Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Intervju: Tin Srbić<br />
Tek kao svjetski<br />
prvak mogu živjeti od<br />
gimnastike<br />
Str. 13<br />
IGOR SOBAN/PIXSELL<br />
Hrvatski kvalifikacijski okvir<br />
Stručni i sveučilišni<br />
diplomski studij<br />
ostaju na istoj razini<br />
Str. 3<br />
ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL<br />
Broj <strong>33</strong><br />
Godina III, Siječanj 2018.<br />
NOVINE<br />
PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Izbori za rektora<br />
Damir Bakić:<br />
Upravljati<br />
sveučilištem<br />
znači služiti, a<br />
ne vladati<br />
Europska unija<br />
Traži se<br />
identitet, ali ne<br />
u federaciji Str. 9<br />
Online-satira<br />
Bez ulaznica<br />
Str. 5<br />
Mirnine<br />
Babuške: likovi<br />
koji su zapalili<br />
internet Str. 10<br />
Švercamo<br />
se zato što<br />
možemo<br />
Str. 18<br />
Ispiti ili ispiti?<br />
Pregled sporta<br />
Očekujemo<br />
nove svjetske<br />
i europske<br />
prvake<br />
Str. 19<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Hygge<br />
Danski recept<br />
za opuštanje<br />
Str. 23
2 Studentski život<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
impressum<br />
NOVINE STUDENATA FPZG-a<br />
Izdavač<br />
Fakultet političkih<br />
znanosti<br />
Lepušićeva 6, Zagreb<br />
Za izdavača<br />
prof. dr. sc.<br />
Lidija Kos-Stanišić<br />
Voditelj projekta<br />
doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />
Gdje je praksa? Zbog previše teorije, studenti prava strahuju da će biti nezaposlivi<br />
Studenti praksu<br />
mogu steći i<br />
volontiranjem u<br />
Pravnoj klinici<br />
Glavni urednik<br />
Igor Weidlich<br />
Zamjenica glavnog<br />
urednika<br />
Zrinka Medak<br />
Urednik – mentor<br />
Zlatko Herljević<br />
Uredništvo<br />
Studentski život:<br />
Hana Ivković<br />
Božica Kopić<br />
Dominik Janović<br />
Srednja:<br />
Željka Škreblin<br />
Društvo:<br />
Tamara Horvat<br />
Petra Vuka<br />
Svijet:<br />
Mihael Gelo<br />
Intervju, Zadnja:<br />
Zrinka Medak<br />
Novac:<br />
Mia Musulin<br />
Kultura:<br />
Terezija Bošnjaković<br />
Antonija Grbavac<br />
Lucija Ptičar<br />
Sport:<br />
Edi Džindo<br />
Tehnologija, Karijera:<br />
Marija Edita Feldi<br />
Lifestyle:<br />
Lara Perošević<br />
Fotografija:<br />
Matea Petrović<br />
Lektura<br />
Snježana Babić Višnjić<br />
Marketing<br />
Kristina Balun<br />
Promocija<br />
Dora Slivar, Nives Jekić,<br />
Nika Jelavić<br />
Društvene mreže<br />
Matea Petrović<br />
Fotoagencija<br />
Pixsell<br />
Dizajn i prijelom<br />
Atlantis<br />
Tehnička podrška<br />
Story Editor<br />
redakcijski sustav<br />
Tisak<br />
Tiskara Zagreb<br />
Radnička cesta 210,<br />
Zagreb<br />
Kontakt za čitatelje<br />
redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
IVO ČAGALJ/PIXSELL<br />
Idete na sud, je li vas strah<br />
'neiskusnih' pravnika?<br />
Prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Marko Jurić pojasnio je da praksa zapravo postoji na<br />
seminarima gdje se radi simulacija onoga što se radi u pravničkoj praksi<br />
Tekst: Ivana Turković<br />
Hana Ivković<br />
Pojedini studenti Pravnog<br />
fakulteta u Zagrebu<br />
žale se na manjak<br />
formalne prakse.<br />
Student Fran nezadovoljan<br />
je stanjem na svom fakultetu<br />
jer smatra da se njegovo školovanje<br />
temelji prije svega na<br />
teoriji i besciljnu učenju gradiva<br />
napamet. U srž problema<br />
postavlja profesore i asistente,<br />
a stanje smatra bezizlaznim.<br />
Boji se da će novopečeni pravnici,<br />
ako ne dođe do promjene<br />
u sustavu, biti nezaposleni i<br />
nezaposlivi, te teret državi.<br />
Reforma bi dobro došla<br />
"Profesori su puni čistog teorijskog<br />
znanja, pa se nerijetko<br />
dogodi da pravnici s desetljećima<br />
vlastitog iskustva ne znaju<br />
riješiti ispite koje su profesori-teoretičari<br />
sastavljali", daje<br />
primjer Fran.<br />
Sustav studija na pravu<br />
funkcionira tako da se studenti<br />
s konkretnom praksom susreću<br />
dva tjedna na petoj godini<br />
te stječu iskustvo tri godine,<br />
ali nakon dobivanja diplome.<br />
Praktični rad studentima se<br />
nudi i u sklopu nekoliko kolegija<br />
pa tako imaju prigodu<br />
posjetiti sud i vidjeti kako se<br />
teorijsko znanje primjenjuje u<br />
svakodnevici.<br />
"Na petoj godini studija studenti<br />
biraju jedan ili više iznimno<br />
korisnih oblika stjecanja<br />
praktičnih znanja i vještina:<br />
praktične vježbe, pravnu kliniku<br />
ili natjecanje u simuliranom<br />
suđenju", rekao je Marko<br />
Jurić, prodekan na Pravnom<br />
fakultetu.<br />
"U sklopu praktičnih vježbi<br />
studenti imaju prigodu raditi<br />
najmanje 15 dana u odvjetničkom<br />
uredu ili trgovačkom<br />
društvu. Fakultet ima sklopljene<br />
ugovore o suradnji koji studentima<br />
omogućavaju obavljanje<br />
prakse u više stotina ureda<br />
i društava", dodao je.<br />
Franovo mišljenje da je taj<br />
sustav manjkav i da se problem<br />
neće uskoro razriješiti<br />
dijeli i Vinka Lozica, diplomirana<br />
pravnica.<br />
"Trebalo bi napraviti potpunu<br />
reformu rada i nastave, a<br />
pravni fakultet nije baš rasadnik<br />
inovacija'', poručuje.<br />
Moot courtovi<br />
No je li zaista istina da<br />
prakse na pravnom fakultetu<br />
nema? Toni Kapelina i Erblina<br />
Morina, studenti prava na<br />
PFZG-u, dokazuju da ona postoji,<br />
ali uglavnom izvan formalne<br />
nastave. Oni su u sklo-<br />
Zbog velike količine teorije<br />
u prvi mah se čini da budući<br />
pravnici nemaju prigodu za<br />
praktično iskustvo<br />
Na Moot Courtovima studenti<br />
se natječu s kolegama<br />
s najpresižnijih sveučilišta<br />
pu svoga školovanja uspjeli<br />
pribaviti dovoljno praktičnog<br />
iskustva, i to putem konferencija<br />
ili svjetski poznatih Moot<br />
Courtova, na kojima sudionici<br />
simuliraju sudske postupke, a<br />
za koje prodekan Jurić tvrdi da<br />
su dio redovne nastave.<br />
Oboje je također aktivno kao<br />
članovi Pravne klinike, projekta<br />
Pravnog fakulteta putem<br />
kojeg studenti pružaju pravnu<br />
pomoć ljudima koji si je drukčije<br />
ne bi mogli priuštiti. Time<br />
ne pridonose samo široj zajednici<br />
nego stječu i neprocjenjivo<br />
iskustvo koje će ih poslije<br />
istaknuti od konkurencije na<br />
tržištu rada.<br />
"Tako na pravim životnim situacijama<br />
primjenjujemo stečeno<br />
znanje'', dodaje Toni.<br />
"Tijekom studija pronašla<br />
sam mnogo načina za primjenu<br />
teoretskog znanja. Sudjelovala<br />
sam na jednom od mnogih<br />
Moot Court natjecanja te<br />
pohađala razne seminare na<br />
kojima sam stekla praktične<br />
vještine'', potvrđuje Erblina.<br />
Što se prakse na redovnoj<br />
nastavi tiče, prodekan Jurić<br />
pojasnio je da se ona obavlja<br />
na seminarima te vježbama<br />
u petom, šestom, sedmom i<br />
osmom semestru studija. Na<br />
brojnim seminarima studenti<br />
stječu vještine istraživanja,<br />
pisanja i javnog prezentiranja,<br />
koje su u praksi nužne. Nadalje,<br />
na vježbama sudjeluju<br />
stručnjaci iz prakse, među kojima<br />
su i suci Vrhovnog suda,<br />
ugledni odvjetnici i javni bilježnici.<br />
Prednost starijima<br />
"Oni ne drže samo predavanja<br />
nego sa studentima analiziraju<br />
konkretne predmete i<br />
vježbaju pisanje podnesaka",<br />
dodaje. Prodekan Jurić također<br />
ističe važnost Pravne<br />
klinike, kao i Moot Courtova,<br />
gdje se studenti Pravnog fakulteta<br />
Sveučilišta u Zagrebu<br />
ravnopravno takmiče s kolegama<br />
s najprestižnijih svjetskih<br />
sveučilišta. Ističe da su simulacije<br />
suđenja izvrsna prigoda<br />
za upoznavanje stručnjaka iz<br />
prakse i mogućnost dobivanja<br />
zaposlenja već tijekom studija.<br />
Prodekan Jurić priznaje da<br />
u pravnoj klinici i simuliranim<br />
suđenjima uglavnom sudjeluju<br />
studenti viših godina, ali to<br />
smatra opravdanim u svjetlu<br />
činjenice što navedeni oblici<br />
nastave zahtijevaju određeno<br />
pravno predznanje, koje se<br />
stječe na redovitim predmetima<br />
tijekom studija. "Mogu se<br />
prijaviti studenti svih godina,<br />
ali logično je da će bolji uspjeh<br />
ostvariti oni s više pravnog<br />
iskustva", rekao je.
