma ak ci ju protiv<br />
pret nji na osno vu pre fe ren ci ja orga<br />
ni za ci je. Io<br />
Sop hos MTR je sa da do stu pan za<br />
re gi str o va ne Sop hos Part ne re ši rom<br />
sveta. Dodatne informacije su dostup<br />
ne na Sop hos New su i na saj tu<br />
Sop hos.com .<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Korisničko iskustvo<br />
Analiza<br />
Pri pre ma: Re dak ci ja<br />
redakcija@internetogledalo.com<br />
Pet ključ nih teh no lo gi ja<br />
za je din stve no is ku stvo<br />
sa ko ri snič kim uslu ga ma<br />
„The 2019 Hype Cycle for Cu sto mer Ser vi ce and Sup port Tec hno lo gi es” pru ža uvi de u vr hun ske<br />
teh no lo gi je za ru ko vo di o ce ko ri snič kih ser vi sa i po drš ke...<br />
Kon sta tu ju ći da se Cen tar za<br />
an ga ži va nje ko ri sni ka (custo<br />
mer en ga ge ment cen ter<br />
- CEC) i kon takt cen tar (con tact center<br />
- CC) već de ce ni ja ma in te gri šu u<br />
si lo se, uz ogra ni če no de lje nje funkci<br />
o nal no sti ka na la za in ter ak ci ju sa<br />
ko ri sni ci ma i po da ta ka, Gart ner isti<br />
če da je to je re zul ti ra lo frag menti<br />
ra nim ko ri snič kim is ku stvom (custo<br />
mer ex pe ri en ce - CX), osta vlja ju ći<br />
ko ri sni ke da na ga đa ju ko ji će ka nal<br />
da ti naj bo lji i naj br ži od go vor.<br />
Za to Gar tne rov „Hype Cycle for<br />
Cu sto mer Ser vi ce and Sup port Techno<br />
lo gi es, 2019” opi su je naj va žnije<br />
teh no lo gi je za po dr ža va nje kori<br />
sni ka uko li ko oni tra že od go vo re,<br />
sa vet ili re še nja pro ble ma, bi lo kroz<br />
raz li či te ka na le in ter ak ci je ili omogu<br />
ća va njem da za po sle ni ko ji do laze<br />
u kon takt sa ko ri sni ci ma da ju reše<br />
nje i sa vet.<br />
„Kom bi nu ju ći ra ni je odvo je ne, a<br />
ipak usko po ve za ne ‘Hype Cycle for<br />
CRM cu sto mer ser vi ce and cu sto<br />
mer en ga ge ment’ i ‘Hype Cycle for<br />
con tact cen ter in fra struc tu re’, no vi<br />
Hype Cycle pod sti če li de re ko ri snič<br />
kih ser vi sa i po drš ke da kom bi nuju<br />
CEC i CC si ste me da bi kre i ra li ši ri<br />
teh no loš ki eko si stem”, na vo di Drew<br />
Kra us, pot pred sed nik u Gart ne ro voj<br />
Cu sto mer Ser vi ce & Sup port prak si.<br />
„Na taj na čin oni mo gu ko ri sti ti alate<br />
za kon zi stent nu ana li zu i zna nje<br />
za pri ku plja nje, ana li zi ra nje i de lje nje<br />
ključ nih in for ma ci ja i pre po ru ka i kori<br />
sni ci ma i za po sle ni ma.”<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Iz dvo je ne teh no lo gi je<br />
Gart ner je iden ti fi ko vao pet teh<br />
no lo gi ja unu tar Hype Cyclea 2019.<br />
ko je ge ne ri šu zna čaj no in te re so vanje<br />
me đu li de ri ma ko ri snič kih ser vi sa<br />
i p od r ške koj i ž el e d a p r už e h ol is t i-<br />
č ko i ob je di nje no ko ri snič ko is kustvo.<br />
Hype Cycle for Cu sto mer Ser vi ce and Sup port Tec hno lo gi es, 2019<br />
Iz vor: Gart ner (ok to bar 2019.)<br />
Ana li ti ka ko ri snič kog pu to va nja<br />
Ana li ti ka ko ri snič kog pu to va nja<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
pra ti i ana li zi ra na čin na ko ji ko ri sni ci<br />
i even tu al ni kup ci ko ri ste kom bi naci<br />
ju do stup nih ka na la da in ter ak tuju<br />
sa or ga ni za ci jom to kom vre mena.<br />
