Značaj medijskog integriteta
ISTRAŽIVANJE O INTEGRITETU MEDIJA - HRVATSKA dr. sc. Helena Popović UVOD Hrvatska je neovisnost stekla prije više od dva desetljeća. Transformacija je bila duboka i u relativno kratkom vremenu donijela sustavne promjene, prelazeći iz socijalističkog sistema za Jugoslavije, preko autoritarnog desno orijentiranog režima u devedesetima do liberalnog sustava od 2000. godine. Tranzicija je simbolično završila članstvom u EU 2013. godine i činilo se da taj put podrazumijeva generalno poboljšanje društvenih institucija i općenito višu „kvalitetu života“. No, može se tvrditi i suprotno, barem kada je riječ o medijskom sustavu u Hrvatskoj. Spomenuta teza bit će podrobnije objašnjena u nastavku teksta. Poglavlje se temelji na primarnim i sekundarnim podacima: primarni podaci dobiveni su provedbom fokus grupa sastavljenih od novinara raspoređenih prema tipu medija u kojem rade 1 i četiri intervjua s relevantnim osobama u medijskom polju. 2 Peti intervju planirali smo s glavnim ravnateljem Hrvatske radiotelevizije (HRT), no on nije bio dostupan. 3 Sekundarni podaci uključili su službenu statistiku, izvještaje koji su pisani u institucijama relevantnima za pitanja medija, akademska istraživanja, izvještaje agencija za istraživanje tržišta, članke istraživačkih novinara itd. Budući da su neke vrste podataka nedostupne, bilo je potrebno koristiti alternativne izvore i procjene, što je otežalo uvid u predmet istraživanja. Neke poteškoće izazivali su fragmentarnost ili nedostatak podataka, pristup informacijama koje bi bile korisne za istraživanje katkad nije bio omogućen (i u javnim i u privatnim institucijama), a čak i kad je pristup bio odobren, metodologija skupljanja podataka pojedinih institucija pokazala se često nedostatnom. Premda je uložen znatan napor da izvještaj bude što iscrpniji, nije bilo moguće uključiti sve medije i sve slučajeve koji zaslužuju pozornost. Odabir je učinjen u skladu s kontekstom i vremenom pisanja izvještaja u kojem su se neki problemi više istaknuli, dok su drugi, možda jednako važni, ostali marginalizirani. Istraživanje o vjerodostojnosti medija – Hrvatska 57
- Page 1: ZNAČAJ MEDIJSKOG INTEGRITETA VRAĆ
- Page 4 and 5: ZNAČAJ MEDIJSKOG INTEGRITETA Vrać
- Page 7: SADRŽAJ 7 PREDGOVOR 11 REGIONA
- Page 10 and 11: ismo ukazali na vezu između dvaju
- Page 13 and 14: REGIONALNI PREGLED Sandra B. Hrvati
- Page 15 and 16: 1. REFORMA MEDIJA MORA BITI GLOBALN
- Page 17 and 18: i odgovornosti za javnost mora prev
- Page 19 and 20: proizvoda (ne-poduzeća?) čini se
- Page 21 and 22: Available at: http://www.theguardia
- Page 23 and 24: Političarima - u vladi i parlament
- Page 25 and 26: Nove medijske kuće pokrenute su na
- Page 27: Urednici su imenovani bez obzira na
- Page 31 and 32: Teško je tu (do 2000) govoriti o n
- Page 33 and 34: oglasa na HRT-u. Ta je odluka dones
- Page 35 and 36: pomoćnica ministra u Ministarstvu
- Page 37: hr/uploads/documents/o_nama/strucni
- Page 40 and 41: POLITIKA POLITIČKE STRANKE U VLADI
- Page 42 and 43: DE IURE PRAVILA DA / NE / DJELOMIČ
- Page 44 and 45: REGIONALNI PREGLED DE IURE - PRAVIL
- Page 47 and 48: AUTORICE HELENA POPOVIĆ doktoriral
ISTRAŽIVANJE O INTEGRITETU MEDIJA<br />
- HRVATSKA<br />
dr. sc. Helena Popović<br />
UVOD<br />
Hrvatska je neovisnost stekla prije više od dva desetljeća. Transformacija je bila<br />
duboka i u relativno kratkom vremenu donijela sustavne promjene, prelazeći iz<br />
socijalističkog sistema za Jugoslavije, preko autoritarnog desno orijentiranog<br />
režima u devedesetima do liberalnog sustava od 2000. godine. Tranzicija je<br />
simbolično završila članstvom u EU 2013. godine i činilo se da taj put podrazumijeva<br />
generalno poboljšanje društvenih institucija i općenito višu „kvalitetu<br />
života“. No, može se tvrditi i suprotno, barem kada je riječ o medijskom sustavu<br />
u Hrvatskoj. Spomenuta teza bit će podrobnije objašnjena u nastavku teksta.<br />
Poglavlje se temelji na primarnim i sekundarnim podacima: primarni podaci<br />
dobiveni su provedbom fokus grupa sastavljenih od novinara raspoređenih<br />
prema tipu medija u kojem rade 1 i četiri intervjua s relevantnim osobama u<br />
medijskom polju. 2 Peti intervju planirali smo s glavnim ravnateljem Hrvatske<br />
radiotelevizije (HRT), no on nije bio dostupan. 3 Sekundarni podaci uključili<br />
su službenu statistiku, izvještaje koji su pisani u institucijama relevantnima<br />
za pitanja medija, akademska istraživanja, izvještaje agencija za istraživanje<br />
tržišta, članke istraživačkih novinara itd. Budući da su neke vrste podataka<br />
nedostupne, bilo je potrebno koristiti alternativne izvore i procjene, što je otežalo<br />
uvid u predmet istraživanja. Neke poteškoće izazivali su fragmentarnost ili<br />
nedostatak podataka, pristup informacijama koje bi bile korisne za istraživanje<br />
katkad nije bio omogućen (i u javnim i u privatnim institucijama), a čak i kad<br />
je pristup bio odobren, metodologija skupljanja podataka pojedinih institucija<br />
pokazala se često nedostatnom. Premda je uložen znatan napor da izvještaj<br />
bude što iscrpniji, nije bilo moguće uključiti sve medije i sve slučajeve koji<br />
zaslužuju pozornost. Odabir je učinjen u skladu s kontekstom i vremenom pisanja<br />
izvještaja u kojem su se neki problemi više istaknuli, dok su drugi, možda<br />
jednako važni, ostali marginalizirani.<br />
Istraživanje o vjerodostojnosti medija – Hrvatska 57
Change language