7. Nasipi i brane 7.1. Uvod

10 7 NASIPI I BRANE
Slika 7-5 Tipične krivulje zbijenosti prema standardnom Proctorovom pokusu
za različite vrste sitnozrnih tla; slika nacrtana za Gs = 2.65 Mg/m 3
standardnom. Korisno je napomenuti da par vrijednosti ( i ) leži na
krivulji koja približno odgovara stupnju zasićenosti od oko , a s
povećanjem vlažnosti preko optimalne krivulja zbijenosti se asimptotski
približava krivulji , ali je nikada ne dotiče (zbijanjem nije moguće
istisnuti sav zrak iz uzorka).
Očito je da povećanje energije zbijanja povećava najveću zbijenost
(suhu gustoću , dok optimalna vlažnost, pri kojoj se postiže najveća
zbijenost, pada s povećanjem energije zbijanja. Treba upozoriti da krivulje
zbijenosti ( ) leže ispod krivulje potpune zasićenosti tla vodom (
ili ). Relativni položaja krivulja zbijenosti i krivulja koje
označavaju stupanj zasićenosti ( ) ili volumenski udio zraka u uzorku ( )
potvrđuje da ovako zbijena tla nisu potpuno zasićena. U porama je prisutan
zrak što znači na se na sučelju zraka i vode javljaju kapilarni meniskusi te da
je voda u porama u režimu negativnog kapilarnog tlaka. Ovaj negativni
kapilarni tlak doprinosi čvrstoći tla, posebno kod manjih stupnjeva
zasićenosti. Kad se ovakvo tlo potopi pod vodu, kapilarni tlak će se izgubiti i
taj doprinos čvrstoći će se izgubiti.
Krivulje zbijanja ("Proctorove" krivulje) za različite vrste tla
međusobno će se razlikovati (Slika 7-5). Njihov oblik, osim što ukazuje na
optimalnu vlažnost, može upućivati i na pogodnost pojedine vrste tla za