Ona ob u hva ta sve ka na le ko je<br />
su ko ri sni ci i po ten ci jal ni kup ci kori<br />
sti li – uklju ču ju ći ljud ske in ter ak cij<br />
e , p o tp un o a ut om at iz ovan e kor is n i-<br />
č ke asi sten ci je, fi zič ke lo ka ci je i<br />
ogra ni če nu dvo smer nu in ter ak ci ju<br />
– pru ža ju ći vred ni ji uvid od pra će nja<br />
po jed nom ka na lu.<br />
Vi r tu e ni ko ri snič ki<br />
asi sten ti<br />
Vir tu el ni ko ri snič ki asi sten ti delu<br />
ju u ime or ga ni za ci je ka ko bi anga<br />
žo va li, do sta vlja li in for ma ci je i/<br />
ili pred u zi ma li ak ci je u ime ko ri snika.<br />
Oni zah te va ju ve ću in fra struk turu,<br />
po se du ju me mo ri ju i us po sta vjaju<br />
od nos sa ko ri sni ci ma. Ka da se kori<br />
ste efi ka sno, vir tu e ni ko ri snič ki asisten<br />
ti omo gu ća va ju or ga ni za ci ja ma<br />
da ska li ra ju broj an ga žma na ko ji ma<br />
mo gu da se ba ve, po seb no u kontakt<br />
cen tru.<br />
Chat bo to vi<br />
Chat bo to vi su upo tre ba veš tač<br />
ke in te li gen ci je broj je dan u or gani<br />
za ci ja ma da nas. Oni se raz li kuj<br />
u p o s of is t ic ir an os t i , o d j e dn os t a -<br />
v nih mar ke tin ških veš ti na za sno va nih<br />
na sta blu od lu ka do im ple men ta cija<br />
iz gra đe nih na plat for ma ma boga<br />
tim ala ti ma. Ia ko su chat bo to vi u<br />
upo tre bi već sa da, oni i da lje imaju<br />
ogro man po ten ci jal da uti ču na<br />
broj age na ta uslu ga ko je or ga ni za cija<br />
za poš lja va i na to ka ko se spro vodi<br />
sam ko ri snič ki ser vis.<br />
Kon ver za ci o ni ko ri snič ki<br />
in ter fej si<br />
Kon ver za ci o ni ko ri snič ki in terfej<br />
si (Con ver sa ti o nal user in ter faces<br />
- CU Is) su mo del di zaj na vi sokog<br />
ni voa u ko jem ko ri snik i ma<br />
ši na in ter ak tu ju na ko ri sni ko vom<br />
go vor nom ili pi sa nom pri rod nom<br />
je zi ku. Pri me ri su Ama zon Ale xa i<br />
Go o gle Ho me. Iz gra đe ni na chatbo<br />
to vi ma i vir tu el nim asi sten ti ma,<br />
kon ver za ci o ni ko ri snič ki in ter fejsi<br />
su od go vor ni za pri ma nje ko risnič<br />
kog in pu ta i utvr đi va nje na mere<br />
ko ri sni ka.<br />
Upra vlja nje<br />
zna njem<br />
Me nadž ment zna nja za ko ri snič ki<br />
ser vis uklju ču je kre i ra nje, ot kri va nje i<br />
is po ru ku raz li či tih ob li ka ci lja nog sadr<br />
ža ja ra di po drš ke agen ti ma, ko risni<br />
ci ma, chat bo to vi ma, pe er-to pe er<br />
sup port za jed ni ca ma i part ne ri ma.<br />
Ova teh no lo gi ja omo gu ća va stva ranje,<br />
sti ca nje, ču va nje, is po ru ku i održa<br />
va nje kor po ra tiv nog zna nja, in forma<br />
ci ja i po da ta ka u for ma ti ma koji<br />
ma veb-ba zi ra ne, sa mo u slu žne ili<br />
mo bil ne apli ka ci je mo gu la ko da pristu<br />
pe. Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Istraživanje<br />
IDC<br />
Priprema: Redakcija<br />
redakcija@internetogledalo.com<br />
Tržište tradicionalnih računara<br />
i dalje raste uprkos problemima<br />
u lancu snabdevanja<br />
Svetske isporuke tradicionalnih PC-jeva, koje se sastoje od desktopa, notbukova i radnih stanica,<br />
do sti gle su 70,4 mi li o na je di ni ca u tre ćem kvar ta lu ove go di ne (3Q19), pre ma pre li mi nar nim<br />