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Studentski život 3<br />
HKO Zakonska regulativa o kojoj ovisi sudbina desetaka tisuća studenata<br />
Stručni i sveučilišni<br />
diplomski studij ostaju<br />
na istoj razini<br />
Zakon o HKO-u oslanja se na Europski kvalifikacijski okvir i omogućava povezivanje<br />
kvalifikacijskih razina u Hrvatskoj s ostatkom Europske Unije, ističe Vlatko Cvrtila<br />
Tekst: Ivor Kruljac<br />
Stručni i sveučilišni studiji<br />
ostaju na istoj razini.<br />
Nakon provedene javne<br />
rasprave, Vlada je ovaj<br />
mjesec prihvatila prijedlog izmjena<br />
i dopuna Zakona o Hrvatskom<br />
kvalifikacijskom okviru (HKO),<br />
koji je poslan u Sabor na izglasavanje.<br />
Podsjetimo, Damir Boras,<br />
rektor Sveučilišta u Zagrebu, zatražio<br />
je od Ustavnog suda 2016.<br />
ocjenu ustavnosti uz argument<br />
da studenti stručnih diplomskih<br />
studija mogu upisivati poslijediplomske<br />
sveučilišne studije jer u<br />
tom zakonu ne postoje zapreke.<br />
Konačno rješenje pitanja<br />
sedme razine HKO-a<br />
Vlatko Cvrtila, predsjednik Vijeća<br />
veleučilišta i visokih škola i<br />
dekan Veleučilišta VERN, kaže<br />
da je ta tvrdnja bila netočna jer<br />
"Zakon o znanstvenoj djelatnosti<br />
i visokom obrazovanju izričito<br />
navodi da to nije moguće", spominjući<br />
članak 73. tog zakona u<br />
kojem piše da se poslijediplomski<br />
sveučilišni studiji mogu upisati<br />
nakon završenog diplomskog<br />
sveučilišnog studija. Ustavni sud<br />
je uvažio dio argumenata i zatražio<br />
od mjerodavnog Ministarstva<br />
znanosti i obrazovanja bolje rješavanje<br />
tog pitanja.<br />
"Nakon rasprave, radna skupina<br />
Ministarstva znanosti i obrazovanja<br />
predložila je izmjene i<br />
dopune Zakona o HKO-u kojim<br />
bi se na sedmoj razini napravile<br />
izmjene tako da na 7.1. budu diplomski<br />
sveučilišni i diplomski<br />
stručni, a na 7.2. poslijediplomski<br />
specijalistički sveučilišni studiji",<br />
objasnio je Cvrtila promjene<br />
u Zakonu prihvaćene u javnoj<br />
raspravi.<br />
U tim se izmjenama također<br />
objašnjava razlika između stručnih<br />
i sveučilišnih studija i tko<br />
može upisivati sveučilišne specijalističke<br />
i doktorske studije.<br />
Studenti koji su diplomirali<br />
na sveučilišnim studijima mogu<br />
upisivati poslijediplomske studije<br />
bez ograničenja, u skladu s<br />
uvjetima Sveučilišta, dok to nije<br />
moguće za studente diplomskih<br />
stručnih studija.<br />
Cvrtila također objašnjava da<br />
se Zakon o HKO-u oslanja na<br />
Europski kvalifikacijski okvir i<br />
omogućava povezivanje kvalifikacijskih<br />
razina u Hrvatskoj s<br />
ostatkom Europske unije.<br />
"Za studente u Hrvatskoj kvalifikacijski<br />
okvir, među ostalim,<br />
znači mogućnost priznavanja diploma<br />
u zemlji i inozemstvu na<br />
razini na kojoj su stečene u Hrvatskoj",<br />
objašnjava Cvrtila.<br />
Nedovoljno poznavanje<br />
zakona<br />
Sudeći prema društvenim<br />
mrežama, reakcije<br />
su različite, od onih koji<br />
Veleučilište VERN jedan je<br />
od studija koji profitira<br />
od izmjene<br />
Zakona<br />
Za titulu<br />
stručnog<br />
specijalista<br />
potrebno je<br />
300 ECTS<br />
bodova -<br />
jednako kao<br />
i za titulu<br />
sveučilišnog<br />
magistra<br />
podupiru binarnost obrazovanja<br />
do onih koji tvrde da na stručnim<br />
studijima studenti kupuju diplome.<br />
Dora Miketek, predsjednica<br />
Vijeća studenata veleučilišta i<br />
visokih škola RH, smatra da bi<br />
javnost bila manje podijeljena<br />
kada bi bila bolje upoznata sa Zakonom<br />
o HKO-u.<br />
"Nažalost, javnost nije upućena<br />
u točan sadržaj i ulogu HKO-a<br />
djelomično zbog kompleksnosti<br />
razumijevanja tog alata, a djelomično<br />
zbog interesa manjinskih<br />
skupina akademske zajednice",<br />
tvrdi Miketek. Odbacuje "kupnju<br />
diploma" kao stereotip na<br />
neosnovanim pretpostavkama i<br />
osuđuje korupciju na svakoj vrsti<br />
učilišta.<br />
"Za titulu stručnog specijalista<br />
potrebno je 300<br />
ECTS bodova - jednako<br />
kao i za titulu<br />
sveučilišnog magistra",<br />
objašnjava Miketek<br />
zašto su sveučilišni<br />
i stručni studiji<br />
na istoj razini.<br />
TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL<br />
ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL<br />
students of UniZG<br />
Ime: Alen Kasumović Dob: 27 Studij: ALU<br />
Ne trebaju ti ruke, pa ni noge,<br />
da bi bio sjajan slikar!<br />
Granice su tamo gdje ih sami postavimo. Da<br />
zaista možemo postati što god želimo, dokazuje<br />
student Akademije likovnih umjetnosti u<br />
Zagrebu Alen Kasumović. Oduvijek je slikao i<br />
istraživao, a u tome ga nije spriječio invaliditet<br />
zbog kojeg ne može stvarati rukama. Odlučio<br />
je srušiti granice, te sada vrlo uspješno stvara<br />
ustima! "Sve je u tome kako se ti percipiraš. Ako<br />
se doživljavaš kroz prizmu invaliditeta, naravno<br />
da će te ljudi samo tako i gledati. Ja se nikad<br />
nisam gledao kroz tu prizmu i ne bih se nazvao<br />
umjetnikom s invaliditetom. Umjetnik sam kao i<br />
svaki drugi", tvrdi Alen. Njegova ga obitelj nikad<br />
nije doživljavala kao osobu s invaliditetom, pa<br />
se nikad nije ograničavao. Za svoje slike je više<br />
puta nagrađivan, a prva izložba bila mu je 2010.<br />
u Zaprešiću. Misli da se slikar ne smije ograničavati<br />
samo na slikanje.<br />
"Umjetnik mora istraživati i druga polja, kao<br />
što su recimo psihologija, tehnologija i slično",<br />
smatra Alen, koji također i<br />
fotografira.<br />
"Kao i sve drugo, tako i fotografiram<br />
usnicom. Fotoaparat<br />
'Nemojte<br />
se bojati<br />
istraživati<br />
sebe. Dopustite<br />
si da se<br />
upoznate i<br />
istražite svoje<br />
granice',<br />
kaže Alen<br />
mi je postavljen na stalku i<br />
tako fotografiram što želim",<br />
objašnjava.<br />
Iako bi mogao biti uzor mnogima,<br />
Alen sebe ne percipira<br />
kao negoga posebnoga.<br />
"Nisam nikad mislio da sam<br />
nešto posebno zbog invaliditeta.<br />
Ako drugi ljudi u mojoj<br />
umjetnosti ne vide ništa drugo<br />
osim toga, to je njihov problem",<br />
zaključuje.<br />
Kao i svaka osoba, ponekad proživljava teška<br />
razdoblja, ali tvrdi da ih jednostavno osvijesti i<br />
zna da će proći.<br />
"Najteži su mi počeci u slikarstvu. Kada krenem,<br />
obično vrlo brzo i uspješno završim ono što sam<br />
isplanirao", odlučan je. O svojoj budućnosti nije<br />
želio pretjerano govoriti. Kaže da si ne voli postavljati<br />
ciljeve prerano, jer voli promišljati. Ipak,<br />
siguran je da se u budućnosti želi nastaviti baviti<br />
umjetnošću.<br />
"Nemojte se bojati istraživati sebe. Dopustite si<br />
da se upoznate i istražite svoje granice", zaključuje.<br />
Dominik Janović<br />
ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />
MARKO PRPIĆ/PIXSELL<br />
Studenti različito razmišljaju<br />
Martin Matešić bivši je student kemije na Prirodoslovno-matematičkiom<br />
fakultetu i sad studira elektrotehniku na Tehničkom veleučilištu<br />
Zagreb. Iz vlastita iskustva smatra da je program stručnih<br />
studija ograničen u usporedbi sa sveučilišnim. "Položaj stručnih<br />
studija definitivno je na nižoj razini od sveučilišnih, i to se osjeti u<br />
programu. Sveučilišni programi nude više znanstveni pristup i širi<br />
spektar znanja koje je potrebno za pojedinu znanstvenu granu, uz<br />
vrlo malo strukovne edukacije", smatra Matešić i dodaje kako svoj<br />
diplomski studij ipak planira nastaviti na sveučilštu.<br />
Norma Trkovnik, studentica kroatistike i lingvistike s Filozofskog<br />
fakulteta u Zagrebu, smatra pak da se trebaju jednako uvažavati<br />
stručni studiji javnih veleučilišta, ali ne i privatnih. "Sam koncept<br />
davanja novca profesoru i učilištu koje ti treba dati neku potvrdu<br />
o znanju veoma je moralno upitan", kaže Trkovnik. Dodaje da je<br />
osobno iskusila privatno obrazovanje u jednoj privatnoj gimnaziji<br />
u Zagrebu gdje je svjedočila nepravilnostima.<br />
"U privatnim gimnazijama nemaš koncept padanja razreda. Ako<br />
se učenik kvalificira za pad razreda (što se u 25 godina te škole<br />
dogodilo jednom) onda se roditeljima savjetuje da ga ispišu<br />
iz škole, a nekakav papir koji svjedoči tobožem padu se ne<br />
izdaje", navela je Trkovnik svoje iskustvo s privatnim sustavom<br />
obazovanja.<br />
Iva: Imam upit vezan uz plaćanje participacije.<br />
Naime, majka mi je nezaposlena,<br />
a otac nema visoka primanja, što nas čini<br />
slabog ekonomskog statusa. Zanima me<br />
mogu li izbjeći plaćanje participacije?<br />
Odgovor: Draga Iva, savjetujemo ti da pošalješ<br />
molbu s opisanim stanjem i relevantnim<br />
potvrdama fakultetu, međutim, pravo fakulteta<br />
je da takvu molbu odbije jer ne postoji<br />
propis koji bi ga prisiljavao da prihvati tvoju<br />
molbu.
