24.06.2018 Views

Global 33

Novine po mjeri studenata

Novine po mjeri studenata

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Intervju: Tin Srbić<br />

Tek kao svjetski<br />

prvak mogu živjeti od<br />

gimnastike<br />

Str. 13<br />

IGOR SOBAN/PIXSELL<br />

Hrvatski kvalifikacijski okvir<br />

Stručni i sveučilišni<br />

diplomski studij<br />

ostaju na istoj razini<br />

Str. 3<br />

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL<br />

Broj <strong>33</strong><br />

Godina III, Siječanj 2018.<br />

NOVINE<br />

PO MJERI<br />

STUDENATA<br />

/<strong>Global</strong>Novine<br />

@<strong>Global</strong>Novine<br />

@global_novine<br />

ISSN 1849-4722<br />

Izbori za rektora<br />

Damir Bakić:<br />

Upravljati<br />

sveučilištem<br />

znači služiti, a<br />

ne vladati<br />

Europska unija<br />

Traži se<br />

identitet, ali ne<br />

u federaciji Str. 9<br />

Online-satira<br />

Bez ulaznica<br />

Str. 5<br />

Mirnine<br />

Babuške: likovi<br />

koji su zapalili<br />

internet Str. 10<br />

Švercamo<br />

se zato što<br />

možemo<br />

Str. 18<br />

Ispiti ili ispiti?<br />

Pregled sporta<br />

Očekujemo<br />

nove svjetske<br />

i europske<br />

prvake<br />

Str. 19<br />

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />

Hygge<br />

Danski recept<br />

za opuštanje<br />

Str. 23


2 Studentski život<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

impressum<br />

NOVINE STUDENATA FPZG-a<br />

Izdavač<br />

Fakultet političkih<br />

znanosti<br />

Lepušićeva 6, Zagreb<br />

Za izdavača<br />

prof. dr. sc.<br />

Lidija Kos-Stanišić<br />

Voditelj projekta<br />

doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />

Gdje je praksa? Zbog previše teorije, studenti prava strahuju da će biti nezaposlivi<br />

Studenti praksu<br />

mogu steći i<br />

volontiranjem u<br />

Pravnoj klinici<br />

Glavni urednik<br />

Igor Weidlich<br />

Zamjenica glavnog<br />

urednika<br />

Zrinka Medak<br />

Urednik – mentor<br />

Zlatko Herljević<br />

Uredništvo<br />

Studentski život:<br />

Hana Ivković<br />

Božica Kopić<br />

Dominik Janović<br />

Srednja:<br />

Željka Škreblin<br />

Društvo:<br />

Tamara Horvat<br />

Petra Vuka<br />

Svijet:<br />

Mihael Gelo<br />

Intervju, Zadnja:<br />

Zrinka Medak<br />

Novac:<br />

Mia Musulin<br />

Kultura:<br />

Terezija Bošnjaković<br />

Antonija Grbavac<br />

Lucija Ptičar<br />

Sport:<br />

Edi Džindo<br />

Tehnologija, Karijera:<br />

Marija Edita Feldi<br />

Lifestyle:<br />

Lara Perošević<br />

Fotografija:<br />

Matea Petrović<br />

Lektura<br />

Snježana Babić Višnjić<br />

Marketing<br />

Kristina Balun<br />

Promocija<br />

Dora Slivar, Nives Jekić,<br />

Nika Jelavić<br />

Društvene mreže<br />

Matea Petrović<br />

Fotoagencija<br />

Pixsell<br />

Dizajn i prijelom<br />

Atlantis<br />

Tehnička podrška<br />

Story Editor<br />

redakcijski sustav<br />

Tisak<br />

Tiskara Zagreb<br />

Radnička cesta 210,<br />

Zagreb<br />

Kontakt za čitatelje<br />

redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />

/<strong>Global</strong>Novine<br />

@<strong>Global</strong>Novine<br />

@global_novine<br />

ISSN 1849-4722<br />

IVO ČAGALJ/PIXSELL<br />

Idete na sud, je li vas strah<br />

'neiskusnih' pravnika?<br />

Prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Marko Jurić pojasnio je da praksa zapravo postoji na<br />

seminarima gdje se radi simulacija onoga što se radi u pravničkoj praksi<br />

Tekst: Ivana Turković<br />

Hana Ivković<br />

Pojedini studenti Pravnog<br />

fakulteta u Zagrebu<br />

žale se na manjak<br />

formalne prakse.<br />

Student Fran nezadovoljan<br />

je stanjem na svom fakultetu<br />

jer smatra da se njegovo školovanje<br />

temelji prije svega na<br />

teoriji i besciljnu učenju gradiva<br />

napamet. U srž problema<br />

postavlja profesore i asistente,<br />

a stanje smatra bezizlaznim.<br />

Boji se da će novopečeni pravnici,<br />

ako ne dođe do promjene<br />

u sustavu, biti nezaposleni i<br />

nezaposlivi, te teret državi.<br />

Reforma bi dobro došla<br />

"Profesori su puni čistog teorijskog<br />

znanja, pa se nerijetko<br />

dogodi da pravnici s desetljećima<br />

vlastitog iskustva ne znaju<br />

riješiti ispite koje su profesori-teoretičari<br />

sastavljali", daje<br />

primjer Fran.<br />

Sustav studija na pravu<br />

funkcionira tako da se studenti<br />

s konkretnom praksom susreću<br />

dva tjedna na petoj godini<br />

te stječu iskustvo tri godine,<br />

ali nakon dobivanja diplome.<br />

Praktični rad studentima se<br />

nudi i u sklopu nekoliko kolegija<br />

pa tako imaju prigodu<br />

posjetiti sud i vidjeti kako se<br />

teorijsko znanje primjenjuje u<br />

svakodnevici.<br />

"Na petoj godini studija studenti<br />

biraju jedan ili više iznimno<br />

korisnih oblika stjecanja<br />

praktičnih znanja i vještina:<br />

praktične vježbe, pravnu kliniku<br />

ili natjecanje u simuliranom<br />

suđenju", rekao je Marko<br />

Jurić, prodekan na Pravnom<br />

fakultetu.<br />

"U sklopu praktičnih vježbi<br />

studenti imaju prigodu raditi<br />

najmanje 15 dana u odvjetničkom<br />

uredu ili trgovačkom<br />

društvu. Fakultet ima sklopljene<br />

ugovore o suradnji koji studentima<br />

omogućavaju obavljanje<br />

prakse u više stotina ureda<br />

i društava", dodao je.<br />

Franovo mišljenje da je taj<br />

sustav manjkav i da se problem<br />

neće uskoro razriješiti<br />

dijeli i Vinka Lozica, diplomirana<br />

pravnica.<br />

"Trebalo bi napraviti potpunu<br />

reformu rada i nastave, a<br />

pravni fakultet nije baš rasadnik<br />

inovacija'', poručuje.<br />

Moot courtovi<br />

No je li zaista istina da<br />

prakse na pravnom fakultetu<br />

nema? Toni Kapelina i Erblina<br />

Morina, studenti prava na<br />

PFZG-u, dokazuju da ona postoji,<br />

ali uglavnom izvan formalne<br />

nastave. Oni su u sklo-<br />

Zbog velike količine teorije<br />

u prvi mah se čini da budući<br />

pravnici nemaju prigodu za<br />

praktično iskustvo<br />

Na Moot Courtovima studenti<br />

se natječu s kolegama<br />

s najpresižnijih sveučilišta<br />

pu svoga školovanja uspjeli<br />

pribaviti dovoljno praktičnog<br />

iskustva, i to putem konferencija<br />

ili svjetski poznatih Moot<br />

Courtova, na kojima sudionici<br />

simuliraju sudske postupke, a<br />

za koje prodekan Jurić tvrdi da<br />

su dio redovne nastave.<br />

Oboje je također aktivno kao<br />

članovi Pravne klinike, projekta<br />

Pravnog fakulteta putem<br />

kojeg studenti pružaju pravnu<br />

pomoć ljudima koji si je drukčije<br />

ne bi mogli priuštiti. Time<br />

ne pridonose samo široj zajednici<br />

nego stječu i neprocjenjivo<br />

iskustvo koje će ih poslije<br />

istaknuti od konkurencije na<br />

tržištu rada.<br />

"Tako na pravim životnim situacijama<br />

primjenjujemo stečeno<br />

znanje'', dodaje Toni.<br />

"Tijekom studija pronašla<br />

sam mnogo načina za primjenu<br />

teoretskog znanja. Sudjelovala<br />

sam na jednom od mnogih<br />

Moot Court natjecanja te<br />

pohađala razne seminare na<br />

kojima sam stekla praktične<br />

vještine'', potvrđuje Erblina.<br />

Što se prakse na redovnoj<br />

nastavi tiče, prodekan Jurić<br />

pojasnio je da se ona obavlja<br />

na seminarima te vježbama<br />

u petom, šestom, sedmom i<br />

osmom semestru studija. Na<br />

brojnim seminarima studenti<br />

stječu vještine istraživanja,<br />

pisanja i javnog prezentiranja,<br />

koje su u praksi nužne. Nadalje,<br />

na vježbama sudjeluju<br />

stručnjaci iz prakse, među kojima<br />

su i suci Vrhovnog suda,<br />

ugledni odvjetnici i javni bilježnici.<br />

Prednost starijima<br />

"Oni ne drže samo predavanja<br />

nego sa studentima analiziraju<br />

konkretne predmete i<br />

vježbaju pisanje podnesaka",<br />

dodaje. Prodekan Jurić također<br />

ističe važnost Pravne<br />

klinike, kao i Moot Courtova,<br />

gdje se studenti Pravnog fakulteta<br />

Sveučilišta u Zagrebu<br />

ravnopravno takmiče s kolegama<br />

s najprestižnijih svjetskih<br />

sveučilišta. Ističe da su simulacije<br />

suđenja izvrsna prigoda<br />

za upoznavanje stručnjaka iz<br />

prakse i mogućnost dobivanja<br />

zaposlenja već tijekom studija.<br />

Prodekan Jurić priznaje da<br />

u pravnoj klinici i simuliranim<br />

suđenjima uglavnom sudjeluju<br />

studenti viših godina, ali to<br />

smatra opravdanim u svjetlu<br />

činjenice što navedeni oblici<br />

nastave zahtijevaju određeno<br />

pravno predznanje, koje se<br />

stječe na redovitim predmetima<br />

tijekom studija. "Mogu se<br />

prijaviti studenti svih godina,<br />

ali logično je da će bolji uspjeh<br />

ostvariti oni s više pravnog<br />

iskustva", rekao je.


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Studentski život 3<br />

HKO Zakonska regulativa o kojoj ovisi sudbina desetaka tisuća studenata<br />

Stručni i sveučilišni<br />

diplomski studij ostaju<br />

na istoj razini<br />

Zakon o HKO-u oslanja se na Europski kvalifikacijski okvir i omogućava povezivanje<br />

kvalifikacijskih razina u Hrvatskoj s ostatkom Europske Unije, ističe Vlatko Cvrtila<br />

Tekst: Ivor Kruljac<br />

Stručni i sveučilišni studiji<br />

ostaju na istoj razini.<br />

Nakon provedene javne<br />

rasprave, Vlada je ovaj<br />

mjesec prihvatila prijedlog izmjena<br />

i dopuna Zakona o Hrvatskom<br />

kvalifikacijskom okviru (HKO),<br />

koji je poslan u Sabor na izglasavanje.<br />

Podsjetimo, Damir Boras,<br />

rektor Sveučilišta u Zagrebu, zatražio<br />

je od Ustavnog suda 2016.<br />

ocjenu ustavnosti uz argument<br />

da studenti stručnih diplomskih<br />

studija mogu upisivati poslijediplomske<br />

sveučilišne studije jer u<br />

tom zakonu ne postoje zapreke.<br />

Konačno rješenje pitanja<br />

sedme razine HKO-a<br />

Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća<br />

veleučilišta i visokih škola i<br />

dekan Veleučilišta VERN, kaže<br />

da je ta tvrdnja bila netočna jer<br />

"Zakon o znanstvenoj djelatnosti<br />

i visokom obrazovanju izričito<br />

navodi da to nije moguće", spominjući<br />

članak 73. tog zakona u<br />

kojem piše da se poslijediplomski<br />

sveučilišni studiji mogu upisati<br />

nakon završenog diplomskog<br />

sveučilišnog studija. Ustavni sud<br />

je uvažio dio argumenata i zatražio<br />

od mjerodavnog Ministarstva<br />

znanosti i obrazovanja bolje rješavanje<br />

tog pitanja.<br />

"Nakon rasprave, radna skupina<br />

Ministarstva znanosti i obrazovanja<br />

predložila je izmjene i<br />

dopune Zakona o HKO-u kojim<br />

bi se na sedmoj razini napravile<br />

izmjene tako da na 7.1. budu diplomski<br />

sveučilišni i diplomski<br />

stručni, a na 7.2. poslijediplomski<br />

specijalistički sveučilišni studiji",<br />

objasnio je Cvrtila promjene<br />

u Zakonu prihvaćene u javnoj<br />

raspravi.<br />

U tim se izmjenama također<br />

objašnjava razlika između stručnih<br />

i sveučilišnih studija i tko<br />

može upisivati sveučilišne specijalističke<br />

i doktorske studije.<br />

Studenti koji su diplomirali<br />

na sveučilišnim studijima mogu<br />

upisivati poslijediplomske studije<br />

bez ograničenja, u skladu s<br />

uvjetima Sveučilišta, dok to nije<br />

moguće za studente diplomskih<br />

stručnih studija.<br />

Cvrtila također objašnjava da<br />

se Zakon o HKO-u oslanja na<br />

Europski kvalifikacijski okvir i<br />

omogućava povezivanje kvalifikacijskih<br />

razina u Hrvatskoj s<br />

ostatkom Europske unije.<br />

"Za studente u Hrvatskoj kvalifikacijski<br />

okvir, među ostalim,<br />

znači mogućnost priznavanja diploma<br />

u zemlji i inozemstvu na<br />

razini na kojoj su stečene u Hrvatskoj",<br />

objašnjava Cvrtila.<br />

Nedovoljno poznavanje<br />

zakona<br />

Sudeći prema društvenim<br />

mrežama, reakcije<br />

su različite, od onih koji<br />

Veleučilište VERN jedan je<br />

od studija koji profitira<br />

od izmjene<br />

Zakona<br />

Za titulu<br />

stručnog<br />

specijalista<br />

potrebno je<br />

300 ECTS<br />

bodova -<br />

jednako kao<br />

i za titulu<br />

sveučilišnog<br />

magistra<br />

podupiru binarnost obrazovanja<br />

do onih koji tvrde da na stručnim<br />

studijima studenti kupuju diplome.<br />

Dora Miketek, predsjednica<br />

Vijeća studenata veleučilišta i<br />

visokih škola RH, smatra da bi<br />

javnost bila manje podijeljena<br />

kada bi bila bolje upoznata sa Zakonom<br />

o HKO-u.<br />

"Nažalost, javnost nije upućena<br />

u točan sadržaj i ulogu HKO-a<br />

djelomično zbog kompleksnosti<br />

razumijevanja tog alata, a djelomično<br />

zbog interesa manjinskih<br />

skupina akademske zajednice",<br />

tvrdi Miketek. Odbacuje "kupnju<br />

diploma" kao stereotip na<br />

neosnovanim pretpostavkama i<br />

osuđuje korupciju na svakoj vrsti<br />

učilišta.<br />

"Za titulu stručnog specijalista<br />

potrebno je 300<br />

ECTS bodova - jednako<br />

kao i za titulu<br />

sveučilišnog magistra",<br />

objašnjava Miketek<br />

zašto su sveučilišni<br />

i stručni studiji<br />

na istoj razini.<br />

TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL<br />

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL<br />

students of UniZG<br />

Ime: Alen Kasumović Dob: 27 Studij: ALU<br />

Ne trebaju ti ruke, pa ni noge,<br />

da bi bio sjajan slikar!<br />

Granice su tamo gdje ih sami postavimo. Da<br />

zaista možemo postati što god želimo, dokazuje<br />

student Akademije likovnih umjetnosti u<br />

Zagrebu Alen Kasumović. Oduvijek je slikao i<br />

istraživao, a u tome ga nije spriječio invaliditet<br />

zbog kojeg ne može stvarati rukama. Odlučio<br />

je srušiti granice, te sada vrlo uspješno stvara<br />

ustima! "Sve je u tome kako se ti percipiraš. Ako<br />

se doživljavaš kroz prizmu invaliditeta, naravno<br />

da će te ljudi samo tako i gledati. Ja se nikad<br />

nisam gledao kroz tu prizmu i ne bih se nazvao<br />

umjetnikom s invaliditetom. Umjetnik sam kao i<br />

svaki drugi", tvrdi Alen. Njegova ga obitelj nikad<br />

nije doživljavala kao osobu s invaliditetom, pa<br />

se nikad nije ograničavao. Za svoje slike je više<br />

puta nagrađivan, a prva izložba bila mu je 2010.<br />

u Zaprešiću. Misli da se slikar ne smije ograničavati<br />

samo na slikanje.<br />

"Umjetnik mora istraživati i druga polja, kao<br />

što su recimo psihologija, tehnologija i slično",<br />

smatra Alen, koji također i<br />

fotografira.<br />

"Kao i sve drugo, tako i fotografiram<br />

usnicom. Fotoaparat<br />

'Nemojte<br />

se bojati<br />

istraživati<br />

sebe. Dopustite<br />

si da se<br />

upoznate i<br />

istražite svoje<br />

granice',<br />

kaže Alen<br />

mi je postavljen na stalku i<br />

tako fotografiram što želim",<br />

objašnjava.<br />

Iako bi mogao biti uzor mnogima,<br />

Alen sebe ne percipira<br />

kao negoga posebnoga.<br />

"Nisam nikad mislio da sam<br />

nešto posebno zbog invaliditeta.<br />

Ako drugi ljudi u mojoj<br />

umjetnosti ne vide ništa drugo<br />

osim toga, to je njihov problem",<br />

zaključuje.<br />

Kao i svaka osoba, ponekad proživljava teška<br />

razdoblja, ali tvrdi da ih jednostavno osvijesti i<br />

zna da će proći.<br />

"Najteži su mi počeci u slikarstvu. Kada krenem,<br />

obično vrlo brzo i uspješno završim ono što sam<br />

isplanirao", odlučan je. O svojoj budućnosti nije<br />

želio pretjerano govoriti. Kaže da si ne voli postavljati<br />

ciljeve prerano, jer voli promišljati. Ipak,<br />

siguran je da se u budućnosti želi nastaviti baviti<br />

umjetnošću.<br />

"Nemojte se bojati istraživati sebe. Dopustite si<br />

da se upoznate i istražite svoje granice", zaključuje.<br />

Dominik Janović<br />

ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />

MARKO PRPIĆ/PIXSELL<br />

Studenti različito razmišljaju<br />

Martin Matešić bivši je student kemije na Prirodoslovno-matematičkiom<br />

fakultetu i sad studira elektrotehniku na Tehničkom veleučilištu<br />

Zagreb. Iz vlastita iskustva smatra da je program stručnih<br />

studija ograničen u usporedbi sa sveučilišnim. "Položaj stručnih<br />

studija definitivno je na nižoj razini od sveučilišnih, i to se osjeti u<br />

programu. Sveučilišni programi nude više znanstveni pristup i širi<br />

spektar znanja koje je potrebno za pojedinu znanstvenu granu, uz<br />

vrlo malo strukovne edukacije", smatra Matešić i dodaje kako svoj<br />

diplomski studij ipak planira nastaviti na sveučilštu.<br />

Norma Trkovnik, studentica kroatistike i lingvistike s Filozofskog<br />

fakulteta u Zagrebu, smatra pak da se trebaju jednako uvažavati<br />

stručni studiji javnih veleučilišta, ali ne i privatnih. "Sam koncept<br />

davanja novca profesoru i učilištu koje ti treba dati neku potvrdu<br />

o znanju veoma je moralno upitan", kaže Trkovnik. Dodaje da je<br />

osobno iskusila privatno obrazovanje u jednoj privatnoj gimnaziji<br />

u Zagrebu gdje je svjedočila nepravilnostima.<br />

"U privatnim gimnazijama nemaš koncept padanja razreda. Ako<br />

se učenik kvalificira za pad razreda (što se u 25 godina te škole<br />

dogodilo jednom) onda se roditeljima savjetuje da ga ispišu<br />

iz škole, a nekakav papir koji svjedoči tobožem padu se ne<br />

izdaje", navela je Trkovnik svoje iskustvo s privatnim sustavom<br />

obazovanja.<br />

Iva: Imam upit vezan uz plaćanje participacije.<br />

Naime, majka mi je nezaposlena,<br />

a otac nema visoka primanja, što nas čini<br />

slabog ekonomskog statusa. Zanima me<br />

mogu li izbjeći plaćanje participacije?<br />

Odgovor: Draga Iva, savjetujemo ti da pošalješ<br />

molbu s opisanim stanjem i relevantnim<br />

potvrdama fakultetu, međutim, pravo fakulteta<br />

je da takvu molbu odbije jer ne postoji<br />

propis koji bi ga prisiljavao da prihvati tvoju<br />

molbu.


4 Studentski život<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Studentski aktivizam Ovim mladim ljudima nitko ne može reći da je društveni angažman trošenje vremena<br />

Volontirali u udrugama i<br />

tako pokrenuli karijeru<br />

Tekst: Tea Babić<br />

Gotovo da nema dana u<br />

posljednje dvije godine<br />

da nismo mogli pročitati<br />

barem jednu vijest<br />

o odlasku mladih iz Hrvatske, o<br />

tome kako nam je reforma sustava<br />

obrazovanja potrebna i da<br />

mladi nisu dovoljno zainteresirani<br />

za događaje u društvu. Sve<br />

takve rasprave svedu se na kritike<br />

i komentare preko društvenih<br />

mreža, a prave konkretne poteze<br />

Vlade i građana još čekamo. No<br />

tu se postavlja i pitanje: nisu li<br />

mladi ti koji trebaju ostati i djelovati?<br />

Put prema poslovnom svijetu<br />

Danas su mladi prilično pasivni<br />

i rade samo ono što moraju.<br />

Vlada mišljenje da volontiranje<br />

i aktivnije uključivanje u udruge<br />

i ostale zajednice koje se bave<br />

društvenim angažmanom ne donosi<br />

zaradu i da je to samo trošenje<br />

vremena. Umjesto toga,<br />

mnogo je zabavnije vrijeme provoditi<br />

u klubovima i na društvenim<br />

mrežama. Ipak postoje i oni<br />

koji su svjesni da samim studiranjem,<br />

odnosno završavanjem<br />

fakulteta, pojedinac ne postaje<br />

kompetentan na tržištu rada, da<br />

ne stječe sve potrebne vještine<br />

koje će ga pripremiti za poslovni<br />

svijet. Jedan od njih je i Ivan<br />

Kunović koji je otvorio obrt za<br />

'Članstvom u studentskoj udruzi dobio sam dozu poslovne<br />

profesionalnosti, ali i mnogo kontakata', kaže Ivan Kunović<br />

koji je otvorio obrt za pouku robotike i programiranja<br />

Ivan Kunović, kreator i voditelj STEM radionica programiranja, robotike i elektronike u društvu Mate<br />

Rimca i sudionika natjecanja Elektroboj na Fakultetu elektrotehnike i računarstva<br />

pouku robotike i programiranja<br />

Robokacija. Ivanu je za taj pothvat<br />

pomoglo članstvo u udrugama<br />

za koje kaže da je u njima<br />

dobio dozu poslovne profesionalnosti,<br />

ali i mnogo kontakata, prijatelja<br />

i znanaca.<br />

"Samo završavanjem fakulteta<br />

mislim da gotovo nitko nije<br />

konkurentan. Studentske udruge<br />

tu daju važnu notu, a to je prvi<br />

kontakt s poslovnim svijetom<br />

na gotovo svakodnevnoj razini,<br />

samopouzdanje u komunikaciji<br />

s poslovnim svijetom, a s druge<br />

strane, veliku prigodu za lako<br />

stjecanje novih prijatelja", kaže<br />

Kunović.<br />

Tako Ivan sada sa svojom Robokacijom<br />

provodi radionice za<br />

djecu i odrasle, a da je zainteresiranost<br />

velika pokazuje i više<br />

od 300 održanih radionica. Na<br />

njima djeca mogu naučiti osnove<br />

programiranja, te kako sastaviti<br />

vlastitog robota. Tea Zavacki<br />

radi kao inženjer-konzultant-trener.<br />

Ističe kako radi posao koji<br />

je oduvijek htjela, a za koji su joj<br />

govorili da ne postoji. Studirala<br />

ESTUDENT<br />

'Zahvaljujući<br />

svemu što<br />

sam radila<br />

kad nisam<br />

morala,<br />

danas imam<br />

posao koji<br />

obožavam.<br />

I to isto bih<br />

poželjela baš<br />

svakome',<br />

kaže Tea<br />

Zavacki<br />

je na Fakultetu elektrotehnike i<br />

računarstva gdje je i naučila inženjerski<br />

dio posla, a za sve ostalo<br />

kaže da je posljedica studentskih<br />

projekata, natjecanja i konferencija<br />

na kojima je tijekom studija<br />

sudjelovala. Ta mlada i ambiciozna<br />

osoba smatra da joj je sve<br />

ono što je radila tijekom studiranja<br />

pridonijelo da stvori ono što<br />

ima danas.<br />

"Kreiram sadržaj portala,<br />

držim treninge za studentske<br />

udruge i neprofitne organizacije,<br />

govorim na konferencijama. Za-<br />

Tea Zavacki je<br />

svog prvog<br />

'šefa' upoznala<br />

još<br />

na preddiplomskom<br />

studiju<br />

tijekom<br />

konferencije<br />

koju je sama<br />

organizirala<br />

hvaljujući svemu što sam radila<br />

kad nisam morala, danas imam<br />

posao koji obožavam. I to isto bih<br />

poželjela baš svakome", kaže Zavacki.<br />

Važno i formalno obrazovanje<br />

Ona kaže da studentski aktivizam<br />

ima važnu ulogu u profesionalnom<br />

razvitku. "Svog prvog<br />

'šefa' upoznala sam još na preddiplomskom<br />

studiju, tijekom studentske<br />

konferencije koju sam<br />

organizirala. Ideja o TeaTimeu<br />

je proizašla iz dobre knjige, a za<br />

konačnu realizaciju i pokretanje<br />

bloga zaslužan je jedan 'sasvim<br />

običan' TEDx govor. Sve važne<br />

'kockice' u mojoj karijeri posložile<br />

su se zahvaljujući onome što<br />

sam radila osim studiranja", dodaje<br />

Zavacki.<br />

Tea nikako ne zanemaruje<br />

važnost formalnog obrazovanja<br />

odnosno studiranja te ističe kako<br />

ju je svaki segment studiranja nečemu<br />

naučio. "Valuta poslovnog<br />

svijeta je – iskustvo. I formalno<br />

iskustvo studiranja je vrijedno.<br />

Neka predavanja su me naučila<br />

postavljati prava pitanja, a ispiti<br />

su me naučili na fokusiran rad u<br />

stresnim uvjetima. Fakultet me<br />

naučio kako biti vrstan inženjer",<br />

govori Zavacki.<br />

Plagiranje na Hrvatskim studijima Preuzeli dio Strategije razvoja s internetske stranice FPZG-a<br />

