Senzacija 2019

ŠKOLSKA GODINA 2018.-2019. 

SENZACI 

SENZACIJ JA A 

SENZACIJA 

SENZACIJA 

BROJ 22 

TEMA BROJA: 

EKOLOGIJA 

MATURANTI GENERACIJA 2018.- 2019. 

Intervju: KPA "Vodomar" 

Prva Noć muzeja u Srednjoj školi Duga Resa 

aktivnosti • događanja • literarni kutak

Impresum 

SENZACIJA 

list učenika Srednje škole Duga Resa 

Jozefinska ulica 27, 47250 Duga Resa 

www.ss-duga-resa.skole.hr 

Instagram: ss_duga_resa 

Facebook: Srednja škola Duga Resa 

YouTube: Medijski tehničar SSDR 

Novinari u ovom broju: Vanesa Novosel, Dora 

Žganjer, Ena Trupković, Paula Mlinar 

GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Ana Vine, prof., 

učenici 4. b razreda smjera grafički dizajner 

LEKTURA: Petra Grba, prof. 

ILUSTRACIJA NA NASLOVNICI: Josipa Čađavčan, 

2.b 

Sadržaj 

Fotografija Mateja Dorića kojom je 

osvojio prvo mjesto na ovogodišnjoj 

državnoj Domijadi 

Intervju: KPA "Vodomar" .................................... 2 

Obilježeni događaji ........................................... 5 

FOTOGRAFIJE: Nikolina Pavlačić, prof., Ana Vine, 

prof., Tanja Škrak, prof., Sunčana Simichen, prof. 

Matej Dorić, Mario Petrunić, Gabriel Rastovac, 

Matija Požar, Boris Lukšić, Dora Žganjer 

NAKLADA: 150 primjeraka 

TISAK: Tiskara Galović, 

Bana Josipa Jelačića 28A, 47250 Duga Resa 

Aktivnosti i uspjesi učenika u školskoj godini 

2018./2019. ............................. 

Maturanti generacija 2018.-2019....................... 10 

Noć muzeja u Srednjoj školi Duga Resa ............. 16 

Literarni kutak .................................................. 18 

Eko kviz ............................................................ 19 

Srednjoškolci kuhaju ......................................... 20 

6 

1

kpa "vodomar" - intervju 

Tekst i fotografije: Dora Žganjer 

(učenica završnog razreda smjera medijski tehičar 

napravila je ovaj intervju i snimila fotografije u sklopu 

svog završnog rada u školskoj godini 2017./2018.) 

Kada je klub osnovan? Koja je procedura za otvaranje? Od 

kuda ideja? 

Nikica: Da bi se klub osnovao treba imati najmanje tri čovjeka, 

a da to funkcionira. Za samog osnivača ne znam. 

Edo: Ideja je došla u specijalnoj postrojbi 137 brigade (zvali 

su se Strijele). Otišli su na ronilačku obuku 1992. u Loru u Splitu. 

Nakonpoloženog tečaja te nakon samog rata odlučili su stvoriti 

klub. 

Nikica: Radno predsjedništvo je najveće zakonodavno tijelo 

u klubu(Ervin Ajhold, Ivan Tomac, Miroslav Brozović, Zdravko 

Papa). Prvi predsjednik - Nikola Biličić. 

Tko može sudjelovati/učlaniti se? 

Edo: Može se učlaniti svaka punoljetna osoba i maloljetna, ali 

kao "pridruženi član". Maloljetna osoba pomaže radu kluba, ali 

nije ronilac. Redovni član je ronilac. Nemamo praksu učlanjivati 

ronioce maloljetnike jer to za sobom povlači neke druge zakonske 

odgovornosti. 

Što je okidač pokretanja kluba? 

Po sjećanju mogu reći da je sve bilo iz volje i želje za ronjenjem. 

Znači ti dečki koji su to osnovali probali su to i vidjeli da im 

se to sviđa, nije bilo nikakvog kluba u gradu te su odlučili stvoriti 

jedan, a pomogli su im ljudi koji se nisu susreli s ronjenjem. Od 

opreme imali su masku, dihalicu te peraje. 

Uloga kluba? 

Nikica: klub ima najveću ulogu u zaštiti i spašavanju. Svrstavamo 

se usportske klubove, ali nemamo neke sportske djelatnosti 

niti imamo ikakve sportska natjecanja gdje bismo se mogli eksponirati. 

Više smo usredotočeni na ekologiju, prvenstveno na 

održavanje čistoće rijeke Mrežnice te organizirano vađenje smeća 

koje nikako ne bi trebalo biti u rijeci. Najkorisniji smo i nezamjenjivi 

u te dvije uloge jer nema ni jedne udruge, niti profesionalne 

niti neprofesionalne, koje bi nas mogle zamijeniti u nekim situacijama 

koje mi odrađujemo. 

Koliko ima klubova u RH? 

Ronilaštvo je u RH razvijeno i klubova ima puno. S obzirom da 

dolazimo iz malog grada dobro kotiramo na toj ronilačkoj 'sceni'. 

Dosta smo cijenjeni u ronilačkim klubovima, za razliku od nekih 

drugih sportova gdje dajemo svoj aganžman i 100% od sebe, što 

drugi ljudi prepoznaju. 

2

Gdje pronalazite sredstva za klub? 

Nikica: Klub čini određen broj članova. Svaki član mora podmiriti 

svoju članarinu bio on ronilac ili pridruženi član. Dio naših 

sredstava ide od članarina, a dio se financiramo od različitih 

projekata na koje se apliciramo u domeni svog djelovanja gdje 

možemo bit konkurenti. I to u zadnjih nekoliko godina uspješno 

odrađujemo. Novce od odrađenog projekta moramo usmjereno 

potrošiti (odobreni projekt). Određena sredstva dobivamo kroz 

gospodarske radove. Sav dobiveni novac ide direktno u korist kluba, 

nema zarada/plaća roniocima/članovima koji su to odrađivali. 

Sve se bazira na dobrovoljnom radu. 

Imate li strah od neuspjeha? 

Edo: Kada idete na bilo kakvu intervenciju jednostavno ideš. 

Znaš da to moraš odraditi. 

Romano: Akcije se upoznaju na obali. Kod zadnje poplave 

(okolica Siska), stavljali smo ceradu na suprotnu stranu od toka 

vode i improvizirali smo jer od mutne vode i hladnoće jednostavno 

drugačije nismo mogli. Na licu mjesta moramo djelovati i smisliti 

samo kako bismo pomogli i obavili posao. 

Koliko je trajalo navikavanje na ronjenje? 

Edo: Ja sam već kao klinac imao masku i dihalicu tako da mi 

ronjenje nije bilo strano, a kada sam krenuo na ronjenje s bocama, 

bilo mi je čudno, strano. Mogu reći po svom iskustvu da svaki 

ronilac nakon nekih 50-ak samostalnih urona u raznim situacijama 

može reći da je slobodan i da ne osjeća nikakav strah, da ga 

ne hvata panika, da ne gleda oko sebe, da mu nisu širom otvorene 

oči i da ne strepi stalno da će ga netko gurnuti i skinuti masku. To 

uđe u rutinu. 

Marin: (ha-ha) Ja sam nakon deset urona bio slobodan. 

Romano: Ja sam imao dobrog učitelja i kad je ekipa dobra sve 

je lakše i jednostavnije. 