4 Studentski život<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Studentski aktivizam Ovim mladim ljudima nitko ne može reći da je društveni angažman trošenje vremena<br />
Volontirali u udrugama i<br />
tako pokrenuli karijeru<br />
Tekst: Tea Babić<br />
Gotovo da nema dana u<br />
posljednje dvije godine<br />
da nismo mogli pročitati<br />
barem jednu vijest<br />
o odlasku mladih iz Hrvatske, o<br />
tome kako nam je reforma sustava<br />
obrazovanja potrebna i da<br />
mladi nisu dovoljno zainteresirani<br />
za događaje u društvu. Sve<br />
takve rasprave svedu se na kritike<br />
i komentare preko društvenih<br />
mreža, a prave konkretne poteze<br />
Vlade i građana još čekamo. No<br />
tu se postavlja i pitanje: nisu li<br />
mladi ti koji trebaju ostati i djelovati?<br />
Put prema poslovnom svijetu<br />
Danas su mladi prilično pasivni<br />
i rade samo ono što moraju.<br />
Vlada mišljenje da volontiranje<br />
i aktivnije uključivanje u udruge<br />
i ostale zajednice koje se bave<br />
društvenim angažmanom ne donosi<br />
zaradu i da je to samo trošenje<br />
vremena. Umjesto toga,<br />
mnogo je zabavnije vrijeme provoditi<br />
u klubovima i na društvenim<br />
mrežama. Ipak postoje i oni<br />
koji su svjesni da samim studiranjem,<br />
odnosno završavanjem<br />
fakulteta, pojedinac ne postaje<br />
kompetentan na tržištu rada, da<br />
ne stječe sve potrebne vještine<br />
koje će ga pripremiti za poslovni<br />
svijet. Jedan od njih je i Ivan<br />
Kunović koji je otvorio obrt za<br />
'Članstvom u studentskoj udruzi dobio sam dozu poslovne<br />
profesionalnosti, ali i mnogo kontakata', kaže Ivan Kunović<br />
koji je otvorio obrt za pouku robotike i programiranja<br />
Ivan Kunović, kreator i voditelj STEM radionica programiranja, robotike i elektronike u društvu Mate<br />
Rimca i sudionika natjecanja Elektroboj na Fakultetu elektrotehnike i računarstva<br />
pouku robotike i programiranja<br />
Robokacija. Ivanu je za taj pothvat<br />
pomoglo članstvo u udrugama<br />
za koje kaže da je u njima<br />
dobio dozu poslovne profesionalnosti,<br />
ali i mnogo kontakata, prijatelja<br />
i znanaca.<br />
"Samo završavanjem fakulteta<br />
mislim da gotovo nitko nije<br />
konkurentan. Studentske udruge<br />
tu daju važnu notu, a to je prvi<br />
kontakt s poslovnim svijetom<br />
na gotovo svakodnevnoj razini,<br />
samopouzdanje u komunikaciji<br />
s poslovnim svijetom, a s druge<br />
strane, veliku prigodu za lako<br />
stjecanje novih prijatelja", kaže<br />
Kunović.<br />
Tako Ivan sada sa svojom Robokacijom<br />
provodi radionice za<br />
djecu i odrasle, a da je zainteresiranost<br />
velika pokazuje i više<br />
od 300 održanih radionica. Na<br />
njima djeca mogu naučiti osnove<br />
programiranja, te kako sastaviti<br />
vlastitog robota. Tea Zavacki<br />
radi kao inženjer-konzultant-trener.<br />
Ističe kako radi posao koji<br />
je oduvijek htjela, a za koji su joj<br />
govorili da ne postoji. Studirala<br />
ESTUDENT<br />
'Zahvaljujući<br />
svemu što<br />
sam radila<br />
kad nisam<br />
morala,<br />
danas imam<br />
posao koji<br />
obožavam.<br />
I to isto bih<br />
poželjela baš<br />
svakome',<br />
kaže Tea<br />
Zavacki<br />
je na Fakultetu elektrotehnike i<br />
računarstva gdje je i naučila inženjerski<br />
dio posla, a za sve ostalo<br />
kaže da je posljedica studentskih<br />
projekata, natjecanja i konferencija<br />
na kojima je tijekom studija<br />
sudjelovala. Ta mlada i ambiciozna<br />
osoba smatra da joj je sve<br />
ono što je radila tijekom studiranja<br />
pridonijelo da stvori ono što<br />
ima danas.<br />
"Kreiram sadržaj portala,<br />
držim treninge za studentske<br />
udruge i neprofitne organizacije,<br />
govorim na konferencijama. Za-<br />
Tea Zavacki je<br />
svog prvog<br />
'šefa' upoznala<br />
još<br />
na preddiplomskom<br />
studiju<br />
tijekom<br />
konferencije<br />
koju je sama<br />
organizirala<br />
hvaljujući svemu što sam radila<br />
kad nisam morala, danas imam<br />
posao koji obožavam. I to isto bih<br />
poželjela baš svakome", kaže Zavacki.<br />
Važno i formalno obrazovanje<br />
Ona kaže da studentski aktivizam<br />
ima važnu ulogu u profesionalnom<br />
razvitku. "Svog prvog<br />
'šefa' upoznala sam još na preddiplomskom<br />
studiju, tijekom studentske<br />
konferencije koju sam<br />
organizirala. Ideja o TeaTimeu<br />
je proizašla iz dobre knjige, a za<br />
konačnu realizaciju i pokretanje<br />
bloga zaslužan je jedan 'sasvim<br />
običan' TEDx govor. Sve važne<br />
'kockice' u mojoj karijeri posložile<br />
su se zahvaljujući onome što<br />
sam radila osim studiranja", dodaje<br />
Zavacki.<br />
Tea nikako ne zanemaruje<br />
važnost formalnog obrazovanja<br />
odnosno studiranja te ističe kako<br />
ju je svaki segment studiranja nečemu<br />
naučio. "Valuta poslovnog<br />
svijeta je – iskustvo. I formalno<br />
iskustvo studiranja je vrijedno.<br />
Neka predavanja su me naučila<br />
postavljati prava pitanja, a ispiti<br />
su me naučili na fokusiran rad u<br />
stresnim uvjetima. Fakultet me<br />
naučio kako biti vrstan inženjer",<br />
govori Zavacki.<br />
Plagiranje na Hrvatskim studijima Preuzeli dio Strategije razvoja s internetske stranice FPZG-a<br />
'Kopipejst' tuđeg rada prošao bez posljedica<br />
'Dio dokumenta koji je preuzet od FPZG-a sadrži generičke elemente', ističe Mario Grčević, pročelnik Hrvatskih studija<br />
Tekst: Ivor Kruljac<br />
U<br />
postupku reakreditacije<br />
Hrvatski studiji obvezni<br />
su napisati i objaviti<br />
strategiju razvoja učilišta. To su<br />
i učinili kada je Znanstveno-nastavno<br />
vijeće HS-a početkom<br />
mjeseca prihvatilo Strateški program<br />
znanstvenih istraživanja<br />
Hrvatskih studija Sveučilišta u<br />
Zagrebu za razdoblje od 2018. do<br />
2022. Međutim, pozornost javnosti<br />
usmjerio se na dio strategije<br />
koji je, kako je otkrila Srednja.hr,<br />
preuzet iz Strategije za<br />
razvoj znanstveno-istraživačke<br />
djelatnosti Fakulteta političkih<br />
znanosti u Zagrebu. Plagijat je<br />
primijećen ne samo zbog doslovnog<br />
preuzimanja rečenica, nego<br />
i gramatičkih pogrešaka koje su<br />
vidljive u FPZG-ovu dokumentu.<br />
Lidija Kos-Stanišić, dekanica<br />
FPZG-a, javno je osudila preuzimanje<br />
dijela strategije.<br />
"Strategiju svaka sastavnica<br />
izrađuje na temelju vlastitih<br />
znanstveno-istraživačkih ciljeva<br />
i nemoguće je da jedna institucija<br />
vlastitu strategiju razvoja<br />
temelji na preuzetim ciljevima<br />
neke druge institucije", ponovila<br />
nam je svoje riječi Kos-Stanišić i<br />
dodala kako je strategija FPZG-a<br />
javno dostupna na internetskoj<br />
stranici fakulteta. Iako je tražila<br />
reakciju Sveučilišta u Zagrebu i<br />
Ministarstva znanosti i obrazovanja,<br />
FPZG ne planira pokrenuti<br />
privatnu tužbu protiv HS-a.<br />
Mario Grčević, pročelnik HSa,<br />
uočio je pogrešku i, kako je rekao,<br />
žao mu je zbog nje.<br />
Mario Grčević se ispričao zbog 'posuđivanja'<br />
teksta s web-stranice FPZG-a<br />
Dekanica je tražila reakciju<br />
Sveučilišta u Zagrebu<br />
i Ministarstva znanosti i<br />
obrazovanja<br />
PETAR GLEBOV/PIXSELL<br />
"Svakako je riječ o propustu<br />
i uklonit ćemo ga tako da ćemo<br />
izvore navesti", kazao je Grčević.<br />
Napomenuo je kako je pri čitanju<br />
cijelog strateškog programa<br />
HS-a bilo vidljivo da sadržajno<br />
nema veze s FPZG-om.<br />
"Dio dokumenta koji je preuzet<br />
od FPZG-a sadrži generičke<br />
elemente", istaknuo je Grčević<br />
pokazujući za primjer održavanje<br />
konferencija i slično. Dodao<br />
je da je normalno pri pripremanju<br />
takvih strategija pogledati<br />
kako su tome pristupile druge<br />
sastavnice Sveučilišta.<br />
"Ovo pokazuje da je FPZG generički<br />
dio napravio vrlo dobro",<br />
vedro je zaključio Grčević, ali i<br />
napomenuo da će se pogreška<br />
ispraviti. Na upit o tome je li mu<br />
se javio itko sa Sveučilišta ili Mi-<br />
nistarstva, prema očekivanjima<br />
dekanice Kos-Stanišić, Grčević je<br />
kazao da mu se nitko nije javio i<br />
sve događaje vezane uz plagiranje<br />
strategije prati preko medija.<br />
"Zamolili smo suradnike da<br />
se jave s prijedlozima koji će ići<br />
u dopunu strategije", naveo je<br />
Grčević, dodajući da će se tada i<br />
ispraviti aktualni plagijat.<br />
S druge strane, stranioca na<br />
Facebooku Studenti govore objavila<br />
je fotografije s izložbe "Lekcije<br />
iz društvene odgovornosti"<br />
postavljene na ogradi Pravnog<br />
fakulteta. Izložba je prikazivala<br />
članove Senata Sveučilišta i tražila<br />
osudu prepisivanja FPZGove<br />
strategije s tekstom: "Danas<br />
ću svojim glasovanjem odlučiti<br />
potiče li SveuZG akademsko nepoštenje".