'Kopipejst' tuđeg rada prošao bez posljedica<br />

'Dio dokumenta koji je preuzet od FPZG-a sadrži generičke elemente', ističe Mario Grčević, pročelnik Hrvatskih studija<br />

Tekst: Ivor Kruljac<br />

U<br />

postupku reakreditacije<br />

Hrvatski studiji obvezni<br />

su napisati i objaviti<br />

strategiju razvoja učilišta. To su<br />

i učinili kada je Znanstveno-nastavno<br />

vijeće HS-a početkom<br />

mjeseca prihvatilo Strateški program<br />

znanstvenih istraživanja<br />

Hrvatskih studija Sveučilišta u<br />

Zagrebu za razdoblje od 2018. do<br />

2022. Međutim, pozornost javnosti<br />

usmjerio se na dio strategije<br />

koji je, kako je otkrila Srednja.hr,<br />

preuzet iz Strategije za<br />

razvoj znanstveno-istraživačke<br />

djelatnosti Fakulteta političkih<br />

znanosti u Zagrebu. Plagijat je<br />

primijećen ne samo zbog doslovnog<br />

preuzimanja rečenica, nego<br />

i gramatičkih pogrešaka koje su<br />

vidljive u FPZG-ovu dokumentu.<br />

Lidija Kos-Stanišić, dekanica<br />

FPZG-a, javno je osudila preuzimanje<br />

dijela strategije.<br />

"Strategiju svaka sastavnica<br />

izrađuje na temelju vlastitih<br />

znanstveno-istraživačkih ciljeva<br />

i nemoguće je da jedna institucija<br />

vlastitu strategiju razvoja<br />

temelji na preuzetim ciljevima<br />

neke druge institucije", ponovila<br />

nam je svoje riječi Kos-Stanišić i<br />

dodala kako je strategija FPZG-a<br />

javno dostupna na internetskoj<br />

stranici fakulteta. Iako je tražila<br />

reakciju Sveučilišta u Zagrebu i<br />

Ministarstva znanosti i obrazovanja,<br />

FPZG ne planira pokrenuti<br />

privatnu tužbu protiv HS-a.<br />

Mario Grčević, pročelnik HSa,<br />

uočio je pogrešku i, kako je rekao,<br />

žao mu je zbog nje.<br />

Mario Grčević se ispričao zbog 'posuđivanja'<br />

teksta s web-stranice FPZG-a<br />

Dekanica je tražila reakciju<br />

Sveučilišta u Zagrebu<br />

i Ministarstva znanosti i<br />

obrazovanja<br />

PETAR GLEBOV/PIXSELL<br />

"Svakako je riječ o propustu<br />

i uklonit ćemo ga tako da ćemo<br />

izvore navesti", kazao je Grčević.<br />

Napomenuo je kako je pri čitanju<br />

cijelog strateškog programa<br />

HS-a bilo vidljivo da sadržajno<br />

nema veze s FPZG-om.<br />

"Dio dokumenta koji je preuzet<br />

od FPZG-a sadrži generičke<br />

elemente", istaknuo je Grčević<br />

pokazujući za primjer održavanje<br />

konferencija i slično. Dodao<br />

je da je normalno pri pripremanju<br />

takvih strategija pogledati<br />

kako su tome pristupile druge<br />

sastavnice Sveučilišta.<br />

"Ovo pokazuje da je FPZG generički<br />

dio napravio vrlo dobro",<br />

vedro je zaključio Grčević, ali i<br />

napomenuo da će se pogreška<br />

ispraviti. Na upit o tome je li mu<br />

se javio itko sa Sveučilišta ili Mi-<br />

nistarstva, prema očekivanjima<br />

dekanice Kos-Stanišić, Grčević je<br />

kazao da mu se nitko nije javio i<br />

sve događaje vezane uz plagiranje<br />

strategije prati preko medija.<br />

"Zamolili smo suradnike da<br />

se jave s prijedlozima koji će ići<br />

u dopunu strategije", naveo je<br />

Grčević, dodajući da će se tada i<br />

ispraviti aktualni plagijat.<br />

S druge strane, stranioca na<br />

Facebooku Studenti govore objavila<br />

je fotografije s izložbe "Lekcije<br />

iz društvene odgovornosti"<br />

postavljene na ogradi Pravnog<br />

fakulteta. Izložba je prikazivala<br />

članove Senata Sveučilišta i tražila<br />

osudu prepisivanja FPZGove<br />

strategije s tekstom: "Danas<br />

ću svojim glasovanjem odlučiti<br />

potiče li SveuZG akademsko nepoštenje".


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Studentski život 5<br />

Izbori za rektora Profesor s PMF-a Damir Bakić jedini je protukandidat Damiru Borasu<br />

'Upravljati Sveučilištem<br />

znači služiti, a ne vladati'<br />

Tekst: Hana Ivković<br />

Božica Kopić<br />

Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />

Samo dan uoči isteka<br />

roka za predaju dokumentacije<br />

za izbor za<br />

rektora Sveučilišta u<br />

Zagrebu, profesor Damir Bakić s<br />

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta<br />

postao je jedini protukandidat<br />

aktualnom nositelju te dužnosti,<br />

Damiru Borasu. <strong>Global</strong> je u<br />

ovom broju namjeravao na dvije<br />

stranice ravnopravno predstaviti<br />

oba kandidata za rektora i obojici<br />

su postavljena ista pitanja. No<br />

od rektora Borasa do zaključenja<br />

broja nismo dobili odgovore, stoga<br />

objavljujemo samo razgovor s<br />

njegovim protukandidatom, profesorom<br />

Bakićem. Prema proceduri,<br />

potkraj siječnja Državnom<br />

izbornom povjerenstvu predaje<br />

se prijedlog za izbor rektora, a<br />

tko je na izborima pobijedio, doznat<br />

ćemo 23. veljače.<br />

◼◼Mislite li da je rad Sveučilišta<br />

transparentan?<br />

Nije. Rektorovo raspolaganje<br />

radnim mjestima i izdavanje<br />

suglasnosti za raspisivanje<br />

natječaja mimo svake kontrole,<br />

principa i kriterija negacija je<br />

transparentnosti. O tome rektor<br />

odbija izvijestiti i Ministarstvo<br />

i Senat. Pritom se rektor prema<br />

Ministarstvu poziva na autonomiju<br />

sveučilišta, a prema Senatu<br />

na autonomiju gazde. Primjera je<br />

još mnogo.<br />

◼◼Kako mislite poboljšati<br />

kvalitetu Sveučilišta, kakav<br />

je vaš program?<br />

Kvalitetu ćemo poboljšati tako<br />

da uspostavimo kriterije i indikatore<br />

nastavne i istraživačke<br />

uspješnosti uz uvažavanje specifičnosti<br />

pojedinih područja i<br />

disciplina. Inzistirat ću na pokretanju<br />

stabilnog višegodišnjeg<br />

programa otvaranja razvojnih<br />

radnih mjesta, kako bismo mogli<br />

zadržati naše najuspješnije<br />

mlade znanstvenike. Ključni programski<br />

element je i osnivanje<br />

Odbora za ljudske resurse koji bi<br />

principijelno rješavao pitanja zapošljavanja.<br />

A prvo što ću učiniti<br />

je otvaranje sjednica Senata za<br />

javnost. I da, inauguracija će biti<br />

održana u sveučilišnom prostoru,<br />

a gradski promet neće zbog<br />

toga biti zaustavljan.<br />

◼◼Kako ste zadovoljni sa sadašnjim<br />

radom Sveučilišta?<br />

Radom Sveučilišta jako sam<br />

zadovoljan u ovim okolnostima.<br />

Nisam zadovoljan radom uprave<br />

Koji je njegov program, treba li nastaviti gradnju Kampusa, kako<br />

unaprijediti kvalitetu Sveučilišta te što misli o transparentnosti njegova<br />

rada, za <strong>Global</strong> govori profesor s PMF-a<br />

Sveučilišta, osobito radom rektora.<br />

Prije svega treba otvoriti<br />

Rektorat i prema sastavnicama i<br />

prema javnosti. Treba reafirmirati<br />

ulogu svih sveučilišnih tijela,<br />

Senatu vratiti dignitet. Treba<br />

prestati sa sukobima, sa sramotnim<br />

podnošenjem tužbi protiv<br />

studenata, novinara... Nužno je<br />

okrenuti se dijalogu i konstrukciji,<br />

pokrenuti Sveučilište prema<br />

unapređenju nastavnog i istraživačkog<br />

rada te infrastrukturnom<br />

razvoju. Sveučilište mora<br />

biti mnogo prisutnije u javnosti<br />

svojim postignućima i uspjesima<br />

kojih je mnogo.<br />

◼◼Prema Šangajskoj listi<br />

sveučilišta, Zagrebačko sveučilište<br />

prošle godine nije<br />

bilo uopće uvršteno u 500<br />

najboljih. Može li se to promijeniti?<br />

Unaprijedit ćemo znanstveni<br />

rad. Izgradit ćemo kulturu poštovanja<br />

i priznanja svakoga znanstvenoga<br />

i umjetničkoga istraživačkog<br />

iskoraka. Najvažnije je<br />

vratiti optimizam, stvoriti klimu<br />

koja će poticati i prepoznavati<br />

Treba prestati sa sukobima,<br />

sa sramotnim podnošenjem<br />

tužbi protiv studenata, novinara...<br />

Nužno je okrenuti<br />

se dijalogu i konstrukciji<br />

Zapuštanje<br />

projekta Kampusa<br />

Borongaja<br />

jedan je od najvećih<br />

promašaja<br />

ove uprave<br />

svaki napor i svaki uspjeh. Pomaci<br />

na rang-listama tada će doći<br />

kao korolar. Važno je istaknuti i<br />

to: mjesta na takvim rang-listama<br />

u izravnoj su korelaciji s raspoloživim<br />

novcem. U tome se ne<br />

možemo niti približno uspoređivati<br />

s najprestižnijim sveučilištima.<br />

◼◼Što mislite o reakreditaciji<br />

Hrvatskih studija?<br />

Prvo, kako god bilo s Hrvatskim<br />

studijima, studente ćemo<br />

zaštititi i osigurati im kontinuitet<br />

i uvjete studiranja u skladu s propozicijama<br />

i programima koje su<br />

odabrali pri upisu. Reakreditacija<br />

je sad dodatno kontaminirana<br />

upitnošću legalne pozicije Hrvatskih<br />

studija na<br />

Sveučilištu. U prvom<br />

redu sada treba pravno konsolidirati<br />

položaj HS-a. Tek tada možemo<br />

razgovarati o njihovu profiliranju<br />

kao sveučilišne sastavnice<br />

s prepoznatljivim identitetom.<br />

◼◼Biste li nastavili s gradnjom<br />

Kampusa na Borongaju<br />

i kako?<br />

Energično! Zapuštanje projekta<br />

Kampusa na Borongaju<br />

jedan je od najvećih promašaja<br />

ove uprave. Savršeno je jasno da<br />

je taj projekt nemoguće izvesti<br />

samo vlastitim snagama. Taj<br />

projekt moraju zajedno iznijeti<br />

Ministarstvo, Grad i Sveučilište i<br />

pritom iskoristiti sve raspoložive<br />

EU-ove fondove.<br />

◼◼Što bi, prema Vašem mišljenju,<br />

trebalo promijeniti<br />

u našem obrazovanom<br />

sustavu kako bi se zaustavio<br />

sve veći odlazak mladih<br />

obrazovanih ljudi u inozemstvo?<br />

Za naše najuspješnije studente<br />

Sveučilište će naći načina da ih<br />

uključi u sustav znanosti i visokog<br />

obrazovanja. Za sve ostale<br />

Sveučilište čini što može: osigurava<br />

im obrazovanje u skladu s<br />

modernim znanstvenim tokovima<br />

i društvenim potrebama.<br />

Ključeve odlaska naše obrazovane<br />

mladosti u inozemstvo u svojim<br />

rukama drži Vlada i politika<br />

u cjelini, a ne obrazovni sustav.<br />

Vlada je ta koja mora osigurati<br />

okruženje koje će svima dati jednaku<br />

šansu, pravnu sigurnost,<br />

zaštitu demokratskih principa,<br />

slobodu, kulturu poštivanja različitosti<br />

i zaštite individualnih<br />

i manjinskih prava… Stvoriti<br />

poticajnu poduzetničku klimu.<br />

Sveučilište u tome može mnogo<br />

pomoći prednjačeći u izgradnji i<br />

obrani tih vrijednosti.<br />

◼◼Kako ocjenjujete rad protukandidata,<br />

aktualnog rektora<br />

Borasa? Koja je razlika<br />

između vas dvojice?<br />

Rad trenutačnog rektora ne zaslužuje<br />

prolaznu ocjenu. Počevši<br />

od inauguralnog kiča, preko neumjerenih<br />

troškova reprezentacije,<br />

do metode upravljanja.<br />

Temeljna razlika je ova: prema<br />

mom shvaćanju, upravljati Sveučilištem<br />

znači služiti, a<br />

ne vladati. Vjerujem da<br />

ću pobijediti. Ne samo<br />

zbog svojih shvaćanja<br />

i vjere u svoje suradnike<br />

nego i zato što<br />

mi je nezamislivo da<br />

Sveučilište još jednom<br />

pristane na ovakav poraz.<br />

◼◼<br />

Kako to da ste se odlučili<br />

kandidirati za rektora?<br />

Odluku sam donio nakon brojnih<br />

poticaja prijatelja i kolega,<br />

kao odgovor na poziv za preuzimanje<br />

odgovornosti. Motivacija<br />

je ista ona koja me vodila i u svim<br />

mojim istupima na Senatu: moramo<br />

i možemo bolje! Vjerujem<br />

da ću se znati nositi i s pritiscima.<br />

Čvrstoću ću i dalje znati naći. U<br />

svemu ostalom imat ću pomoć<br />

suradnika, Senata, svih tijela.<br />

◼◼Koliko ste zadovoljni tijekom<br />

postupka za izbor rektora<br />

Sveučilišta?<br />

U izbornom postupku nema<br />

većih problema. Zapala me čast<br />

da budem prepoznat kao kandidat<br />

koji će zagovarati i pokrenuti<br />

potrebne promjene. Ova moja<br />

kandidatura nije samo moja.<br />

Ona je naša; svih nas koji želimo<br />

povratak akademskih vrijednosti<br />

i odgovorno i transparentno<br />

upravljanje Sveučilištem. U tome<br />

je njezina snaga i zato ćemo pobijediti.


6 Studentski život<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Razmjena Strani studenti otkrivaju prednosti i nedostatke studija u Hrvatskoj<br />

Menze i cijene su super, ali<br />

'padamo' na birokraciji<br />

Tekst: Doris Bučela<br />

Student Alejandro i<br />

studentice Kateryna,<br />

Olivia, Lilla i Sandra<br />

došli su na Erasmus<br />

na Sveučilište u Zagrebu. Suočeni<br />

s drugim studijem u stranoj<br />

državi, pa tako i potpuno<br />

novom sredinom, iznenadilo<br />

ih je mnogo toga, a ponešto su<br />

ovdje novo i naučili. Tako se, na<br />

primjer, Sandra iz Latvije već u<br />

tramvaju na putu prema Jarunu,<br />

dok je stajala pored žene u<br />

čizmama, uvjerila da 23 stupnja<br />

potkraj listopada ovdje baš<br />

i nisu temperatura za kupanje.<br />

Jeftina hrana<br />

Alejandro,<br />

student Građevinskog<br />

fakulteta<br />

iz Meksika,<br />

i Kateryna, studentica<br />

Fakulteta<br />

elektrotehnike i računarstva<br />

iz Ukrajine<br />

kao jednu od boljih sastavnica<br />

studentske svakodnevice<br />

u Hrvatskoj navode – menze.<br />

Oboje se slažu da su cijene vrlo<br />

niske, porcije obilne, a hrana<br />

uopće nije loša, što je suprotnost<br />

Meksiku i Ukrajini gdje<br />

postoje samo kantine koje nisu<br />

ni približno povoljne.<br />

Alejandru se sviđa i ideja<br />

smještaja u studentskom domu<br />

PRIVATNA ARHIVA<br />

Olivia, studentica Fakulteta političkih znanosti iz Poljske, pohvaljuje<br />

postojanje knjižnice, koje u Varšavi u sklopu fakulteta nema, i to što<br />

profesori ovdje više cijene kreativno razmišljanje<br />

Studentica Kateryna<br />

Kubrak iz Ukrajine došla<br />

je na Fakultet elektrotehnike<br />

i računarstva u Zagrebu<br />

u kojem nema mogućnosti živjeti<br />

u Meksiku, ali smatra da<br />

ne može osjetiti pravu atmosferu<br />

studiranja zbog malo ljudi na<br />

njegovu smjeru. S druge strane,<br />

Kateryna hvali FER zbog pružene<br />

količine znanja upotrebljivog<br />

u praksi dok se, kako kaže,<br />

njezin fakultet sa Sveučilišta u<br />

Kijevu više koncentrira na teorijsko<br />

znanje.<br />

Olivia, studentica Fakulteta političkih<br />

znanosti iz Poljske, kao<br />

dobro ističe postojanje knjižnice,<br />

koje u Varšavi na fakultetu nema,<br />

'Hrvati su me doista iznenadili<br />

vještinama engleskoga<br />

jer, iskreno, očekivala sam<br />

da će biti mnogo gore', kaže<br />

studentica Kateryna Kubrak<br />

iz Ukrajine<br />

Meksikancu Alejandru<br />

Juanu se sviđa<br />

mogućnost smještaja u<br />

studentskom domu čega<br />

nema u njegovoj zemlji<br />

i što profesori ovdje više cijene<br />

kreativno razmišljanje. Također,<br />

hvali inicijativu Kluba studenata<br />

FPZG-a.<br />

"Stvarno mi se sviđa studentski<br />

kafić u kojem poslužuju<br />

kavu u šalici za tri kune!", govori<br />

Olivia.<br />

Kao nedostatak Sveučilišta<br />

navodi nepostojanje glavnog<br />

kampusa. Lilla, studentica Filozofskog<br />

fakulteta iz Mađarske,<br />

oduševljena je radom i događajima<br />

u organizaciji Erasmus<br />

Student Networka Zagreb, čija<br />

je ideja pomoć lokalnih studenata<br />

strancima. Problem u<br />

studiranju predstavlja joj teže<br />

svladavanje ruskog jezika zbog<br />

njegove slavenske naravi, unatoč<br />

čemu je svejedno smještena<br />

u istu grupu s hrvatskim kolegama.<br />

Nitko od studenata na<br />

fakultetu nije imalo problema<br />

s prevladavanjem jezične barijere.<br />

"Hrvati su me doista iznenadili<br />

vještinama engleskoga jer,<br />

iskreno, očekivala sam da će biti<br />

mnogo gore!“, kaže Kateryna.<br />

Čekanje u redovima<br />

Svi studenti su napomenuli<br />

kako uživaju u Hrvatskoj; zbog<br />

upoznavanja ljudi različitih<br />

nacionalnosti, dobrodošlice i<br />

gostoprimstva Hrvata i Hrvatica,<br />

koji su uvijek susretljivi i<br />

spremni pomoći u svim problematičnim<br />

situacijama te zbog<br />

hrvatske kulture i naravi.<br />

Unatoč tome, Alejandra muči<br />

birokracija kao i dugi redovi čekanja<br />

u nekim ustanovama. Naime,<br />

nakon dva mjeseca provedena<br />

u Hrvatskoj još nije uspio<br />

podići dozvolu za prebivalište.<br />

Sandra iz Latvije kritizira javni<br />

prijevoz.<br />

"Nikad mi se prije nije dogodilo<br />

da vozilo samo stane<br />

negdje između stanica, gospođa<br />

kaže nešto na zvučnik, a svi<br />

putnici izađu iz tramvaja!", kaže<br />

Sandra.<br />

Kamo na Erasmus?<br />

Tekst: Donatella Pauković<br />

Nikad prije nisam bio u<br />

Poljskoj i nisam znao<br />

mnogo o njoj i privlačio<br />

me izazov života u novoj državi,<br />

počinje svoju priču o Erasmusu<br />

Salem Velić, student informatike<br />

na Tehničkom veleučilištu<br />

u Zagrebu. Već je drugi put na<br />

razmjeni u Szczecinu, sjeverozapadnom<br />

gradu Poljske kojeg<br />

obilježava jak utjecaj susjedne<br />

Njemačke te neposredna blizina<br />

glavnog grada Berlina.<br />

Iako nije toliko prepoznatljiv<br />

studentski grad kao Varšava, Szczecin<br />

ima nekoliko sveučilišta te<br />

u njemu boravi oko 300 erazmusovaca.<br />

Navale za studiranjem<br />

ovdje nema, što studentima koji<br />

se ipak odluče za ovaj grad pru-<br />

POLJSKA Mnogima nije prvi izbor, ali nudi kvalitetnu razmjenu uz male troškove<br />

Poljski studenti partijaju četvrtkom<br />

ža veću posvećenost profesora na<br />

predavanjima.<br />

Na sveučilištima u Szczecinu<br />

trude se održavati što više kolegija<br />

i na engleskome jeziku upravo<br />

kako bi bili dostupni erazmusovcima,<br />

što je definitivno prednost.<br />

Studentska stipendija u Poljskoj<br />

sasvim je dovoljna da pokrije<br />

troškove smještaja i hrane. Za<br />

ostale sadržaje, kao što su putovanja<br />

i izlasci, potrebno je nešto<br />

više novca.<br />

Što se zabave tiče, Poljaci su<br />

vrlo slični Hrvatima, pa tako i<br />

oni imaju svoj studentski dan u<br />

tjednu – četvrtak. Tada su ulazi<br />

u većinu klubova za sve studente<br />

besplatni. Najveća razlika u<br />

odnosu prema studiranju u Hrvatskoj<br />

jest to da u Poljskoj ne<br />

postoje menze. Studenti jedu u<br />

Grad Gdanjsk iz kojeg se može putovati<br />

na sjever Europe<br />

PRIVATNA ARHIVA<br />

restoranima gdje imaju 20-30<br />

posto popusta, a postoje i mjesta<br />

gdje su cijene obroka fiksne i<br />

studente stoje dvadesetak kuna.<br />

Osim na hranu, studenti imaju<br />

50 posto popusta i za putovanja<br />

željeznicom.<br />

Kako Salem kaže, Szczecin je<br />

savršena polazna točka za putovanja<br />

jer je, osim Berlina, nedaleko<br />

i Gdanjsk, grad posebne<br />

arhitekture i bogate povijesti. Iz<br />

Poljska norijada 'Juwenalia'<br />

Kako se u Hrvatskoj svake godine u svibnju održava norijada za sve maturante,<br />

tako se i u Poljskoj održava norijada za studente. Manifestacija pod<br />

nazivom 'Juwenalia' održava se neposredno prije početka ljetnih ispitnih<br />

rokova. Karakterizira ju povorka šareno odjevenih studenata koji marširaju od<br />

fakulteta do glavnog gradskog trga, gdje im gradonačelnik simbolično uručuje<br />

"ključeve grada". Studenti se svake godine posebno raduju tom događaju jer<br />

tijekom njegova održavanja tri dana nema nastave. Organizirani su koncerti,<br />

zabave i sportska događanja.<br />

Berlina se mogu naći povoljni<br />

letovi za gotovo bilo koji dio zapadne<br />

i južne Europe, dok se iz<br />

Gdanjska može povoljno putovati<br />

na sjever Europe.<br />

"U Poljskoj sam posjetio gotovo<br />

sve veće gradove. Volio bih<br />

još posjetiti Torunj, Kopernikovo<br />

rodno mjesto, koje je redovito na<br />

popisima gradova za koje vjerojatno<br />

niste čuli, a morali biste ih<br />

kad-tad posjetiti", kaže Salem.<br />

Studiranje u Poljskoj čini se<br />

kao odlična prigoda za stjecanje<br />

dobrog životnog iskustva. Salem<br />

zaključuje da postoje zemlje koje<br />

su jeftinije, imaju bolja sveučilišta<br />

ili su atraktivnije za putovanja,<br />

ali je u Poljskoj to sve nekako<br />

uravnoteženo. Jezik je sličan našemu<br />

pa ni to nije velika prepreka<br />

studiranju.