Edo: Ronjenje nije za svakoga. Ljudi dolaze na tečajeve jer 

su vidjeli na TV-u i činilo im se zanimljivim, ali ako u glavi nisi 

spreman onda s takvim ronjenjem ugrožavaš ostale jer se roni u 

skupinama (namanje dva ronioca), a panika je najgora stvar koja 

se može dogoditi pod vodom. Nikica je jedini instruktor u klubu. 

Nikica: Većina članova završila je tečaj kod mene i svakog 

znam u dušu. Kada sam kretao, pomislio sam: „Koji ti to vrag treba 

u životu?“. To su bila prva sjećanja na ronjenje, sve te steže, ulazi 

ti voda u nos, maska ti smeta, imaš 10 kg olova oko struka, boca s 

kisikom 20kg. Sve je to divno i krasno kad gledaš na TV-u ribice i 

plavetnilo, ali kad uđeš u vodu šlagira te jer te instruktor ronjenja 

gnjavi pod vodom i tada više nisi siguran želiš li to ili ne. Poanta 

je da budeš uporan i nastaviš istraživati, uvijek nađeš nešto što 

te vodi i što te vuče. Imao sam sreće da sam u tom trenutku imao 

kolege koji su uz mene imali volje istraživati i svakodnevno roniti. 

Na početku je bilo teško, klub je bio mali, nismo imali opremu, 

molili smo starije da nam pune boce, mučili smo se. Bilo je 15-ak 

aktivnih članova (u to vrijeme). Sad smo stasali u klub koji ima 

glavu i rep, 60-ak ronioca. 

Tu su instruktori, voditelji ronjenja, imamo svoje servisere, 

svoja vozila, svoja plovila, svoje velike prostorije namjenski 

napravljenje po standardima i sad je to puno lakše. Puno polažemo 

na obuku. Prvo sve odrađujemo na bazenu, zatim u otvorenim 

vodama, pa u moru te u rijeci. 

Vaša povezannost s HGSS-om? 

Edo: Dečki su punopravni članovi HGSS-a (Nikica i Romano). 

Romano: Ronjenje za HGSS je specifično. Obično idemo po 

ljudsko tijelo ili rješavati neku prepreku. Svi moramo biti dobri 

u tom djelu ako mislimo pomagati te dobro poznavati druge da 

bismo mogli što bolje funkcionirati. Ako ne vjeruješ nekome na 

obali, sigurno nećeš ni zaroniti s njim u veliku brzinu toka rijeke, 

u mutnu vodu, hladnu vodu. Bitna stvar za reći je da bi lanac 

funkcionirao,a HGSS je lanac po pitanju ronjenja, nisu toliko bitni 

ronioci nego je bitna kompletna logistika (čamci, auti, ljudi koji 

dobro voze terenske automobile, ljudi koji će nas dovesti na lokaciju, 

ljudi koji dobro voze čamce u lošim uvijetima na rijeci, na 

kraju krajeva, i ljudi koji kuhaju) jer takve akcije znaju trajati po 

nekoliko dana. HGSS funkcionira na način da smo svi volonteri, svi 

mislimo jednako, svima je u cilju pomoći, novci su nam u cijeloj 

priči nebitni. Vrlo je jednostavno - ako nekome želiš pomoći, pomoći 

ćeš mu, ako ne, nećeš. 

Nikica: ponekad je netko od nas spriječen doći, ali zato u RH 

postoji 1500 HGSS-ovaca koji će uskočiti i pomoći umjesto nas. 

Od 1500 članova, 700 ih je spasitelja. Obuka za spasitelja traje tri 

godine i nije lako doći do same značke. Obuka je teška - u planini, 

vodi, šumi, ljeti, zimi ne pita te se za umor. Nužni ronilački tim 

ništa ne znači bez dobre logistike. 

Osobno teške situacije koje ste prošli? 

Edo: Najtraumatičnije mi je bilo kada sam išao zaroniti u bunar 

u vodovodu. To mi je bio uron koji nikad neću zaboraviti. Tako 

specifična situacija i lokacija da ideš na glavu u neku cijev. Vidljivost 

je bila nula, hladno je i ti moraš na dnu napipati nešto što je 

zapelo na usisnoj korpi. Sve je bilo zapunjeno lišćem. Imao sam 

lampu koja mi ništa nije značila jer je sve oko mene bilo crno. Bio 

sam toliko pod stresom da ni ne znam što sam napravio, ali sam 

napravio. 

3

Izvukao sam se van nakon petnaest minuta. Ne znam kolika je 

temperatura bila, ali nakon toga su pumpe proradile. Ni dan danas 

ne znam kako. To mi je bilo jedno od najgadnijih iskustava. 

Romano: Meni je bilo najgore kada je u Glini sletio auto. Bio 

je snijeg, temperatura 0 stupnjeva, padala je susnježica. Voda je 

rasla, a crveni auto bio je u potoku dubine 3,7 m. To je za nekakav 

potok puno. Taj se auto nije vidio, bilo je nepristupačno i teško za 

doći do auta. Trajalo je dosta dugo dok smo našli auto. Smrznuli 

smo se. Auto smo izvlačili 45 minuta. 

Nikica: Kada smo prije godinu dana bili na raftingu te nam se 

jedna dobra kolegica umalo utopila. Voda je bila visoka i uzburkana, 

bio je 2. mjesec i brzaci su bili puno jači, nego inače. Na ulijevanju 

Mrežnice u Koranu nas troje se izvrnulo iz čamca. Imao sam 

sreću da sam uspio isplivati. Čamac sa ostalo dvoje ljudi ostao je 

zarobljen u slapu. Kako voda brzo nosi, brzo sam uspio izaći na 

obalu. Gledam sam prema čamcu i vidio prijatelja da pluta. Skočio 

sam, isčupao sam ga van. Bio je dobro, ali nije imao snage. U tom 

trenutku vidjeli smo da i kolegica pluta, ali loše, na suprotnu 

stranu okrenuta licem u vodu. Dogodilo se se da u tom momentu 

nisam mogao nikako ući u vodu od grana koje su plutale te sam 

trčao uz obalu kako bih ušao na prikladnom mjestu u vodu te sam 

skočio i izvukao ju van. Okrenuo sam je, nije davala nikakve znakove 

života i u tom trenutku je i treći prijatelj doplutao do nas. Nas 

dvojca smo ju vukli van, započeo sam oživljavanje dok je drugi prijatelj 

još u vodi zvao 112. Hitna je stigla brzo, no nismo prestajali s 

oživljavanjem. S dolaskom hitne mi smo ju uspjeli oživjeti. Nisam 

mogao vjerovati da nakon 10 minuta s plućima pune vode čovjek 

može oživjeti. Završila je u bolnici, ali se izvukla. Uz sve to još smo 

prolazili kroz policijske izvještaje, razna ispitivanja novinara što 

iscrpljuje. Kroz neku povijest susretao sam se sa puno utopljenika 

i s puno teških situacija kod kojih odradiš sve hrabro jer se radi 

o ljudima koji ti nisu bliski, ali je grozno kad se to dogodi nekom 

tvom bliskom i nekome koga jako dobro poznaješ. 

Kada vas je počela zanimati priroda na taj ekstreman nacin? 