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Studentski život 5<br />
Izbori za rektora Profesor s PMF-a Damir Bakić jedini je protukandidat Damiru Borasu<br />
'Upravljati Sveučilištem<br />
znači služiti, a ne vladati'<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Božica Kopić<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Samo dan uoči isteka<br />
roka za predaju dokumentacije<br />
za izbor za<br />
rektora Sveučilišta u<br />
Zagrebu, profesor Damir Bakić s<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta<br />
postao je jedini protukandidat<br />
aktualnom nositelju te dužnosti,<br />
Damiru Borasu. <strong>Global</strong> je u<br />
ovom broju namjeravao na dvije<br />
stranice ravnopravno predstaviti<br />
oba kandidata za rektora i obojici<br />
su postavljena ista pitanja. No<br />
od rektora Borasa do zaključenja<br />
broja nismo dobili odgovore, stoga<br />
objavljujemo samo razgovor s<br />
njegovim protukandidatom, profesorom<br />
Bakićem. Prema proceduri,<br />
potkraj siječnja Državnom<br />
izbornom povjerenstvu predaje<br />
se prijedlog za izbor rektora, a<br />
tko je na izborima pobijedio, doznat<br />
ćemo 23. veljače.<br />
◼◼Mislite li da je rad Sveučilišta<br />
transparentan?<br />
Nije. Rektorovo raspolaganje<br />
radnim mjestima i izdavanje<br />
suglasnosti za raspisivanje<br />
natječaja mimo svake kontrole,<br />
principa i kriterija negacija je<br />
transparentnosti. O tome rektor<br />
odbija izvijestiti i Ministarstvo<br />
i Senat. Pritom se rektor prema<br />
Ministarstvu poziva na autonomiju<br />
sveučilišta, a prema Senatu<br />
na autonomiju gazde. Primjera je<br />
još mnogo.<br />
◼◼Kako mislite poboljšati<br />
kvalitetu Sveučilišta, kakav<br />
je vaš program?<br />
Kvalitetu ćemo poboljšati tako<br />
da uspostavimo kriterije i indikatore<br />
nastavne i istraživačke<br />
uspješnosti uz uvažavanje specifičnosti<br />
pojedinih područja i<br />
disciplina. Inzistirat ću na pokretanju<br />
stabilnog višegodišnjeg<br />
programa otvaranja razvojnih<br />
radnih mjesta, kako bismo mogli<br />
zadržati naše najuspješnije<br />
mlade znanstvenike. Ključni programski<br />
element je i osnivanje<br />
Odbora za ljudske resurse koji bi<br />
principijelno rješavao pitanja zapošljavanja.<br />
A prvo što ću učiniti<br />
je otvaranje sjednica Senata za<br />
javnost. I da, inauguracija će biti<br />
održana u sveučilišnom prostoru,<br />
a gradski promet neće zbog<br />
toga biti zaustavljan.<br />
◼◼Kako ste zadovoljni sa sadašnjim<br />
radom Sveučilišta?<br />
Radom Sveučilišta jako sam<br />
zadovoljan u ovim okolnostima.<br />
Nisam zadovoljan radom uprave<br />
Koji je njegov program, treba li nastaviti gradnju Kampusa, kako<br />
unaprijediti kvalitetu Sveučilišta te što misli o transparentnosti njegova<br />
rada, za <strong>Global</strong> govori profesor s PMF-a<br />
Sveučilišta, osobito radom rektora.<br />
Prije svega treba otvoriti<br />
Rektorat i prema sastavnicama i<br />
prema javnosti. Treba reafirmirati<br />
ulogu svih sveučilišnih tijela,<br />
Senatu vratiti dignitet. Treba<br />
prestati sa sukobima, sa sramotnim<br />
podnošenjem tužbi protiv<br />
studenata, novinara... Nužno je<br />
okrenuti se dijalogu i konstrukciji,<br />
pokrenuti Sveučilište prema<br />
unapređenju nastavnog i istraživačkog<br />
rada te infrastrukturnom<br />
razvoju. Sveučilište mora<br />
biti mnogo prisutnije u javnosti<br />
svojim postignućima i uspjesima<br />
kojih je mnogo.<br />
◼◼Prema Šangajskoj listi<br />
sveučilišta, Zagrebačko sveučilište<br />
prošle godine nije<br />
bilo uopće uvršteno u 500<br />
najboljih. Može li se to promijeniti?<br />
Unaprijedit ćemo znanstveni<br />
rad. Izgradit ćemo kulturu poštovanja<br />
i priznanja svakoga znanstvenoga<br />
i umjetničkoga istraživačkog<br />
iskoraka. Najvažnije je<br />
vratiti optimizam, stvoriti klimu<br />
koja će poticati i prepoznavati<br />
Treba prestati sa sukobima,<br />
sa sramotnim podnošenjem<br />
tužbi protiv studenata, novinara...<br />
Nužno je okrenuti<br />
se dijalogu i konstrukciji<br />
Zapuštanje<br />
projekta Kampusa<br />
Borongaja<br />
jedan je od najvećih<br />
promašaja<br />
ove uprave<br />
svaki napor i svaki uspjeh. Pomaci<br />
na rang-listama tada će doći<br />
kao korolar. Važno je istaknuti i<br />
to: mjesta na takvim rang-listama<br />
u izravnoj su korelaciji s raspoloživim<br />
novcem. U tome se ne<br />
možemo niti približno uspoređivati<br />
s najprestižnijim sveučilištima.<br />
◼◼Što mislite o reakreditaciji<br />
Hrvatskih studija?<br />
Prvo, kako god bilo s Hrvatskim<br />
studijima, studente ćemo<br />
zaštititi i osigurati im kontinuitet<br />
i uvjete studiranja u skladu s propozicijama<br />
i programima koje su<br />
odabrali pri upisu. Reakreditacija<br />
je sad dodatno kontaminirana<br />
upitnošću legalne pozicije Hrvatskih<br />
studija na<br />
Sveučilištu. U prvom<br />
redu sada treba pravno konsolidirati<br />
položaj HS-a. Tek tada možemo<br />
razgovarati o njihovu profiliranju<br />
kao sveučilišne sastavnice<br />
s prepoznatljivim identitetom.<br />
◼◼Biste li nastavili s gradnjom<br />
Kampusa na Borongaju<br />
i kako?<br />
Energično! Zapuštanje projekta<br />
Kampusa na Borongaju<br />
jedan je od najvećih promašaja<br />
ove uprave. Savršeno je jasno da<br />
je taj projekt nemoguće izvesti<br />
samo vlastitim snagama. Taj<br />
projekt moraju zajedno iznijeti<br />
Ministarstvo, Grad i Sveučilište i<br />
pritom iskoristiti sve raspoložive<br />
EU-ove fondove.<br />
◼◼Što bi, prema Vašem mišljenju,<br />
trebalo promijeniti<br />
u našem obrazovanom<br />
sustavu kako bi se zaustavio<br />
sve veći odlazak mladih<br />
obrazovanih ljudi u inozemstvo?<br />
Za naše najuspješnije studente<br />
Sveučilište će naći načina da ih<br />
uključi u sustav znanosti i visokog<br />
obrazovanja. Za sve ostale<br />
Sveučilište čini što može: osigurava<br />
im obrazovanje u skladu s<br />
modernim znanstvenim tokovima<br />
i društvenim potrebama.<br />
Ključeve odlaska naše obrazovane<br />
mladosti u inozemstvo u svojim<br />
rukama drži Vlada i politika<br />
u cjelini, a ne obrazovni sustav.<br />
Vlada je ta koja mora osigurati<br />
okruženje koje će svima dati jednaku<br />
šansu, pravnu sigurnost,<br />
zaštitu demokratskih principa,<br />
slobodu, kulturu poštivanja različitosti<br />
i zaštite individualnih<br />
i manjinskih prava… Stvoriti<br />
poticajnu poduzetničku klimu.<br />
Sveučilište u tome može mnogo<br />
pomoći prednjačeći u izgradnji i<br />
obrani tih vrijednosti.<br />
◼◼Kako ocjenjujete rad protukandidata,<br />
aktualnog rektora<br />
Borasa? Koja je razlika<br />
između vas dvojice?<br />
Rad trenutačnog rektora ne zaslužuje<br />
prolaznu ocjenu. Počevši<br />
od inauguralnog kiča, preko neumjerenih<br />
troškova reprezentacije,<br />
do metode upravljanja.<br />
Temeljna razlika je ova: prema<br />
mom shvaćanju, upravljati Sveučilištem<br />
znači služiti, a<br />
ne vladati. Vjerujem da<br />
ću pobijediti. Ne samo<br />
zbog svojih shvaćanja<br />
i vjere u svoje suradnike<br />
nego i zato što<br />
mi je nezamislivo da<br />
Sveučilište još jednom<br />
pristane na ovakav poraz.<br />
◼◼<br />
Kako to da ste se odlučili<br />
kandidirati za rektora?<br />
Odluku sam donio nakon brojnih<br />
poticaja prijatelja i kolega,<br />
kao odgovor na poziv za preuzimanje<br />
odgovornosti. Motivacija<br />
je ista ona koja me vodila i u svim<br />
mojim istupima na Senatu: moramo<br />
i možemo bolje! Vjerujem<br />
da ću se znati nositi i s pritiscima.<br />
Čvrstoću ću i dalje znati naći. U<br />
svemu ostalom imat ću pomoć<br />
suradnika, Senata, svih tijela.<br />
◼◼Koliko ste zadovoljni tijekom<br />
postupka za izbor rektora<br />
Sveučilišta?<br />
U izbornom postupku nema<br />
većih problema. Zapala me čast<br />
da budem prepoznat kao kandidat<br />
koji će zagovarati i pokrenuti<br />
potrebne promjene. Ova moja<br />
kandidatura nije samo moja.<br />
Ona je naša; svih nas koji želimo<br />
povratak akademskih vrijednosti<br />
i odgovorno i transparentno<br />
upravljanje Sveučilištem. U tome<br />
je njezina snaga i zato ćemo pobijediti.