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Studentski život 7<br />

Za moždane vijuge Student Filip Karačić jedan je od sve manje enigmatičara u Hrvatskoj<br />

'Majstor riječi' svaki dan čita<br />

rječnike i enciklopedije<br />

Više se cijene rješive križaljke s ponekim težim pojmom, kako bi se osim zabave nešto i naučilo,<br />

kaže Filip koji već dvije godine sastavlja i uređuje zagonetke za zadnju stranicu <strong>Global</strong>a<br />

Tekst: Lara Martinović<br />

Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />

Enigmatika ili, prema<br />

"Rječniku stranih riječi"<br />

Bratoljuba Klaića,<br />

zagonetarstvo, vještina<br />

je sastavljanja i rješavanja zagonetki<br />

kojom se bavi poprilično<br />

uzak krug ljudi, doznajemo<br />

od Filipa Karačića, studenta<br />

zagrebačkog Filozofskog fakulteta.<br />

Filip je jedan od malobrojnih<br />

enigmatičara čiji se radovi<br />

mogu pratiti još od djetinjstva.<br />

Naivni i dječji, kako ih Filip<br />

danas s desetogodišnjim iskustvom<br />

opisuje, bili su prvi radovi<br />

koje je slao uredniku Kvizorame<br />

s nepunih sedamnaest<br />

godina.<br />

Posao iz ljubavi<br />

Enigmatika je na našem području,<br />

misleći pritom na Hrvatsku,<br />

ali i na susjedne zemlje<br />

- Srbiju i Bosnu i Hercegovinu,<br />

vrlo rijetko zanimanje. Prema<br />

Filipovim riječima, uz Hrvatsku,<br />

jaku enigmatsku scenu<br />

ima i Srbija. Većina sastavljača<br />

raznovrsnih profila, kojih<br />

je prema njegovoj procjeni<br />

do petsto na našem području,<br />

djeluje unutar te discipline većinom<br />

honorarno i iz ljubavi.<br />

Enigmatikom se bave pretežno<br />

ljudi u pedesetima i šezdesetima,<br />

što je ujedno pokazatelj da<br />

je enigmatika posljednjih petnaestak<br />

godina u padu.<br />

Kvalitetnih radova i sastavljača<br />

koji bi ih izrađivali<br />

nije mnogo, a kao tri lista<br />

koje odlikuje kvaliteta<br />

ističe Kviskoteku, Kvizoramu<br />

i Feniks jer<br />

sadržavaju više vrsta<br />

zagonetki pa se u<br />

njima može naći za<br />

svakoga po nešto.<br />

Prema neformalnoj<br />

podjeli, zagonetke<br />

se mogu razvrstati<br />

u veće (skandinavke,<br />

osmosmjerke) i one<br />

manje (minijature poput<br />

anagrama i rebusa)<br />

u kojima Filip najviše<br />

uživa i, pomalo neskromno<br />

kaže, briljira.<br />

Zanimljivo je da Filip<br />

potječe iz Širokog<br />

Brijega, grada koji<br />

poznati kvizoman<br />

Robert Pauletić naziva<br />

zagonetačkom<br />

metropolom zbog<br />

Filip uz sve<br />

fakultetske obveze<br />

stigne osmišljavati<br />

križaljke i kvizove<br />

toga što se među malo stanovnika<br />

skriva šest do sedam profiliranih<br />

zagonetača. Trenutačno<br />

Filip povremeno uređuje rubriku<br />

u Kviskoteci, povremeni<br />

je suradnik u Kvizorami<br />

i Feniksu, a posljednje<br />

dvije godine sastavlja i<br />

uređuje zagonetke za<br />

zadnju stranicu <strong>Global</strong>a.<br />

Vrijeme koje mu je<br />

potrebno da sastavi<br />

križaljku ovisi o<br />

obimu, ali i njegovu<br />

raspoloženju, objašnjava.<br />

Za manju<br />

skandinavku potrebno<br />

mu je do pola<br />

sata, a najdraže mu<br />

je sastavljati križaljke<br />

čija je tema neka poznata<br />

osoba.<br />

Sastavljanje zagonetke<br />

ovisi o njenoj naravi i<br />

ideji. Kada radi tematsku<br />

križaljku, Filip naprije<br />

unosi tematske pojmove<br />

koje poslije kombinira s<br />

ostalima, dok pri izradi<br />

klasične skandinavke<br />

kreće od<br />

neke lijepe riječi nakon koje se<br />

ostale nižu same. U takvim se<br />

križaljkama više cijene kompliciranije<br />

riječi, one s više samoglasnika<br />

ili suglasnika u nizu, a<br />

manje monotone riječi.<br />

Važno je poznavati riječi<br />

Više se cijene rješive križaljke<br />

s ponekim težim pojmom,<br />

kako bi se osim zabave nešto i<br />

naučilo. S obzirom na mnogo<br />

nepoznatih i stranih riječi koje<br />

se s lakoćom mogu pronaći na<br />

internetu, danas je poprilično<br />

lako sastaviti tešku križaljku,<br />

a umijeće je napraviti dobru<br />

i laganu križaljku. Osim toga,<br />

vrlo je važno da u ispunjavanju<br />

križaljke rješavač uživa. Naj-<br />

Filip se osim enigmatikom<br />

bavi i sastavljanjem televizijskih<br />

kvizova, a sudjelovao<br />

je i u pripremi raznih<br />

kvizaških natjecanja u<br />

Hrvatskoj<br />

važnije za izradu kvalitetnih<br />

zagonetki dobro je poznavanje<br />

i baratanje riječima. Proširivanje<br />

vlastitog leksikona i jezično<br />

znanje iz različitih disciplina<br />

postiže se svakodnevnim iščitavanjem<br />

rječnika i proučavanjem<br />

enciklopedija, navodi<br />

Filip.<br />

U posljednjih šest godina Filip<br />

se osim enigmatikom bavi<br />

i sastavljanjem televizijskih<br />

kvizova, a sudjelovao je i u pripremi<br />

raznih kvizaških natjecanja<br />

u Hrvatskoj. Iako kvizovi<br />

i enigmatika mogu ići jedno<br />

s drugim, riječ je o različitim<br />

disciplinama i dok enigmatika<br />

posljednjih godina stagnira,<br />

kvizovi doživljavaju procvat.<br />

Pad popularnosti klasičnih enigmatskih<br />

časopisa može se dijelom<br />

pripisati sve većoj popularnosti<br />

računalnih aplikacija i<br />

internetskih igara koje privlače<br />

veću pozornost publike. Osim<br />

toga, jedan od problema koje<br />

ističe Filip je i to što se kupcima<br />

nastoji ponuditi časopis po<br />

što nižoj cijeni, što se nerijetko<br />

odražava na kvalitetu objavljenih<br />

radova.<br />

studentsk@psiha<br />

prof. psih. Ivana Mrgan<br />

kognitivno-bihevioralna<br />

terapeutkinja<br />

Centar za osobni<br />

razvoj Apsiha<br />

E-mail: ivana@apsiha.hr<br />

A možda da se<br />

kloniram?<br />

Dan mi je prekratak!<br />

Ponekad vam se čini kako bi najbolje<br />

bilo da se klonirate. Ako zauzmete<br />

perspektivu da je raspoloživo<br />

vrijeme uvijek ograničeno,<br />

jedino što možete unaprijediti jest<br />

način na koji ga koristite. Kako biste<br />

pritom bili što uspješniji, predlažemo<br />

određene korake:<br />

1. Prednost dajte efektivnosti, a<br />

ne efikasnosti. Veći osjećaj zadovoljstva<br />

dolazi sa strateškim pristupom<br />

osobno važnim ciljevima i<br />

prioritetima nego kroz rješavanje<br />

sitnih kriza i obavljanje hitnih obveza<br />

koje su irelevantne u širem<br />

kontekstu.<br />

2. Budite realistični o procjeni<br />

vremena koje vam je potrebno za<br />

obavljanje nekog zadatka.<br />

3. U slučajevima kada niste svjesni<br />

što vam je potrošilo vrijeme<br />

svakako popratite koji su vaši tipični<br />

kradljivci vremena tijekom<br />

dana. Nestalo vrijeme se bez<br />

osvještavanja brzo pretvori u<br />

amorfnu masu osvježavanja društvenih<br />

mreža, kompulzivnog pregledavanja<br />

elektroničke pošte ili<br />

još jedne epizode serije.<br />

4. Svoje prioritete i ciljeve podijelite<br />

u manje, savladive korake<br />

i planirajte faze tako da vrijeme<br />

trošite na vama važne obveze<br />

pravodobno i fokusirano. Prijeđite<br />

s dnevnog na tjedno i mjesečno<br />

planiranje.<br />

5. Uspješnije se nosite s odgađanjem<br />

tako da hakirate trenutačnu<br />

nelagodu i otpor. Odgađanje<br />

donosi samo privremeno olakšanje<br />

i odmak od odbojne situacije<br />

ili zadatka, a nelagoda se vraća<br />

kao bumerang. Krenite od lakšeg<br />

dijela zadatka ili si zadajte vremenski<br />

kratke blokove rada koje<br />

ćete poslije produljivati. Ponekad<br />

pomaže i planiranje nagrada za<br />

dobro obavljene dijelove zadatka<br />

ili vizualizacija osjećaja (stanja)<br />

nakon dobro obavljenog posla.<br />

6. Izbjegavajte obavljanje više<br />

zadataka istodobno. Osim što<br />

raspršuje kognitivne resurse na<br />

više ciljeva, produljuje potrebno<br />

vrijeme za pojedine zadatke i najčešće<br />

rezultira lošijim učinkom u<br />

svakome od njih.<br />

Učinkovito upravljanje vremenom<br />

se u pravilu tiče učinkovitog<br />

upravljanja sobom. U tom je kontekstu<br />

korisno naglasak staviti na<br />

osobno važne ciljeve i zadatke<br />

koji nisu hitni, kako bismo spriječili<br />

da se bavimo samo krizama i<br />

trenutačnim zahtjevima. To iziskuje<br />

proaktivnost i dobre samoregulacijske<br />

vještine, ali, svakako, donosi<br />

više osobnog zadovoljstva.


8 Srednja<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Nepopularna zanimanja Obrtničke srednje škole iz godine u godinu bilježe pad interesa<br />

Posao osiguran, ali nitko neće<br />

u mesare, pekare i zidare<br />

Tekst: Željka Škreblin<br />

Koje zanimanje izabrati<br />

nakon osnovne škole?<br />

Mesar, zidar ili se<br />

odlučiti za gimnaziju?<br />

Većini je učenika lak odabir.<br />

Obrtnička zanimanja u Hrvatskoj<br />

ne cijene se dovoljno, a roditelji<br />

svoju djecu često guraju u<br />

gimnazije. Tako je u prošloj školskoj<br />

godini na području Zagreba<br />

zabilježeno najmanje učenika<br />

upisanih u obrtnička zanimanja.<br />

Upisanih je iz godine u godinu<br />

sve manje, a upisna politika<br />

samo odmaže.<br />

Negativan trend<br />

Ljuba Butković, profesorica u<br />

Srednjoj školi Vrbovec, primijetila<br />

je smanjivanje interesa za sve<br />

trogodišnje programe - za strojarstvo,<br />

prehranu i trgovinu.<br />

"Ove školske godine za zanimanje<br />

mesara upisali smo samo<br />

sedam učenika, što pokazuje velik<br />

pad interes u odnosu prema<br />

nekoliko prošlih godina", rekla<br />

nam je Butković. Iako bi se većina<br />

učenika vjerojatno uspjela<br />

zaposliti u Vrbovcu, poznatom<br />

po mesnoj industriji, učenici ne<br />

pokazuju zanimanje za to zanimanje.<br />

"Mesarski je posao težak, fizički<br />

zahtjevan te se obavlja u<br />

TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL<br />

Zagreb od 2003. godine stipendira učenike koji se školuju<br />

za deficitarna zanimanja, ali na natječaj se obično javi<br />

manje učenika od broja propisanog natječajem<br />

Popis deficitarnih<br />

zanimanja<br />

Na popisu deficitarnih<br />

zanimanja a školsku godinu<br />

2017./2018. u Zagrebu su<br />

se našli i alatničari, armirači,<br />

automehatroničari, bravari,<br />

elektroinstalateri, vodoinstalateri,<br />

podopolagači, staklari i<br />

slično. Popis od 22 zanimanja<br />

možete pronaći na službenoj<br />

stranici Grada Zagreba.<br />

teškim uvjetima, na primjer,<br />

na niskoj temperaturi. Učenici<br />

i njihovi roditelji se slažu da su<br />

i plaće preniske", razloge nezainteresiranosti<br />

objasnila nam je<br />

Butković.<br />

Kako bi se zaustavio ovaj negativan<br />

trend i kako bi se obrtnička<br />

zanimanja održala na životu,<br />

Obrtnička komora Zagreb<br />

pokušava zainteresirati učenike<br />

promidžbenim materijalima,<br />

obilascima osnovnih škola, orga-<br />

Iako mogu<br />

dobiti posao<br />

bez problema,<br />

samo je sedam<br />

učenika<br />

upisalo školu<br />

za mesara<br />

'Mesarski je<br />

posao težak,<br />

fizički zahtjevan<br />

te se<br />

obavlja u teškim<br />

uvjetima,<br />

na primjer,<br />

na niskoj<br />

temperaturi.<br />

Učenici i njihovi<br />

roditelji<br />

se slažu da su<br />

i plaće preniske',<br />

objasnila<br />

nam je<br />

profesorica<br />

Ljuba<br />

Butković<br />

nizacijom promocija obrtničkih<br />

zanimanja na sajmovima. Glavno<br />

sredstvo poticanja učenika na<br />

upis nepopularnih zanimanja su<br />

stipendije.<br />

"Izabrala sam to zanimanje jer<br />

smo tijekom školovanja primali<br />

stipendije te nam je posao bio<br />

zajamčen prve tri godine nakon<br />

srednje škole", rekla nam je Martina<br />

Grđan koja radi u struci. U<br />

razredu te dvadesetsedmogodišnjakinje<br />

tad je bilo tridesetak<br />

učenika, peterostruko više nego<br />

ove godine. Martina se tome ne<br />

čudi jer da može ponovno birati,<br />

izabrala bi neko drugo zanimanje.<br />

Stipendijom do upisa<br />

"Ako ostanem na tom poslu,<br />

neću doživjeti ni mirovinu jer je<br />

posao psihički i fizički prenaporan",<br />

objašnjava nam ona. Zagreb<br />

od 2003. godine stipendira<br />

učenike koji se školuju za deficitarna<br />

zanimanja, ali na natječaj<br />

se obično javi manje učenika od<br />

onog broja propisanog natječajem.<br />

Na već ionako nepopularna<br />

zanimanja nepovoljno utječe i<br />

zakon koji propisuje uvjete upisa<br />

u srednje škole. U jednom se<br />

razredu mogu obrazovati učenici<br />

triju srodnih zanimanja, ali u jednom<br />

razredu mora biti minimalno<br />

šest učenika istog zanimanja.<br />

Obrazovni se program ukida ako<br />

se u prethodne tri godine nije popunila<br />

minimalna kvota za upis.<br />

Kako potaknuti učenike da<br />

izaberu zanimanje koje je fizički<br />

zahtjevno i loše plaćeno? Unatoč<br />

tome što imaju zajamčen posao,<br />

on ne znači da će im olakšati život.<br />

Ako u budućnosti želimo<br />

imati kvalificirane autolakirere,<br />

mesare ili pekare, treba promijeniti<br />

upisnu politiku.<br />

fakulteti na pladnju<br />

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove<br />

DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREB<br />

STUDIJ MEDICINE<br />

(Medicinski fakultet)<br />

MIRTA AUGUSTINOV: Za ovaj fakultet trebat će ti velika želja, volja i<br />

predanost. Kako bi postao dobar liječnk potrebna je velika ljubav prema<br />

toj prekrasnoj struci. Ona također zahtijeva mnogo odricanja, neprospavanih<br />

noći i ispijenih kava. No ovaj faks<br />

je odličan u svim segmentima i naposljetku<br />

činiš nešto prekrasno. Profesija<br />

je vrlo širokog spektra i nakon šest<br />

završenih godina integriranog preddiplomskog<br />

i diplomskog studija može se<br />

birati između pedesetak različitih specijalizacija<br />

i još više subspecijalizacija.<br />

ARHITEKTURA<br />

(Arhitektonski fakultet)<br />

ARDIJAN KARLO GASHI: Studij arhitekture i urbanizma jedinstven<br />

je skup iskustava koja pojedincu omogućuju razumijevanje<br />

osnova oblikovanja, u projektantskom i inženjerskom smislu.<br />

Arhitektura je usko vezana<br />

uz razvoj društva.<br />

Fakultet je zamišljen<br />

tako da za vrijeme predavanja<br />

studenti rade na<br />

projektima iz područja<br />

konstrukcija, projektiranja<br />

i urbanizma te su<br />

podočnjaci normalna<br />

pojava.<br />

MEDICINSKI FAKULTET<br />

PRODUKCIJA<br />

(Akademija dramske umjetnosti)<br />

DUJE KLISOVIĆ: Akademija dramske<br />

umjetnosti u Zagrebu obuhvaća sve<br />

aspekte filmske, kazališne i izvedbene<br />

umjetnosti. Smjerovi na Akademiji su<br />

razni, a ja sam se odlučio za smjer Produkcije<br />

jer spaja kreativne i operativne<br />

poslove. Ono što mi se najviše svidjelo<br />

je to što na Akademiji ne učimo samo<br />

na teorijskoj i znanstvenoj razini, nego<br />

(čak i znatno više) na praktičnoj. Istina,<br />

Akademiju nije lako upisati, ali ako znaš<br />

ADU<br />

da je to ono čime se želiš baviti, onda<br />

se prijamni ispit ne čini kao prepreka<br />

nego kao put.<br />

MATEMATIKA<br />

(Prirodoslovno-matematički fakultet)<br />

BRUNA BANDULA: Na preddiplomskom studiju<br />

matematike učite osnovna matematička<br />

znanja koja vam omogućuju da razvijete<br />

analitičan način razmišljanja. Na diplomskom<br />

studiju možete izabrati računarstvo,<br />

statistiku, financijsku, apliciranu i teorijsku<br />

matematiku. Vještine koje steknete tijekom<br />

studija matematike omogućuju vam da<br />

razumijete i razvijate nove tehnologije, proučavate<br />

trendove i predviđate nove. Stoga,<br />

ako nikad niste pomislili na studij matematike,<br />

razmislite još jednom i postanite jedan<br />

od nositelja promjene u budućnosti.


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Svijet 9<br />

Sjedinjene europske države Koncept je utopija, no viši stupanj povezanosti članica je nužnost<br />

EU traži identitet, ali ne u federaciji<br />

Tekst: Mihael Gelo<br />

Preduvjet za jaču Europsku uniju je još snažnija suradnja u sferama<br />

financija, ekonomije i sigurnosti<br />

EU-ova institucionalnog okvira<br />

mogu riješiti mnogi problemi.<br />

Otvorivši pregovore o<br />

novoj velikoj koaliciji<br />

sa strankom Angele<br />

Merkel, čelnik Socijaldemokratske<br />

stranke Njemačke<br />

i donedavni predsjednik<br />

Europskog parlamenta Martin<br />

Schulz pozvao je na "stvaranje<br />

ustavnog sporazuma i uspostavu<br />

Sjedinjenih europskih država do<br />

2025. godine".<br />

Premda je još u sferi utopije,<br />

ta inicijativa otvara prostor za<br />

razmatranje opcija za budućnost<br />

Europske unije kao strukture<br />

koja je uspjela preživjeti nedavni<br />

nalet populizma i euroskepticizma<br />

i predstoji joj definirati<br />

planove za naredne godine.<br />

Ekonomska suradnja<br />

"Ako je 2017. bila godina testiranja<br />

novih scenarija o EUovoj<br />

budućnosti, očekujem da će<br />

2018. biti godina otriježnjenja<br />

i vrlo konkretnih poteza koji će<br />

uvelike obilježiti buduće funkcioniranje<br />

Unije", navodi profesor<br />

Igor Vidačak, nositelj kolegija<br />

Politički sustav EU-a na zagrebačkom<br />

Fakultetu političkih<br />

znanosti.<br />

Vidačak objašnjava da će izlazak<br />

Velike Britanije zapravo<br />

stvoriti prigodu za redefiniranje<br />

zajedničkih europskih politika,<br />

te snažniju suradnju članica,<br />

pogotovo na poljima kao što su<br />

obrambena i sigurnosna politika.<br />

No ideja o federalizaciji kakvu<br />

zamišlja Schulz, koja bi pod-<br />

sjećala na sustav u SAD-u, ipak<br />

je teško izvediva, među ostalim i<br />

zbog toga što svijest o europskoj<br />

pripadnosti nije dovoljno prisutna<br />

među gradanima EU.<br />

Prema podacima Eurobarometra,<br />

koje navodi stručnjak<br />

za međunarodna ekonomska i<br />

politička pitanja doc. dr. sc. Kristijan<br />

Kotarski s FPZG-a, nakon<br />

izbijanja globalne ekonomske<br />

krize osjetno se povećao postotak<br />

onih koji sami sebe smatraju<br />

prije svega ili isključivo pripadnicima<br />

svojih nacionalnih država,<br />

a ne isključivo ili primarno<br />

europljanima. Kotarski navodi i<br />

da se mnoge članice jednostavno<br />

nisu spremne odreći svojih ekonomskih<br />

konkurentnih prednosti,<br />

koje su plod postojećih<br />

specifičnih poreznih modela i<br />

zakonodavstava u njihovim sustavima.<br />

Ako se pak uzme u obzir da<br />

je federalizacija samo radikalna<br />

ideja europeizacije, jasno je da<br />

između sadašnjeg EU-a i te krajnosti<br />

postoji dovoljno prostora<br />

'Jačanjem bankovne unije<br />

banke bi bile podvrgnute<br />

čvršćoj kontroli, čime bi<br />

se smanjila mogućnost<br />

izbijanja nove velike krize',<br />

navodi doc. dr. sc. Kristijan<br />

Kotarski<br />

za dublju integraciju članica.<br />

"Smatram da EU treba jačati<br />

bankovnu uniju i podvrgnuti<br />

banke čvršćoj kontroli kreditiranja<br />

čime bi se smanjila mogućnost<br />

širenja nove krize. Trebalo<br />

bi uvesti i osiguranje zajedničkih<br />

depozita, gdje bi banke uplaćivale<br />

novac u zajednički fond iz kojeg<br />

bi se sanirali krahovi banaka<br />

koji bi se dogodili negdje u eurozoni",<br />

navodi Kotarski koji smatra<br />

da EU treba podići stupanj<br />

zajedničke suradnje i u vanjskoj<br />

ekonomskoj politici, s obzirom<br />

na to da prkosno dugoročno soliranje<br />

nekih država u tom polju<br />

šteti EU kao ekonomskoj cjelini.<br />

Tonino Picula, hrvatski zastupnik<br />

u Europskom parlamentu,<br />

ističe pak da se i bez radikalnih<br />

reformi, boljim iskorištavanjem<br />

EU-ove demokratske<br />

vrijednosti<br />

"Načelo supsidijarnosti, koje<br />

prednost daje nacionalnoj, regionalnoj<br />

i lokalnoj razini odlučivanja,<br />

treba osnažiti, a Komisiji<br />

dati snažnu podršku za suočavanje<br />

s problemima koji se najučinkovitije<br />

mogu rješavati na<br />

europskoj razini" kaže Picula,<br />

te navodi kako bi više suradnje<br />

među članicama trebalo biti na<br />

području socijalnih prava i razmjeni<br />

sigurnosnih informacija, a<br />

treba povećati i zajedničke investicije<br />

u digitalni promet i energetsku<br />

infrastrukturu.<br />

Ipak, s obzirom na to da su<br />

temelji na kojima EU počiva vladavina<br />

prava, načela solidarnosti,<br />

snošljivosti i zaštite ljudskih<br />

prava, prije pokretanja samih<br />

procesa za homogeniju Uniju,<br />

Bruxelles se mora "obračunati"<br />

s članicama koje se svojim politikama<br />

udaljavaju od tih načela,<br />

poput Poljske i Mađarske, gdje<br />

su prisutni elementi konzervativnog<br />

nacionalizma, represije<br />

medija i izrazite antiimigracijske<br />

politike.<br />

"Te zemlje su prihvatile EU<br />

kao zajedničko tržište od 500<br />

milijuna ljudi u kojem mogu realizirati<br />

svoje ekonomske ciljeve,<br />

ali ih očito treba podsjetiti da<br />

su kao članice obvezne prihvatiti<br />

i određen set pravila i vrijednosti.<br />

Ako se toga ne pridržavaju,<br />

moraju snositi odgovornost",<br />

utvrđuje Picula.<br />

Trumpova vanjska politika Koja je predizborna obećanja američki predsjednik ispunio u 2016 . godini?<br />

Nedefinirana strategija i Twitter-diplomacija<br />

Tekst: Božo Filip Marković<br />

Manje od tri mjeseca<br />

nakon što je službeno<br />

postao SAD-ovim predsjednikom,<br />

Donald Trump je<br />

pokazao da je spreman napustiti<br />

America First pristup vanjskoj<br />

politici koji je do tada zagovarao.<br />

To se promijenilo kada je u<br />

travnju naredio lansiranje 59<br />

projektila na vojnu bazu u Siriji i<br />

tako demonstrirao da je njegova<br />

administracija spremna odgovoriti<br />

na Bašar al-Asadovo posezanje<br />

za korištenjem kemijskog<br />

oružja.<br />

U prvoj godini svog mandata<br />

Trump je nekoliko puta prekršio<br />

obećanja o nemiješanju u politike<br />

stranih država. Ni tjedan<br />

dana nakon napada na bazu u<br />

Siriji, američka je vojska na bor-<br />

Trumpovi tweetovi su bez taktike i dolaze u<br />

konflikt s procesima američke administracije,<br />

navodi politologinja Đana Luša<br />

ce Islamske države u Afganistanu<br />

bacila "majku svih bombi".<br />

U rujnu je James Mattis, američki<br />

ministar obrane, rekao da<br />

će Amerika u Afganistan poslati<br />

dodatnih 3000 vojnika. Prva<br />

godina Trumpova mandata obilježena<br />

je i visokim tenzijama<br />

između SAD-a i Sjeverne Koreje.<br />

Upravo je na tom primjeru, smatra<br />

dr. sc. Đana Luša, stručnjakinja<br />

za pitanja vanjske politike<br />

SAD-a, vidljiv sve fleksibilniji<br />

stav Trumpove vanjske politike,<br />

kao i posljedice Trumpove slabo<br />

definirane vanjskopolitičke filozofije.<br />

"Nedostatak ideoloških principa<br />

lako postaje nedostatak<br />

strateške deliberacije što se manifestira<br />

putem kratkotrajnih<br />

taktičkih razmišljanja, koja su<br />

vidljiva na zaoštravanju retorike<br />

o pitanju nuklearnog programa<br />

Sjeverne Koreje", navodi Luša.<br />

Nedorečenosti vanjske politike<br />

Trumpove administracije<br />

pridonijela je i njegova aktivnost<br />

na Twitteru. Dok je Rex Tillerson,<br />

državni tajnik SAD-a, radio<br />

na uspostavljanju diplomatskih<br />

odnosa sa Sjevernom Korejom,<br />

Trump je na Twitteru objavio da<br />

je takav pristup "traćenje vremena".<br />

Tri mjeseca nakon te objave,<br />

Sjeverna i Južna Koreja prvi<br />

su put u dvije godine počele sa<br />

službenim razgovorima, a nedugo<br />

zatim je i Trump rekao da je<br />

spreman pronaći diplomatsko<br />

rješenje.<br />

Njegovi tweetovi, komentira<br />

Luša, "rijetko odražavaju osmišljenu<br />

strategiju te dolaze u konflikt<br />

s drugim procesima u američkoj<br />

administraciji, zbog čega<br />

svjetski lideri u pitanje dovode<br />

smjer američke vanjske politike".<br />

Neka predizborna obećanja<br />

Trump je ispunio: napustio je<br />

Pariški sporazum o klimatskim<br />

promjenama i Transpacifičko<br />

trgovinsko partnerstvo, te je Jeruzalem<br />

proglasio glavnim gradom<br />

Izraela. Ostale članice NA-<br />

TO-a i dalje podsjeća na njihove<br />

financijske obveze, ali je prestao<br />

govoriti da je Savez "zastario".<br />

No sagledavanje svih Trumpovih<br />

odluka, smatra Luša, upućuje<br />

na nedosljednost njegove vanjske<br />

politike.<br />

"Osim predanosti da Ameriku<br />

ponovnu učini velikom, Trumpova<br />

vanjska politika ne pokazuje<br />

koherentnost", zaključila je.