rezultatima IDC-jevog Wor ldwi de Qu ar terly Per so nal Com pu ting De vi ce Trac ke ra. Po tra žnja u<br />
ko mer ci jal nom seg men tu u kom bi na ci ji sa ten zi ja ma iz me đu Sje di nje nih Ame rič kih Dr ža va i<br />
Ki ne oko tr žiš ta re zul ti ra la je dru gim uzo stop nim kvar ta lom ra sta, sa is po ru ka ma ko je su po ra sle<br />
za 3% iz nad tre ćeg kvar ta la 2018.go di ne.<br />
„Sa višim tarifama na horizontu<br />
proizvođači računara su ponovo počeli<br />
da guraju dodatne zalihe tokom<br />
kvartala, mada je proces bio malo<br />
teži pošto su se mnogi suočili sa<br />
ograničenjima nabavke od Intela, što<br />
je ostavljalo AMD-u više prostora za<br />
rast”, kaže Jitesh Ubrani, rukovodilac<br />
istraživanja za IDC-jev Mobile Device<br />
Trackers. „Trgovinske tenzije takođe<br />
vode do promena u lancu snabdevanja,<br />
jer je većina proizvođača notebook<br />
računara sada spremna da<br />
preseli proizvodnju u druge zemlje<br />
Azije, kao što su Tajvan i Vijetnam.”<br />
„Komercijalna potražnja bi treba<br />
lo da se ubrzava budući da se preduzeća<br />
nose sa ostatkom migracija<br />
na Windows 10”, dodatno objašnjava<br />
Linn Huang, potpredsednik istraživanja<br />
u odeljenju Devices & Displays.<br />
„Broj meseci do kraja podrške<br />
za Windows 7 mogu se izbrojati<br />
na prste jedne ruke. Sa približava<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
njem 14. januara 2020. komercijalno<br />
tržište bi trebalo ba bude u mogućnosti<br />
da absorbuje dodatnu zalihu<br />
u toku narednih nekoliko kvartala.<br />
Ograničenja nabavke mogu se<br />
nazreti u narednim kvartalima, tako<br />
da višak možda neće biti loša pozicija<br />
za channel inventory (količina<br />
proizvoda „na policama” u maloprodaji,<br />
prim. Redakcija) do kraja ostatka<br />
godine.”<br />
Sta nje po re gi o ni ma<br />
Isporuke tradicionalnih PC-ja u regionu<br />
Azika/Pacifik (bez Japana) zabeležile<br />
su pad u odnosu na isti period<br />
prošle godine, ali je tržište ostvarilo<br />
rezultate iznad očekivanja. Potražnja<br />
zbog povratka u školu pokrenula<br />
je konzumersko tržište u Kini, dok su<br />
onlane prodaje i pripreme za sezonu<br />
Diwali festivala podržale konzumerske<br />
isporuke u Indiji, tako da su dve<br />
najveće zemlje u regionu premašile<br />
raniju prognozu. Međutim, komercijalno<br />
tržište u Kini je zabeležilo pad<br />
u skladu sa očekivanjima pod uticajem<br />
makroekonomskih pritisaka.<br />
Kanadsko tržište tradicionalnih<br />
personalnih računara, koje je neznatno<br />
iznad prognoze, doživelo je<br />
13. uzastopni kvartal rasta. Ovo tržište<br />
postaje sve solidnije pošto pet<br />
vrhunskih vednora sada zahvata više<br />
od 85% svih isporuka.<br />
U regionu Evro pa, Bli ski is tok i<br />
Afri ka (EMEA), tržište tradicionalnih<br />
PC-jeva je postiglo stabilan rast<br />
u 3Q19, uz desktop i notebook raču<br />
nare koji su imali relativno dobre rezultate.<br />
Snažan niz prodajnih ugovora<br />
pre tekuće tranzicije na Windows<br />
10 nastavio je da se pretvara u komercijalnu<br />
moć, nadomeštajući bojažljivost<br />
na konzumerskom tržištu i<br />
ukupni negativni uticaj nedostatka<br />
komponenti.<br />
U Ja pa nu su i komercijalno i konzumersko<br />
tržište u velikoj meri nadmašila<br />
predviđanje, pokretana Windows<br />
10 migracijom i povećanjem<br />
poreza na potrošnju. Komercijalne<br />