Edo: S time se rodiš ili ne rodiš. Još kao mali svašta sam probao 

uz protivljenje roditelja, ali sve što sam probao to sam i uspio 

i tako mi je čitav život. Uvijek imam pozitivno gledište prema svemu. 

I uvijek razmišljam da nešto mogu napraviti, ali ako ne mogu 

maknut ću se jer ne želim odmoći. 

Nikica: To ti je ono – od deset ljudi u čamcu kada se čamac 

prevrne, osam ljudi gleda, jedan se utapa, a jedan pomaže. Razlika 

između ljudi, tj. čovjeka je u tome da će neki skočiti u pomoć bez 

razmišljanja, a neki tek kad vide da netko pomaže, dok će neki u 

svemu tome stajati i ne pomaknuti se. 

Marin: Ja sam doživio. Auto je bio na boku u jarku, dečko je 

stajao vani s mobitelom i nije znao kako nazvati policiju, a policija 

50 m niže. 

Romano: Tek shvatiš kada dođe čovjek do tebe, stisne ti ruku, 

kaže ti hvala i to stvarno vidiš u njegovim očima, onda stvarno 

shvatiš da si poseban. 

Koja je najčudnija stvar koju ste izvukli 

Edo: Na Bosiljevcu, zatvorenu staklenku od krastavaca i unutra 

oguljeno kuhano jaje 

Romano: Meni je bilo najčudnije kada su nas nazvali da tražimo 

zubalo od jednog čovjeka. 

Marin: Kupaće gaće s 1250 kn u džepu. 

Nikica: Dva poker aparata, puni novaca u Brigu i sef, ali prazan. 

Edo: Vadimo auto iz vode, nitko nije nastradao i trebali smo 

auto zakačiti te izvući van iz vode. Ušao sam u auto, prozori su bili 

otvoreni, gledao sam, a ono 200 kn, osušili smo novce i podijelili. 

Marin: Nas osmero ide roniti kod Puškarića i izronili smo devet 

zatvorenih piva. 

Edo: Obično ispod slapova kad je sezona raftinga pronalaze se 

mobiteli, oprema, boce. Tada nastupa 'berba'. 

Pozitivna sjećanja kojih ćete se sjećati sa smješkom 

Edo: Ovdje ti nema negativne energije ni negativnih iskustava, 

sve ide na pozitivu, povjerenje i tako se ovdje funkcionira. 

Romano: Prvenstveno klub djeluje kao velika složna obitelj, 

tako funkcionira i HGSS. 

Nikica: Drago mi je da sam upoznao svoje istomišljnike i entuzijaste 

kao što smo i mi sami koje nikad ne bi upoznao da nema 

druženja sa bliskim klubovima, što sa kontinenta, što sa mora i 

čudne likove kao što smo sami da si na prvu klikemo. I jedna stvar 

koja mi još dan danas nije jasna u svim tim druženjima, a znalo 

je biti po 150 do 200 ronioca - nitko se nikada nije posvađao, 

porjećkao ili potukao. Uvijek neka vesela atmosfera, zezancija, 

razmjena iskustava i tako funkcioniramo. Stvar koja me fascinirala 

kada sam ušao u HGSS je da platiš kaznu ako čovjeku od 60 

godina kažeš Vi jer smo svi na ti. 

Kako ste dolazili do opreme u početku? 

Edo: Nismo imali ništa, tj. mali dio vojne opreme i neki su imali 

privatna odijela koja se ne mogu tako nazvati. Prvi moj uron je 

bio sa gumenim odijelom i najlon vrećicama na nogama, a na to 

vojne radne čizme. Igrom slučaja '96 smo dobili zaslugom prvog 

predsjednika, deset kompleta ronilačke opreme, regulator, prsluk 

i boce. U to vrijeme smo u to gledali kao u suho zlato. Čudili smo 

se. Puno opreme je privatno u samom klubu koju koristiš za svoje 

potrebe, a imamo negdje 20-ak kompleta. 

Koliko košta oprema za jednog čovjeka? 

Edo: Do 15000 kn i to je srednja niža klasa opreme. Sama 

oprema traje 10-ak godina. 

Koliko košta održavanje? 

Edo: Boce se moraju atestirati, , regulator nema atest, ali ga 

servisiraš zbog svoje sigurnosti. Regulator traje ili dvije godine ili 

200 urona. Servis košta od 700-1000 kn. S vremenom svaki ronilac 

želi imati svoju vlastitu opremu. 

Nikica: Da bi se ljudima/novim članovima izašlo u susret donijeli 

smo odluku da dvije god mogu koristiti opremu iz kluba. Ljudima 

se daje vremena da u te dvije godine nabave svoju opremu. 

Marin: Imamo grupu na Facebooku i znamo kada je čiji rođendan 

te ne kupujemo klasične poklone nego skupimo nešto novaca 

i kupimo dio opreme koja mu treba kao poklon. Za vrijeme tečaja 

ronjenja čovjek si plaća samo tečaj, ne i opremu. To mu posudi 

klub, a tek kada se učlani u klub koristi opremu za soji nisu članovi 

kluba cijena je 100 kn. 

Nikica Spudić, Romano Mužak i Marin Božičević 

Rizo u veljači ove godine postali su dobitnici nagrade 

Ponos Hrvatske. 

U ožujku prošle godine ova tri ronioca HGSS Stanice 

Karlovac (ujedno i članovi KPA Vodomar) u gotovo 

nemogućim uvjetima, vrlo niske temperature vode od 

6 ° C i nikakve vidljivosti te više od 2 sata provedenih 

u vodi u kojoj prijeti pothlađivanje uspješno su izvršili 

sanaciju kritične lokacije na nasipu rijeke Une i spriječili 

daljnje urušavanje između mjesta Uštice i Tanac. 

Ponos Hrvatske priznanje je ljudima koji su svojim 

djelima pokazali iznimnu ljudskost, inspirirali druge ili 

učinili nešto zbog čega su primjer drugima, bilo da je 

riječ o spašavanju života, velikoj dobroti ili nevjerojatnoj 

hrabrosti. 

4

obilježili smo... 

...EUROPSKI DAN 

SPORTA 

...6 . ROĐENDAN KAMPANJE 

"ČITAJ MI" 

...DAN RUŽIČASTIH 

MAJICA 

...DAN SJEĆANJA 

NA ŽRTVU VUKOVARA 

Srednja škola Duga Resa prigodnom je izložbom obilježila 

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara postavljanjem izložbe u školskoj 

galeriji, izradom prigodnih plakata i paljenjem svijeća u spomen 

za vukovarske žrtve. 

Povodom Europskog dana sporta prof. Tanja Škrak i ove godine 

organizirala je (sada već tradicionalni) pješački pohod na 

Vinicu. Ove godine za učenike je na Vinici organiziran i (vrlo uspješan) 

turnir u povlačenju užeta. 

Učenici 1. c razreda smjera Puškar sa profesoricom hrvatskog 

jezika Majom Sokač sunčano proljetno jutro iskoristili su za interpretativno 

čitanje trubadurske poezije na lokaciji amfiteatra u 

Dugoj Resi i na taj način obilježili šesti rođendan kampanje "Čitaj 

mi!" 