10 Društvo<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Online-satira Popularne Snapchat kreacije mlade Mirne Savić donijele su svojevrsnu revoluciju u humor<br />

Mirnine Babuške zapalile internet<br />

Prva Gospođa, Kristina Kiki Nokti Priwatno, Tužna Mirna i druge Babuške - viralni su likovi koji su zapravo naša zbilja.<br />

Zastrašujuće je što ih neki shvaćaju doslovno<br />

Tekst i foto: Matea Petrović<br />

Bok, ekipa, Kristina<br />

Kiki Nokti Priwatno<br />

ovdje - i instagramska<br />

euforija kreće. Uvodni<br />

je to pozdrav jedne od Babuški<br />

koje je osmisilla Mirna<br />

Savić, 25-godišnja studentica<br />

novinarstva iz Zagreba. Tako<br />

je njezina Kristina Kiki Nokti<br />

Priwatno sve samo ne tipična<br />

djevojka iz Dubrave. Ili za neke<br />

druge, sasvim tipična djevojka<br />

iz Dubrave. Apsurdna, egocentrična,<br />

djevojka jeftina cajka-izgleda<br />

i malog intelekta bez<br />

dlake na jeziku. Osim Kristine<br />

Kiki, tu su i maliciozna Prva<br />

Gospođa, depresivna Tužna<br />

Mirna i druge Babuške koje parodiraju<br />

Hrvatsku današnjicu<br />

na dosad neviđen način – uz<br />

pomoć Snapchat-filtra i istančane<br />

satire njihove kreatorice.<br />

Kratke epizode<br />

"Ima ljudi koji misle da su<br />

stavovi koje ja iznosim u Babuškama<br />

moji. I to me jako<br />

plaši jer to znači da ih neki<br />

ljudi shvaćaju doslovno, a ne<br />

bi uopće to trebali. Babuške<br />

jesu satirični likovi i odabirem<br />

najhumorističniji aspekt<br />

života ljudi koje pokušavam<br />

pogoditi. No njihovi životi u<br />

realnosti su tužni i niti jedna<br />

ne bi trebala biti smiješna<br />

nego apsurdna i ridikulozna.<br />

Te krajnosti koje ja izrugujem<br />

nisu tu samo da bismo se nasmijali,<br />

nego da bismo i poradili<br />

na sebi", kaže Mirna.<br />

Odgovor na to kako su Babuške<br />

nastale ta studentica<br />

pronalazi u razgovorima s<br />

prijateljima koji su isto imali<br />

prigodu susresti se s ljudima<br />

sličnih karakternih osobina<br />

Babuški. Lajtmotiv svakog lika<br />

je egocentričnost uz obrasce<br />

ponašanja za koje bismo se svi<br />

složili da ih možemo prepoznati,<br />

pa barem neke. Babuške se<br />

temelje na kratkim epizodama<br />

Mirnine Babuške<br />

možete pronaći<br />

na Instagramu<br />

pod profilom<br />

@mirninebabuske<br />

do jedne minute. Na Snapchatu<br />

se snimaju komični isječci<br />

uz pomoć filtra, a onda uz jednostavnu<br />

montažu stavljaju na<br />

Instagram. I zabava može početi.<br />

Uz njezin sve popularniji instagramski<br />

profil, Mirnine Babuške,<br />

koji je u kratko vrijeme<br />

postojanja skupio četiri tisuće<br />

ljudi, Mirna je svjesna da njezine<br />

likove ne mogu svi razumjeti,<br />

no, kako kaže, i ne moraju<br />

svi vidjeti dublji smisao i<br />

kritiku dok je humor postojan.<br />

Ipak, cijeni svaku vrstu komentara<br />

te se veseli kad joj se ljudi<br />

jave pa čak i s kritikom.<br />

"Ako postavim neko pitanje,<br />

ljudi odmah reagiraju. Ima i<br />

onih koji priznaju da lakše proguraju<br />

noćnu smjenu gledajući<br />

Babuške, dok imaju upalu pluća.<br />

Javljaju se od autolakirnica<br />

i bolnica do majki koje gledaju<br />

sa svojom djecom. Javila mi se<br />

žena koja sa svojom kćeri tinejdžericom<br />

napokon nalazi zajednički<br />

jezik jer skupa gledaju<br />

Babuške", komentira Mirna.<br />

Ono što neki u ovoj priči<br />

"Javila mi se žena koja sa<br />

svojom kćeri tinejdžericom<br />

napokon nalazi zajednički<br />

jezik jer skupa gledaju Babuške.<br />

Jako velika stvar",<br />

kaže Mirna<br />

mogu primijetiti bili fanovi Babuški<br />

ili ne, to je rađanje nove<br />

vrste online-satire koja je u nas<br />

u povojima. Možda je pesimistično<br />

gledati na nepostojanje<br />

komične online-scene u nas, ali<br />

Mirna Savić je definitivno jedna<br />

od prvih koja je javno stala<br />

iza toga što radi.<br />

"Ćaća se vraća i Di su pare?<br />

su po meni najuspješniji u<br />

tome i jesu anonimni. Sa svojim<br />

memeovima idealno poga-<br />

đaju publiku. Njima svaka čast<br />

i drago mi je što su ostali anonimni<br />

jer mogu biti beskrupulozni.<br />

Oni koji izađu iz ormara,<br />

ponekad se možda i boje. Nisam<br />

se zasad još uplašila. Imamo<br />

fantastičnih komičara i bit<br />

će ih sve više i više, jer taj trend<br />

je tek unazad nekoliko godina<br />

doživio svoj procvat", nadodaje<br />

Mirna.<br />

Tek u povojima<br />

Implementirajući takvu vrstu<br />

tehnologije u svoj humor,<br />

pokrenula je revoluciju, kako<br />

na komičnoj online-sceni, tako<br />

i u osobnom razvitku. Pisanje<br />

je Mirni oduvijek bio ispušni<br />

ventil, a mimo humorističnog<br />

dijela, po kojem je zasad većina<br />

poznaje, postoji i "Onaj Dobar<br />

Blog", odnosno, njezino mjesto<br />

gdje ljudi mogu zaviriti duboko<br />

u, kako kaže, "mentalne istarske<br />

ipsilone, zagrebačke rotore,<br />

mračne podrume i tavane<br />

pune blaga". S Babuškama je<br />

pak trenutačno sve u povojima<br />

i može se promijeniti budući da<br />

i one kratko postoje.<br />

"Voljela bih s Babuškama ići<br />

do kraja. Mislim da će biti još<br />

likova i svi ćemo se dobro zabavljati.<br />

Kažu da je na Instagramu<br />

magična brojka 10.000<br />

ljudi. Onda ću napraviti veliki<br />

party", šali se Mirna. Sudeći<br />

prema reakciji publike, Mirnine<br />

Babuške tek su zaživjele, a<br />

njihova publika može se rugati<br />

i nadati da neće i sama postati<br />

još jedna Babuška u nizu.<br />

Putovanja i razmjena Neprofitne organizacije mladih svojim projektim<br />

Besplatno u inozemstvo n<br />

Tekst: Andrea Guša<br />

Organizacija Urbana<br />

mladež zaokupila je<br />

nedavno u FunkClubu<br />

u Tkalčićevoj pozornost mladih<br />

govoreći im o mogućnostima<br />

besplatnih putovanja.<br />

Naknadno su održali još jedno<br />

predavanje jer je odziv bio velik,<br />

a predavačica Gulsah Can<br />

iz Turske rekla je da se predavanja<br />

inače održavaju jednom<br />

na mjesec i jako ih je iznenadio<br />

odziv. Gulsah je, sa Španjolkom<br />

Beatrize Obeso, u sklopu<br />

EVS programa već tri mjeseca<br />

potpuno besplatno u Hrvatskoj<br />

u kojoj volontira.<br />

"Hrana, putni troškovi,<br />

smještaj, cuga… ma sve nam je<br />

'Nisam željela raditi kao konobarica s diplomom<br />

menadžmenta u Španjolskoj pa sam odlučila<br />

besplatno putovati i steći vrijedna nova<br />

iskustva', rekla je Beatrize Obeso koja već tri<br />

mjeseca volontira u Hrvatskoj<br />

plaćeno", ističe Beatrize koja<br />

ističe da joj je sudjelovanje u<br />

Erasmus+ i EVS programima<br />

bila najbolja odluka u životu.<br />

Mnogi nisu upoznati s tim da<br />

u Erasmus+ i EVS projektima<br />

ne moraju sudjelovati samo<br />

studenti. Projekti su dostupni<br />

svima između 17 i 30 godina,<br />

a važna je samo želja i volja da<br />

putujete.<br />

"Takva se prigoda treba pružiti<br />

svima", ističe Gulsah koja<br />

je već jednom sudjelovala u<br />

Erasmus programu u sklopu<br />

kojeg je godinu dana provela u<br />

Njemačkoj nakon koje je došla<br />

u Hrvatsku. U nas volontira<br />

održavajući tečajeve salse,<br />

pišući projekte i održavajući<br />

prezentacije. Kaže da je prednost<br />

takvih razmjena to što,<br />

osim što upoznaš mnogo novih<br />

ljudi i novu kulturu, naučiš<br />

novi jezik te stekneš neka nova<br />

iskustva.<br />

"Za ovakve programe ti<br />

praktički ne treba nikakvo


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Društvo 11<br />

Mladi novinari Kako pronalaze posao oni čija struka mahom broji nezaposlene<br />

Posla ima, ali ne za one koji u<br />

vrijeme studija bježe od prakse<br />

Tekst: Petra Vuka<br />

Uspješnog novinara ne<br />

čini diploma, naravno<br />

da ih ima i bez nje, ali<br />

je ipak početak, smatra<br />

Kristian Došen, diplomirani novinar<br />

i reporter u emisiji "Provjereno".<br />

Došen priznaje da stanje<br />

na medijskoj sceni nije bajno, te<br />

da za postizanje nekog statusa<br />

treba vremena, rada i debelih živaca,<br />

ali da se može.<br />

"Teže je pronaći medijski posao<br />

u kojem imate dobre uvjete,<br />

kao što su trajniji ugovor o radu,<br />

dobri prihodi i slično", ističe<br />

Došen. Dodaje kako je diploma<br />

u novinarstvu svakako preduvjet,<br />

ali da se na kraju sve svodi<br />

na želju za radom, učenjem i na<br />

vlastitu vještinu i upornost. Za<br />

nekoga tko se ozbiljno misli baviti<br />

novinarstvom, ističe, ključno<br />

je već na drugoj ili trećoj godini<br />

raditi u studentskim medijima,<br />

a kad odlučite što vam najbolje<br />

leži - javiti se za praksu u nekom<br />

profesionalnom.<br />

Vlastiti angažman i ambicije<br />

Započeo je na Televiziji Student,<br />

gdje je u nekoliko godina<br />

svladao osnove naučene u sklopu<br />

predavanja i seminara. Dalje<br />

je sve bilo prepušteno vlastitom<br />

angažmanu i ambiciji, uz pomoć<br />

mentora i starijih kolega.<br />

"Mislim da su studentski mediji<br />

odlična odskočna daska da<br />

u poznatom okruženju naučite<br />

novinarski raditi, razmišljati i,<br />

'Najgore mi je kada kolege koji su diplomirali, a nikad nisu radili<br />

praktično za vrijeme studija, završe u člancima o tome kako novinari ne<br />

mogu pronaći posao', kaže Kristian Došen, reporter 'Provjerenog'<br />

steknete poznanstva". Napominje<br />

kako danas sigurno ne bi bio<br />

novi reporter poznate magazinske<br />

emisije da nije imao iskustvo<br />

snimanja priloga i vođenja pred<br />

kamerom iz "podruma" svog fakulteta.<br />

Došen smatra da je najgore<br />

kada kolege koji su diplomirali,<br />

a nikad nisu radili praktično<br />

za vrijeme studiranja, završe u<br />

člancima o tome kako novinari<br />

ne mogu naći posao. Upozorava:<br />

"Nemojte si to dopustiti!"<br />

Kako kaže predsjednik Hrvatskog<br />

novinarskog društva Saša<br />

Leković, pronaći stalan i pristojno<br />

plaćen posao u medijima je<br />

teško. Voditeljica PR-a i korporativnih<br />

komunikacija Nove TV<br />

Ivona Devčić Ivičić otkriva da je<br />

u redakcijama Nove TV 65 posto<br />

diplomiranih novinara i to većina<br />

upravo s Fakulteta političkih<br />

znanosti.<br />

Opisujući atmosferu u redakciji<br />

"RTL Direkta", producent te<br />

informativne emisije Miro Lujić<br />

Kako kaže predsjednik<br />

Hrvatskog novinarskog<br />

društva Saša Leković, posao<br />

u medijima je danas vrlo teško<br />

pronaći, pogotovo stalan<br />

i pristojno plaćen<br />

ističe da oni kao tim nisu stalni,<br />

ali da je većina diplomiranih novinara.<br />

Trenutačno, kaže Lujić,<br />

imaju samo jednu osobu koja<br />

nije diplomirani novinar. Na desetak<br />

novinara, njih osam je sa<br />

novinarstva, ističe.<br />

Kristian Došen<br />

u redakciji 'Provjerenog'<br />

Važnost praktičnog rada tijekom<br />

studija ističe i Domagoj<br />

Grbeš, student treće godine novinarstva<br />

i još jedan od novinara<br />

magazinske emisije "Provjereno.<br />

Za razliku od mnogih, on smatra<br />

da u Hrvatskoj uopće nije teško<br />

PRIVATNA ARHIVA<br />

naći posao kada je riječ o novinarstvu.<br />

"Mislim da je naša profesija<br />

jedna od rijetkih koja traži<br />

mnogo iskustva i mnogo prakse",<br />

ističe.<br />

Tko je Predrag Lucić?<br />

S njim se slaže i profesorica s<br />

FPZG-a Tena Perišin koja kaže<br />

da za nju novinarstvo danas ima<br />

više smisla nego ikad. Studente<br />

novinarstva, na primjer, pita<br />

tko je Predrag Lucić (nedavno<br />

preminuli novinar Feral Tribunea,<br />

op. uredništva) i nitko ne<br />

zna, a kako kaže, to je za predavače<br />

- depresivno. Ne tako lijepo<br />

mišljenje ima i Matija Babić, pokretač<br />

Indexa. "Najlošiji kadar,<br />

koji u nas gotovo nikad ne uspije<br />

proći probni rok, su diplomirani<br />

novinari".<br />

Kada je u pitanju praktični rad<br />

tijekom studija, Grbeš otkriva<br />

da bi mu bilo sramotno doći na<br />

diplomski studij ili, još gore, na<br />

zadnju godinu bez ikakve prakse.<br />

Svatko može uspjeti i raditi<br />

što želi i gdje želi, samo mora biti<br />

uporan, davati sve od sebe, biti<br />

jako aktivan i ulagati maksimalan<br />

trud jer se to uistinu isplati,<br />

kaže Grbeš koji je već na prvoj<br />

godini slagao priloge na Televiziji<br />

Student. Svoj početak opisuje<br />

učenjem slaganja priloga u podrumu<br />

fakulteta nakon kojeg se<br />

prijavio na radionicu istraživačkog<br />

novinarstva koju je držala<br />

Ivana Paradžiković. Danas, kako<br />

kaže, radi u najboljoj redakciji, s<br />

najboljim novinarima.<br />

a otvaraju brojne mogućnosti<br />

a godinu dana? Može čak i ako nisi student!<br />

Besplatno<br />

'proputovala'<br />

Istanbul<br />

Studentica medicine Marija Janev<br />

besplatno je posjetila Istanbul<br />

koristeći Erasmus+ program.<br />

Sestra joj je bila u Rumunjskoj,<br />

Danskoj i Slovačkoj, a prijatelji na<br />

projektima u dalekim egzotičnim<br />

državama Azije i Afrike.<br />

Samo jednom u životu pruža<br />

vam se mogućnost da putem<br />

EVS programa provedete<br />

u jednoj državi dvanaest<br />

mjeseci potpuno besplatno<br />

iskustvo, ali se s njih vratiš<br />

obogaćen za nova znanja i vještine.<br />

Zato nisam željela raditi<br />

kao konobarica s diplomom<br />

menadžmenta u Španjolskoj,<br />

nego sam se odlučila za ovaj<br />

korak. To mi je bila najbolja<br />

odluka u životu!", ponosno<br />

ističe Beatriz i dodaje da vas,<br />

ako se pokažete kao dobar radnik,<br />

mogu i zaposliti te je tako<br />

moguće ostvariti karijeru.<br />

O uvjetima prijave Gulsah<br />

kaže da je najvažnije da vas<br />

na razmjenu prijavi jedna od<br />

neprofitnih organizacija mladih.<br />

Iz EU-ove Agencije za<br />

mobilnost i programe kažu da<br />

sudionici razmjene uz pomoć<br />

voditelja zajednički smišljaju<br />

i provode cjelokupni program,<br />

promoviraju svoj projekt i rezultate<br />

koje postignu. Roberto<br />

Mesir, predsjednik Urbane<br />

mladeži, kaže da su putovanja<br />

važan dio učenja uz iskustvo,<br />

koja razvijaju karakter i šire<br />

horizonte. Ako ste zainteresirani<br />

za bilo koji od spomenutih<br />

načina besplatnih putovanja,<br />

možete se izravno obratiti<br />

nekoj od udruga mladih poput<br />

Urbane mladeži, možete posjetiti<br />

njihova predavanja ili<br />

internetske stranice na kojima<br />

su zapisi mnogih iskustava<br />

onih koji su već sudjelovali<br />

(uključujući i Beatrize te Gulsah)<br />

ili kontaktirati Eurodesk<br />

i ostale udruge za razmjenu,<br />

od kojih je jedna i Rotary Klub<br />

Zagreb.


12 Fotoreportaža<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Zagrebački adagio<br />

Autorica: Matea Petrović<br />

Nakon što blještavilo blagdana splasne, a adventski se ukrasi spreme u kutije, grad napokon<br />

liježe u zimski san. Štandovi su prazni, suncobrani zatvoreni. Adagio se osjeti u disanju i koracima,<br />

a hladnoća se sljubljuje s parom iznad lonca kukuruza. To je Zagreb u siječnju. Jedva<br />

vidljivo mliječno svjetlo koje pada na asfalt. Popucale ceste i prazna igrališta. Zauzeta klupa<br />

na Glavnom kolodvoru.


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Intervju 13<br />

OD USKLAĐIVANJA STUDIJA I TRENINGA DO STATUSA MEDIJSKE ZVIJEZDE<br />

Tek kao svjetski prvak mogu<br />

živjeti od gimnastike<br />

Da smo početkom 2017.<br />

uložili novac na Tina<br />

Srbića kao najboljeg<br />

sportaša Hrvatske u<br />

godini, zaradili bismo bogatstvo.<br />

Tin se, nakon izvrsnih, ali podcijenjenih<br />

nastupa u Svjetskom<br />

kupu, pojavio na Svjetskom prvenstvu<br />

u Montrealu početkom<br />

listopada te šokirao gimnastičku<br />

javnost osvajanjem zlata na preči.<br />

Od tog trenutka mnogo smo<br />

čuli o skromnom 21-godišnjem<br />

Zagrepčaninu, članu gimnastičkog<br />

kluba Hrvatski sokol, koji<br />

si uz naslov svjetskog prvaka na<br />

preči i najboljeg sportaša Hrvatske<br />

prema izborima Hrvatskog<br />

olimpijskog odbora i Sportskih<br />

novosti može pridati i epitet redovnog<br />

studenta strojarstva druge<br />

godine na Fakultetu strojarstva<br />

i brodogradnje u Zagrebu,<br />

na kojem iznimno uspješno daje<br />

ispite.<br />

Kao student Sveučilišta u Zagrebu<br />

ovaj se svjetski prvak nekoliko<br />

puta domogao i mjesta u<br />

našem <strong>Global</strong>u..<br />

◼◼Uzevši u obzir da si redovan<br />

student, jesi li vidio kad <strong>Global</strong><br />

i jesi ga čitao?<br />

Vidio sam novine i nekoliko<br />

puta sam ih prelistao. Odlično je<br />

da imamo u Hrvatskoj jedne takve<br />

novine za studente kao što je<br />

<strong>Global</strong>.<br />

◼◼Kad smo već počeli sa studentskim<br />

životom, kako ti je<br />

izgledao proces upisivanja na<br />

fakultet?<br />

S ekipom iz škole mnogo sam<br />

razgovarao jer u četvrtom razredu<br />

srednje još nisam znao što bih<br />

upisao. Razmišljao sam dosta o<br />

tome. Volio sam matematiku i<br />

išla mi je, ali me nisu privlačili<br />

smjerovi na PMF-u. Jedan prijatelj<br />

iz razreda mi je počeo govoriti<br />

o strojarstvu na FSB-u i<br />

rekao mi da su mu neki ljudi<br />

preporučili taj smjer, te da se<br />

za svakog može pronaći po<br />

nešto pa je tako nas pet-šest<br />

iz razreda odlučilo grupno<br />

upisati strojarstvo i upali<br />

smo bez problema. Moram<br />

reći da sam jako zadovoljan<br />

odlukom jer fakultet je<br />

stvarno jako dobro organiziran<br />

te je otprilike 98 posto<br />

profesora maksimalno<br />

korektno.<br />

◼◼Prema tvom odgovoru<br />

čini se da nikad<br />

nisi razmišljao nastaviti<br />

samo s gimnastikom.<br />

Nikad nisam na to pomislio<br />

jer je se od gimnastike teško živi.<br />

'Razmišljao sam o tome kako mi jedna ozljeda može dokrajčiti<br />

karijeru pa moram imati i drugi plan u životu', kaže Srbić, koji je<br />

i uspješan student Fakulteta strojarstva i brodogradnje<br />

Tekst: Edi Džindo<br />

Premijer o sportu zna više od mene<br />

◼◼U posljednje si vrijeme dosta vremena, zbog svih silnih<br />

nagrada, proveo uz premijera Andreja Plenkovića.<br />

Kako izgleda vaša komunikacija i kakav odnos imate?<br />

Nemam mnogo reći jer je to malo čudno. Bilo nas je jednom<br />

na razgovoru pet-šest, što trenera, što ljudi iz saveza,<br />

ali premijer je više htio sa mnom razgovarati. Pa me<br />

tako nekoliko puta pitao za uvjete i dvoranu, za fakultet<br />

i slično. Neću se miješati u njegove političke obveze, ali<br />

privatno mi se čini kao komunikativna osoba koja zaista<br />

mnogo zna o sportu. Zna čak i više od mene.<br />

IGOR SOBAN/PIXSELL<br />

DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL<br />

Moraš biti svjetski prvak da bi<br />

koliko-toliko kvalitetno mogao<br />

živjeti. Isto tako, razmišljao sam<br />

o tome kako mi jedna ozljeda<br />

može dokrajčiti karijeru pa moram<br />

imati i drugi plan u životu.<br />

◼◼Poznato je da uz sebe nosiš<br />

knjige za studij kad ideš na<br />

natjecanja. Jesi li nosio kakvu<br />

knjigu u Montreal na<br />

svjetsko prvenstvo?<br />

U Montrealu sam imao<br />

neke papire, ali se tamo nisam<br />

uspio natjerati na rad. Na<br />

nekim drugim natjecanjima,<br />

kao na primjer u Bakuu i u<br />

Dohi, učio sam<br />

za ispite iz<br />

termodinami-<br />

ke i matematike. Svaki slobodni<br />

trenutak između treninga, putovanja<br />

i natjecanja koristio sam za<br />

učenje. Čak nekad učim i kad se<br />

vozimo u busu od hotela do dvorane.<br />

Vožnje su znale trajati i do<br />

40 minuta, pa sam odlučio i to<br />

vrijeme iskoristiti za učenje. Ali<br />

bilo je to takvo razdoblje, inače<br />

uvijek nosim nešto za fakultet,<br />

pa na natjecanju učim koliko stignem<br />

i koliko imam volje.<br />

◼◼Uz to što usklađuješ sportske<br />

i studentske obveze, nakon<br />

svjetskog zlata si postao<br />

i velika medijska zvijezda u<br />

Hrvatskoj...<br />

Tek kad sam došao sa Svjetskog<br />

prvenstva zaista je<br />

bilo fora, ali moram<br />

priznati da me je nakon<br />

nekog vremena<br />

iscrpilo. Moram<br />

uz faks i treninge<br />

još razmišljati<br />

kad sam što dogovorio<br />

s kojim<br />

novinarom i kojom<br />

televizijom.<br />

Nije mi se samo<br />

jednom dogodilo da<br />

sam zaboravio na neki dogovor<br />

s medijima. Jednom sam<br />

se vozio na faks i zove me gospođa<br />

s HRT-a te me podsjeća<br />

na dogovor s njom taj isti dan,<br />

pa sam se ispričao zbog toga što<br />

sam zaboravio, ali sam ipak na<br />

kraju došao. Sva sreća pa me<br />

novinari podsjete na te dogovore.<br />

Sve u svemu, nije mi se<br />

dogodila prevelika promjena.<br />

Malo sam sad zapostavio faks<br />

nakon Svjetskog prvenstva i<br />

svega što se događalo, ali sam<br />

sad odlučio stisnuti i sve nadoknaditi.<br />

◼◼Drago nam je što dogovor<br />

za naš razgovor nisi zaboravio.<br />

Kako ti je biti u društvu<br />

ljudi kao što su Sandra Perković,<br />

braća Sinković, Marin<br />

Čilić i ostali?<br />

To mi je zapravo najbolji dio<br />

svega. Došao sam na dodjelu nagrada<br />

HOO-a i meni, na primjer,<br />

Marin Čilić dolazi čestitati. Do<br />

prije doslovno godinu dana sam<br />

ih sve gledao na televiziji, a sad<br />

sam s njima tamo. To su trenuci<br />

zbog kojih sam najponosniji. Kad<br />

gledam nominacije za sportaša<br />

godine i počnu govoriti imena:<br />

Luka Modrić, Sandro Sukno i - ja.<br />

Stvarno predivan osjećaj.<br />

◼◼Što bi najbolji sportaš Hrvatske<br />

poručio studentima<br />

koji se žele baviti i sportom?<br />

Kako organizirati vrijeme?<br />

Nikad nisam razmišljao o odustajanju.<br />

Zaista je organizacija<br />

najvažnija, ali ako još imaš dobre<br />

prijatelje koji ti mogu pomoći<br />

kad zatreba, onda je sve lakše.<br />

Lakše se natjeram raditi kad<br />

čujem da je jedan od kolega, na<br />

primjer, učio danas dva sata, pa<br />

te to onda dodatno pogura da i<br />

sam nešto napraviš. Nekad mi je<br />

zaista lakše kad mi je gužva cijeli<br />

dan jer se u danima kad nemam<br />

treninga i obveza zaista ulijenim.<br />

Mislim da mi sport pomaže jer tu<br />

neku kompetitivnost prenosim i<br />

na fakultet.<br />

◼◼Ulaziš prvi put u karijeri u<br />

sezonu kao svjetski prvak.<br />

Pa da, ovo mi je prva takva sezona<br />

i zanima me kako će teći.<br />

Gimnastika je toliko zanimljiva,<br />

nikad se ne zna što se može očekivati.<br />

Što se mene tiče, sviđa mi<br />

se što sam stvorio kontinuitet dobrih<br />

nastupa. U gimnastici su definitivno<br />

najvažniji glava i psiha,<br />

vidio sam toliko talenata boljih<br />

od mene koji psihički nisu mogli<br />

izdržati pa zbog toga na kraju<br />

nisu uspjeli.<br />

◼◼Govorio si da se u gimnastici<br />

najviše ugledaš na Marija<br />

Možnika, Filipa Udea i<br />

Koheia Uchimuru. Tko su<br />

ti uzori izvan gimnastike, u<br />

životu?<br />

Na Možnika se ne ugledam<br />

samo kao gimnastičara nego i<br />

kao na osobu. Zaista je jako dobar<br />

čovjek i prijatelj. Sve je u<br />

životu napravio što je mislio i<br />

stvarno treba biti uzor svima.<br />

Njega ističem jer otkako sam kao<br />

mali došao u dvoranu gledam ga<br />

svaki dan kako trenira i učim od<br />

njega pa mi je Marijo definitivno<br />

netko tko mi je stvarno blizak i<br />

može mi biti životni uzor. Mnogo<br />

mi je pomogao u životu i karijeri.<br />

TIN SRBIĆ Najbolji hrvatski sportaš u 2017. godini


14 Novac<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

sponzor rubrike*<br />

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike<br />

Kriptovalute Prije nego studentsku ušteđevinu investirate u novi trend, dobro se informirajte<br />