isporuke su postavile novi rekord za<br />
treći kvartal nadmašivši granicu postavljenu<br />
2013. godine kada je Windows<br />
XP EOS stvorio sličan zamah<br />
na komercijalnom PC tržištu.<br />
Tržište tradicionalnih PC-jeva u<br />
La tin skoj Ame ri ci je u velikoj meri<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
jednocifren rast u trećem kvartalu sa<br />
desktop i notebook računarima koji<br />
su imali kontinuirani rast u odnosu<br />
na isti period prethodne godine.<br />
Povlačenje zaliha i dalje podržavaju<br />
Windows 7 EOS i kontinuirane tenzije<br />
u trgovinskom ratu. Kako je vebilo<br />
u skladu sa ranijim očekivanjima<br />
pada od 4,1% u odnosu na isti period<br />
prethodne godine. Tokom ovog<br />
perioda isporuke desktop računar<br />
a s u b i l e b o l j e o d o č e k i va n i h , u g l a-<br />
v n o m z b o g s e g m e n t a v e l i k i h p r e -<br />
duzeća i vertikala kao što su bankarstvo,<br />
maloprodaja i proizvodnja.<br />
Isporuke notebook računara takođe<br />
su smanjene tokom kvartala zbog<br />
slabog konzumerskog tržišta i kašnjenja<br />
u nekim poslovima sa obrazovanjem.<br />
Sjedinjene Države su doživele<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
ćina tarifa Liste 4 odložena do kraja<br />
godine, ukupno povlačenje zaliha je<br />
bilo nešto slabije u odnosu na prethodni<br />
kvartal. Prema nedavnom istraživanju<br />
među donosiocima odluka<br />
u IT-u u SAD-u, više od 60% preduzeća<br />
je izvršilo tranziciju svojih PC<br />
računara koji imaju implementiran<br />
Windows sa Windowsa 7 na Windows<br />
10. Još 13% planira to da uradi<br />
do januara 2020.<br />
Sta nje po kom pa ni ja ma<br />
Skoro jedan od svaka četiri PC-ja<br />
koji su isporučeni tokom kvartala<br />
bila su iz Le no va ili jedne od njegovih<br />
podružnica, pošto je kompanija<br />
još jednom uspela da zadrži vodeću<br />
poziciju na tržištu. Snažan podsticaj<br />
u EMEA regionu i Japanu, zajedno<br />
sa zapaženom komercijalnom<br />
prisutnošću, pomogli su ovoj kompaniji<br />
da se učvrsti kao lider tokom<br />
kvartala.<br />
HP Inc. tek malo zaostaje i na drugom<br />
je mestu sa 16,8 miliona personalnih<br />
računara isporučenih tokom<br />
kvartala i najbržim year-over-year<br />
rastom među pet prvih kompanija.<br />
Naročito je bila jaka notebook linija<br />
kompanije sa rastom od 10% u odnosu<br />
na isti period prošle godine,<br />
premašivši ukupnu stopu rasta od<br />
4% za notebook računare.<br />
Dell Tec hno lo gi es se rangirao na<br />
treće mesto, isporučivši 12,1 milion<br />
jedinica uz rast od 5,3% u odnosu na<br />
prethodnu godinu. Snažan portfolio<br />
komercijalno-centričnih proizvoda i<br />
veoma zdrav gaming biznis pomogli<br />
su kompaniji da zadržava liniju yearover-year<br />
rasta počevši od drugog<br />
kvartala 2016.<br />
Ap ple je osvežio MacBook Air i<br />
Pro i ostvario korist od sezone povratka<br />
u školu da bi postigao rast<br />
od 21% u odnosu na 2Q19. Sveukupno<br />
kompanija se još uvek borila da<br />
održi pozitivan zamah na year-overyear<br />
osnovi, pošto se kontinuiran<br />
o s u o č a va l a s a o g r a n i č e n j i m a s n a -<br />
bdevanja.<br />
Acer Gro up je zaokružila Top 5<br />
mada se suočila sa najsnažnijim padom<br />
među prvih pet kompanija.<br />
Nedostatak Intel procesora uticao je<br />
