Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
1. MEDIJSKA POLITIKA I NJEZINA IMPLEMENTACIJA<br />
1.1 RAZVOJ MEDIJSKE POLITIKE<br />
Razvoj medijske politike u Hrvatskoj označavaju najmanje dvije faze, pri čemu<br />
godinu 2000. vidimo kao važnu prekretnicu u suvremenoj povijesti zemlje.<br />
Prvu fazu 1990-ih karakteriziraju mediji pod kontrolom države i nerazvijena<br />
zakonska regulativa. Druga faza počinje 2000., nakon smrti predsjednika Franje<br />
Tuđmana i promjene vlasti, kada je na poziciju došla koalicija „lijevog“ 4 centra<br />
sa socijaldemokratima kao vodećom strankom. U toj se fazi medijska zakonska<br />
regulativa značajno počela razvijati prema modelu tržišnog pluralizma,<br />
dominantnom u Europi. Kad je 2003. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)<br />
ponovno osvojila vlast na parlamentarnim izborima, postojala je bojazan da će<br />
novoizabrana desna vlada omesti proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.<br />
No, čak i na iznenađenje HDZ-ovog biračkog tijela, politička elita s Ivom<br />
Sanaderom (sad na sudu zbog korupcije) kao predsjednikom Vlade podržala je<br />
proces pristupanja EU. Tako se i medijska regulativa nastavila razvijati u istom<br />
smjeru bez obzira na promjene u vlasti: strategije medijske politike i HDZ-a i<br />
koalicije „lijevog“ centra bile su slične i uglavnom definirane u skladu s europskim<br />
propisima. Čitav se proces ubrzao kad je zemlja dobila status kandidata<br />
2004. godine, koji je i formalno dovršen 2011.<br />
Zahvaljujući činjenici da je HDZ bio na vlasti od 2003. do 2011. – kad je<br />
Kukuriku koalicija „lijevog“ centra došla na vlast – većina zakona koji se tiču<br />
medija donesena je u vrijeme njegove vladavine. Tri su osobito važna za medijsko<br />
polje: Zakon o medijima (2004.), Zakon o elektroničkim medijima (2009.)<br />
i Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (2010.), koji regulira poziciju javnog elektroničkog<br />
servisa. Također su važni Zakon o audiovizualnim djelatnostima<br />
(2007.), Zakon o Hini (2001.) i Zakon o elektroničkim komunikacijama (2008.),<br />
te brojni drugi zakoni koji posredno utječu na medijsko polje. Iz navedenog<br />
je jasno da su zakoni koji uređuju medijski krajolik brojni, a česte promjene i<br />
amandmani praćenje tog područja čine kompleksnim.<br />
U Hrvatskoj nikad do sada nije donesena eksplicitna medijska strategija.<br />
Umjesto toga, politike koje se tiču medija „uvezene“ su kao dio procesa 5 pristupanja<br />
EU. No, Nina Obuljen Koržinek, 6 bivša državna tajnica za medije u<br />
Ministarstvu kulture za vladavine HDZ-a, smatra da je postojala implicitna<br />
strategija te da su sve odluke bile dio širokog participativnog procesa, pozitivan<br />
trend koji je zaustavljen promjenom vlasti (2011.). Njezinim riječima:<br />
58 ZNAČAJ MEDIJSKOG INTEGRITETA