Balon će puknuti, pitanje je vremena<br />

Tekst: Mia Musulin<br />

Novi je hit među investitorima<br />

ulaganje u<br />

kriptovalute, prije svega<br />

onu najpoznatiju - bitcoin.<br />

Mnogo studenata također je<br />

čulo za bitcoin, a određeni broj<br />

njih čak i ulagao. Kad su to studenti<br />

postali investitori i što se<br />

krije iza pojma kriptovalute -<br />

sigurno ulaganje za sve ili nepotrebno<br />

riskiranje još tijekom<br />

studentskih dana?<br />

Osim bitcoina, čiji uspjeh trenutačno ovisi<br />

samo i isključivo o broju novih ljudi koji će ući<br />

u sustav i kupiti ga skuplje od onih koji su ušli<br />

prije, perspektivni su ethereum, NEO i monero<br />

Što treba znati?<br />

"Kriptovalute su jedinstveni<br />

digitalni tokeni, odnosno digitalni<br />

novčići koje nije moguće<br />

kopirati ni svojevoljno proizvesti,<br />

a koji služe određenoj<br />

svrhi kada se pošalju s jedne<br />

elektroničke adrese na drugu.<br />

Kao što na svom računalu ili<br />

mobilnom uređaju imate neku<br />

aplikaciju, tako je i pojedina<br />

kriptovaluta samo softver",<br />

objašnjava Bruno Škvorc,<br />

urednik portala Bitfalls. Dodaje<br />

da, dok aplikacije, digitalne<br />

dokumente, čak i stanje računa<br />

u banci možemo kopirati i<br />

prenijeti na drugu lokaciju da<br />

original ne nestane, s kriptovalutama<br />

to nije moguće zbog<br />

nečega što se zove blockchain<br />

(lanac blokova).<br />

"U prijevodu na blockchain-jezik,<br />

jedan papir je block,<br />

a on se sastoji se od mnoštva<br />

transakcija. Više blockova<br />

nižu se jedan za drugim, i čine<br />

blockchain (lanac blockova),<br />

ili knjigu zapisa. Računala<br />

koja pogađaju kombinacije<br />

kako bi otkrila nasumični niz<br />

brojeva i slova (hash) zovu se<br />

čvorišta, odnosno jezgre. To<br />

BORNA FILIC/PIXSELL<br />

SPONZORIRANI ČLANAK<br />

Velika imena spremna<br />

za lipanj na Jarunu<br />

Headlineri INmusic festivala već su poznati, a poznato je da i ove godine<br />

OTP banka ima ulogu sponzora i partnera koji osigurava beskontaktno i<br />

bezgotovinsko plaćanje posjetiteljima INmusic festivala.<br />

Trinaesti INmusic festival održat<br />

će se od 25. do 27. lipnja 2018.,<br />

na Otoku mladosti na zagrebačkom<br />

Jarunu, a kako bi posjetitelji<br />

bezbrižno uživali u sjajnim glazbenim<br />

imenima i bogatom programu<br />

bez suvišna čekanja u redovima,<br />

ponovno je osigurano bezgotovinsko<br />

i beskontaktno plaćanje<br />

Mastercard contactless karticama<br />

OTP banke, ali i svim ostalim<br />

beskontaktnim karticama, kao i<br />

festivalskim karticama.<br />

O kvaliteti dosad najavljenog<br />

lineupa govori to da je blagdanski<br />

paket rasprodan mnogo prije<br />

nego inače, pa su ulaznice u poslovnicama<br />

banke dostupne već<br />

od kraja prosinca. Svi koji još razmišljaju<br />

o nabavi ulaznica mogu<br />

to napraviti u više od stotinu poslovnica<br />

OTP banke u Hrvatskoj.<br />

Oni koji pak žele okušati sreću i<br />

osvojiti ulaznice moći će to napraviti<br />

u dva nova kruga dobro poznatog<br />

kviza "Upadni na INmusic" koji<br />

banka organizira na Facebooku.<br />

Tridesetoro s(p)retnika tako su<br />

već osvojili svoje primjerke blagdanskih<br />

paketa početkom prosinca,<br />

a novi krugovi kviza mogu se<br />

očekivati tijekom proljeća.<br />

Oni koji pak žele okušati sreću<br />

i osvojiti ulaznice moći će to<br />

napraviti u dva nova kruga<br />

dobro poznatog kviza 'Upadni na<br />

INmusic' koji banka organizira<br />

na Facebooku<br />

Kao što već sigurno znate, Nick<br />

Cave and the Band Seeds, Queens<br />

Of The Stone Age i Skunk Anansie<br />

bit će ovogodišnji headlineri INmusic<br />

festivala. Josh Homme i vrhunska<br />

četvorka na INmusic #13<br />

dolaze ravno iz kalifornijske pustinje<br />

i donose rifove s hvaljenog<br />

novog albuma "Villains", a Skunk<br />

Anansie se vraćaju održati obećanje<br />

dano 2016. kad nisu nastupili<br />

zbog bolesti tako da će nam ljeto<br />

početi uz dobro poznate hitove<br />

poput "Secretly", "Hedonism",<br />

"Weak" i mnoge druge.<br />

Nick Cave se ovim odužio za izostanak<br />

iz Hrvatske prošle jeseni;<br />

tko je imao prigodu vidjeti koncerte<br />

održane u listopadu u Beogradu<br />

i Ljubljani, zna da Zagreb očekuje<br />

fantastična glazbena poslastica.<br />

Osim velike trojke, INmusic je već<br />

najavio i punk-rokere Franka Cartera<br />

& The Rattlesnakes, velikane<br />

grungea Alice In Chains, kultne indie-rokere<br />

The Kills i legendarnog<br />

Davida Byrnea, frontmana i kreativnu<br />

snagu legendarnih Talking<br />

Headsa.<br />

SPONZORIRANI ČLANAK<br />

pogađanje zove se rudarenje<br />

jer 'kopamo' nove kriptovalute<br />

ni iz čega", nastavlja Škvorc i<br />

ističe kao vrlo važno da se sve<br />

kriptovalute temelje na blockchainu.<br />

Blockchain je ono što im<br />

omogućava da budu transparentne,<br />

definitivne (nemoguće<br />

za falsificirati ili duplicirati)<br />

i donekle konačne, odnosno<br />

ograničene u količini. Omogućava<br />

i distribuiranu kontrolu<br />

nad financijama i izbjegavanje<br />

posrednika i to je jedan<br />

od ključnih razloga za velik<br />

uspjeh kriptovaluta. Zbog distribuirane<br />

naravi blockchaina<br />

i milijuna korisnika diljem<br />

svijeta od kojih svi služe kao<br />

"zapisničari", mnogi kriptovalute<br />

smatraju neuništivima<br />

i nezaustavljivima, ali to baš i<br />

nije tako.<br />

Blockchain<br />

Bitcoin nije perspektivan.<br />

Nema tehnologiju, uporabljivost,<br />

niti decentraliziranost,<br />

a nije ni nezaustavljiv kao što<br />

se misli. Osim bitcoina, čiji<br />

uspjeh trenutačno ovisi samo<br />

i isključivo o broju novih ljudi<br />

koji će ući u sustav i kupiti<br />

ga skuplje od onih koji su ušli<br />

ranije, perspektivni su ethereum,<br />

NEO i monero. Gotovo je<br />

nemoguće odabrati.<br />

'Kriptovalute su jedinstveni<br />

digitalni tokeni, odnosno<br />

digitalni novčići koje nije<br />

moguće kopirati ni svojevoljno<br />

proizvesti, a koji služe<br />

određenoj svrhi kada se<br />

pošalju s jedne elektroničke<br />

adrese na drugu", objašnjava<br />

Bruno Škvor<br />

"Ako ne znate što radite, ne<br />

investirajte. Svaka kriptovaluta<br />

u svakom trenu može pasti<br />

na nulu pa tako i ona najpoznatija<br />

- bitcoin. Kriptovalute<br />

su balon i samo je pitanje kad<br />

će puknuti i kojeg razmjera<br />

će to biti", ističe Aleksandar<br />

Lomtatidze, student treće godine<br />

Ekonomskog fakulteta u<br />

Zagrebu.<br />

Dodaje da je blockchain inovativna<br />

tehnologija i veliko<br />

postignuće koje ima potencijal<br />

promijeniti cijeli svijet, a<br />

kriptovalute su samo jedna od<br />

aplikacija blockchaina. Kriptovaluta<br />

ovisi o blockchainu, ali<br />

ne i blockchain o kriptovaluti.<br />

On je operacijski sustav i s njime<br />

se sve što se zamisli u teoriji<br />

može i napraviti. Koliko god<br />

to nemoguće zvučalo.<br />

Studentska konferencija o usponu<br />

bitcoina<br />

Enter the Blockchain: Uspon bitcoina - naziv je novog projekta Hrvatske<br />

studentske asocijacije (HSA) koji se pokreće u svrhu edukacije studenata<br />

o aktualnim kriptovalutama. Projekt će se održati 7. ožujka 2018. na<br />

Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a sastojat će se od niza predavanja<br />

i jednog panela sa svrhom sučeljavanja dobrih i loših strana aktualne<br />

kriptovalute. "Vrtoglavi porast u cijeni bitcoina prouzročio je veliki boom<br />

među populacijom, ali unatoč velikoj medijskoj zastupljenosti rijetko tko<br />

shvaća što je to zapravo bitcoin, kako funkcionira te kakav utjecaj može<br />

imati na ekonomiju", ističe voditelj projekta Gojko Lotina i poziva sve zainteresirane,<br />

posebno studente, da dođu na konferenciju i informiraju se.


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Karijera 15<br />

SPOCK Druga generacija FER-ova startup inkubatora predstavila je četiri nova ambiciozna tima<br />

Tehnološki genijalci zapnu samo<br />

kad počnu razmišljati o porezima<br />

Tijekom 10 mjeseci rada PicUp, Melanoma Check, Sumirra i Morpheus (bivši Hacksplosm) usavršit će svoja znanja i<br />

vještine i primijeniti naučeno na tvrtke s tržišnim potencijalom koje su pokrenuli<br />

Tekst: Marija Edita Feldi<br />

Što spaja Star Trek i Fakultet<br />

elektrotehnike i<br />

računarstva u Zagrebu?<br />

Napredna tehnologija?<br />

Jezici koje ne razumijete? Zgodni<br />

(iako malo šmokljanski) dečki?<br />

Da, da i da, ali još važnije od<br />

toga – SPOCK. Lani je uveden<br />

kao način motiviranja studenata<br />

(ne samo FER-a) koji imaju ideje<br />

i žele ih ostvariti.<br />

Većinom FER-ovci<br />

SPOCK je, jednostavno rečeno,<br />

startup inkubator u kojem se<br />

pozitivna energija, mentorstvo i<br />

napredna tehnologija spajaju u<br />

oazu za sve koji žele pokrenuti<br />

nešto svoje. Ove godine, predstavljena<br />

je takozvana druga generacija<br />

koja se sastoji od četiri<br />

ambiciozna tima.<br />

"U lipnju smo ispratili Angler,<br />

GuitarFriend, Juvo – Home<br />

Friend i SAN, prve SPOCK timove<br />

iz FER-ova startup-inkubatora,<br />

nakon čega je slijedila ocjena<br />

prijava novih timova, odabir<br />

timova za drugi krug selekcije,<br />

prezentacije i intervjui te najteži<br />

dio – konačni odabir timova<br />

za drugu generaciju", poručuje<br />

Iva Gospodnetić, stručna suradnica<br />

za karijerno savjetovanje<br />

s FER-a. Timovi nisu samo<br />

s FER-a, članovi timova su i s<br />

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta,<br />

Ekonomskog fakulteta<br />

te Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.<br />

Tijekom deset mjeseci rada (sa<br />

stankama za ispite), PicUp, Melanoma<br />

Check, Sumirra i Morpheus<br />

usavršit će znanja i vještine<br />

i primijeniti naučeno na tvrtke s<br />

tržišnim potencijalom koje su pokrenuli.<br />

Vjerojatno najpoznatiji<br />

od tih timova je Sumirra, koji je<br />

još i na App Start Contestu prošle<br />

godine osvojio 20.000 kuna.<br />

"Dosad nam je bilo najteže<br />

usuglasiti se sa svim dionicima<br />

- Poreznom upravom, Srcem i<br />

Središnjim državnim uredom za<br />

razvoj digitalnog društva, ali čini<br />

se da ide dosta glatko!", komentira<br />

Marko Božac, jedini ekonomist<br />

u timu Sumirra. S kolegama<br />

s TVZ-a i FER-a se, kaže, u početku<br />

"napatio" jer trebalo je mnogo<br />

vremena, a i živaca, da im objasni<br />

sva porezna pravila. U timu Melanoma<br />

Check također su FER-ovci<br />

u većini (s jednim PMF-ovcem),<br />

ali to ih ne sputava. Blaž Bagić,<br />

jedan od FER-ovaca iz ovoga<br />

tima, kaže da tvrtka trenutačno<br />

napreduje prema planu.<br />

"Sučelje napreduje i samo čekamo<br />

da nam se android developer<br />

vrati i dalje slažemo aplikaciju",<br />

kaže Blaž. Neki timovi su već<br />

pokrenuli svoj web, kao i aplikacije,<br />

a tu je i PicUp. Započeli su<br />

sa samo dva člana, FER-ovca, ali<br />

ubrzo su se počeli pridruživati i<br />

ostali. Od ljeta nisu promijenili<br />

samo broj ljudi u timu, nego i<br />

koncept tvrtke.<br />

Samo ih maze i paze<br />

"Neka su nam istraživanja pokazala<br />

da mlađa populacija nema<br />

tendeciju razvijanja fotografija<br />

upravo zato što im se ne da odlaziti<br />

u fotostudio", tumači Luka<br />

Kaić, student FER-a i jedan od<br />

početnog dvojca tog tima. Potaknut<br />

upravo takvim statistikama,<br />

nastala je ideja za PicUp.<br />

No nisu jedini tim u kojem je<br />

došlo do promjena. Hacksplosm<br />

se sada može potražiti pod novim<br />

imenom – Morpheus. FER-ovac<br />

Mihael Međan poručuje da "preinaka<br />

u samoj ideji nije bilo, ali<br />

tehnički detalji su se jako mijenjali“.<br />

Smatra da je to dobro jer<br />

im daje do znanja da sagledavavaju<br />

projekt iz više kutova i da su<br />

u stanju priznati si da nešto ne<br />

ide kako su to prvotno zamislili.<br />

O programu SPOCK svi timovi<br />

imaju pozitivno iskustvo. Od toga<br />

da ih mentori vode kroz svaki korak<br />

do toga da ih čistačice probude<br />

na fakultetu jer ponekad<br />

od silna posla zaborave spavati.<br />

Jedan od timova prve generacije,<br />

Juvo – Home friend, preporučuje<br />

SPOCK svima kao "odličnu<br />

polazišnu točku za razvoj one fenomenalne<br />

ideje za koju nikako<br />

da uhvatite vremena“.<br />

A i ovogodišnji timovi tvrde da<br />

ih svi "maze i paze" i pohvaljuju<br />

uvjete rada. Za sve koji razmišljaju<br />

o prijavi za treću generaciju<br />

SPOCK-a, Marko iz Sumirre ima<br />

nekoliko savjeta.<br />

"Osmislite rješenje za problem,<br />

istražite što već postoji na tržištu<br />

i nađite svoju konkurentsku<br />

prednost. Budite uporni u svojoj<br />

ideji, ali i spremni odustati kad<br />

shvatite da nešto slično već postoji<br />

na tržištu ili da nije financijski<br />

održivo", savjetuje Marko.<br />

Članovi: Petar Šegina, Stanko Krtalić Rusendić,<br />

Filip Šuste i Marko Božac<br />

Članovi: Blaž Bagić, Ana Bertić, Roko Srđan<br />

Buča, Tin Ceraj i Nikola Jelić<br />

Članovi: Luka Kaić, Erik Matošević, Davor<br />

Češljaš, Marija Bartolac i Krešo Orešković<br />

Članovi: Ivan Perkušić, Lucija Segarić, Matej<br />

Jularić, Tesa Jurišić i Mihael Međan<br />

Krajnji cilj tima: Svijet u kojemu studenti<br />

bezbrižno zarađuju i paze da ne prekorače<br />

porezni prag. No život nije bajka i zato postoji<br />

Sumirra, pametni kalkulator koji prati studentske<br />

prihode. Uz korisnički račun i ovu aplikaciju,<br />

studentski poslovi postaju manje stresni.<br />

Krajnji cilj tima: Ljudi koji su svjesni opasnosti<br />

potencijalnih melanoma, ali i da pravodobno<br />

uklone neželjene madeže. Zapravo, tim je bio,<br />

kako sami kažu, na pravom mjestu u pravo vrijeme.<br />

Već su razvijali algoritam za prepoznavanje<br />

slika, te su ga samo implementirali i počeli<br />

razvijati u smjeru prepoznavanja malignosti<br />

madeža.<br />

Krajnji cilj tima: Vratiti vjeru u fizičke fotografije.<br />

Nešto što je prije bilo tradicija, danas je<br />

rijetkost - na kraju, čemu fizičke kopije kad sve<br />

imamo u digitalnom obliku? No što kad "umre"<br />

matična ploča računala ili se izgubi mobitel?<br />

Fizičke kopije će ostati. PicUp omogućuje slanje<br />

fotografija u fotostudio te slanje na vašu kućnu<br />

adresu.<br />

Krajnji cilj tima: Predstaviti svijetu novu vrstu<br />

hackathona, koji se od klasičnog razlikuje po<br />

tome što se problem predstavlja u obliku igre<br />

za koju je potrebno razviti strategiju i na kraju<br />

najbolja strategija pobjeđuje. Tim Morpheus<br />

vjeruje da je ovo dobar pristup jer testira, za<br />

razliku od klasičnih hackathona, strateško<br />

razmišljanje.<br />

Trivia: U jednoj fazi rada, članovi tima su se<br />

toliko uživjeli u rad i isključili iz zbivanja u<br />

stvarnom svijetu da je jedan član gotovo prešao<br />

porezni prag.<br />

Trivia: Na dan prezentacije shvatili su da<br />

nemaju grupnu fotografiju, no to se brzo riješilo<br />

odlaskom u obližnji park.<br />

Trivia: Kada je došao red da za članak u medijima<br />

pošalju jednu zajedničku fotografiju, nisu<br />

uspjeli naći nijednu na kojoj su svi zajedno.<br />

Trivia: Ponekad ih probudi čistačica na fakultetu<br />

ujutro... Kažu da su svjesni da je i san<br />

potreban pa ga prakticiraju kada god ulove<br />

vremena!<br />

Ispratili su Prvu<br />

i dočekali drugu<br />

generaciju<br />

SPOCK startupa


16 Kultura<br />

Mia Dimšić Mlada kantautorica iz Osijeka osvaja glazbenu scenu<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Filmska umjetnost Hrvatska publika nije podle<br />