Za Dan ruzicastih majica učenici, ali i slučajni prolaznici mogli 

su donijeti svoj odjevni predmet i odnijeti unikatan i prigodan 

"print iznenađenja" te na taj način dati i simboličnu podršku borbi 

protiv vršnjačkoga nasilja. Prigodnu aplikaciju za majicu osmislila 

je učenica smjera grafički dizajner Marija Palajsa, a motiv 

se tijekom cijelog prijepodneva otiskivao u hodniku škole tehnikom 

sitotiska. 

Dan kravate obilježili smo crtanjem motiva kravate dugoreškim 

pločnicima. Učenici su se dobro zabavili, a vjerujemo 

i prolaznici jer sivi pločnici nakratko su postali šareno i veselo 

platno za oslikavanje. 

...DAN KRAVATE

Fotografija naseg ucenika Mateja Dorića osvojila je 

prvo mjesto na državnoj Domijadi održanoj u Rovinju. 

Matej je učenik 3. razreda smjera medijski tehničar, fotografija 

mu je hobi, a u pripremama za natjecanje pomogle 

su mu Vesna Fudurić, odgajateljica te profesorica 

Nikolina Pavlačić. 

ŠKOLSKA 

DOGAĐANJA 

& 

USPJESI 

UČENIKA 

Naša učenica Josipa Čađavčan i njena mentorica prof. Simichen 

sudjelovale su ove godine na državnom natjecanju u Rijeci 

"Natjecanje-izložba učenika osnovnih i srednjih škola iz područja 

vizualnih umjetnosti i dizajna LIK 2019." 

Josipa je pozvana na državnu razinu natjecanja zahvaljujući 

radu pod nazivom "Šareno iznenađenje u Mrežnici" u kojem 

je tema ekologije realizirana vrlo originalno, otiskivanjem pomoću 

smeća pronađenog u blizini rijeke Mrežnice. Natjecanje 

je održano u Školi za primjenjenu umjetnost u Rijeci, a izložba 

radova je postavljena u Galeriji Juraj Klović. 

Vratile su se sa 4. mjestom i puno novih ideja! 

Dana 29.3.2019. godine održana je svečana podjela nagrada 

i priznanja nagrađenim učenicima na 5. Međunarodnom 

natječaju "Slavini mladi akvarelisti" u OŠ Slava Raškaj u 

Ozlju. Tema ovogodišnjega natječaja je bio "Životinjski svijet". 

Sudjelovalo je 113 učenika. S njima je radilo 27 mentora, 

što je ukupno 139 sudionika. Stručno povjerenstvo nagradilo 

je i pohvalilo ukupno 29 učeničkih akvarela. 

Učenica naše škole (Srednja škola Duga Resa) Inja 

Nenadić osvojila je 2.mjesto u kategoriji srednjih škola, dok 

su učenice Tena Naglić, Helena Kućan i Josipa Čađavčan 

dobile posebna priznanja/pohvale za svoj rad. Učenice je 

mentorirao prof. Alfred Krupa. 

Tijekom proljetnih 

praznika, a povodom Noći 

knjige u Gradskoj knjižnci 

"Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu 

predstavljen je i novi 

Vodič po knjižnici. 

Vodič je nastao u 

suradnji s našom školom, 

a grafičko rješenje Vodiča 

potpisuje maturant smjera 

grafički dizajner Josip Poljak 

pod mentorstvom prof. 

Ane Vine. 

Među odabranim radovima za izložbu grafika "21th IN- 

TERNATIONAL BIENNIAL OF CHILDREN AND ZOUN PEOPLE 

GRAPHIC ART" odabran je i rad našeg učenika Mihaela Pirie, 

smjer grafički dizajner, mentorice Sunčane Simichen. 

Na izložbi je sudjelovalo preko 35 zemalja iz cijeloga svijeta 

tako da je ovo velik uspjeh za našeg Mihaela. 

6

U ŠKOLSKOJ 

GODINI 

2018.-2019. 

Naša učenica LEA NOVKOVIĆ je kao članica hrvatske 

reprezentacije nastupila na Svjetskom školskom atletskom prvenstvu 

održanom krajem svibnja na stadionu Atletskog sportskog 

kluba Split. 

Organizatori natjecanja bili su Svjetska školska federacija 

(ISF) i Hrvatski školski sportski savez. 

Svjetsko školsko atletsko prvenstvo okupilo je preko 900 sudionika 

iz 32 zemlje svijeta, što je bio izniman događaj za Hrvatsku 

kao domaćina ovog prvenstva. Na natjecanju je sudjelovalo 98 

ekipa iz 32 zemlje svijeta sa 5 kontinenata. 

Hrvatsku su predstavljale 4 ekipe odnosno 24 učenika: školska 

ekipa mladića ( gimnazija Vladimir Nazor Split), školska ekipa 

djevojaka (I. gimnazija Osijek) te selekcijske ekipe djevojaka 

i mladića. 

Selekcijska ekipa djevojaka, gdje je nastupala i naša Lea, na 

kraju je zauzela odlično 6. mjesto! 

Naše djevojke Marta Vukelić, Ana Stepinac, 

Lana Stepinac i Lana Skolan i ove godine 

napravile su vrhunski rezultat te obranile u 

konkurenciji 24 ženske ekipe naslov državnih 

prvakinja u stolnom tenisu! 

Na državnog natjecanju učenika strukovnih škola - 

WorldSkills Croatia 2019. uspješno su sudjelovali i naš 

učenik smjera medijski tehničar Gabriel Rastovac i njegova 

mentorica prof. Pavlačić i to u vrlo teškoj kategoriji Multimedije 

gdje je zadatak bio izrada TV priloga o samom 

natjecanju. 

Naša ženska atletska ekipa (Lea Novković 1.a, 

Leona Joha 4.a, Dora Kralj 4.a, Dorotea Špehar 4.a, 

Gabriela Grčić 4.a, Marta Vukelić 3.a, Lana Stepinac 

1.a, Lana Skolan 1.a i Lucija Polović 3.a) ove je godine 

postigla izniman uspjeh. 

Na županijskom natjecanju srednjih i osnovnih 

škola u atletici učenice Srednje škole Duga Resa 

osigurale su odlazak na državno natjecanje koje se 

održavalo u Splitu krajem svibnja 2019. godine.! 

7

Preventivno-edukativne plakate u sklopu projekta „Prometna preventiva u srednjoj školi“ već treću godinu izrađuju učenici 

naše škole obrazovnog usmjerenja grafički dizajner pod mentorstvom prof. Vanje Car. Ove godine zadane teme bile su alkohol 

i motociklisti u prometu. U sklopu projekta sudjelovao je 21 učenik i ukupno je izrađeno 14 plakata na obje teme. Odličnih 

rješenja bilo je više i komisija za odabir nije imala lak posao, ali na kraju su odabrani radovi učenica Vanese Novosel i Michaele 

Kladušan. 

U gradskom kazalištu Zorin dom 

početkom školske godine izloženi su 

radovi učenika Srednje škole Duga Resa 

smjera grafički dizajner 4. b razreda. 

Plakati na temu kazališnih predstava 

"Orašar" i "Karlstadt Kunst Cabaret" 

izvedeni su u grafičkoj tehnici 

monotipiji na predmetu Grafičke tehnike, 

a pod mentorstvom prof. Simichen. 