6 Studentski život<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Razmjena Strani studenti otkrivaju prednosti i nedostatke studija u Hrvatskoj<br />
Menze i cijene su super, ali<br />
'padamo' na birokraciji<br />
Tekst: Doris Bučela<br />
Student Alejandro i<br />
studentice Kateryna,<br />
Olivia, Lilla i Sandra<br />
došli su na Erasmus<br />
na Sveučilište u Zagrebu. Suočeni<br />
s drugim studijem u stranoj<br />
državi, pa tako i potpuno<br />
novom sredinom, iznenadilo<br />
ih je mnogo toga, a ponešto su<br />
ovdje novo i naučili. Tako se, na<br />
primjer, Sandra iz Latvije već u<br />
tramvaju na putu prema Jarunu,<br />
dok je stajala pored žene u<br />
čizmama, uvjerila da 23 stupnja<br />
potkraj listopada ovdje baš<br />
i nisu temperatura za kupanje.<br />
Jeftina hrana<br />
Alejandro,<br />
student Građevinskog<br />
fakulteta<br />
iz Meksika,<br />
i Kateryna, studentica<br />
Fakulteta<br />
elektrotehnike i računarstva<br />
iz Ukrajine<br />
kao jednu od boljih sastavnica<br />
studentske svakodnevice<br />
u Hrvatskoj navode – menze.<br />
Oboje se slažu da su cijene vrlo<br />
niske, porcije obilne, a hrana<br />
uopće nije loša, što je suprotnost<br />
Meksiku i Ukrajini gdje<br />
postoje samo kantine koje nisu<br />
ni približno povoljne.<br />
Alejandru se sviđa i ideja<br />
smještaja u studentskom domu<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Olivia, studentica Fakulteta političkih znanosti iz Poljske, pohvaljuje<br />
postojanje knjižnice, koje u Varšavi u sklopu fakulteta nema, i to što<br />
profesori ovdje više cijene kreativno razmišljanje<br />
Studentica Kateryna<br />
Kubrak iz Ukrajine došla<br />
je na Fakultet elektrotehnike<br />
i računarstva u Zagrebu<br />
u kojem nema mogućnosti živjeti<br />
u Meksiku, ali smatra da<br />
ne može osjetiti pravu atmosferu<br />
studiranja zbog malo ljudi na<br />
njegovu smjeru. S druge strane,<br />
Kateryna hvali FER zbog pružene<br />
količine znanja upotrebljivog<br />
u praksi dok se, kako kaže,<br />
njezin fakultet sa Sveučilišta u<br />
Kijevu više koncentrira na teorijsko<br />
znanje.<br />
Olivia, studentica Fakulteta političkih<br />
znanosti iz Poljske, kao<br />
dobro ističe postojanje knjižnice,<br />
koje u Varšavi na fakultetu nema,<br />
'Hrvati su me doista iznenadili<br />
vještinama engleskoga<br />
jer, iskreno, očekivala sam<br />
da će biti mnogo gore', kaže<br />
studentica Kateryna Kubrak<br />
iz Ukrajine<br />
Meksikancu Alejandru<br />
Juanu se sviđa<br />
mogućnost smještaja u<br />
studentskom domu čega<br />
nema u njegovoj zemlji<br />
i što profesori ovdje više cijene<br />
kreativno razmišljanje. Također,<br />
hvali inicijativu Kluba studenata<br />
FPZG-a.<br />
"Stvarno mi se sviđa studentski<br />
kafić u kojem poslužuju<br />
kavu u šalici za tri kune!", govori<br />
Olivia.<br />
Kao nedostatak Sveučilišta<br />
navodi nepostojanje glavnog<br />
kampusa. Lilla, studentica Filozofskog<br />
fakulteta iz Mađarske,<br />
oduševljena je radom i događajima<br />
u organizaciji Erasmus<br />
Student Networka Zagreb, čija<br />
je ideja pomoć lokalnih studenata<br />
strancima. Problem u<br />
studiranju predstavlja joj teže<br />
svladavanje ruskog jezika zbog<br />
njegove slavenske naravi, unatoč<br />
čemu je svejedno smještena<br />
u istu grupu s hrvatskim kolegama.<br />
Nitko od studenata na<br />
fakultetu nije imalo problema<br />
s prevladavanjem jezične barijere.<br />
"Hrvati su me doista iznenadili<br />
vještinama engleskoga jer,<br />
iskreno, očekivala sam da će biti<br />
mnogo gore!“, kaže Kateryna.<br />
Čekanje u redovima<br />
Svi studenti su napomenuli<br />
kako uživaju u Hrvatskoj; zbog<br />
upoznavanja ljudi različitih<br />
nacionalnosti, dobrodošlice i<br />
gostoprimstva Hrvata i Hrvatica,<br />
koji su uvijek susretljivi i<br />
spremni pomoći u svim problematičnim<br />
situacijama te zbog<br />
hrvatske kulture i naravi.<br />
Unatoč tome, Alejandra muči<br />
birokracija kao i dugi redovi čekanja<br />
u nekim ustanovama. Naime,<br />
nakon dva mjeseca provedena<br />
u Hrvatskoj još nije uspio<br />
podići dozvolu za prebivalište.<br />
Sandra iz Latvije kritizira javni<br />
prijevoz.<br />
"Nikad mi se prije nije dogodilo<br />
da vozilo samo stane<br />
negdje između stanica, gospođa<br />
kaže nešto na zvučnik, a svi<br />
putnici izađu iz tramvaja!", kaže<br />
Sandra.<br />
Kamo na Erasmus?<br />
Tekst: Donatella Pauković<br />
Nikad prije nisam bio u<br />
Poljskoj i nisam znao<br />
mnogo o njoj i privlačio<br />
me izazov života u novoj državi,<br />
počinje svoju priču o Erasmusu<br />
Salem Velić, student informatike<br />
na Tehničkom veleučilištu<br />
u Zagrebu. Već je drugi put na<br />
razmjeni u Szczecinu, sjeverozapadnom<br />
gradu Poljske kojeg<br />
obilježava jak utjecaj susjedne<br />
Njemačke te neposredna blizina<br />
glavnog grada Berlina.<br />
Iako nije toliko prepoznatljiv<br />
studentski grad kao Varšava, Szczecin<br />
ima nekoliko sveučilišta te<br />
u njemu boravi oko 300 erazmusovaca.<br />
Navale za studiranjem<br />
ovdje nema, što studentima koji<br />
se ipak odluče za ovaj grad pru-<br />
POLJSKA Mnogima nije prvi izbor, ali nudi kvalitetnu razmjenu uz male troškove<br />
Poljski studenti partijaju četvrtkom<br />
ža veću posvećenost profesora na<br />
predavanjima.<br />
Na sveučilištima u Szczecinu<br />
trude se održavati što više kolegija<br />
i na engleskome jeziku upravo<br />
kako bi bili dostupni erazmusovcima,<br />
što je definitivno prednost.<br />
Studentska stipendija u Poljskoj<br />
sasvim je dovoljna da pokrije<br />
troškove smještaja i hrane. Za<br />
ostale sadržaje, kao što su putovanja<br />
i izlasci, potrebno je nešto<br />
više novca.<br />
Što se zabave tiče, Poljaci su<br />
vrlo slični Hrvatima, pa tako i<br />
oni imaju svoj studentski dan u<br />
tjednu – četvrtak. Tada su ulazi<br />
u većinu klubova za sve studente<br />
besplatni. Najveća razlika u<br />
odnosu prema studiranju u Hrvatskoj<br />
jest to da u Poljskoj ne<br />
postoje menze. Studenti jedu u<br />
Grad Gdanjsk iz kojeg se može putovati<br />
na sjever Europe<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
restoranima gdje imaju 20-30<br />
posto popusta, a postoje i mjesta<br />
gdje su cijene obroka fiksne i<br />
studente stoje dvadesetak kuna.<br />
Osim na hranu, studenti imaju<br />
50 posto popusta i za putovanja<br />
željeznicom.<br />
Kako Salem kaže, Szczecin je<br />
savršena polazna točka za putovanja<br />
jer je, osim Berlina, nedaleko<br />
i Gdanjsk, grad posebne<br />
arhitekture i bogate povijesti. Iz<br />
Poljska norijada 'Juwenalia'<br />
Kako se u Hrvatskoj svake godine u svibnju održava norijada za sve maturante,<br />
tako se i u Poljskoj održava norijada za studente. Manifestacija pod<br />
nazivom 'Juwenalia' održava se neposredno prije početka ljetnih ispitnih<br />
rokova. Karakterizira ju povorka šareno odjevenih studenata koji marširaju od<br />
fakulteta do glavnog gradskog trga, gdje im gradonačelnik simbolično uručuje<br />
"ključeve grada". Studenti se svake godine posebno raduju tom događaju jer<br />
tijekom njegova održavanja tri dana nema nastave. Organizirani su koncerti,<br />
zabave i sportska događanja.<br />
Berlina se mogu naći povoljni<br />
letovi za gotovo bilo koji dio zapadne<br />
i južne Europe, dok se iz<br />
Gdanjska može povoljno putovati<br />
na sjever Europe.<br />
"U Poljskoj sam posjetio gotovo<br />
sve veće gradove. Volio bih<br />
još posjetiti Torunj, Kopernikovo<br />
rodno mjesto, koje je redovito na<br />
popisima gradova za koje vjerojatno<br />
niste čuli, a morali biste ih<br />
kad-tad posjetiti", kaže Salem.<br />
Studiranje u Poljskoj čini se<br />
kao odlična prigoda za stjecanje<br />
dobrog životnog iskustva. Salem<br />
zaključuje da postoje zemlje koje<br />
su jeftinije, imaju bolja sveučilišta<br />
ili su atraktivnije za putovanja,<br />
ali je u Poljskoj to sve nekako<br />
uravnoteženo. Jezik je sličan našemu<br />
pa ni to nije velika prepreka<br />
studiranju.