Festivali i s<br />

domaću<br />

Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača od<br />

2014. sustavno radi na filmskoj edukaciji<br />

Publike uvijek ima za<br />

autentičnu priču<br />

'Nije mi žao što sam došla s periferije jer smatram da zbog toga drukčije<br />

razmišljam i možda drukčije pišem', kaže mlada glazbenica<br />

Tekst: Antonija Grbavac<br />

Foto: Vilim Hlušička/<strong>Global</strong><br />

Mia Dimšić, odlučna i ambiciozna<br />

mlada kantautorica<br />

iz Osijeka, glazbenu<br />

je karijeru započela sasvim<br />

slučajno. Još kao mala susrela se<br />

s pjevanjem dok se tek u drugom<br />

srednje odlučila i za sviranje. Danas<br />

svira tri instrumenta: gitaru,<br />

tamburu i ukulele, a za obranu<br />

diplomskog nagradila se digitalnim<br />

pianom jer, kaže, velika joj<br />

je želja naučiti svirati i klavir. Danas<br />

je svi prepoznajemo po njezinim<br />

hitovima "Život nije siv" i<br />

"Cimet i čaj", a iza nje su i prvi<br />

veći samostalni koncerti.<br />

◼◼Može li jedna studentica<br />

živjeti od glazbe?<br />

Definitivno je moguće. Naravno<br />

da je bilo teških trenutaka i<br />

nije se to odmah isplatilo. Prve<br />

dvije godine, recimo, samo ulažeš.<br />

Tako da je to rizik. Ako ćemo<br />

s te strane gledati, ne bi student<br />

mogao živjeti od glazbe, ali ako<br />

probiješ tu prvu barijeru, definitivno<br />

možeš.<br />

◼◼Često si u svojoj mladoj<br />

karijeri morala putovati na<br />

relaciji Zagreb - Osijek. Je li<br />

bilo naporno?<br />

Je,kada bismo to računali u<br />

gorivu i kunama, sav taj umor,<br />

to što dođeš svakakav, neispavan.<br />

Bilo je tu svega, i spavanja<br />

po hostelima i kod znanaca i kod<br />

rodbine, i sve to čovjeka iscrpi.<br />

Ali i ne mogu to objasniti. Kad<br />

imaš neki cilj pred očima za koji<br />

ćeš dati sve, onda znaš da je to to<br />

i ne posustaješ.<br />

◼◼Možemo li reći da nemaju<br />

svi gradovi iste mogućnosti?<br />

Nemaju, nećemo se lagati. Teško<br />

je ljudima koji žive na periferiji.<br />

S druge strane, meni nije žao<br />

što sam došla s periferije jer smatram<br />

da zbog toga malo drukčije<br />

razmišljam i možda drukčije<br />

Kad sam došla s prvom<br />

pjesmom, neki su radijski<br />

urednici rekli da je to stvarno<br />

lijepo, ali da sigurno u Hrvatskoj<br />

nema publike za to<br />

pišem. Mislim da mi je to bila i<br />

prednost tako da, kada se zbroje<br />

prednosti i nedostaci, nije mi žao<br />

što je tako bilo.<br />

◼◼Diplomirala si nedavno<br />

engleski i njemački na Filozofskom<br />

fakultetu u Osijeku.<br />

Kako to? Je li i to tvoj<br />

životni smjer?<br />

Jako sam voljela strane jezike i<br />

ja sam od osnovne škole govorila<br />

da ću upisati engleski i njemački<br />

prevoditeljski smjer. Tako je<br />

i bilo, nisam se nikad predomislila.<br />

To isto smatram da je bila<br />

prednost u mom životu jer sjećam<br />

se da mnogo mojih prijatelja<br />

nije imalo pojma što da upiše pa<br />

su upisivali koješta, samo da se<br />

upišu. Stvarno sam voljela to što<br />

sam upisala. Mislim, i dalje to volim,<br />

ali ne mogu se više zamisliti<br />

da se bavim nekakvim poslom u<br />

kojem sjednem u nekakav ured i<br />

prevodim neke dokumente, ili da<br />

sjedim pred računalom i provjeravam<br />

baze podataka.<br />

◼◼S obzirom na dobro poznavanje<br />

jezika, razmišljaš<br />

li o inozemnoj karijeri?<br />

Pa definitivno mi je prošlo kroz<br />

glavu i htjela bih pokušati. Mislim<br />

da sam ja definitivno od one<br />

vrste ljudi koji bi se valjda ubili<br />

da nešto ne probaju. Imam nešto<br />

engleskog materijala a sad, što ću<br />

s tim, kad ću... Možda dođe spontano<br />

kao i sve ovo, možda neću<br />

morati planirati.<br />

◼◼Odakle hrabrost za country-pop,<br />

žanr koji Hrvatskoj<br />

sceni nije toliko poznat?<br />

Kod mene to nikad nije bilo<br />

pitanje da ili ne, to je moralo biti<br />

zato što sam to bila ja, i ne slažem<br />

se s ljudima koji kažu da određeni<br />

žanr prolazi, a određeni ne.<br />

To su gluposti. Kad sam došla s<br />

prvom pjesmom, neki su radijski<br />

urednici rekli da je to stvarno<br />

lijepo, ali sigurno u Hrvatskoj<br />

nema publike za to. Mislim da<br />

je to u početku pogrešno gledište.<br />

Publike uvijek ima za neku<br />

autentičnu priču. Za priču koju<br />

osjeti da je iskrena i s kojom se<br />

povežu. Važno je tko to donese i<br />

kako to donese.<br />

◼◼Također, imaš i pjesmu s<br />

Lorenzom koja je više dance-pjesma.<br />

Jesi li se možda<br />

zasitila country-pop žanra?<br />

Nisam. Jednostavno ne možeš<br />

znati što će ti dugoročno biti u<br />

glavi, koji će ti novi utjecaji doći.<br />

I mislim da je iznimno pozitivno<br />

kad se izvođač mijenja, kad odrasta,<br />

kad sluša neku novu mjuzu<br />

pa mu dođu neki novi zvukovi.<br />

Sad baš intenzivno razmišljam o<br />

novom materijalu pa mi je zato<br />

to odlično pitanje jer mislim da<br />

bi svaki album trebao biti etapa<br />

za sebe. Nisam pobornik toga da<br />

trebaš slijepo ostati vjeran jednom<br />

te istom zvuku. Kao prvo,<br />

sebi dosadiš, ne izazivaš sebe na<br />

nešto novo, suzbijaš svoju kreativnost.<br />

Tako da, evo, mislim da<br />

će moj zvuk na novom albumu<br />

imati više struje u sebi.<br />

◼◼Biti poznat otvara mnoga<br />

vrata. Imaš li savjet za one<br />

koji tek ulaze u svijet glazbe?<br />

Ono čime ja mogu pomoći su<br />

kontakti koji su jako važni, koje<br />

sad, na svu sreću, imam. Sad<br />

imam neke dvije godine iskustva,<br />

što nije mnogo, ali opet sam u te<br />

dvije godine prešla dosta kilometara<br />

i već sam otprilike shvatila<br />

kako stvari funkcioniraju, zapravo,<br />

kako se komunicira s ljudima.<br />

Tekst: Terezija Bošnjaković<br />

Mnogi danas zaborave<br />

da je, osim zabave,<br />

film i umjetnost.<br />

I dok "jake"<br />

blockbustere možemo pronaći u<br />

većini kina, kad je riječ o europskim<br />

produkcijama, mnogim<br />

će gledateljima trebati dodatne<br />

smjernice, preporuke i selekcija.<br />

Dok laici film dijele na komercijalni<br />

ili uspješni film najčešće<br />

holivudske produkcije, i nekomercijalni,<br />

odnosno nepopularni<br />

film umjetničkog karaktera,<br />

studenti Akademije dramske<br />

umjetnosti objašnjavaju da se<br />

film ne bi trebao tako dijeliti.<br />

Američka dominacija<br />

"Razumijem da ta podjela postoji<br />

i da postoji s razlogom, ali<br />

nije mi osobno draga jer mislim<br />

da se film uvijek radi za publiku.<br />

Na kakvom god projektu radio<br />

u svojoj budućoj karijeri, ako<br />

mogu birati, ne bih ga radio isključivo<br />

radi komercijalne isplativosti.<br />

Isto tako, ni kad bih bio<br />

dio projekta koji se karakterizira<br />

kao umjetnički, ne bih ispustio<br />

iz glave da film zaživi tek kad ga<br />

netko pogleda", rekao je Nikša<br />

Modrić, student prve godine<br />

produkcije.<br />

Unatoč nezgrapnoj kategorizaciji,<br />

ipak postoji podjela<br />

- osjetna je dominacija američkih<br />

produkcija. Ida Klemenčić,<br />

također studentica prve godine<br />

produkcije, prokomentirala je i<br />

zašto misli da je tako.<br />

"Zbog dominacije engleskog<br />

jezika u svijetu mislim da je<br />

mladima ovdje postalo čudno<br />

gledati filmove koji nisu na hrvatskom<br />

ili engleskom. Europski<br />

film smatraju 'egzotičnim',<br />

iako bi im trebao biti bliži nego<br />

holivudski", objasnila je Ida.<br />

Sudeći prema tome da se Os-<br />

Zbog dominacije engleskog<br />

jezika u svijetu, mladima je<br />

čudno gledati filmove koji<br />

nisu na hrvatskom ili engleskom.<br />

Europski film smatraju<br />

'egzotičnim', objasnila je<br />

studentica Ida Klemenčić<br />

Ima li u Hrvatskoj mjesta za nove umjetničke<br />

Miro Gavran: Mlad<br />

Tekst: Antonija Grbavac<br />

Mladi ljudi željni dokazivanja<br />

u kulturi moraju<br />

jedni drugima biti potpora,<br />

ali i kritički gledati jedni<br />

na druge dok zajedno čine svoje<br />

prve korake. Država može mnogo<br />

toga poboljšati da bi im pritom<br />

bilo lakše, ali mladi umjetnici,<br />

zahvaljujući novim tehnologijama,<br />

imaju dobre temelje kako bi<br />

se i sami iskazali.<br />

Riječi su to našeg najizvođenijeg<br />

dramatičara i autora Mire<br />

Gavrana, s kojim je <strong>Global</strong> razgovarao<br />

nakon primanja nagrade<br />

dr. Alois Mock Europapreis 2017.<br />

za promicanje kulture svojim<br />

djelima i aktivnostima u cijeloj<br />

Europi.<br />

"Osjećao sam se doista počašćenim,<br />

pogotovo zato što nagrada<br />

nosi ime pokojnog Aloisa<br />

Mocka, koji je svojedobno kao<br />

potpredsjednik austrijske vlade<br />

i ministar inozemnih poslova pomogao<br />

mnogo Hrvatskoj u vrijeme<br />

rata", ističe Gavran. Nagrada<br />

se dodjeljuje posljednjih 14 godina,<br />

a neka od uglednih imena<br />

dobitnika ove nagrade su Viviane<br />

Reding, povjerenica za pravosuđe<br />

Europske unije, dr. Hans-Dietrich<br />

Genscher, ministar vanjskih<br />

poslova Savezne Republike<br />

Njemačke, prof. dr. Jerzy Buzek,<br />

bivši predsjednik Europskog parlamenta<br />

i mnogi drugi. Iako je za<br />

svoj rad u kulturi Gavran do danas<br />

primio brojna priznanja, za<br />

<strong>Global</strong> se prisjetio svojih početaka<br />

koji su vjerojatno bili neizvjesniji<br />

nego što su mladima koji se<br />

bave kulturom danas.<br />

"Iskreno govoreći, u moje vrijeme<br />

je bilo mnogo teže mladim<br />

piscima napraviti prve korake.<br />

Poznajem kolege koji su čekali s<br />

rukopisima i po desetak godina<br />

prije nego su doživjeli da im se<br />

objavi prva knjiga“, prisjeća se


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Kultura 17<br />

gla dominaciji holivudskih blockbustera<br />

pecijalizirana kina spasili<br />

i europsku produkciju<br />

NINA ĐURĐEVIĆ/PIXSELL<br />

car smatra najvećom filmskom<br />

nagradom koju filmaš može primiti,<br />

a cijeli svijet izvan SAD-a<br />

je strpan u jednu kategoriju, očita<br />

je određena razina elitizma.<br />

No Ida smatra da ne možemo<br />

reći kako Hollywood preuzima<br />

većinu filmskog tržišta, već da<br />

pokušava, dok se mnogi ne daju.<br />

Bio europski film nama egzotičan<br />

ili ne, jedno je jasno - blizu<br />

Motovunski filmski<br />

festival dokaz je<br />

da publika cijeni i<br />

europski film<br />

nam je, a opet tako daleko.<br />

"Rekao bih da prosječni gledatelj<br />

mnogo manje nego prije<br />

poznaje europski film. U vrijeme<br />

prije videa svi bi znali za<br />

Fassbindera Fellinija, Bunuela,<br />

Bergmana… S druge strane, njihovi<br />

današnji pandani Östlund,<br />

Sorrentino, Seidl ili Noé, a tu<br />

govorimo o vodećim europskih<br />

redateljima današnjice, uglavnom<br />

su nepoznati prosječnom<br />

gledatelju", kazao je Igor Mirković,<br />

umjetnički direktor Motovunskog<br />

filmskog festivala.<br />

Iz toga je vidljivo da je prosječnom<br />

gledatelju potrebna i<br />

određena filmska edukacija, a<br />

za nju se pak uvelike brinu zagrebačka<br />

kina.<br />

U Kinu Tuškanac srednjoškolci<br />

i studenti su najbrojnija<br />

publika, i već godinama tu se<br />

održavaju razne edukacije i radionice.<br />

"Kino studentima, ali i ostalim<br />

posjetiteljima, pruža dublje<br />

i šire gledateljsko obrazovanje,<br />

koje im je od izravne koristi<br />

i kao ljubiteljima filma, i kao<br />

budućim filmskim stvaraocima<br />

i proučavateljima filma. Osim<br />

toga, redovitim posjećivanjem<br />

prikazivačkih programa studenti<br />

razvijaju i sposobnosti estetičkog<br />

prosuđivanja filmskog djela,<br />

što je kvaliteta koja im može<br />

biti od neizmjerne vrijednosti<br />

kao budućim filmskim djelatnicima",<br />

ističu iz Tuškanca.<br />

Suradnja kina i festivala<br />

Još je jedna od zanimljivih institucija<br />

Kino Europa, gdje čak<br />

30 posto publike čine studenti i<br />

učenici. Iz kina, koje također sudjeluje<br />

u obrazovanju filmoznalaca<br />

izjavili su:<br />

"Oduvijek smo usko vezani uz<br />

sektor obrazovanja - surađujemo<br />

s većinom zagrebačkih škola<br />

na promociji kvalitetnog europskog<br />

filma i promociji filmske<br />

pismenosti. Jedan smo od inicijatora<br />

Hrvatske mreže neovisnih<br />

kinoprikazivača koja je pokrenuta<br />

2014. Kinomrežu čine<br />

52 kina koja su se okupila kako<br />

bi ojačala položaj neovisnih kina<br />

unutar same filmske djelatnosti<br />

te pokrenuli i razvijali filmsku<br />

kulturu u svim njezinim oblicima<br />

diljem Hrvatske", ističu iz<br />

Kina Europa.<br />

Vjerni "suradnici" kina mnogobrojni<br />

su filmski festivali kojima<br />

se Hrvatska ponosi i koji<br />

se iz godine u godinu dokazuju<br />

velikom posjećenošću. Osim što<br />

su popularizirali film i vratili velik<br />

dio publike u nekomercijalna<br />

kina, festivali su i odraz nepopustljivosti<br />

filmskih intelektualaca<br />

pred pritiskom dominirajućeg<br />

holivudskog filma.<br />

"Motovunski filmski festival<br />

pokrenuli smo, među ostalim,<br />

i zato što u to vrijeme, potkraj<br />

devedesetih, europskih filmova<br />

gotovo uopće nije bilo u kinima.<br />

Konkretno, 10. kolovoza 1999.,<br />

prvog dana našeg festivala, niti<br />

u jednom kinu u Hrvatskoj nije<br />

igrao niti jedan europski film.<br />

Festivali su sigurno pridonijeli<br />

tome da se formira nova generacija<br />

publike koja gaji interes za<br />

autorski i europski film”. i nadodao:<br />

“I mogu reći da je sad mnogo<br />

bolje, a za to su djelomično<br />

zaslužni filmski festivali", ističe<br />

Mirković.<br />

snage? Razgovarali smo s prvim Hrvatom dobitnikom prestižne europske nagrade 'Dr. Alois Mock Europapreis 2017.'<br />

i u kulturi trebaju biti podrška jedni drugima<br />

'Država mora učiniti više, ali zahvaljujući novim<br />

tehnologijama mladi umjetnici danas imaju<br />

dobre temelje', ističe poznati dramatičar i pisac<br />

Miro Gavran s obitelji na dodjeli nagrade u Beču<br />

Gavran. On je svoje prve priče i<br />

pjesme počeo pisati sa 16 godina,<br />

a njegov prvi velik uspjeh bila je<br />

drama "Kreontova Antigona".<br />

"Bio sam student treće godine<br />

dramaturgije na zagrebačkoj<br />

Akademiji za kazalište, film i televiziju,<br />

te sam kao relativno mlad<br />

ZORANA VUKIĆ<br />

čovjek ušao u svijet književnosti<br />

i kazališta na velika vrata. Dakle,<br />

potrajalo je tih šest godina od početnog<br />

zanosa do prvog istinskog<br />

uspjeha“, kaže naš poznati autor.<br />

Nakon toga uslijedila je njegova<br />

prva premijera izvan Hrvatske,<br />

te objava prve knjige. S druge<br />

strane, samo prošle godine imao<br />

je više od desetak inozemnih premijera<br />

po cijelome svijetu, romane<br />

objavljene na bugarskom i japanskom<br />

jeziku, komedija "Muž<br />

moje žene" izvedena je u Tel Avivu<br />

na hebrejskom jeziku dok se u<br />

Pragu komedija 'Sve o muškarcima'<br />

izvela 500. put.<br />

U velikom nizu svojih uspjeha<br />

Gavran skromno ističe kako nisu<br />

važne nagrade nego "kada pisac<br />

vidi da ono što je radio dopire do<br />

srca i uma čitatelja i gledatelja".<br />

I dok se Gavranova djela izvode<br />

diljem svijeta pa se ponekad čini i<br />

da su u svijetu prepoznatija nego<br />

u nas, neki mladi mogli bi to uzeti<br />

kao dobar razlog za bijeg u inozemstvo<br />

"trbuhom za kruhom".<br />

"Otiđite u London i Los Angeles<br />

i vidjet ćete desetke tisuća<br />

ljudi koji peru posuđe i voze taksi<br />

kako bi se u slobodno vrijeme<br />

mogli baviti glumom, pisanjem,<br />

režijom... ondje je mnogo teže<br />

mladima nego kod nas", razuvjerava<br />

mlade Gavran i dodaje da je<br />

razlika i u novcu uloženom u obrazovanje.<br />

U Hrvatskoj je, kako<br />

kaže, školovanje na akademiji<br />

uglavnom besplatno, dok bi u<br />

'Otiđite u London i Los Angeles<br />

i vidjet ćete desetke<br />

tisuća ljudi koji peru posuđe<br />

i voze taksi kako bi se mogli<br />

baviti glumom, pisanjem,<br />

režijom', tvrdi Gavran<br />

inozemstvu mladi mogli završiti<br />

u kreditima ili čak dugovima da<br />

bi si omogućili školovanje, bez<br />

ikakvog jamstva da će se tih dugova<br />

i riješiti.<br />

"U posljednjih 30 godina posjetio<br />

sam mnogo zemalja i susreo<br />

se s raznim ljudima koji su<br />

upravo iz financijskih razloga<br />

napustili Hrvatsku i otišli u druge<br />

zemlje. Iako su možda uspjeli<br />

ostvariti materijalni uspjeh, većinom<br />

ljudi ostaju nezadovoljni jer<br />

vani su oni ipak samo 'građani<br />

drugog reda'", zaključuje Gavran.<br />

Ipak, smatra da u našoj zemlji<br />

treba osnažiti temelje za sve one<br />

koji ulaze u svijet kulture.<br />

"Pokretanje književnih časopisa<br />

ili čak specijalizirane izdavačke<br />

kuće za mlade bio bi dobar<br />

početak koji bi mogao ubrzati<br />

umjetničko ostvarivanje današnjim<br />

generacijama. Država mora<br />

i može učiniti više na tom području",<br />

ističe Gavran.


18 Kultura<br />

IN MEMORIAM<br />

Predrag Lucić<br />

Posljednji pozdrav<br />

velikom Feralovcu<br />

DAMIR ŠPEHAR/PIXSELL<br />

Jedan od osnivača kultnog Feral<br />

Tribunea, poznati novinar,<br />

redatelj i književnik Predrag<br />

Lucić umro je 10. siječnja.<br />

Ta vijest pogodila je mnoge,<br />

posebno ljubitelje pravog<br />

novinarstva, kao i sve one koji<br />

vole njegova djela.<br />

Osim za Feral, Predrag Lucić<br />

pisao je za brojne druge<br />

novine, među ostalim, za<br />

Omladinsku iskru gdje je pisao<br />

kolumne i uređivao rubriku<br />

kulture i duhovni podlistak Le<br />

Spizd. Radio je i za Nedjeljnu<br />

Dalmaciju u kojoj je Feral na<br />

početku izlazio kao podlistak.<br />

Godine 1990. s Feral Tribuneom<br />

odlazi u Slobodnu Dalmaciju<br />

gdje je radio i kao ratni<br />

reporter. Tri godine nakon toga<br />

otišao je iz Slobodne Dalmacije<br />

i s kolegama pokrenuo Feral<br />

Tribune koji tada postaje satiričko-politički<br />

dvotjednik. Osim<br />

toga, osnovao je i uređivao<br />

Biblioteku Feral Tribunea.<br />

Poznat je i po prozi, pjesmama<br />

i dramskim tekstovima koje je<br />

pisao za časopise Fantom Slobode,<br />

Ars, Sarajevske sveske i<br />

Naše pismo.<br />

Godine 1998. objavio je i djelo<br />

"Greatest Shits - Antologiju<br />

suvremene hrvatske gluposti"<br />

s Borisom Dežulovićem.<br />

Poslije 2003. godine objavio<br />

je Feralovu pjesmaricu "Haiku<br />

haiku jebem ti maiku", a knjigu<br />

lirike "Ljubavnici iz Verone"<br />

izdaje 2007. godine. Objavio je<br />

i čitanku "Sun Tzu na prozorčiću"<br />

2009., satiričnu poeziju<br />

"Bezgaća povijesne zbiljnosti"<br />

1 i 2 2010. te "Gusle u magli"<br />

2013. godine.<br />

Od 2007. godine s Dežulovićem<br />

je nastupao u pjesničkom<br />

kabareu Melodije Bljeska i<br />

Oluje, a za dramu "Aziz" prošle<br />

je godine dobio nagradu Splitskog<br />

ljeta Judita za umjetnička<br />

dostignuća u dramskom i glazbenom<br />

programu. Od 2009.<br />

objavljivao je dnevnu kolumnu<br />

Trafika u Novom listu.<br />

Komemoracija je održana u<br />

Hrvatskom novinarskom domu<br />

u organizaciji Hrvatskog novinarskog<br />

društva, Hrvatskog<br />

P.E.N. centra (međunarodno<br />

udruženje književnika) i Hrvatskog<br />

društva pisaca. Okupio<br />

se mnogo ljudi koji su se tako<br />

došli oprostiti s Lucićem i uputiti<br />

feralovcu posljednje riječi.<br />

Zrinka Medak<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Bezobraština ili snalaženje Izbjegavanje plaćanja ulaznica mladima nije nepoznanica<br />

Švercamo se. Zašto?<br />

Zato što možemo!<br />

Tekst: Antonija Grbavac<br />

Lucija Ptičar<br />

Pitaš zašto smo odlučili<br />

upasti, a ne platiti kartu?<br />

Zato što možemo!,<br />

priznaje studentica<br />

Ekonomskog fakulteta koja je<br />

sa skupinom prijatelja odlučila<br />

posjetiti jedan svjetski poznati<br />

glazbeni festival u Hrvatskoj,<br />

ali na malo drukčiji - ilegalan<br />

način. Neki to rade jer kažu da<br />

im je društveni život preskup, a<br />

ne žele se odreći nekih užitaka,<br />

dok drugi bez srama priznaju da<br />

se na koncerte, u kino ili kazalište<br />

"provlače" samo zato što to<br />

mogu.<br />

Policija gleda kroz prste<br />

"Potrebno je bilo proći tri<br />

ulaza s određenom narukvicom<br />

da bi se moglo uživati u događanju",<br />

ispričala je studentica<br />

koja je odlučila ilegalno ući na<br />

jedan poznati festival. Prvi ulaz<br />

nije bio problem, samo se treba<br />

pokazati narukvica koja je slična<br />

pravoj i moglo se proći. Drugi<br />

ulaz čuvalo je osoblje s uređajima<br />

koji su provjeravali svaku<br />

'Kad bismo ušli, narukvice<br />

bismo spremili u torbu i prebacili<br />

torbu preko ograde<br />

tako da idućih dvoje može<br />

ući', otkriva studentica<br />

osobu. Njoj i njezinim prijateljima<br />

ni to nije bilo problem.<br />

Našli su ogradu ispod koje se<br />

moglo provući i svi su iz ekipe<br />

prošli, ali tu su ipak nastali problemi.<br />

Susret sa zaštitarom koji<br />

je primijetio da nemaju narukvice<br />

doveo ju je do policije.<br />

Bez osobne, s malo novca u<br />

džepu i širokim osmijehom, ljubazno<br />

im je odgovarala na svako<br />

pitanje. Na pitanje što dalje,<br />

veselo im je rekla: "Ja bi na festival,<br />

a što bi vi, to stvarno ne<br />

znam." Bez previše nagovaranja<br />

i sankcija, pustili su je da se zabavi,<br />

uz napomenu da pazi da je<br />

opet ne uhvate.<br />

Student KIF-a na festival je<br />

ušao slično. Prvi ulaz prošao<br />

je zahvaljujući gužvi u kojoj ga<br />

nitko nije provjeravao, dok se<br />

na drugom ulazu prijateljica pobrinula<br />

za šarmiranje dečka koji<br />

je skenirao narukvice. Ni njegov<br />

Studentu KIF-a prvi ulaz na veliki festival prošao je zahvaljujući gužvi<br />

u kojoj ga nitko nije provjeravao, dok se na drugom ulazu prijateljica<br />

pobrinula za šarmiranje dečka koji je skenirao narukvice<br />

Svaki neovlašteni<br />

upad snosi novčane<br />

posljedice<br />

Švercanje je uvreda našem radu, ali i gostima koji svoju<br />

ulaznicu uredno plaćaju<br />

Iz INmusic teama kažu da im je prije svega važno tretirati sve goste festivala jednako, odnosno uvažiti i cijeniti<br />

one koji kupnjom ulaznice omogućuju da se festival i održi. "Slijedom toga, ne možemo si dopustiti da nekome<br />

progledamo kroz prste, s obzirom na to da čin švercanja nije samo uvreda našem radu i uloženom trudu,<br />

nego je i uvreda svim drugim gostima festivala koji kupnjom ulaznica održavaju festival na životu. Svi smo mi<br />

bili studenti i susretali se s financijskim teškoćama, ali smo isto tako svi tjekom studija za male radosti poput<br />

koncerata i izlazaka sami zarađivali i plaćali ulaznice i upade. Vjerujemo da većina studenata zaista razumije<br />

logiku i smisao kupnje ulaznica i ne pribjegava često opasnom i nesmotrenom, a uvijek neugodnom, činu švercanja<br />

te smo na njihovoj podršci naravno iznimno zahvalni", istaknuli su.<br />

Nema gledanja<br />

kroz prste<br />

Iz Cinestara poručuju da je ulazak<br />

u kinodvorane i gledanje filma<br />

bez važeće kinoulaznice zabranjeno<br />

Općim uvjetima poslovanja<br />

CineStara, te je svaki posjetitelj<br />

obvezan kupiti ulaznicu za odabrani<br />

film. "Nismo u mogućnosti<br />

progledati kroz prste jer je Cine-<br />

Star kinoprikazivač, a ne vlasnik<br />

prava na prikazivanje filmova, te<br />

smo obvezni distributerima koji<br />

imaju pravo distribucije filmova<br />

prijaviti svakog posjetitelja koji je<br />

ušao u dvoranu pogledati film",<br />

objasnili su.<br />

Iz kazališta Gavella pak poručuju<br />

da mladi uvelike koriste studentsku<br />

karticu pa im na predstave<br />

rijetko upadaju "ilegalci". S druge<br />

strane, podsjećaju da je fer kupiti<br />

ulaznicu jer treba misliti na ljude<br />

na i oko pozornice - od glumaca<br />

do inspicijenata, garderobijera,<br />

scenskih radnika, šminkerica i<br />

frizera te svih onih koji rade na<br />

tome da kazalište bude "živo".<br />

prolaz nije prošao bez problema,<br />

no snalažljiva prijateljica i<br />

gužva odradili su svoje. Uspjeli<br />

su se provući i u dio za VIP goste.<br />

Drugi dan ušao je zahvaljujući<br />

narukvicama koje su on i prijatelj<br />

našli na podu. Iako je s njegovom<br />

bilo problema, iskoristio<br />

je nepažnju zaštitara i drugi dan<br />

ušao na stadion bez ulaznice.<br />

Rade i<br />

poznanstva<br />

Još jedno<br />

iskustvo "provlačenja"<br />

podijelila je<br />

s nama studentica<br />

Učiteljskog fakulteta.<br />

"Kad bismo ušli, narukvice<br />

bismo spremili<br />

u torbu i prebacili torbu<br />

preko ograde tako da idućih<br />

dvoje može ući. Bilo je<br />

teško jer su zaštitari stalno<br />

prolazili i nadgledali, ali uspjeli<br />

smo", kazala je.<br />

Ali nisu samo festivali mjesta<br />

na koje se ulazi bez karte. Ista<br />

studentica ispričala je i kako<br />

je na kazališnu predstavu ušla<br />

jer njezin prijatelj zna djevojku<br />

koja radi u kazalištu. Najprije<br />

su pričekali da vide hoće li biti<br />

mjesta, a zatim sjeli tamo gdje je<br />

bilo slobodno.<br />

Bez obzira na to što<br />

znaju da većina njihovih<br />

vršnjaka kupuje<br />

ulaznice, a<br />

i organizatori<br />

moraju pokriti<br />

troškove, inače<br />

koncerata i drugih<br />

događanja ne<br />

bi ni bilo, svi naši<br />

sugovornici izravno<br />

su odgovorili da bi<br />

istu stvar, da mogu -<br />

ponovili.