Sudjelovali su sljedeći učenici: 

Paula Cvetetić, Robert Fanjak, Antonio 

Jakšić, Magdalena Kapučija, Michaela 

Kladušan, Filip Lešćan, Luka Mance, Romano 

Matasić, Vanesa Novosel, Mihael 

Piria, Josip Poljak i Helena Župčić. 

Na županijsku razinu "Natjecanja-izložbe učenika LIK 2019." prošli su i radovi učenika 

mentorice rof. Martine Šnajdar. Učenici naše škole koji su sudjelovali na županijskom 

natjecanju su: Petra Krivačić, 3. a te Nika Škrtić, 1.a razred (opća gimnazija) te Sara Djema 

i Antonio Krstić, učenikci 1. razreda smjera medijski tehničar. Među radovima srednjih 

škola Karlovačke županije istaknuo se rad Petre Krivačić koji je osvojio 2. mjesto. Na izložbi 

je učenica primila pohvalnicu, a njezin rad je bio među tri predložena za državno 

natjecanje. 

Naš maturant Fran Poje osvojio 

je prvo mjesto na županijskom 

natjecanju iz engleskog jezika! Pod 

mentorstvom profesorice Marije Vidović 

ponovio je sjajan rezultat kojeg 

je postigao i prošle godine! 

Naša škola bila je domaćin i 

Županijskog natjecanja iz biologije. 

Jako dobar uspjeh postigle su 

učenice Lana Skolan i Lana Pavlić, 

a najbolje plasirana je Sara Grgurić, 

učenica 1.A razreda koja 

se plasirala na visoko 2. mjesto u 

konkurenciji. Menotrica učenicama 

bila je prof. Nataša Muža. 

Učenici 3. razreda smjera medijski 

tehičar Matej Dorić, Gabriel Rastovac 

i Mario Petrunić također su boravili u 

Splitu za vrijeme Svjetskog školskog 

atletskog prvenstva. Tamo su bili u 

ulozi medijskih pratitelja događaja, snimatelja 

i montažera i odradili odličan 

posao. 

Vrijedni učenici koordinirani profesoricama 

Beljan i Simichen posijanu, izraslu i 

krasno aranžiranu pšenicu u predbožićno 

vrijeme prodavali su u školi i ispred škole, 

a sav prihod bio je namijenjen humanitarnom 

projektu "Škole za Afriku" koji se provodi 

u našoj školi. 

8

Naši učenici 3. razreda smjera 

medijski tehničar posjetili su FUSE 

filmski festival i prisustvovali natjecateljskim 

projekcijama igrano - 

eksperimentalnog filma. 

izvanučionička nastava 

Ove školske godine naši učenici 3.a, 4.a i 4.b razreda su u sklopu izvanučioničke 

nastave posjetili Kuću Europe i Hrvatski Sabor. 

Naše gimnazijalke i gimnazijalci, učenici 1. i 2. razreda 

uveličali su Državni skup učitelja glazbene kulture 

i nastavnika glazbene umjetnosti, održan u toplicama 

Sveti Martin na Muri. Plesove su uvježbali pod mentorstvom 

profesorice Ane Mikić. 

Učenici koji pohađaju dodatnu 

nastavu iz povijesti zajedno s profesoricom 

Anom Livojević posjetili 

su Hrvatski povijesni muzej i Hrvatsku 

akademiju znanosti i umjetnosti. 

U muzeju su posjetili izložbu-1918. 

prijelomna godina u Hrvatskoj 

u sklopu koje je bila i radionica, 

a u HAZU-u su pogledali 

Baščansku ploču. 

"Osvojili" smo i Klek! Fakultativni 

izlet u sklopu projekta "Vježbaonica" 

kojeg vodi naša profesorica 

TZK Tanja Škrak pokazao se kao 

pun pogodak! 

Obvezne stručne eksurzije ove godine obuhvatile su dva putovanja. U prvom polugodištu u Rijeci smo obišli 

Art kino gdje smo gledali film "Loving Vincent", Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja, Akademiju primijenjenih 

umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Muzej djetinjstva, PEEK&POKE muzej informatike te Astronomski centar. U 

drugom polugodištu destinacija je bila Zagreb gdje su grafički dizajneri obišli Muzej suvremenih umjetnosti i izložbe 

Futurizam, dinamizam i boja te izložbu Putivanje kroz slijepo iskustvo (Josef i Anni Albers), a medijski tehničari 

su organizirano obišli Hrvatsku radioteleviziju.

4. A 

OPĆA GIMNAZIJA 

MATURANTI GENERACIJA 2018. - 2019. 

Šimun Ivšić 

Frano Mihailović 

LOVRO SKOLAN 

FILIP MARETIĆ 

Najdraži predmet/knjiga: Kemija 

Najljepša uspomena na srednju 

školu: ništa 

Ključ uspjeha (citat, poslovica): - 

Najdraži predmet/knjiga: Mein 

Kampf 


školu: pikado u Korzu, klađara 

Ključ uspjeha (citat, poslovica): 

Uvik jedan par. 

Najdraži predmet/knjiga: SRO / 

Pink Floyd: Kad svinje polete 

Najljepša uspomena na 

srednju školu: slobodan sat / 

Esperto 


Idem se načesat i doma spat! 

Najdraži predmet/knjiga: TZK / 

Mein kampf 


školu: pikado, Korzo, maturalac 


KARLO VLADIĆ 

Fran POJE 

DOMAGOJ KRIVAČIĆ 

LUKA DUJAM 

Najdraži predmet/knjiga: TZK / 

Mein kampf 


školu: pikado, Korzo, Supersport 


Iman svoj đir 

Najdraži predmet/knjiga: 

geografija / Mein kampf 


školu: satovi geografije 


Bolje nešto od nečega nego 

ništa od ničega 

Najdraži predmet/knjiga: hrvatski 

jezik / Stranac 


školu: prijatelji 


„U dobru se ne uzvisi, u zlu se 

ne ponizi.“ 


geografija 


školu: satovi geografije 


Iman svoj đir 

DINO PETRAK 

VEDRAN MUHVIĆ 

JOSIPA BARIĆ 

GABRIJELA GRČIĆ 

Najdraži predmet/knjiga: Biologija 

/ Albert Camus: Stranac 


školu: Ma samo za******ija 


Dobra večer, dobro večer opet 

pijan sam ko sjekira. 

10 

Najdraži predmet/knjiga: Povijest, 

Likovna umjetnost 


školu: prijatelji koje sam upoznao 


Dobra organizacije je pola 

obavljenog posla; Uporan rad 

sve pobjeđuje 


geografija / Tajni dnevnik Adriana 

Molea 


školu: maturalno putovanje 


Ne živi se jednom, jednom se 

umire. Živi se svaki dan. 


Geografija / Harry Potter 




Per aspera ad astra


ENNI MARTINA 

FUDURIĆ 

LEONA JOHA 

HANA MOGUŠ 

DOROTEA BROZOVIĆ 


psihologija / H. Hesse: Noćni 

leptir 


školu: prof. Stepinac i pečena 

piletina 


Lažu kada kažu da nećeš stić` 

naučit` noć prije. 


geografija / Posljednji ples 

leptira 


školu: Izjave nekih profesorica 


Onda je sve dobro kad je 

dobro! 


geografija / Djevojka s bisernom 

naušnicom 


školu: maturalac 


Napon je napon, znate! 