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Studentski život 7<br />
Za moždane vijuge Student Filip Karačić jedan je od sve manje enigmatičara u Hrvatskoj<br />
'Majstor riječi' svaki dan čita<br />
rječnike i enciklopedije<br />
Više se cijene rješive križaljke s ponekim težim pojmom, kako bi se osim zabave nešto i naučilo,<br />
kaže Filip koji već dvije godine sastavlja i uređuje zagonetke za zadnju stranicu <strong>Global</strong>a<br />
Tekst: Lara Martinović<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Enigmatika ili, prema<br />
"Rječniku stranih riječi"<br />
Bratoljuba Klaića,<br />
zagonetarstvo, vještina<br />
je sastavljanja i rješavanja zagonetki<br />
kojom se bavi poprilično<br />
uzak krug ljudi, doznajemo<br />
od Filipa Karačića, studenta<br />
zagrebačkog Filozofskog fakulteta.<br />
Filip je jedan od malobrojnih<br />
enigmatičara čiji se radovi<br />
mogu pratiti još od djetinjstva.<br />
Naivni i dječji, kako ih Filip<br />
danas s desetogodišnjim iskustvom<br />
opisuje, bili su prvi radovi<br />
koje je slao uredniku Kvizorame<br />
s nepunih sedamnaest<br />
godina.<br />
Posao iz ljubavi<br />
Enigmatika je na našem području,<br />
misleći pritom na Hrvatsku,<br />
ali i na susjedne zemlje<br />
- Srbiju i Bosnu i Hercegovinu,<br />
vrlo rijetko zanimanje. Prema<br />
Filipovim riječima, uz Hrvatsku,<br />
jaku enigmatsku scenu<br />
ima i Srbija. Većina sastavljača<br />
raznovrsnih profila, kojih<br />
je prema njegovoj procjeni<br />
do petsto na našem području,<br />
djeluje unutar te discipline većinom<br />
honorarno i iz ljubavi.<br />
Enigmatikom se bave pretežno<br />
ljudi u pedesetima i šezdesetima,<br />
što je ujedno pokazatelj da<br />
je enigmatika posljednjih petnaestak<br />
godina u padu.<br />
Kvalitetnih radova i sastavljača<br />
koji bi ih izrađivali<br />
nije mnogo, a kao tri lista<br />
koje odlikuje kvaliteta<br />
ističe Kviskoteku, Kvizoramu<br />
i Feniks jer<br />
sadržavaju više vrsta<br />
zagonetki pa se u<br />
njima može naći za<br />
svakoga po nešto.<br />
Prema neformalnoj<br />
podjeli, zagonetke<br />
se mogu razvrstati<br />
u veće (skandinavke,<br />
osmosmjerke) i one<br />
manje (minijature poput<br />
anagrama i rebusa)<br />
u kojima Filip najviše<br />
uživa i, pomalo neskromno<br />
kaže, briljira.<br />
Zanimljivo je da Filip<br />
potječe iz Širokog<br />
Brijega, grada koji<br />
poznati kvizoman<br />
Robert Pauletić naziva<br />
zagonetačkom<br />
metropolom zbog<br />
Filip uz sve<br />
fakultetske obveze<br />
stigne osmišljavati<br />
križaljke i kvizove<br />
toga što se među malo stanovnika<br />
skriva šest do sedam profiliranih<br />
zagonetača. Trenutačno<br />
Filip povremeno uređuje rubriku<br />
u Kviskoteci, povremeni<br />
je suradnik u Kvizorami<br />
i Feniksu, a posljednje<br />
dvije godine sastavlja i<br />
uređuje zagonetke za<br />
zadnju stranicu <strong>Global</strong>a.<br />
Vrijeme koje mu je<br />
potrebno da sastavi<br />
križaljku ovisi o<br />
obimu, ali i njegovu<br />
raspoloženju, objašnjava.<br />
Za manju<br />
skandinavku potrebno<br />
mu je do pola<br />
sata, a najdraže mu<br />
je sastavljati križaljke<br />
čija je tema neka poznata<br />
osoba.<br />
Sastavljanje zagonetke<br />
ovisi o njenoj naravi i<br />
ideji. Kada radi tematsku<br />
križaljku, Filip naprije<br />
unosi tematske pojmove<br />
koje poslije kombinira s<br />
ostalima, dok pri izradi<br />
klasične skandinavke<br />
kreće od<br />
neke lijepe riječi nakon koje se<br />
ostale nižu same. U takvim se<br />
križaljkama više cijene kompliciranije<br />
riječi, one s više samoglasnika<br />
ili suglasnika u nizu, a<br />
manje monotone riječi.<br />
Važno je poznavati riječi<br />
Više se cijene rješive križaljke<br />
s ponekim težim pojmom,<br />
kako bi se osim zabave nešto i<br />
naučilo. S obzirom na mnogo<br />
nepoznatih i stranih riječi koje<br />
se s lakoćom mogu pronaći na<br />
internetu, danas je poprilično<br />
lako sastaviti tešku križaljku,<br />
a umijeće je napraviti dobru<br />
i laganu križaljku. Osim toga,<br />
vrlo je važno da u ispunjavanju<br />
križaljke rješavač uživa. Naj-<br />
Filip se osim enigmatikom<br />
bavi i sastavljanjem televizijskih<br />
kvizova, a sudjelovao<br />
je i u pripremi raznih<br />
kvizaških natjecanja u<br />
Hrvatskoj<br />
važnije za izradu kvalitetnih<br />
zagonetki dobro je poznavanje<br />
i baratanje riječima. Proširivanje<br />
vlastitog leksikona i jezično<br />
znanje iz različitih disciplina<br />
postiže se svakodnevnim iščitavanjem<br />
rječnika i proučavanjem<br />
enciklopedija, navodi<br />
Filip.<br />
U posljednjih šest godina Filip<br />
se osim enigmatikom bavi<br />
i sastavljanjem televizijskih<br />
kvizova, a sudjelovao je i u pripremi<br />
raznih kvizaških natjecanja<br />
u Hrvatskoj. Iako kvizovi<br />
i enigmatika mogu ići jedno<br />
s drugim, riječ je o različitim<br />
disciplinama i dok enigmatika<br />
posljednjih godina stagnira,<br />
kvizovi doživljavaju procvat.<br />
Pad popularnosti klasičnih enigmatskih<br />
časopisa može se dijelom<br />
pripisati sve većoj popularnosti<br />
računalnih aplikacija i<br />
internetskih igara koje privlače<br />
veću pozornost publike. Osim<br />
toga, jedan od problema koje<br />
ističe Filip je i to što se kupcima<br />
nastoji ponuditi časopis po<br />
što nižoj cijeni, što se nerijetko<br />
odražava na kvalitetu objavljenih<br />
radova.<br />
studentsk@psiha<br />
prof. psih. Ivana Mrgan<br />
kognitivno-bihevioralna<br />
terapeutkinja<br />
Centar za osobni<br />
razvoj Apsiha<br />
E-mail: ivana@apsiha.hr<br />
A možda da se<br />
kloniram?<br />
Dan mi je prekratak!<br />
Ponekad vam se čini kako bi najbolje<br />
bilo da se klonirate. Ako zauzmete<br />
perspektivu da je raspoloživo<br />
vrijeme uvijek ograničeno,<br />
jedino što možete unaprijediti jest<br />
način na koji ga koristite. Kako biste<br />
pritom bili što uspješniji, predlažemo<br />
određene korake:<br />
1. Prednost dajte efektivnosti, a<br />
ne efikasnosti. Veći osjećaj zadovoljstva<br />
dolazi sa strateškim pristupom<br />
osobno važnim ciljevima i<br />
prioritetima nego kroz rješavanje<br />
sitnih kriza i obavljanje hitnih obveza<br />
koje su irelevantne u širem<br />
kontekstu.<br />
2. Budite realistični o procjeni<br />
vremena koje vam je potrebno za<br />
obavljanje nekog zadatka.<br />
3. U slučajevima kada niste svjesni<br />
što vam je potrošilo vrijeme<br />
svakako popratite koji su vaši tipični<br />
kradljivci vremena tijekom<br />
dana. Nestalo vrijeme se bez<br />
osvještavanja brzo pretvori u<br />
amorfnu masu osvježavanja društvenih<br />
mreža, kompulzivnog pregledavanja<br />
elektroničke pošte ili<br />
još jedne epizode serije.<br />
4. Svoje prioritete i ciljeve podijelite<br />
u manje, savladive korake<br />
i planirajte faze tako da vrijeme<br />
trošite na vama važne obveze<br />
pravodobno i fokusirano. Prijeđite<br />
s dnevnog na tjedno i mjesečno<br />
planiranje.<br />
5. Uspješnije se nosite s odgađanjem<br />
tako da hakirate trenutačnu<br />
nelagodu i otpor. Odgađanje<br />
donosi samo privremeno olakšanje<br />
i odmak od odbojne situacije<br />
ili zadatka, a nelagoda se vraća<br />
kao bumerang. Krenite od lakšeg<br />
dijela zadatka ili si zadajte vremenski<br />
kratke blokove rada koje<br />
ćete poslije produljivati. Ponekad<br />
pomaže i planiranje nagrada za<br />
dobro obavljene dijelove zadatka<br />
ili vizualizacija osjećaja (stanja)<br />
nakon dobro obavljenog posla.<br />
6. Izbjegavajte obavljanje više<br />
zadataka istodobno. Osim što<br />
raspršuje kognitivne resurse na<br />
više ciljeva, produljuje potrebno<br />
vrijeme za pojedine zadatke i najčešće<br />
rezultira lošijim učinkom u<br />
svakome od njih.<br />
Učinkovito upravljanje vremenom<br />
se u pravilu tiče učinkovitog<br />
upravljanja sobom. U tom je kontekstu<br />
korisno naglasak staviti na<br />
osobno važne ciljeve i zadatke<br />
koji nisu hitni, kako bismo spriječili<br />
da se bavimo samo krizama i<br />
trenutačnim zahtjevima. To iziskuje<br />
proaktivnost i dobre samoregulacijske<br />
vještine, ali, svakako, donosi<br />
više osobnog zadovoljstva.