na kompaniju iako je ona i dalje jedan<br />
od najjačih igrača u segmentima<br />
igara i chromebookova. Io<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Zanimljivosti<br />
Tehnološki poduhvati<br />
Sam sun go va<br />
SpaceSelfie misija<br />
Kompanija Samsung Electronics najavila je smelu, nesvakidašnju misiju – lansiranje Galaxy S10<br />
5G pa met nog te le fo na u stra tos fe ru, go to vo 20.000 me ta ra iz nad Ze mlji ne po vr ši ne, da ju ći ko risnicima<br />
priliku da imaju svoju fotografiju iz svemira.<br />
Gl u m i c a ,m o d e l i f i l a n t ro p K a -<br />
ra Delavinj, kao zvanično lice<br />
„SpaceSelfie” misije koju<br />
su pokrenuli Samsung i kompanija iz<br />
oblasti vazduhoplovstva – Flightline<br />
Films, najavila je ovu nesvakidašnju<br />
kampanju na svom Instagram profilu.<br />
Neočekivani gost – Samsung astronaut<br />
je Kari doneo Galaxy S10 5G, kojim<br />
će popularna glumica uslikati prvi<br />
„svemirski” selfi na svetu.<br />
„Oduvek sam bila oduševljena<br />
mogućnošću putovanja u kosmos i<br />
jedva čekam da predvodim ovu misiju<br />
i postanem prva osoba koja će<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
poslati svoj selfi van planete Zemlje.<br />
Već planiram na koji način ću napraviti<br />
ovu epohalnu fotografiju i radujem<br />
se da vidim kako će moji fanovi<br />
odgovoriti na ovaj izazov", rekla<br />
je Delavinj.<br />
Tokom 50 godina svog postojanja,<br />
Samsung je kontinuirano predstavljao<br />
najsavremenije tehnološke<br />
inovacije. Zahvaljujući novom Galaxy<br />
S10 5G pametnom telefonu, koji<br />
će biti poslat na samu ivicu Zemljine<br />
atmosfere u helijumskom balonu<br />
pod snažnim pritiskom, kompanija je<br />
ponovo dokalazala da je u stanju da<br />
kreira proizvode koji čine nemoguće<br />
mogućim.<br />
„Kako bismo proslavili svoja dosadašnja<br />
dostignuća u svetu tehnologije,<br />
odlučili smo da slikanje selfija<br />
podignemo na viši nivo. Do danas su<br />
samo astronauti bili u mogućnosti<br />
da se fotografišu u kosmosu, a sada<br />
će tu priliku imati i svi naši korisnici,<br />
čak i ako fizički nisu tamo”, izjavio je<br />
Benjamin Braun, direktor marketinga<br />
za Samsung Europe.<br />
Samsung Galaxy S10 5G izuzetno<br />
je izdržljiv telefon, sposoban da<br />
odoli surovim uslovima i atmosferskom<br />
pritisku koji vlada u svemiru,<br />
bez potrebe za izolacijom i dodatnom<br />
zaštitom. Od opcije bežičnog<br />
deljenja energije, pa sve do pametne<br />
Wi-Fi konekcije i performansi unapređenih<br />
veštačkom inteligencijom,<br />
S10 5G jedan je od najpametnijih i<br />
najizdržljivijih Samsung uređaja.<br />
Zainteresovani korisnici moći će<br />
da učestvuju u „SpaceSelfie” misiji<br />
postavljanjem svoje fotografije na<br />
sajt https://samsung-spaceselfie.<br />
com/rs/sr/. Nasumično odabrane fotografije<br />
biće prikazane na Galaxy<br />
S10 5G ekranu i uslikane sa jedinstvenim<br />
pogledom na našu planetu<br />
u pozadini. Fotografija će potom<br />
biti poslata nazad na Zemlju i spre-<br />
mna za deljenje na društvenim mrežama.<br />
Io<br />
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong><br />
Generalni pokrovitelj Servisa
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj <strong>196</strong>
XX<br />
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106