Geografija 


školu: prijatelji 


Teži da budeš sretan! 

DORA KRALJ 

HELENA BENIĆ 

ANA KUTLE 

DOROTEA ŠPEHAR 

Najdraži predmet/knjiga: latinski 

/ The 100 


školu: prof. Stepinac i pečena 

piletina 


Dobar spavanac 

Najdraži predmet/knjiga: kemija 

/ Tiho, tiho anđele 




Najdraži predmet/knjiga: psihologija 

/ Igre gladi 

Najljepša uspomena na 

srednju školu: mala kravetina 


ADRIANA ŽELJKA 

PERUŠIĆ 

Najdraži predmet/knjiga: matematika 

/ Tiho, tiho anđele 


školu: maturalac, zbijanje šala 

u razredu, satovi kemije 


Dođoh, vidjeh, poludih! 

PAULA MLINAR 


geografija / Emile Durkheim: 

Samoubojstvo 




„Bez računa se ne računa“. 

TENA TRBUŠIĆ 


hrvatski jezik i psihologija / 

„Stranac“ 




Ma kakva gimnazija, zdravlje je 

najbitnije! 

4. b 

GRAFIČKI DIZAJNER 

TIN KATIĆ 

Najdraži predmet/knjiga: tjelesni 


školu: produžna 


cave canem 

DOMINIK 

POPOVAČKI 

Najdraži predmet: Kemija 

Najdraža knjiga: Kiklop 

Najljepše sjećanje na srednju 

školu: Krđani 

Citat: Nikad nemoj odustati 

RAZREDNICA: 

TANJA ŠKRAK 

MIHAEL PIRIA 

NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: 

Grafički dizajn 


školu: Maturalac 


Tko hoće nešto učiniti naći 

će način, tko neće naći će 

opravdanje 

FILIP LEŠĆAN 


Računalstvo 


školu: Nema ga 


Bježite odavde 

HANA LAĐEVIĆ DORIAN 

RADOČAJ 


Veliki odmor 


školu: Maturalac i Galerija 


Slaba vajda komšija, spala su ti 

vrata, tebi ne pomaže ni seksi 

salata. 


Povijest likovne umjetnosti 


školu: Galerija (R.I.P 2017) 


Pijača je vrag. 

MATEA BOBAN MAGDALENA 

BELJAN 

Najdraži predmet/knjiga: crtanje 

i slikanje 


školu: Jah Koko’s & Kenny’s 

Island 


Zapalim još jednu pa idemo.. 

Najdraži predmet/knjiga :Crtanje/ 

slikanje 


školu:Maturalac 

Ključ uspjeha (citat, poslovica):Volim 

žene,kafiće i piće 

12


BARBARA 

TRBUŠČIĆ 

TONI JAKARA 

LEONARDO 

GRGINČIĆ 

LUKA MANCE 


Đavolja simfonija / povijest 

likovne umjetnosti 


školu: Galerija/ maturalac 


Svijet vrti se ko bjeblejd 


Povijest 


školu: odlazak doma 


Povijest se ponavlja, prvi put 

kao tragedija(osnovna škola), 

drugi put kao sprdnja(srednja 

škola). 


TZK 


školu: Završetak 


Trebao sam više spavati, manje 

bih trošio u mileru 


TZK 


školu: Maturalac, Fuca 


Puno je krvi, suza i znoja 

između snova i uspjeha. 

VANESA NOVOSEL 

HELENA ŽUPČIĆ 

JOSIP POLJAK 

PAULA CVETETIĆ 


Povijest likovne umjetnosti, 

After-Anna Todd 


školu: Maturalac i Galerija 


Idem s Domijem kod Vrbanjića, 

ako istrenira sovu(bijeli). 


Grafičke tehnike/Lovac u žitu 



Ključ uspjeha (citat, poslovica):“You 

are not a human 

being in this universe. You 

are the universe in a human 

being.“ 


Povijest/Horus rising 


školu: Ma cijela srednja 

općenito :) 


Sumnja je prvi korak do 

neuspjeha 


Grafičke tehnike 


školu: nezaboravna prijateljstva 

i pojedini profesori od kojih se 

može mnogo naučiti o životu 


Ljubav (Pivkan) ti je najjača 

čarolija od svih 

VALENTINO 

ŽUNAC ROMANO 


Engleski 




Nije škola kafana da u nju 

idem svakog dana 

MATASIĆ MICHAELA 

KLADUŠAN MAGDALENA 

KAPUČIJA 


Crtanje i slikanje/ Vlažne zone 


školu: „izgubio sam mjesečnu“ 

i tiki 


Mogu da me povrede, ali ne i 

da me povrede 


Psihologija 


školu: Moja klupa – moj ponos 


Hajde da se volimo 


Kemija/Balade Petrice Kerempuha 


školu: Sedmosatna kava u 

Papasu 


Prvi padež tko, šta 

13


ANTONIO JAKŠIĆ 

Najdraži predmet/knjiga: Crtanje 

und slikanje 


školu: Galerije 

Citat (ključ uspjeha): it´s better 

to walk alone, then with the 

crowd going in the wrong 

direction 

3. C 

PUŠKAR 

DOMINIK JURČIĆ 

Najdraži predmet/knjiga: Crtanje 

und slikanje 


školu: Jah Koko’s & Kenny’s 

Island 

Ključ uspjea (citat, poslovica): 

Samo da uživaš… 

ROBERT FANJAK 

Najdraži predmet/ knjiga: 

Grafičke tehnike 




Birtija je čuda tu. 

RAZREDNICA: 

vanja car 

TOMISLAV 

JELENAC 

LUKAS BILIĆ 

MARTIN 

STOJKOVIĆ 

LEONARDO 

REBROVIĆ 

Najdraži predmet: Naoružanje i 

održavanje naoružanja. 


školu: pokojni razrednik. 

Ključ uspjeha: poštovanje. 

Najdraži predmet: Računalstvo. 


školu: sjedenje na radijatoru. 

Ključ uspjeha: još ga nisam 

otkrio. 

Sjećanje: Leo, moj prijatelj. 

Najdraži predmet: TZK 


školu: prvi dan škole. 

Ključ upjeha: red, rad i disciplina. 

Najdraži predmet: Naoružanje. 


školu: lijepe djevojke. 

Ključ uspjeha: ljubav. 

DANIJEL 

BLANUŠA 



školu: roleta. 

Ključ uspjeha: 12.7X99 mm. 

BRUNO PAUKOVIĆ 



školu: roleta. 

Ključ uspjeha: 9x19 parabellum. 

MARTIN 

STANKOVIĆ 

Najdraži predmet: Matematika. 


školu: sjećanje na Engleski 

jezik. 

Ključ uspjeha: biti uporan. 

MARIO JUKIĆ 

Najdraži predmet: Engleski 

jezik. 


školu: kraj škole. 

Ključ uspjeha: ne nositi knjige 

u školu. 

14


GABRIJEL PROŠIĆ 

MATIJA BOKULIĆ 

SEBASTIJAN SEKULA 

DANIJEL ŽGELA 

Najdraži predmet: svi predmeti 

profesora Vidovića. 

Sjećanje: satovi Etike u 1. 

razredu. 

Ključ uspjeha: sve je lako kad 

se hoće. 

Najdraži predmet: Tehničko 

crtanje. 