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Sport 19<br />

GLOBALOV PREGLED SPORTA U 2018.<br />

Očekujemo nove svjetske<br />

i europske prvake!<br />

Tekst: Sportska redakcija <strong>Global</strong>a<br />

Hrvatska svake godine<br />

postiže sve bolje i bolje<br />

rezultate na svjetskim<br />

natjecanjima.<br />

Od mnogobrojnih olimpijskih,<br />

svjetskih i europskih prvaka,<br />

doprvaka ili pak brončanih<br />

očekujemo mnogo i u novoj<br />

kalendarskoj godini.<br />

U središtu su pozornosti,<br />

naravno, naša nogometna i<br />

rukometna selekcija. Vatreni<br />

će ganjati odličan plasman na<br />

Mundijalu u Rusiji, dok Kauboji<br />

trenutačno nastupaju na<br />

Euru upravo u Hrvatskoj te<br />

zbog toga i nemamo rukomet<br />

u ovom specijalnom pregledu.<br />

Moramo izdvojiti naše rezultate<br />

u atletici, streljaštvu,<br />

gimnastici i vaterpolu kao najveće<br />

uspjehe 2017, a koji će<br />

sportovi prednjačiti tijekom<br />

2018, preostaje da vidimo. I<br />

navijamo.<br />

Tekst: Robert Krnjić<br />

NOGOMET<br />

Vrhunac uzbudljive godine<br />

bit će Mundijal u Rusiji<br />

Nogomet i u 2018. godini<br />

ostaje uvjerljivo najpopularniji<br />

sport na svijetu. Za<br />

2017. godinu podijeljene su sve<br />

nagrade, igrači poput Ronalda,<br />

Messija, Neymara, Kantea, Kanea,<br />

ali i našeg Luke Modrića okitili<br />

su se priznanjima i trofejima.<br />

Tko će vladati klupskim nogometom,<br />

a tko reprezentativnim,<br />

vidjet će se u jednoj od najuzbudljivijih<br />

nogometnih kalendarskih<br />

godina u povijesti.<br />

Lige petice<br />

Engleskom Premier ligom ove<br />

sezone uvjerljivo dominira Guardiolin<br />

Manchester City. Pepovi<br />

puleni od početka sezone ne<br />

znaju za poraz, a prednost od 15<br />

bodova na prvenstvenoj ljestvici<br />

nad Unitedom daje nam osnove<br />

za tvrdnju kako je vrlo izvjesno<br />

da je Manchester City novi prvak<br />

Engleske.<br />

U Francuskoj nogometnoj ligi<br />

očekivano dominira megamomčad<br />

Unaia Emerya s devet bodova<br />

prednosti nad Monacom i sve<br />

osim PSG-ova osvajanja francuskog<br />

nacionalnog prvenstva bilo<br />

bi zaista veliko iznenađenje za<br />

sve ljubitelje nogometa. Ključan<br />

trenutak u raspletu njemačkog<br />

nacionalnog prvenstva Heynckesovo<br />

je ponovno preuzimanje<br />

Bayerna. U kratkom je vremenu<br />

konsolidirao redove bavarskog<br />

diva i ponovno uglavio Bayern<br />

na vrh Bundeslige s 11 bodova<br />

prednosti nad drugoplasiranim<br />

Schalkeom te tako otklonio sve<br />

sumnje o tome tko će biti novi-stari<br />

prvak Njemačke.<br />

Barcelona je vodeća momčad<br />

Primere s devet bodova prednosti<br />

Dokle ćemo<br />

dogurati na<br />

SP u Rusiji?<br />

nad Atleticom iz Madrida i teško<br />

je povjerovati kako će ispustiti tu<br />

prednost i omogućiti bilo kome<br />

da ugrozi katalonsku proslavu<br />

naslova prvaka. Naročito jer je<br />

Barcelona od početka ove godine<br />

napokon ojačana i za usluge<br />

najskupljeg igračkog pojačanja<br />

u klupskoj povijesti – Ousmanea<br />

Dembelea.<br />

Jedino nacionalno prvenstvo<br />

kojem ne manjka neizvjesnosti<br />

jest talijansko. Napoli je na čelu<br />

Serie A sa samo jednim bodom<br />

prednosti nad Juventusom i devet<br />

bodova nad trećeplasiranim<br />

Interom te vjerujem kako nas do<br />

kraja sezone čeka prava punokrvna<br />

borba za naslov prvaka Italije.<br />

Bez obzira na eventualni izostanak<br />

sportske neizvjesnosti u<br />

raspletima liga petice, ljubitelji<br />

nogometa moći će uživati u velikom<br />

broju derbija, kao i u dinamičnim<br />

i zanimljivim borbama<br />

za raspodjelu pozicija koje vode u<br />

europska natjecanja, s tim da nikad<br />

ne treba isključiti ni mogućnost<br />

većih iznenađenja i drastičnijih<br />

promjena na ljestvicama.<br />

Ždrijeb Lige prvaka u osmini<br />

finala spojio je Real Madrid i PSG<br />

te dva europska prvaka; Chelsea<br />

i Barcelonu. Dakle, već u prvom<br />

dijelu nokaut faze najprestižnijega<br />

klupskoga nogometnog<br />

natjecanja na svijetu očekuju<br />

nas sportski spektakli dostojni<br />

samog finala. Prisutnost čak pet<br />

engleskih klubova u osmini finala<br />

povijesne je važnosti za ovo natjecanje<br />

jer je to prvi put ikad da<br />

jedna zemlja ima pet svojih predstavnika<br />

u toj fazi turnira.<br />

Povijesno je važan i rekord od<br />

306 postignutih pogodaka u grupnoj<br />

fazi ovosezonske Lige prvaka<br />

koji bi trebao biti svojevrsno<br />

jamstvo za festival nogometa u<br />

nastavku natjecanja. Konačnog<br />

pobjednika Lige prvaka teško<br />

je i nezahvalno prognozirati, ali<br />

smatram da će o punom plijenu<br />

na kraju odlučivati PSG, Bayern<br />

München, Barcelona, Real Madrid<br />

ili netko od navedenih engleskih<br />

predstavnika, s naglaskom<br />

na klubove iz Manchestera.<br />

ACTIONSPORT/PIXSELL<br />

SKUPINE NA SP<br />

A Rusija,<br />

Saudijska Arabija,<br />

Egipat,<br />

Urugvaj<br />

B Portugal,<br />

Španjolska,<br />

Maroko,<br />

Iran<br />

C Francuska,<br />

Australija,<br />

Peru,<br />

Danska<br />

D Argentina,<br />

Island,<br />

HRVATSKA,<br />

Nigerija<br />

E Brazil,<br />

Švicarska,<br />

Kostarika,<br />

Srbija<br />

F Njemačka,<br />

Meksiko,<br />

Švedska,<br />

Južna Koreja<br />

G Belgija,<br />

Panama,<br />

Tunis,<br />

Engleska<br />

H Poljska,<br />

Senegal,<br />

Kolumbija,<br />

Japan<br />

SP u Rusiji<br />

Glavni će nogometni događaj<br />

ove godine svakako biti Svjetsko<br />

nogometno prvenstvo u Putinovoj<br />

Rusiji. Od 14. lipnja do 15.<br />

srpnja najbolje svjetske nogometne<br />

reprezentacije odmjerit<br />

će snage u 11 ruskih gradova.<br />

Prvenstvo će na Lužnjikiju otvoriti<br />

Rusija i Saudijska Arabija, što<br />

nipošto ne zvuči atraktivno, ali<br />

ždrijebom skupina već zajamčeno<br />

imamo prigodu vidjeti spektakularne<br />

nogometne utakmice<br />

kao što su dueli Portugala i Španjolske,<br />

Belgije i Engleske pa čak<br />

i Argentine i Hrvatske. Od nokaut-faze<br />

također očekujem mnogo<br />

drame uzbuđenja i utakmica iz<br />

snova, a čvrsto se nadamo da će<br />

izabranici Zlatka Dalića također<br />

imati veliku riječ u fazi na ispadanje.<br />

Favorita za osvajanje SP-a također<br />

je vrlo teško prognozirati,<br />

ali valja istaknuti Njemačku,<br />

Francusku, Belgiju i, dakako –<br />

Hrvatsku! Dakle, u 2018. godini<br />

nogometni sladokusci diljem svijeta<br />

moći će uživati u nogometnom<br />

sadržaju najviše moguće<br />

razine uz završnice najjačih nacionalnih<br />

prvenstava i završnicu<br />

atomske Lige prvaka, dok će<br />

Mundijal u Rusiji predstavljati<br />

apsolutni vrhunac ove prebogate<br />

nogometne sezone.


20 Sport<br />

Hoćemo li morati bez Sandra Sukna?<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

GLOBALOV PREGLED SPO<br />

KOŠARKA<br />

Pred Ivicom<br />

Skelinom težak<br />

je zadatak<br />

SPORTOVI U VODI<br />

Barakude idu<br />

po novi naslov!<br />

Tekst: Kate Gudelj<br />

Nakon što su naše Barakude<br />

prošle godine<br />

osvojile naslov Svjetskih<br />

prvaka u Budimpešti, u<br />

srpnju ih očekuje Europsko<br />

prvenstvo u Barceloni. Prvenstvo<br />

će se održavati od 14. do<br />

18. srpnja, a Hrvatska je, s još<br />

sedam reprezentacija (Srbija,<br />

Mađarska, Crna Gora, Španjolska,<br />

Italija, Grčka i Rusija),<br />

izborila pravo nastupa plasmanom<br />

s Europskog prvenstva u<br />

Beogradu 2015. gdje su zauzeli<br />

neslavno sedmo mjesto.<br />

Lov na Tokio<br />

Glavno je pitanje hoće li kapetan<br />

i najbolji hrvatski vaterpolist<br />

u 2017. godini Sandro<br />

Sukno zaigrati s obzirom na<br />

probleme sa srcem koji su mu<br />

dijagnosticirani u lipnju prošle<br />

godine. Prije toga, Tuckove<br />

izabranike očekuju kvalifikacije<br />

za Svjetsku ligu.<br />

U skupini smo B s Njemačkom<br />

i Rusijom koji su relativno<br />

lagani protivnici za nas, aktualne<br />

svjetske prvake. Uspjeli<br />

smo bez većih teškoća svladati<br />

i Rusiju i Njemačku u prvom<br />

krugu. Novi susret s Rusima<br />

očekuje nas 13. veljače, a onda<br />

opet Njemačka 10. travnja. Pobjednici<br />

skupina igrat će na finalnom<br />

turniru koji će se u lipnju<br />

održati u Tokiju kao dobra<br />

priprema za Europsko prvenstvo.<br />

U Skupini A za sada vodi<br />

Srbija, a u skupini C Mađarska.<br />

Na domaćoj sceni u finalu<br />

Kupa Hrvatske snage će odmjeriti<br />

Jadran i bolji iz susreta<br />

Jug CO i OVK Pošk iz Splita.<br />

Također Jugaši, od kojih<br />

je šest članova reprezentacije<br />

(Joković, Macan, Lončar, Fatović,<br />

Garcia, Bijač), četvrti<br />

su u skupini A Lige prvaka, a<br />

prošle godine su izgubili u finalu<br />

od mađarskog Szolnokia.<br />

Mali bazeni<br />

Hrvatski plivači završili su<br />

2017. državnim prvenstvom u<br />

malim bazenima u Rijeci. Uz<br />

mnoštvo rekorda u svim dobnim<br />

skupinama, bio je to dobar<br />

nagovještaj za nadolazeću<br />

sezonu. U 2018. na rasporedu<br />

je svjetsko prvenstvo u malim<br />

bazenima koje će se potkraj<br />

godine (11. do 16. prosinca)<br />

održati u kineskom Hangzhou.<br />

Od početka kolovoza do kraja<br />

studenoga održat će se osam<br />

Svjetskih kupova (Moskva,<br />

Berlin, Einhoven, Hong Kong,<br />

Doha, Peking, Tokio i Singapur),<br />

a glavna nagrada za pobjednike<br />

u muškoj i ženskoj<br />

konkurenciji iznosi dva milijuna<br />

američkih dolara. Ova nam<br />

godina donosi i Olimpijske<br />

igre mladih koje će se od 6. do<br />

18. listopada održati u Buenos<br />

Airesu. Hrvatske predstavnike<br />

prije toga čeka ekipno prvenstvo<br />

Hrvatske u ožujku, te<br />

državno prvenstvo zajedno sa<br />

susjednom nam Slovenijom.<br />

Prvenstvo bi se trebalo održati<br />

u lipnju.<br />

IGOR KRALJ/PIXSELL<br />

Glavno je<br />

pitanje hoće<br />

li kapetan<br />

i najbolji<br />

hrvatski<br />

vaterpolist u<br />

2017. Sandro<br />

Sukno<br />

zaigrati s<br />

obzirom na<br />

probleme<br />

sa srcem<br />

koji su mu<br />

dijagnosticirani<br />

u<br />

lipnju prošle<br />

godine<br />

Tekst: Marko Andrijić<br />

Nakon još jednog razočaravajućeg<br />

nastupa<br />

hrvatske košarkaške<br />

reprezentacije na europskom<br />

prvenstvu (osmina<br />

finala) i dva uvodna poraza od<br />

Italije i Nizozemske u kvalifikacijama<br />

za Svjetsko prvenstvo<br />

2019. u Kini, u predstojećoj nas<br />

godini očekuju preostale četiri<br />

utakmice (dvaput s Rumunjskom,<br />

Nizozemska kod kuće te<br />

Italija u gostima) nad kojima<br />

je imperativ pobjede. Nešto je<br />

lakše kad se zna da u drugi krug<br />

idu tri prvoplasirane reprezentacije.<br />

S obzirom na to da zbog sukoba<br />

FIBA-e i ULEB-a ne može<br />

računati na NBA igrače te one<br />

koji igraju u Euroligi, Hrvatska<br />

se mora osloniti na neuigranu i<br />

neiskusnu momčad sklopljenu<br />

od igrača iz regionalnih i manje<br />

poznatih europskih klubova.<br />

Pred izbornikom Ivicom Skelinom<br />

težak je zadatak da Hrvatska<br />

ne ostane bez velikog natjecanja<br />

do europskog prvenstva<br />

2021. godine.<br />

Šestorica u NBA<br />

Što se tiče hrvatskih klubova<br />

u regionalnim natjecanjima,<br />

Cedevita drži drugo mjesto<br />

u ABA ligi te je sigurna<br />

za ulaz u doigravanje.<br />

Sličnom se nada i<br />

Zadar koji je podigao<br />

razinu igre te je<br />

samo pobjedu udaljen<br />

od posljednjeg mjesta<br />

koje vodi u doigravanje.<br />

Cibona će igrati dovoljno da<br />

osigura opstanak u ligi dok se<br />

Split u novostvorenoj ABA ligi<br />

2 puni iskustvom nakon sjajne<br />

lanjske sezone.<br />

U klubovima poput Barcelone,<br />

Bamberga i Efesa važne će<br />

uloge i dalje igrati Ante Tomić,<br />

Leon Radošević i Krunoslav Simon.<br />

Izvan najjačeg europskog<br />

natjecanja, ništa manje važne<br />

uloge nemaju ni Marko Popović<br />

u Fuenlabradi, odnosno Hrvoje<br />

Perić u Veneziji.<br />

Hrvatska se može pohvaliti<br />

da trenutačno ima čak šestoricu<br />

košarkaša koji nastupaju<br />

Iako ne brani<br />

hrvatske<br />

boje, pozornost<br />

treba<br />

obratiti na<br />

trenutačno<br />

najveću<br />

zvijezdu<br />

slovenske,<br />

ali i europske<br />

košarke<br />

Luku Dončića.<br />

Glavna<br />

uzdanica<br />

Real Madrida<br />

nakon<br />

zlata na<br />

eurobasketu<br />

će biti top 5<br />

pick sljedećeg<br />

NBA<br />

drafta<br />

Dario Šarić<br />

bit će pod<br />

povećalom<br />

u 2018.<br />

u NBA ligi. Ivica Zubac i dalje<br />

strpljivo čeka svoju prigodu s<br />

klupe u LA Lakersima.<br />

Mlada nada Orlanda<br />

Drugi naš 20-godišnji centar<br />

Ante Toni Žižić u istoj je situaciji<br />

u Cleveland Cavaliersima.<br />

Dragan Bender dobiva mnoge<br />

prigode i dobro se razvija u<br />

mladoj momčadi Phoenix Sunsa.<br />

Osim te trojice, budućnost<br />

hrvatske košarke predstavlja i<br />

Mario Hezonja koji u Orlando<br />

Magicu napokon pokazuje znakove<br />

života te ga nikako ne treba<br />

otpisati. Dario Šarić kao srce<br />

i duša Philadelphije 76-ersa će<br />

nakon sušnog razdoblja "Procesa"<br />

loviti postsezonu dok ista<br />

očekivanja ima i važna karika<br />

Indiana Pacersa Bojan Bogdanović.<br />

Iako ne brani hrvatske boje,<br />

pozornost treba obratiti na trenutačno<br />

najveću zvijezdu slovenske,<br />

ali i europske košarke<br />

- Luku Dončića. Glavna uzdanica<br />

Real Madrida nakon<br />

zlata na eurobasketu<br />

će biti top 5 pick<br />

idućeg NBA drafta<br />

zahvaljujući<br />

nevjerojatnoj<br />

količini talenta<br />

i vještine s<br />

kojom ovaj<br />

nepuni<br />

devetnaestogodišnjak<br />

raspolaže.<br />

JURICA GALOIĆ/PIXSELL


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Sport 21<br />

RTA U 2018.<br />

'Osjetio sam<br />

da sam na visokoj<br />

razini,<br />

nadam se da<br />

ću u narednoj<br />

sezoni<br />

otići stubu<br />

više, doći do<br />

Top 3'<br />

ATPTOUR.COM<br />

Tekst: Ana Brenčić<br />

TENIS<br />

Čilić prema vrhu?<br />

Tekst: Bruno Imbrišak<br />

Nakon poraza u 1. kolu od<br />

Španjolaca 2017., Hrvatska<br />

Davis Cup reprezentacija<br />

okreće se novim izazovima.<br />

U rujnu prošle godine<br />

reprezentacija je izborila ostanak<br />

u Svjetskoj skupini te će<br />

od 2. do 4. veljače u Gradskom<br />

vrtu u Osijeku igrati susret 1.<br />

kola Davis Cupa<br />

protiv reprezentacije<br />

Kanade.<br />

Najveća<br />

nada hrvatskog<br />

tenisa i<br />

jedan od najtalentiranijih<br />

tenisača Borna<br />

Čorić prošlu<br />

je godinu<br />

završio na<br />

48. mjestu<br />

na<br />

A T P<br />

ljestvici. Očekuje se da će u<br />

2018. Borna napokon uhvatiti<br />

pravu formu i ući među 20<br />

najboljih tenisača svijeta. Napokon<br />

je razriješio razmirice<br />

s teniskim savezom te jedva<br />

čekamo i njegov povratak u reprezentaciju<br />

Davis Cup. Borna<br />

će u 2018. surađivati sa Kristijanom<br />

Schneiderom. S njim<br />

će se, nadamo se, riješiti svoj<br />

najveći problem u igri, pad samopouzdanja<br />

tijekom mečeva.<br />

Najbolji hrvatski tenisač<br />

Marin Čilić nakon najboljeg<br />

4. mjesta u karijeri na ATP listi,<br />

ipak je u 2018. ušao kao 6.<br />

tenisač svijeta. Čilić je u 2017.<br />

osvojio ATP turnir u Istanbulu,<br />

a osim toga važno je spomenuti<br />

finale Wimbledona<br />

koje je izgubio od Federera.<br />

Za 2018. godinu<br />

Marin je najavio<br />

borbu za vrh.<br />

"Osjetio sam da<br />

sam na visokoj razini,<br />

nadam se da<br />

ću u narednoj sezoni<br />

otići stubu više, doći<br />

do Top 3", kaže Čilić.<br />

Nadamo se da će rješenje<br />

za njegove česte padove forme<br />

i koncentracije u ključnim<br />

dijelovima mečeva biti novi<br />

trener čije ime Čilić još nije otkrio.<br />

Ključni dio sezone bit će<br />

Grand Slamovi.<br />

Iako svjetskim tenisom trenutačno<br />

vlada Rafael Nadal<br />

kojeg u stopu prati teniska legenda<br />

Roger Federer u svojoj<br />

37. godini života, na teniske<br />

terene nakon duljih izbivanja<br />

vraćaju se Đoković, Wawrinka,<br />

Murray, Nishikori i Raonić te<br />

borba za Top 10 ni jednog ljubitelja<br />

tenisa neće ostaviti ravnodušnim.<br />

Spremne i mlade nade<br />

Naša najbolje rangirana tenisačica<br />

Mirjana Lučić Baroni<br />

godinu je završila na odličnom<br />

30. mjestu. Prije točno godinu<br />

dana Lučić Baroni igrala je<br />

polufinale Australian Opena.<br />

Kako najavljuje, potpuno je<br />

spremna za novu sezonu i zaobiđu<br />

li je ozljede mogla bi biti<br />

i bolja.<br />

Ana Konjuh godinu je završila<br />

solidnom 44. mjestu. Nakon<br />

teške operacije lakta, Ana<br />

trenira za 2018. te ističe svoj<br />

glavni cilj, povratak među Top<br />

20, dok je Donna Vekić osvojila<br />

svoj drugi turnir u karijeri<br />

u 2017. u Nottinghamu. Ana i<br />

Donna sad su potpuno zdrave<br />

i u predstojećoj sezoni se nadamo<br />

kako će početi pružati<br />

konstantnije igre na teniskim<br />

terenima.<br />

ATLETIKA<br />

Perković u lovu na peto<br />

europsko zlato<br />

Pred nama je još jedna<br />

uzbudljiva godina na<br />

atletskim stazama. Osim<br />

tradicionalne Dijamantne lige,<br />

atletsko će ljeto biti začinjeno<br />

Europskim prvenstvom u Berlinu<br />

početkom kolovoza.<br />

Naš glavni adut je Sandra<br />

Perković koja će, osim<br />

što lovi sedmi uzastopni<br />

dijamant u bacanju diska,<br />

pokušati osvojiti i petu<br />

uzastopnu titulu europske<br />

prvakinje. Potencijalna<br />

prijetnja mogla bi biti<br />

Dani Stevens, no<br />

s obzirom na<br />

nedodirljivost i<br />

odličnu formu<br />

koju je Sandra<br />

pokazivala prethodnih<br />

sezona,<br />

ne<br />

sumnjamo da će disk opet daleko<br />

letjeti, čak i preko 70 metara.<br />

Velika očekivanja stavljena su<br />

pred našeg bacača kugle Stipu<br />

Žunića, koji je prošlogodišnjom<br />

broncom na Svjetskom prvenstvu<br />

dokazao da se može nositi s<br />

najboljim bacačima. A nadajmo<br />

se da bi Žunić mogao dodatno<br />

motivirati i mladog Filipa<br />

Mihaljevića.<br />

Također, sjajna borba<br />

očekuje se u bacanju<br />

koplja<br />

između naše zlatne<br />

olimpijke Sare Kolak<br />

i Barbore Špotakove,<br />

aktualne<br />

svjetske rekorderke.<br />

Iako je Kolak<br />

lani ostala korak do<br />

naslova u Dijamantnoj ligi, ne<br />

treba joj stavljati preveliki pritisak<br />

na leđa. Sa samo 22 godine<br />

ima još dovoljno vremena da pokaže<br />

svu raskoš talenta kojeg bez<br />

sumnje ima.<br />

Nadamo se daljnjem napretku<br />

Ivana Horvata u skoku s motkom,<br />

ali i Andree Ivančević u<br />

sprintu. Od naših visašica Blanke<br />

Vlašić i Ane Šimić ne treba mnogo<br />

očekivati.<br />

Ovo je godina u kojoj se nakon<br />

odlaska Bolta traži nova sprinterska<br />

zvijezda. Lanjskim rušenjem<br />

svjetskog rekorda na<br />

400 metara, čini se da je<br />

zvijezda već nađena u Južnoafrikancu<br />

Waydeu van Niekerku,<br />

no Niekerk je, nažalost, upitan za<br />

ljeto zbog nedavne ozljede. Otvaraju<br />

se pitanja: koje će se novo<br />

ime pojaviti, a koje istaknuti u<br />

2018. te hoćemo li i ove godine<br />

čitati o dopinškim skandalima?<br />

Ovo je godina<br />

u kojoj se<br />

nakon odlaska<br />

Bolta<br />

traži nova<br />

sprinterska<br />

zvijezda.<br />

Lanjskim<br />

rušenjem<br />

svjetskog<br />

rekorda na<br />

400 metara<br />

čini se da<br />

je zvijezda<br />

već nađena<br />

u Južnoafrikancu<br />

Waydeu<br />

van<br />

Niekerku<br />

FORMULA1.COM<br />

FORMULA1.COM<br />

F1 vozači<br />

TOP 5 NAJBOLJIH:<br />

Michael Schumacher<br />

1. (Njemačka)<br />

Iako je danas Michael<br />

Schumacher najspominjaniji<br />

u medijima zbog svog<br />

zdravstvenog stanja, ne<br />

možemo zanemariti koliko<br />

je harao i koliko je rekorda<br />

srušio popularni Schumi.<br />

Sedam naslova ukupnog<br />

pobjednika te 91 Grand<br />

Prix pobjeda skupio je u<br />

karijeri legendarni Nijemac<br />

i s tim je postignućima<br />

mnogo bolji od bilo<br />

kojeg vozača u povijesti.<br />

Lewis Hamilton (Velika<br />

Britanija)<br />

2.<br />

Trenutačni je vladar Formule<br />

1 tijekom svojih 11 sezona<br />

u Formuli 1 u svakoj<br />

ostvario barem jednu pobjedu<br />

na utrci, što ga čini<br />

jedinim u povijesti kojem<br />

je to pošlo za upravljačem.<br />

Drugi je na listi vječnih<br />

pobjednika s 62 pobjede,<br />

odmah iza Schumachera,<br />

a s obzirom na to u kojem<br />

smjeru ide Britančeva karijera,<br />

ne bi bilo čudno i da<br />

dođe na vrh ljestvice.<br />

Alain Prost (Francuska)<br />

3.<br />

Iznimno podcijenjen vozač<br />

u povijesti Formule<br />

1, ispod vozača poput<br />

Senne ili Fangia, zapravo<br />

je ostvario više od<br />

obojice u svojoj karijeri.<br />

S četiri ukupna naslova<br />

te 51 GP pobjedom te<br />

povijesnim duelima sa<br />

Sennom i Laudom Alain<br />

Prost nam zauvijek treba<br />

ostati u sjećanju kao<br />

najbolji.<br />

Ayrton Senna (Brazil)<br />

4.<br />

Tog čovjeka nitko neće<br />

zaboraviti. Vozač kojeg<br />

je bio užitak gledati svaki<br />

put kad je na stazi.<br />

Do jedne od najgorih<br />

nesreća u povijesti sporta,<br />

Senna je zabilježio<br />

zavidnu 41 pobjedu te<br />

tri naslova ukupnog pobjednika.<br />

TOP 5 NAJGORIH:<br />

Chanoch Nissany<br />

1. (Izrael)<br />

Nissany je inače uspješan<br />

izraelski biznismen koji<br />

je sanjao o nastupu u<br />

Formuli 1, pa si je 2002.<br />

kupio bolid. Nekako je<br />

nakon tri godine došao<br />

do nastupa na utrci u Mađarskoj,<br />

ali je zamijenjen<br />

nakon što na treningu<br />

nije imao pojma o vožnji,<br />

čak ni izvaditi upravljač<br />

iz bolida.<br />

Al Pease (Kanada)<br />

2. Treba li išta dodati<br />

podatku da je dođe Pease<br />

prvi i jedini vozač u povijesti<br />

Formule 1 koji je diskvalificiran<br />

zbog prespore<br />

vožnje?<br />

Schumi je<br />

ostvario i<br />

155 podija<br />

Sebastian Vettel (Njemačka)<br />

5.<br />

Vettel je odlično preuzeo<br />

ulogu Schumacherova<br />

nasljednika, osvojivši<br />

četiri uzastopna naslova<br />

i ostvarivši 47 pobjeda,<br />

ali dominacija Red Bulla i<br />

njegova bolida u Vettelovo<br />

vrijeme vladanja malo<br />

ga ruši na ovoj ljestvici.<br />

Nisanny nije<br />

došao ni do<br />

utrke<br />

Jean Denis-Deletraz<br />

3. (Švicarska)<br />

Švicarac je u svojoj kratkoj<br />

F1 karijeri vozio samo<br />

tri utrke. U dvije od te<br />

tri je odustao prije kraja<br />

nakon iznimno loših<br />

nastupa, dok je samo u<br />

legendarnom Nurburgringu<br />

uspio završiti utrku i<br />

zauzeti loše 15. mjesto.<br />

Giovanna Amati<br />

4. (Italija)<br />

Amati je peta žena u<br />

povijesti Formule, te posljednja<br />

koju smo imali<br />

prigodu vidjeti. Međutim,<br />

katastrofalnom vožnjom<br />

u Južnoj Africi Amati je<br />

završila svoju epizodu u<br />

momčadi Benettona.<br />

Adrian Campos (Španjolska)<br />

5.<br />

Capmos je nastupao<br />

uvjerljivo najdulje od svih<br />

najgorih na ljestvici. Čak<br />

je startao 16 puta. Fascinantno<br />

je, međutim, da<br />

je Španjolac iz Minardija<br />

od 16 utrka odustao čak<br />

u njih 14. S razlogom nosi<br />

nadimak Kralj Odustajanja.