8 Srednja<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Nepopularna zanimanja Obrtničke srednje škole iz godine u godinu bilježe pad interesa<br />
Posao osiguran, ali nitko neće<br />
u mesare, pekare i zidare<br />
Tekst: Željka Škreblin<br />
Koje zanimanje izabrati<br />
nakon osnovne škole?<br />
Mesar, zidar ili se<br />
odlučiti za gimnaziju?<br />
Većini je učenika lak odabir.<br />
Obrtnička zanimanja u Hrvatskoj<br />
ne cijene se dovoljno, a roditelji<br />
svoju djecu često guraju u<br />
gimnazije. Tako je u prošloj školskoj<br />
godini na području Zagreba<br />
zabilježeno najmanje učenika<br />
upisanih u obrtnička zanimanja.<br />
Upisanih je iz godine u godinu<br />
sve manje, a upisna politika<br />
samo odmaže.<br />
Negativan trend<br />
Ljuba Butković, profesorica u<br />
Srednjoj školi Vrbovec, primijetila<br />
je smanjivanje interesa za sve<br />
trogodišnje programe - za strojarstvo,<br />
prehranu i trgovinu.<br />
"Ove školske godine za zanimanje<br />
mesara upisali smo samo<br />
sedam učenika, što pokazuje velik<br />
pad interes u odnosu prema<br />
nekoliko prošlih godina", rekla<br />
nam je Butković. Iako bi se većina<br />
učenika vjerojatno uspjela<br />
zaposliti u Vrbovcu, poznatom<br />
po mesnoj industriji, učenici ne<br />
pokazuju zanimanje za to zanimanje.<br />
"Mesarski je posao težak, fizički<br />
zahtjevan te se obavlja u<br />
TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL<br />
Zagreb od 2003. godine stipendira učenike koji se školuju<br />
za deficitarna zanimanja, ali na natječaj se obično javi<br />
manje učenika od broja propisanog natječajem<br />
Popis deficitarnih<br />
zanimanja<br />
Na popisu deficitarnih<br />
zanimanja a školsku godinu<br />
2017./2018. u Zagrebu su<br />
se našli i alatničari, armirači,<br />
automehatroničari, bravari,<br />
elektroinstalateri, vodoinstalateri,<br />
podopolagači, staklari i<br />
slično. Popis od 22 zanimanja<br />
možete pronaći na službenoj<br />
stranici Grada Zagreba.<br />
teškim uvjetima, na primjer,<br />
na niskoj temperaturi. Učenici<br />
i njihovi roditelji se slažu da su<br />
i plaće preniske", razloge nezainteresiranosti<br />
objasnila nam je<br />
Butković.<br />
Kako bi se zaustavio ovaj negativan<br />
trend i kako bi se obrtnička<br />
zanimanja održala na životu,<br />
Obrtnička komora Zagreb<br />
pokušava zainteresirati učenike<br />
promidžbenim materijalima,<br />
obilascima osnovnih škola, orga-<br />
Iako mogu<br />
dobiti posao<br />
bez problema,<br />
samo je sedam<br />
učenika<br />
upisalo školu<br />
za mesara<br />
'Mesarski je<br />
posao težak,<br />
fizički zahtjevan<br />
te se<br />
obavlja u teškim<br />
uvjetima,<br />
na primjer,<br />
na niskoj<br />
temperaturi.<br />
Učenici i njihovi<br />
roditelji<br />
se slažu da su<br />
i plaće preniske',<br />
objasnila<br />
nam je<br />
profesorica<br />
Ljuba<br />
Butković<br />
nizacijom promocija obrtničkih<br />
zanimanja na sajmovima. Glavno<br />
sredstvo poticanja učenika na<br />
upis nepopularnih zanimanja su<br />
stipendije.<br />
"Izabrala sam to zanimanje jer<br />
smo tijekom školovanja primali<br />
stipendije te nam je posao bio<br />
zajamčen prve tri godine nakon<br />
srednje škole", rekla nam je Martina<br />
Grđan koja radi u struci. U<br />
razredu te dvadesetsedmogodišnjakinje<br />
tad je bilo tridesetak<br />
učenika, peterostruko više nego<br />
ove godine. Martina se tome ne<br />
čudi jer da može ponovno birati,<br />
izabrala bi neko drugo zanimanje.<br />
Stipendijom do upisa<br />
"Ako ostanem na tom poslu,<br />
neću doživjeti ni mirovinu jer je<br />
posao psihički i fizički prenaporan",<br />
objašnjava nam ona. Zagreb<br />
od 2003. godine stipendira<br />
učenike koji se školuju za deficitarna<br />
zanimanja, ali na natječaj<br />
se obično javi manje učenika od<br />
onog broja propisanog natječajem.<br />
Na već ionako nepopularna<br />
zanimanja nepovoljno utječe i<br />
zakon koji propisuje uvjete upisa<br />
u srednje škole. U jednom se<br />
razredu mogu obrazovati učenici<br />
triju srodnih zanimanja, ali u jednom<br />
razredu mora biti minimalno<br />
šest učenika istog zanimanja.<br />
Obrazovni se program ukida ako<br />
se u prethodne tri godine nije popunila<br />
minimalna kvota za upis.<br />
Kako potaknuti učenike da<br />
izaberu zanimanje koje je fizički<br />
zahtjevno i loše plaćeno? Unatoč<br />
tome što imaju zajamčen posao,<br />
on ne znači da će im olakšati život.<br />
Ako u budućnosti želimo<br />
imati kvalificirane autolakirere,<br />
mesare ili pekare, treba promijeniti<br />
upisnu politiku.<br />
fakulteti na pladnju<br />
studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove<br />
DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREB<br />
STUDIJ MEDICINE<br />
(Medicinski fakultet)<br />
MIRTA AUGUSTINOV: Za ovaj fakultet trebat će ti velika želja, volja i<br />
predanost. Kako bi postao dobar liječnk potrebna je velika ljubav prema<br />
toj prekrasnoj struci. Ona također zahtijeva mnogo odricanja, neprospavanih<br />
noći i ispijenih kava. No ovaj faks<br />
je odličan u svim segmentima i naposljetku<br />
činiš nešto prekrasno. Profesija<br />
je vrlo širokog spektra i nakon šest<br />
završenih godina integriranog preddiplomskog<br />
i diplomskog studija može se<br />
birati između pedesetak različitih specijalizacija<br />
i još više subspecijalizacija.<br />
ARHITEKTURA<br />
(Arhitektonski fakultet)<br />
ARDIJAN KARLO GASHI: Studij arhitekture i urbanizma jedinstven<br />
je skup iskustava koja pojedincu omogućuju razumijevanje<br />
osnova oblikovanja, u projektantskom i inženjerskom smislu.<br />
Arhitektura je usko vezana<br />
uz razvoj društva.<br />
Fakultet je zamišljen<br />
tako da za vrijeme predavanja<br />
studenti rade na<br />
projektima iz područja<br />
konstrukcija, projektiranja<br />
i urbanizma te su<br />
podočnjaci normalna<br />
pojava.<br />
MEDICINSKI FAKULTET<br />
PRODUKCIJA<br />
(Akademija dramske umjetnosti)<br />
DUJE KLISOVIĆ: Akademija dramske<br />
umjetnosti u Zagrebu obuhvaća sve<br />
aspekte filmske, kazališne i izvedbene<br />
umjetnosti. Smjerovi na Akademiji su<br />
razni, a ja sam se odlučio za smjer Produkcije<br />
jer spaja kreativne i operativne<br />
poslove. Ono što mi se najviše svidjelo<br />
je to što na Akademiji ne učimo samo<br />
na teorijskoj i znanstvenoj razini, nego<br />
(čak i znatno više) na praktičnoj. Istina,<br />
Akademiju nije lako upisati, ali ako znaš<br />
ADU<br />
da je to ono čime se želiš baviti, onda<br />
se prijamni ispit ne čini kao prepreka<br />
nego kao put.<br />
MATEMATIKA<br />
(Prirodoslovno-matematički fakultet)<br />
BRUNA BANDULA: Na preddiplomskom studiju<br />
matematike učite osnovna matematička<br />
znanja koja vam omogućuju da razvijete<br />
analitičan način razmišljanja. Na diplomskom<br />
studiju možete izabrati računarstvo,<br />
statistiku, financijsku, apliciranu i teorijsku<br />
matematiku. Vještine koje steknete tijekom<br />
studija matematike omogućuju vam da<br />
razumijete i razvijate nove tehnologije, proučavate<br />
trendove i predviđate nove. Stoga,<br />
ako nikad niste pomislili na studij matematike,<br />
razmislite još jednom i postanite jedan<br />
od nositelja promjene u budućnosti.