Sjećanje: lovačke priče profesora 

Vidovića. 

Ključ uspjeha: ići redovito na 

praksu. 

Najdraži predmet: Tehničko 

crtanje. 

Sjećanje: svaki školski sat je 

bio poseban. 

Ključ uspjeha: biti uporan i ne 

odustajati. 

Najdraži predmet: Hrvatski 

jezik. 

Ključ uspjeha: lijepe žene. 

MARKO MIHALIĆ 


Sjećanje: prvi dan škole. 

Ključ uspjeha: dati sve od sebe. 

ANTONIO KUBAT 

Najdraži predmet: TZK. 

Sjećanje: sjećanje na razrednicu. 

Ključ uspjeha: novac, skupi 

auti, žene. 

RAZREDNICA: 

MAGDALENA 

DVORABIĆ 

I ove godine naša škola 

predstavila se na Sajmu 

škola na karlovačkoj 

promenadi! Imali smo vrlo 

kreativnu ponudu na štandu, 

a prilikom predstavljanja 

malo smo i zapjevali! 

IN MEMORIAM - ROBERT ERDELJAC 

Ove školske godine morali smo se, na žalost, 

oprostiti i od dragog nam kolege. Dana 1. studenog 

2018. godine iznenada nas je napustio kolega i prijatelj 

Robert Erdeljac. 

Veliki je to gubitak za našu školu i učenike, osobito 

za 3.c razred obrazovnog usmjerenja puškar kojima je 

kolega Erdeljac bio ne samo predmetni profesor, nego 

i razrednik. 

Robert Erdeljac bio je inženjer strojarstva i profesor 

politehnike. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva 

i brodogradnje, a profesorski studij završio je na 

Filozofskom fakultetu u Rijeci. U Srednjoj školi Duga 

Resa predavao je strojarske predmete, a bio je i voditelj 

praktične nastave za zanimanje puškar. 

Posljednji ispraćaj prof. Roberta Erdeljca održan je 3. 

studenoga u Karlovcu na Katoličkom groblju Dubovac. 

15

16 

NOĆ MUZEJA U SREDNJOJ ŠKOLI DUGA RESA

(zvuci s gramofona, filmovi, radionice, izložba koja vraća u 

osamdesete, instalacije pa čak i utrka na Pony biciklu) 

Po prvi puta organiziran je program povodom Noći muzeja 

u Srednjoj školi Duga Resa. Bila je sasvim suprotna većini 

ostalih: posjetitelji su u našoj školi izložbu razgledali uz glazbu 

s gramofona, gledali filmove na starom projektoru te se čak i 

natjecali u najsporijoj vožnji legendarnog Pony bicikla! 

U suradnji s udrugom KA-MATRIX postavljena je instalacija 

koja se sastojala od televizora koji su miješali signale iz kamere 

koje je snimala posjetitelje i prethodno snimljenih video zapisa. 

U školskoj galeriji postavljena je izložba Povratak u 

budućnost kroz holograme prošlosti" koja je prikazivala život 

osamdesetih godina prošloga stoljeća kroz glazbu, slobodno 

vrijeme (igračke, igre) i sport. 

U kinu su uz kokice prikazivani filmovi koje su snimili učenici, 

a posjetitelji su u retro igraonici na računalima iz osamdesetih 

godina prošloga stoljeća igrali igrice te se okušali u pisanju 

pomoću starog pisaćeg stroja. 

Oni dobre ravnoteže i čvrstih živaca okušali su se u utrci 

najsporijeg vozača legendarnog bicikla Pony. 

U nekoliko kabineta održavale su se radionice holograma, 

glitch arta i stop animacije. 

Za sjećanje na ovu noć posjetitelji su mogli dobiti na poklon 

originalan tisak na majici, torbi ili papiru. Motive su tjednima 

ranije kreirali učenici smjera grafički dizajner. Isti učenici tehnikom 

sitotiska izradili su unikatne plakate za ovaj događaj pod 

sloganom "Budućnost je mrak". 

Preko tri stotine posjetitelja prošlo je tijekom večeri našom 

školom, a dobar dio njih sudjelovao je i u nekim dijelovima programa 

te radionicama. 

Dojmovi su bili odlični te se nadamo kako ćemo i iduće godine 

organizirati program povodom Noći muzeja i ne iznevjeriti 

očekivanja koja više nisu malena. 

IZDVOJENO IZ KNJIGE DOJMOVA: 

"Lijepo se sjetiti starih vremena i djeci pokazati igračke 

iz našeg djetinjstva.! 

"Vremenski stroj! Bravo cure!" 

"Odličan vremeplov u prošlost!" 

"I ne'ko veli da u Dugoj Resi nema ništa!? Malo, ali 

slatko i bar se nešto pokrenulo. Bravo!" 

"Poučno i interesantno. Svaka čast svima koji su sudjelovali 

u osmišljavanju i realizaciji ove ideje." 

"Lijepo je ponovno vidjeti igračke i predmete iz djetinjstva. 

Šteta što ih nema više. Hvala na trudu!" 

"Ideja jako dobra, podsjetnik na stare stvari i podsjećanje 

na protekle godine. Pohvala za sve! Hvala od srca 

za lijepo provedeno vrijeme." 

"Pet prijatelja na polici! Queen na gramofonu! Neprocjenjivo! 

Bravo!" 

"Odlična ideja! Informativno i zanimljuvo. Potpuno vas 

podržavam i volio bih vidjeti još puno ovakvih događanja. 

Bravo, samo naprijed!" 

"Vrlo lijepo osmišljeno i odlično posloženo putovanje u 

prošlost kroz hodnik škole." 

17

LITERARNI KUTAK 

LJUBAV 

Ima netko tko mi zadaje muke, 

zamišljam šetnje držeć' ga za ruke. 

Tužna sam i sretna kad ga vidim ja 

što li osjeća? 

Svakog dana i baš svake noći, 

moja patnja će mi u misli doći. 

Ne mogu mu reći, nemam pravu riječ, 

suze kreću već. 

Pitam se zašto ga toliko volim, 

što li ima čemu ja ne odolim. 

Možda kosa, možda osmijeh, grijeh nije to, 

srce je ludo. 

U očima imaš sjaj, gdje mu je kraj, 

sve što zborim istina je dobro znaj. 

Kad mi kažeš ime, drhtaj me prođe, 

zbunjenost dođe. 

Ljubav je zemljovid duše. Moj zemljovid. 

Ljubav je plemenit, najljepši i najbolniji osjećaj na svijetu 

prisutan među svim generacijama. Ljubav je širok pojam. 

Možemo voljeti svoju djecu, roditelje, braću, sestre, 

prijatelje, partnera ili Boga. Ne znamo kako do nje dolazi 

niti koji je razlog. Jesu li to nečije oči, osmijeh, karakter ili 

trenutak? 

Možemo biti sigurni da je to nešto što nas vodi ili bi trebalo 

voditi kroz cijeli život. To je naš zemljovid, naša karta, 

naš put. Osobe kojima ljubav nije prvi izbor ili koje ne biraju 

srce, nego razum, nesretne su cijelog života. Život nas odvede 

na različite puteve. 