22 Tehnologija<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

gadgeti<br />

Tekst: Silvio Šipušić<br />

Download Svi znaju da je skidanje glazbe bez plaćanja ilegalno, pa opet to redovno rade<br />

Dok nema kazni, a vlada<br />

besparica, živio Torrent!<br />

Stranice poput iTunesa, Google Playa pa čak i Amazona nude veliku ponudu albuma i pjesama<br />

mnogih autora. No što kada naš najdraži bend nije u toj bazi?<br />

ILI<br />

Ili je mali ručni uređaj koji<br />

pomaže u komunikaciji<br />

s govornicima stranih<br />

jezika. Može prevoditi<br />

vaše upite s engleskog<br />

na tri jezika: japanski,<br />

španjolski ili kineski, a<br />

izbor jezika namjeravaju<br />

proširiti. Najbolje funkcionira<br />

s konkretnim, sažetim<br />

rečenicama, koje prevodi<br />

u kratkom roku bez<br />

internetske veze. Pritisnite<br />

gumb na Iliu, počnite govoriti<br />

što želite prevesti, a<br />

on će automatski izgovoriti<br />

rečenicu prevedenu<br />

na željenom jeziku. Ili nije<br />

dvosmjerni prevoditelj,<br />

što znači da ne može<br />

prevoditi izraze sa stranih<br />

na engleski jezik. Ipak,<br />

koristan je na mjestima u<br />

stranim zemljama gdje je<br />

brza komunikacija ključna,<br />

poput tržnice ili taksija. Ili<br />

stoji 249 dolara (oko 1526<br />

kuna), no za kratko vrijeme<br />

možete ga uzeti za<br />

199 dolara (1220 kuna).<br />

PROJECT LINDA<br />

Project Linda je prototip<br />

laptopa koji pokreće Razer<br />

Phone. Sam laptop je<br />

kućište s full HD zaslonom,<br />

baterijom, utorima<br />

i tipkovnicom, ispod koje<br />

je otvor u koji postavljate<br />

Razer Phone. Pritiskom<br />

gumba telefon se spaja<br />

na računalo, uključuje se<br />

zaslon laptopa te vas pozdravlja<br />

posebno Android<br />

sučelje nalik na Windows<br />

ili druge računalne sustave.<br />

Sve što vidite pokreće<br />

snaga Razer Phonea, a<br />

5,5-inčni zaslon telefona<br />

koristi se kao trackpad.<br />

Linda je trenutačno samo<br />

prototip te nije namijenjen<br />

prodaji na tržištu, ali<br />

prikazuje kako linija koja<br />

dijeli računala I telefone<br />

pomalo nestaje.<br />

Tekst: Marija Edita Feldi<br />

Ivana Turković<br />

Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />

Sjeća li se još netko reklame<br />

protiv ilegalnog<br />

skidanja filmova? Ne<br />

biste ukrali nekome<br />

televizor. Ne biste ušli u prodavaonicu<br />

i odnijeli nešto bez<br />

plaćanja. Stoga, zašto se postavlja<br />

sadržaj na internet koji<br />

tamo ne bi smio biti i, još bolje<br />

pitanje, zašto ga mi preuzimamo<br />

za sebe?<br />

Nešto češći primjer od filmova<br />

bila bi glazba. Osim slušanja<br />

preko omiljenog nam<br />

YouTubea, mnogi korisnici<br />

zloupotrebljavaju ovu platformu.<br />

Mnoge stranice generiraju<br />

čisti mp3 file na osnovi<br />

linka s YouTubea. A i mnogi<br />

studenti upravo tako dolaze<br />

do omiljenih pjesama.<br />

Jana Gašparić studentica je<br />

povijesti na Filozofskom fakultetu<br />

u Zagrebu i otprilike<br />

dvaput na mjesec "skida" glazbu<br />

na svoj mobitel.<br />

Najprije pjesma pa album<br />

"Ako mi se sviđa samo jedna<br />

pjesma, 'skinut' ću tu pjesmu<br />

preko neke YouTube converter<br />

stranice, a ako mi se svidi<br />

cijeli album, idem na The<br />

Pirate Bay", priznaje Jana.<br />

Dodaje da, ako joj se nakon<br />

nekoliko mjeseci stvarno svidi<br />

bend, onda se ipak odlučuje za<br />

kupnju albuma.<br />

Osim u fizičkom obliku (CD<br />

ili vinil) danas se albumi, a<br />

nekada i pojedinačne pjesme,<br />

jednostavno mogu kupiti digitalno.<br />

Stranice poput iTunesa,<br />

Google Playa pa čak i Amazona<br />

nude veliku ponudu albuma<br />

i pjesama mnogih autora.<br />

No što kada naš najdraži bend<br />

nije u toj bazi?<br />

The Pirate Bay<br />

Osim "skidanja" pojedinačnih pjesama preko interneta,<br />

preko nekih stranica mogu se skinuti albumi,<br />

pa i čitave diskografije pojedinih izvođača. Jedna od<br />

najpoznatijih stranica za "torrentanje" je The Pirate<br />

Bay. Pokrenuta je prije gotovo 15 godina, a 1. veljače<br />

2012. godine osnivači su osuđeni na kazne od četiri<br />

do deset mjeseci zatvora, zbog asistiranja u povredi<br />

autorskih prava. No TPB ni tada nije ugašen, nego<br />

je samo migrirao na druge domene. Danas postoji<br />

više od 20 takozvanih pirate proxy ili mirror stranica<br />

koje omogućuju i onim korisnicima koja je IP adresa<br />

blokirana da i dalje pristupe TPB-u.<br />

MATEJ ČELAR<br />

Luka Čapeta, glazbenik<br />

"Velik dio strane glazbe koju<br />

slušam, npr. japansku glazbu,<br />

teško je ili nemoguće nabaviti<br />

u nas, ili bih morala plaćati<br />

još dodatne troškove poput<br />

poštarine i carine za CD. Stoga<br />

mi preostaje piratstvo kao<br />

opcija", žali se Luna Sardelić,<br />

studentica sociologije i informacijskih<br />

znanosti na Filozofskom<br />

fakultetu u Zagrebu.<br />

Iako je svjesna da piratiziranje<br />

glazbe nije u redu prema autoru<br />

i dalje redovno preuzima<br />

glazbu i dijeli je među prijateljima.<br />

"Tako danas slušamo glazbu<br />

i gledamo filmove", priznaje<br />

glazbenik Ivan Škrabe koji je<br />

nedavno snimio album. Svira<br />

gitaru i pjeva te nastupa na<br />

koncertima od kojih, kaže, uspije<br />

i nešto zaraditi. U cijenu<br />

ulaznice za jedan koncert ne<br />

ulazi samo cijena autorskog<br />

djela. Kupnjom ulaznice plaćate<br />

vrijeme, prostor, struju,<br />

instrumente, svjetlo, mikrofone,<br />

dodatne efekte i još<br />

mnogo toga. Frustraciju zbog<br />

toga osjeća i Luka Čapeta koji<br />

se bavi improviziranom glazbom.<br />

"Sad bih mogao reći da idete<br />

na koncerte, što je opet teško<br />

očekivati jer užasno je teško<br />

danas napraviti koncert",<br />

objašnjava Luka. Iako slušatelji<br />

i obožavatelji možda vole<br />

neki bend, mnogima financijsko<br />

stanje onemogućava takvu<br />

potporu izvođačima koje prate.<br />

Sven Orlić Babić, student<br />

informacijskih znanosti, u posljednje<br />

vrijeme manje "skida"<br />

glazbu.<br />

Streaming-servisi<br />

"Glazbu jesam 'skidao', ali<br />

rijetko. Zato što ili nisam<br />

imao novca da kupim CD ili<br />

je mi je to bila jedina dobra<br />

Kompletna<br />

diskografija jednog<br />

autora na samo je<br />

nekoliko ključnih riječi<br />

i klikova<br />

pjesma od autora pa mi je bilo<br />

glupo kupiti CD za jednu pjesmu",<br />

objašnjava Sven. No u<br />

posljednje je vrijeme prešao<br />

na Deezer, streaming-servis<br />

koji omogućuje slušanje<br />

glazbe preko interneta. Međi<br />

sličnim servisima su i Spotify<br />

ili Google Play, a studentska<br />

populacija ih sve više koristi.<br />

Iako su u prošloj godini takvi<br />

servisi postali popularni, pozivajući<br />

se upravo na zaštitu autorskih<br />

prava, Luka ne dijeli to<br />

mišljenje.<br />

"Nije piratizacija nešto što<br />

nas okružuje stalno u svim aspektima<br />

života. Kako se razvio<br />

internet, on je samo pojačao<br />

piratizaciju, a ona je uvijek postojala.<br />

S druge je strane prava<br />

piratizacija došla kad su se pojavili<br />

streaming-servisi. Koji<br />

besplatno ili uz neku naplatu<br />

zapravo zarađuju za sebe, a ne<br />

za glazbenika", smatra Luka.<br />

Hrvati među najaktivnijim<br />

europskim piratima<br />

Hrvatska je četvrta zemlja u Europi po stopi online<br />

piratstva. Unatoč tome, u Hrvatskoj ne postoje konkretni<br />

zakoni koji se tiču ilegalnog skidanja sadržaja<br />

s interneta. "Znam da je to zakonom kažnjivo djelo,<br />

ali isto tako znam da, barem u Hrvatskoj, nitko ne<br />

pazi na to", priznaje studentica Luna. Ona povremeno<br />

i podijeli tu glazbu među svojim prijateljima.<br />

Svi koji "skidaju" ilegalne sadržaje primijećeni su,<br />

ali dok se ne bave masnovnom distribucijom, neće<br />

zapeti za oko vlastima. Kazne za piratstvo najviše<br />

su u Francuskoj gdje sežu i do 1500 eura.


BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Lifestyle 23<br />

Danski lifestyle hit Naoko hladan narod ima svoj način opuštanja, koji preuzimaju i drugi<br />

Hygge: opuštanje u<br />

kojem se bavite svojim,<br />

a ne tuđim životima<br />

U zemlji u kojoj je dobar dio godine hladno ljudi vole nalaziti mir u vlastitu domu, uz deke,<br />

svijeće i tople napitke ili čašu vina te u najužem krugu prijatelja. Pitanje je koliko je to zanimljivo<br />

Hrvatima gdje ljudi nakon nesigurnosti posla vole odlaziti u kafiće i u masu<br />

Tekst: Gabrijela Šalić<br />

Koncept sretnog života,<br />

hygge, predstavlja<br />

zajedništvo i osjećaj<br />

opuštenosti među<br />

bliskim ljudima. Danci ga koriste<br />

i kao samopromociju, a sam<br />

naziv afirmirao se i u ostatku<br />

svijeta i postao - hit način života.<br />

Iako, u Hrvatskoj još relativno<br />

nepoznat, kada se hygge<br />

objasni, mnogi Hrvati smatraju<br />

ga srodnim "fjaki" - odmoru od<br />

svega, bestežinskim stanjem<br />

tijela i uma svakog Dalmatinca.<br />

Matej Pergl student je VIA<br />

University Collegea u Horsensu<br />

u Danskoj. Hygge smatra<br />

sjajnim marketinškim trikom<br />

Danaca, koji su svoj životni stil,<br />

utemeljen na opuštenosti, plasirali<br />

u svijet.<br />

'Svi to imaju'<br />

"Sve je staloženo i smireno,<br />

njima se nikamo ne žuri, a tako<br />

je jer im je sustav takav - nema<br />

penala za pogreške, u slučaju<br />

neznanja nitko se ne krivi, to će<br />

se riješiti i naučit ćeš za ubuduće",<br />

navodi. Smatra da u Hrvatskoj<br />

ljudi nisu sposobni živjeti<br />

takvim životom jer sustav ne<br />

osigurava posao niti generalnu<br />

sigurnost koju Danci imaju.<br />

Za razliku od Mateja, Ipek je<br />

Dankinja na razmjeni u Zagrebu,<br />

a ona tvrdi da hygge nije isključivo<br />

"danska stvar", da tako<br />

žive svi, iako nema- j u<br />

naziv za to. Misli<br />

kako je to postao<br />

trend zbog toga što je mnogo<br />

stranaca došlo u Dansku zbog<br />

nastavka školovanja. Hygge<br />

opisuje kao pozitivne osjećaje<br />

pojedinca kada je sam, u društvu<br />

ili u nekom društvu.<br />

"Većinom, Danci tako definiraju<br />

trenutke u kojima se osjećaju<br />

ugodno, opušteno, zabavno<br />

i sve u svemu sretno zbog<br />

toga što rade u tom trenutku.<br />

Hygge može biti s prijateljima<br />

uz kavu u ugodnom prostoru,<br />

zajednička večera, uživanje s<br />

kućnim ljubimcem, uživanje<br />

sa samim sobom u toploj kupki<br />

ili na obiteljskim okupljanjima<br />

dok se dobro provodite", tvrdi<br />

Ipek. Studentica Maja Pavlinić<br />

nekoliko je puta bila u višed-<br />

nevnom posjetu prijateljima u<br />

Danskoj te navodi kako je hygge<br />

drugima uočljiv, ali njima<br />

je opće prihvaćeno ponašanje,<br />

nešto što je ukorijenjeno u njihovoj<br />

kulturi i običajima.<br />

"Tamo je jako hladno, a budući<br />

da mnogo rade, Danci<br />

mnogo ulažu u interijer doma<br />

u kojem provode slobodne trenutke<br />

te se trude maksimalno<br />

uživati u njima. Hygge stil je<br />

moguće uočiti u načinu na koji<br />

piju kavu promatrajući okoliš<br />

kroz prozor, trude se osjećati<br />

ugodno u vlastitom tijelu i potpuno<br />

uživati u tim trenucima",<br />

objašnjava Maja.<br />

Nije kao kod nas<br />

U Danskoj ljudi nisu naviknuti<br />

biti u velikim masama,<br />

okupljeni u kafićima kao što je<br />

to običaj u nas, objašnjava, većinom<br />

se nalaze sa svojim užim<br />

'Njima odgovara prisnost<br />

užeg kruga ljudi, uživaju u<br />

kuhanju, dobroj čaši vina<br />

koja je uvijek na stolu, gledanju<br />

filmova i odjeći u kojoj<br />

se osjećaju udobno', kaže<br />

studentica Maja Pavlinić<br />

krugom društva, s obzirom na<br />

to da je u njih fokus na poslu.<br />

"Njima odgovara prisnost<br />

užeg kruga ljudi, usprkos tome<br />

što se čine jako hladni i distancirani,<br />

uživaju u kuhanju, dobroj<br />

čaši vina koja je uvijek na<br />

stolu, gledanju filmova i odjeći<br />

u kojoj se osjećaju udobno",<br />

navodi Maja. Student medicine<br />

Ante Petrović tvrdi kako<br />

se susreo s pojmom hygge tek<br />

nedavno te je tek tada shvatio<br />

da ga opušta, jer mu hygge nakon<br />

mnogobrojnih obveza dođe<br />

kao jedini način na koji može<br />

povratiti vlastiti mir. Uživa uz<br />

topli napitak i knjigu ili dobar<br />

film, kada god za to pronađe<br />

vremena.<br />

"Za mene su Danci jedan<br />

iznimno vrstan narod koji učinkovito<br />

obavlja svoje obveze,<br />

što ih čini toliko uspješnima, a<br />

istodobno su smireni i staloženi<br />

te se nakon svih tih obveza opuštaju<br />

na jedan, nama nekaraterističan<br />

način, sami sa sobom i<br />

s najbliskijim ljudima. Unatoč<br />

tomu što sam druželjubiv i što<br />

nisam protivnik povremenih<br />

kava s kolegama s fakulteta ili<br />

prijateljima iz srednje škole,<br />

postoje trenuci u kojima mi je<br />

potrebno odmoriti se i obnoviti<br />

se, koliko god to banalno zvučalo",<br />

navodi. Smatra da nije<br />

čudno što pojam hygge potječe<br />

od Danaca, s obzirom na to da<br />

su prije nekoliko godina proglašeni<br />

najsretnijim narodom<br />

svijeta.<br />

Mentalni sklop<br />

"U Danskoj nisam bila, ali<br />

sam prilikom čitanja knjiga<br />

'Danci i stranci' i 'Hygge' mnogo<br />

doznala o specifičnom načinu<br />

života koji je u određenom<br />

razdoblju prešao i meni u naviku.<br />

Oduševila me mogućnost<br />

da ljudi u ovako užurbanom<br />

vremenu pronađu vremena za<br />

sebe, da se opuste i pronađu<br />

svoj mir. Mislim da je najvažnije<br />

da taj mir kreće od same osobe<br />

te da se to prenosi na osobe<br />

u njezinoj okolini", kaže Dora<br />

Rob.<br />

To da ne pronalazi ljude u<br />

svojoj okolini koji se vode idealima<br />

hyggea žalosti Doru<br />

jer smatra da su ljudi u našim<br />

krajevima mnogo opterećeniji<br />

tuđim životom dok su Danci<br />

usmjereni na vlastiti život i privatnu<br />

sferu i sjajno odjeljuju<br />

poslovni od privatnog života.<br />

Također problem vidi u tome<br />

što je u Hrvatskoj društvo sastavljeno<br />

uglavnom od starijeg<br />

stanovništva koje svoj mentalni<br />

sklop ne može promijeniti toliko<br />

da prihvati opuštenost i neopterećenost<br />

koju dovodi takav<br />

životni stil.<br />

namirnica<br />

mjeseca<br />

Tekst: Lara Perošević<br />

Bobice goji<br />

ili 'crveni<br />

dijamanti'<br />

Goji bobice, narančasto-crvene<br />

boje, koriste se<br />

stoljećima u ljekovite svrhe<br />

u sklopu kineske, tibetanske<br />

i indijske tradicionalne<br />

medicine, a nazivali su ih<br />

"eliksirom mladosti". Nalik<br />

su na grožđice i bogate su<br />

antioksidansima, aminokiselinama<br />

i esencijalnim<br />

masnim kiselinama koje<br />

su potrebne za održavanje<br />

proizvodnje hormona, ali i<br />

dobro funkcioniranje mozga<br />

i živčanog sustava.<br />

U njima se krije bogatstvo<br />

vitamina C, E, B1, B2, i<br />

B6. Rastu na Himalaji, a<br />

nazivaju ih još i "sretnim<br />

bobicama" ili "crvenim<br />

dijamantima".<br />

Sadrže betain koji smiruje<br />

nervozu, a osim toga<br />

poboljšava memoriju. U<br />

svijetu su najpoznatija superhrana,<br />

a njihova dobra<br />

svojstva prepoznata su i u<br />

medicinskim istraživanjima.<br />

Atraktivne bobice sadrže<br />

veliku količinu beta karotena<br />

koji je ključan za dobar<br />

vid, ali i lijep ten. Osim<br />

svoje ljekovitosti pogoduju<br />

i sprečavanju gomilanja<br />

masnog tkiva.<br />

Ipak, najnevjerojatnije<br />

svojstvo tih bobica definitivno<br />

je to što su odličan<br />

saveznik protiv starenja, a<br />

uz to daju snagu i energiju.<br />

Bobice goji imaju i<br />

terapijska svojstva, te su<br />

prepoznate po snažnim<br />

antivirusnim i protuupalnim<br />

učincima. Kad se zbroje se<br />

"magične" dobrobiti - vrijedi<br />

ih isprobati!<br />

Sušene bobice goji možete<br />

dodati i jelima poput rižota<br />

i piletine ili salatama, a u<br />

slobodnoj prodaji možete ih<br />

pronaći i kao sok.


24 Zadnja<br />

travel tips<br />

Autor:<br />

XANT<br />

Ime<br />

rukometaša<br />

sa<br />

slike<br />

Sigurno u nesigurne zemlje uz Companion<br />

Odlična aplikacija za sve pustolove i one koji žele posjetiti<br />

neke od zemalja svijeta koje baš i nisu najsigurnije. Putem<br />

ove aplikacije osoba koju odaberete može pratiti gdje se krećete<br />

i to putem GPS-a. Ta osoba ne mora imati aplikaciju na<br />

svom pametnom telefonu, dobit će poruku s vašom lokacijom<br />

i spojiti se. Također, postoji opcija kojom vas se može pitati<br />

jeste li u redu, a ako ne odgovorite za 15 sekundi, osoba koju<br />

vi odaberete bit će o tome obaviještena. Još je jedna zanimljiva<br />

opcija – aplikacija može pokrenuti čudne zvukove koji bi<br />

uplašili eventualne lopove ili napadače. Mia Meglić<br />

Prezime<br />

rukometaša<br />

sa<br />

Slike<br />

Svečane<br />

pjesme<br />

Ribica<br />

koja<br />

podsjeća<br />

na konja<br />

Slska<br />

figura<br />

ponavljanja<br />

križaljka<br />

Velika<br />

gitara<br />

Ne ovaj!<br />

Listopadno<br />

stablo<br />

Ja sam Hrvatska<br />

Što za mene znači biti znanstvenica u ovoj zemlji?<br />

Biti znanstvenica u Hrvatskoj znači imati mnoge poteškoće, boriti<br />

se s lošim uvjetima rada, financijskim ograničenjima, nedostatnom<br />

infrastrukturnom podrškom sustava, te posebice s marginalnom<br />

pozicijom vrijednosti znanja u društvu. No ipak je to najbolji posao<br />

na svijetu, pa i u Hrvatskoj, jer je proizvodnja znanja, neovisno o<br />

uvjetima, najfascinantnija privilegija koju netko može dobiti.<br />

<br />

doc. dr. sc. Ana Petek<br />

SLAVKO MIDZOR/PIXSELL<br />

pet za pet<br />

BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />

Uža dolina<br />

među<br />

brdima<br />

In vino…<br />

Složeno<br />

slovo<br />

Sidro,<br />

ankora<br />

Grč. bog<br />

sretnog<br />

trenutka<br />

Am. poduzetnik,<br />

Ray (Mc-<br />

Donald's)<br />

Osobina<br />

ranjiva<br />

čovjeka<br />

(množ.)<br />

Liječnik<br />

boles<br />

uha<br />

Organi<br />

dodira u<br />

kukaca,<br />

antene<br />

Okanica<br />

Manekenka,<br />

Ema<br />

Štale<br />

Poora,<br />

izora<br />

sudoku<br />

Razdor;<br />

shizma<br />

Nabor<br />

na vodi<br />

1<br />

2<br />

3<br />

Žličnjak<br />

(njok)<br />

Jadnik,<br />

bijednik<br />

Progleda<br />

…<br />

prste<br />

Blagajna<br />

Slanutak,<br />

čič (anagram:<br />

TUNA)<br />

Slike medvjedića<br />

Winnie the Pooha<br />

zabranjene su na<br />

internetu u Kini.<br />

Otprilike 40.000<br />

Amerikanaca ozlijedi<br />

se na zahodu<br />

svake godine.<br />

Nicholas Cage<br />

jednom je kupio<br />

hobotnicu za kućnog<br />

ljubimca jer je smatrao<br />

da mu to može<br />

pomoći u glumi.<br />

Sve u<br />

redu<br />

(eng.)<br />

Olija<br />

odmilice<br />

Strnište<br />

Skica<br />

(croquis)<br />

Trevor<br />

Noah<br />

Prvi<br />

vokal<br />

7/39 ili<br />

6/45<br />

Amper<br />

Film<br />

Zrinka<br />

Ogreste<br />

šok i vjeverica<br />

4<br />

5<br />

6<br />

7<br />

Na svijetu je danas<br />

više lavljih statua<br />

nego pravih lavova.<br />

Žirafe si svojim dugim<br />

jezikom mogu<br />

čistiti uši.<br />

Tyrannosaurs Rex u<br />

počecima svoje evolucije<br />

bio je veličine<br />

čovjeka.<br />

U svakom je trenutku<br />

oko 0,7 posto svjetske<br />

populacije pijano.<br />

Korisnik<br />

azila<br />

8<br />

9<br />

1<br />

Koji<br />

2<br />

Koliko<br />

3<br />

Koje<br />

Talijanski svećenik<br />

2014. u svojoj je<br />

crkvi ugradio blokator<br />

signala kako<br />

bi spriječio stalnu<br />

zvonjavu mobitela.<br />

U Kanadi postoji<br />

grad koji se zove<br />

Dildo.<br />

Rimljani su znali<br />

čistiti i izbjeljivati<br />

zube<br />

10<br />

urinom.<br />

cvijet u većini recepata<br />

može zamijeniti luk?<br />

a) mak<br />

b) maslačak<br />

c) tulipan<br />

d) ruža<br />

metara u visinu<br />

može narasti najveći cvijet<br />

na svijetu Titan Arums?<br />

a) 5 metara<br />

b) 3 metra<br />

c) 1 metra<br />

d) 2 metra<br />

vitamine možemo<br />

pronaći u cvijetu maslačka?<br />

a) vitamine A i C<br />

Domaći<br />

na Euru:<br />

b) vitamine B i C<br />

c) vitamine A i D<br />

d) vitamine B i D<br />

4<br />

Kad je 2002. u Kini otkriven<br />

najstariji cvijet na<br />

svijetu, koliko je bio star?<br />

a) 50 milijuna godina<br />

b) 100 milijuna godina<br />

c) 125 milijuna godina<br />

d) 80 milijuna godina<br />

5<br />

Zastavu<br />

ODGOVORI:<br />

1. c, 2. b, 3. a, 4. c, 5. a<br />

ŠUTERI<br />

K'O<br />

MAŠINA!<br />

koje američke<br />

države krasi cvijet ljiljana?<br />

a) Utah<br />

b) Colorado<br />

c) Ohio<br />

d) Alabama<br />

premetaljka<br />

————<br />

——————————<br />

Autor: XANT<br />

globalko

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!