Ponekad je ponos prioritet ljudima, ponekad posao, 

nekada preseljenje ili različite životne situacije. Nema 

spokojnijeg i sretnijeg osjećaja kada život provedemo s 

nekim koga volimo i tko voli nas. Tužno je što su takve stvari 

sve rjeđe i što ljudi gube vjeru u ljubav. Ljudi bi se trebali 

više truditi pokazivati osjećaje i boriti se za voljenu osobu. 

Trebali bi se voditi tim predivnim osjećajem u srcu, u 

duši i ,,leptirićima“ u trbuhu te svakog dana zahvaliti Bogu. 

Smatram ako se ne uspijemo ostvariti u tom pogledu ne 

možemo u potpunosti biti sretni u životu. Osobno mislim 

da je nekada teško prijeći preko vlastitih životnih uvjerenja, 

ponosa i ciljeva zbog neke osobe, ali možda je to nekada 

stvarno bitnije. 

Paula Mlinar, 4.a 

Teško je kontrolirati govor moj, 

na licu i nikome nađe se znaj. 

Na tebi ničeg lošeg nema. Zašto? 

Pomislim tašto. 

Rad Tene Naglić na temu ekologije za "LIK 2019." 

I tako iz dana u dan ide sve, 

moje muke, patnje, snovi i nade. 

Sve mi je teže, ne znam što ću. 

Kad će ona doć'? 

Onda jednog dana rekao si mi: 

„Ena, mi moramo razgovarati.“ 

Tada nisam znala što bih mislila, 

kakva je sudba? 

Tada si sve osjećaje priznao, 

koliko me voliš tad si rekao. 

Pomisliti nisam mogla ni u snu, 

takvu istinu. 

Suze su same krenule niz lice, 

te riječi zacijeliše moje suze. 

Tad sam znala da je to ljubav bila, 

najveća sila. 

Ljubav laka nije, to sam shvatila, 

novim se iskustvima obogatila. 

Svima želim sreću u ljubavima, 

pozdravi svima. 

Ena Trupković, 2.a 

18

EKO KVIZ 

1.ŠTO JE EKOLOGIJA? 

a) Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim 

organizmima, njihov utjecaj na okoliš i utjecaj tog okoliša na njih. 

b) Ekologija je znanost koja proučava planetu Zemlju. 

c) Ekologija je uklanjanje i recikliranje otpada. 

2.ŠTO JE OZONSKA RUPA? 

a) Ozonska rupa je rupa nepoznatog podrijetla. 

b) Ozonska rupa je nebesko tijelo. 

c) Ozonska rupa je pojava smanjivanja ozonskog sloja u 

atmosferi. 

3.ZBOG ČEGA NASTAJU OZONSKE RUPE? 

a) Ozonske rupe nastaju zbog čovjekovog utjecaja na okolinu i 

korištenja plinova u industriji. 

b) Ozonske rupe nastaju uslijed potresa. 

c)Ozonske rupe nastaju uslijed klimatskih promjena. 

4.ŠTO JE EFEKT STAKLENIKA? 

a) Efekt staklenika je zagrijavanje klime uslijed nakupljanja 

ugljikovog dioksida u atmosferi 

b) Efekt staklenika je dobar rezultat uzgoja bilja u 

staklenicima. 

c) Efekt staklenika je prolazak sunčevih zraka kroz 

staklo. 

5.KOJE SU SKUPINE PTICA NAJUGROŽENIJE U HRVATSKOJ? 

a) Najugroženije su ptice selice. 

b) Najugroženije su ptice močvarice. 

c) Najugroženije su ptice stanarice. 

6.NEKE OD ZAŠTIĆENIH BILJNIH VRSTA U HRVATSKOJ SU: 

a) Lavanda, jorgovan, divlji kesten. 

b) Runolist, planinski bor, velebitska degenija. 

c) Hrast lužnjak, šafran, potočnica. 

7.ŠTO JE RECIKLIRANJE? 

a) Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo 

ponovno korištenje. 

b) Recikliranje je vožnja bicikla unatrag. 

c) Recikliranje je prikupljanje i odvoz smeća. 

12.KAKO MOŽEMO ZNATI JE LI PROIZVOD UISTINU 

EKOLOŠKI? 

a) Svaki ekološki proizvod mora obavezno imati jasno istaknut 

eko znak. 

b) Proizvod je ekološki ako nam tako kaže osoba koja ga 

prodaje. 

c) Svaki ekološki proizvod mora biti zelene boje. 

13.KOJEG DATUMA OBILJEŽAVAMO DAN PLANETE ZEMLJE? 

a) 20. travnja 

b) 21. travnja 

c) 22. travnja 

ODGOVORI: A, C, B, A, A, B, A, C, A, B, C, B, C 

Prosvjedi srednjoškolaca za klimu 

diljem Europe obilježeni i u našoj školi 

Prosvjedi školaraca protiv klimatskih promjena, koje je 

prošle godine pokrenula 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg, 

masovno se šire cijelom srednjom i zapadnom Europom. 

Greta Thunberg švedska je aktivistica koja ima samo 15 godina, 

a njezin govor na klimatskoj konferenciji UN-a COP24 ostao 

je zabilježen kao jedan od najjačih govora o klimi uopće. 

Petnaestogodišnjakinja je govorom posramila svjetske 

vođe: „Kažete da volite svoju djecu, a kradete im budućnost.“ 

Iz škole 'pobjeglo' više od 10 tisuća učenika: Ne odustaju 

dok ne dobiju što žele. Brojni su političari kritizirali štrajkove, 

no najnoviji podaci pokazuju kako, unatoč tome, broj prosvjednika 

i javnih akcija za klimu neprestano raste. U Hrvatskoj nije 

se održao još nijedan protest. Mlade Hrvatice i Hrvati, ali i oni 

stariji, još se stignu priključiti velikom dijelu Europljana, jer je 

vrhunac prosvjeda zakazan za 15. ožujka, kad će se održati 

globalna akcija School Strikes 4 Climate Action. 

Što je tiče naše škole, učenici su povodom ovoga nosili zelene 

majice, no štrajkali su samo pojedinci, nadamo se da će se 

i više učenika pridružiti ovom pokretu u budućnosti i da će Hrvatski 

srednjoškolci slijediti primjer ostalih Europskih zemalja. 

Vanesa Novosel, 4.b 

8.KOLIKO JE VREMENA POTREBNO PLASTIČNOJ VREĆICI DA 

SE RAZGRADI? 

a) 10 godina. 

b) 50 godina. 

c) 500 godina. 

9.KOLIKO JE VREMENA POTREBNO STAKLU DA SE RAZGRADI? 

a) 200 godina. 

b) 500 godina. 

c) Staklo se nikad neće razgraditi. 

10.KOLIKO SE PUTA MOGU RECIKLIRATI METAL (LIMENKE, 

KONZERVE) I STAKLO? 

a) 100 puta. 

b) Mogu se beskonačno reciklirati. 

c) 4 puta. 

11.KADA ZA PROIZVOD KAŽEMO DA JE EKOLOŠKI? 

a) Kako bi proizvod nosio naziv ekološki, prilikom njegove 

proizvodnje ne smiju biti korišteni sintetski pesticidi, ionizirajuće 

zračenje i genetski modificirani organizmi (GMO). 

b) Ekološki proizvodi su oni koje prije upotrebe dobro 

operemo. 

c) Ekološki proizvodi su oni koje kupujemo na tržnici. 

19

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

20 24

21

Senzacija 2019

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?