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Svijet 9<br />
Sjedinjene europske države Koncept je utopija, no viši stupanj povezanosti članica je nužnost<br />
EU traži identitet, ali ne u federaciji<br />
Tekst: Mihael Gelo<br />
Preduvjet za jaču Europsku uniju je još snažnija suradnja u sferama<br />
financija, ekonomije i sigurnosti<br />
EU-ova institucionalnog okvira<br />
mogu riješiti mnogi problemi.<br />
Otvorivši pregovore o<br />
novoj velikoj koaliciji<br />
sa strankom Angele<br />
Merkel, čelnik Socijaldemokratske<br />
stranke Njemačke<br />
i donedavni predsjednik<br />
Europskog parlamenta Martin<br />
Schulz pozvao je na "stvaranje<br />
ustavnog sporazuma i uspostavu<br />
Sjedinjenih europskih država do<br />
2025. godine".<br />
Premda je još u sferi utopije,<br />
ta inicijativa otvara prostor za<br />
razmatranje opcija za budućnost<br />
Europske unije kao strukture<br />
koja je uspjela preživjeti nedavni<br />
nalet populizma i euroskepticizma<br />
i predstoji joj definirati<br />
planove za naredne godine.<br />
Ekonomska suradnja<br />
"Ako je 2017. bila godina testiranja<br />
novih scenarija o EUovoj<br />
budućnosti, očekujem da će<br />
2018. biti godina otriježnjenja<br />
i vrlo konkretnih poteza koji će<br />
uvelike obilježiti buduće funkcioniranje<br />
Unije", navodi profesor<br />
Igor Vidačak, nositelj kolegija<br />
Politički sustav EU-a na zagrebačkom<br />
Fakultetu političkih<br />
znanosti.<br />
Vidačak objašnjava da će izlazak<br />
Velike Britanije zapravo<br />
stvoriti prigodu za redefiniranje<br />
zajedničkih europskih politika,<br />
te snažniju suradnju članica,<br />
pogotovo na poljima kao što su<br />
obrambena i sigurnosna politika.<br />
No ideja o federalizaciji kakvu<br />
zamišlja Schulz, koja bi pod-<br />
sjećala na sustav u SAD-u, ipak<br />
je teško izvediva, među ostalim i<br />
zbog toga što svijest o europskoj<br />
pripadnosti nije dovoljno prisutna<br />
među gradanima EU.<br />
Prema podacima Eurobarometra,<br />
koje navodi stručnjak<br />
za međunarodna ekonomska i<br />
politička pitanja doc. dr. sc. Kristijan<br />
Kotarski s FPZG-a, nakon<br />
izbijanja globalne ekonomske<br />
krize osjetno se povećao postotak<br />
onih koji sami sebe smatraju<br />
prije svega ili isključivo pripadnicima<br />
svojih nacionalnih država,<br />
a ne isključivo ili primarno<br />
europljanima. Kotarski navodi i<br />
da se mnoge članice jednostavno<br />
nisu spremne odreći svojih ekonomskih<br />
konkurentnih prednosti,<br />
koje su plod postojećih<br />
specifičnih poreznih modela i<br />
zakonodavstava u njihovim sustavima.<br />
Ako se pak uzme u obzir da<br />
je federalizacija samo radikalna<br />
ideja europeizacije, jasno je da<br />
između sadašnjeg EU-a i te krajnosti<br />
postoji dovoljno prostora<br />
'Jačanjem bankovne unije<br />
banke bi bile podvrgnute<br />
čvršćoj kontroli, čime bi<br />
se smanjila mogućnost<br />
izbijanja nove velike krize',<br />
navodi doc. dr. sc. Kristijan<br />
Kotarski<br />
za dublju integraciju članica.<br />
"Smatram da EU treba jačati<br />
bankovnu uniju i podvrgnuti<br />
banke čvršćoj kontroli kreditiranja<br />
čime bi se smanjila mogućnost<br />
širenja nove krize. Trebalo<br />
bi uvesti i osiguranje zajedničkih<br />
depozita, gdje bi banke uplaćivale<br />
novac u zajednički fond iz kojeg<br />
bi se sanirali krahovi banaka<br />
koji bi se dogodili negdje u eurozoni",<br />
navodi Kotarski koji smatra<br />
da EU treba podići stupanj<br />
zajedničke suradnje i u vanjskoj<br />
ekonomskoj politici, s obzirom<br />
na to da prkosno dugoročno soliranje<br />
nekih država u tom polju<br />
šteti EU kao ekonomskoj cjelini.<br />
Tonino Picula, hrvatski zastupnik<br />
u Europskom parlamentu,<br />
ističe pak da se i bez radikalnih<br />
reformi, boljim iskorištavanjem<br />
EU-ove demokratske<br />
vrijednosti<br />
"Načelo supsidijarnosti, koje<br />
prednost daje nacionalnoj, regionalnoj<br />
i lokalnoj razini odlučivanja,<br />
treba osnažiti, a Komisiji<br />
dati snažnu podršku za suočavanje<br />
s problemima koji se najučinkovitije<br />
mogu rješavati na<br />
europskoj razini" kaže Picula,<br />
te navodi kako bi više suradnje<br />
među članicama trebalo biti na<br />
području socijalnih prava i razmjeni<br />
sigurnosnih informacija, a<br />
treba povećati i zajedničke investicije<br />
u digitalni promet i energetsku<br />
infrastrukturu.<br />
Ipak, s obzirom na to da su<br />
temelji na kojima EU počiva vladavina<br />
prava, načela solidarnosti,<br />
snošljivosti i zaštite ljudskih<br />
prava, prije pokretanja samih<br />
procesa za homogeniju Uniju,<br />
Bruxelles se mora "obračunati"<br />
s članicama koje se svojim politikama<br />
udaljavaju od tih načela,<br />
poput Poljske i Mađarske, gdje<br />
su prisutni elementi konzervativnog<br />
nacionalizma, represije<br />
medija i izrazite antiimigracijske<br />
politike.<br />
"Te zemlje su prihvatile EU<br />
kao zajedničko tržište od 500<br />
milijuna ljudi u kojem mogu realizirati<br />
svoje ekonomske ciljeve,<br />
ali ih očito treba podsjetiti da<br />
su kao članice obvezne prihvatiti<br />
i određen set pravila i vrijednosti.<br />
Ako se toga ne pridržavaju,<br />
moraju snositi odgovornost",<br />
utvrđuje Picula.<br />
Trumpova vanjska politika Koja je predizborna obećanja američki predsjednik ispunio u 2016 . godini?<br />
Nedefinirana strategija i Twitter-diplomacija<br />
Tekst: Božo Filip Marković<br />
Manje od tri mjeseca<br />
nakon što je službeno<br />
postao SAD-ovim predsjednikom,<br />
Donald Trump je<br />
pokazao da je spreman napustiti<br />
America First pristup vanjskoj<br />
politici koji je do tada zagovarao.<br />
To se promijenilo kada je u<br />
travnju naredio lansiranje 59<br />
projektila na vojnu bazu u Siriji i<br />
tako demonstrirao da je njegova<br />
administracija spremna odgovoriti<br />
na Bašar al-Asadovo posezanje<br />
za korištenjem kemijskog<br />
oružja.<br />
U prvoj godini svog mandata<br />
Trump je nekoliko puta prekršio<br />
obećanja o nemiješanju u politike<br />
stranih država. Ni tjedan<br />
dana nakon napada na bazu u<br />
Siriji, američka je vojska na bor-<br />
Trumpovi tweetovi su bez taktike i dolaze u<br />
konflikt s procesima američke administracije,<br />
navodi politologinja Đana Luša<br />
ce Islamske države u Afganistanu<br />
bacila "majku svih bombi".<br />
U rujnu je James Mattis, američki<br />
ministar obrane, rekao da<br />
će Amerika u Afganistan poslati<br />
dodatnih 3000 vojnika. Prva<br />
godina Trumpova mandata obilježena<br />
je i visokim tenzijama<br />
između SAD-a i Sjeverne Koreje.<br />
Upravo je na tom primjeru, smatra<br />
dr. sc. Đana Luša, stručnjakinja<br />
za pitanja vanjske politike<br />
SAD-a, vidljiv sve fleksibilniji<br />
stav Trumpove vanjske politike,<br />
kao i posljedice Trumpove slabo<br />
definirane vanjskopolitičke filozofije.<br />
"Nedostatak ideoloških principa<br />
lako postaje nedostatak<br />
strateške deliberacije što se manifestira<br />
putem kratkotrajnih<br />
taktičkih razmišljanja, koja su<br />
vidljiva na zaoštravanju retorike<br />
o pitanju nuklearnog programa<br />
Sjeverne Koreje", navodi Luša.<br />
Nedorečenosti vanjske politike<br />
Trumpove administracije<br />
pridonijela je i njegova aktivnost<br />
na Twitteru. Dok je Rex Tillerson,<br />
državni tajnik SAD-a, radio<br />
na uspostavljanju diplomatskih<br />
odnosa sa Sjevernom Korejom,<br />
Trump je na Twitteru objavio da<br />
je takav pristup "traćenje vremena".<br />
Tri mjeseca nakon te objave,<br />
Sjeverna i Južna Koreja prvi<br />
su put u dvije godine počele sa<br />
službenim razgovorima, a nedugo<br />
zatim je i Trump rekao da je<br />
spreman pronaći diplomatsko<br />
rješenje.<br />
Njegovi tweetovi, komentira<br />
Luša, "rijetko odražavaju osmišljenu<br />
strategiju te dolaze u konflikt<br />
s drugim procesima u američkoj<br />
administraciji, zbog čega<br />
svjetski lideri u pitanje dovode<br />
smjer američke vanjske politike".<br />
Neka predizborna obećanja<br />
Trump je ispunio: napustio je<br />
Pariški sporazum o klimatskim<br />
promjenama i Transpacifičko<br />
trgovinsko partnerstvo, te je Jeruzalem<br />
proglasio glavnim gradom<br />
Izraela. Ostale članice NA-<br />
TO-a i dalje podsjeća na njihove<br />
financijske obveze, ali je prestao<br />
govoriti da je Savez "zastario".<br />
No sagledavanje svih Trumpovih<br />
odluka, smatra Luša, upućuje<br />
na nedosljednost njegove vanjske<br />
politike.<br />
"Osim predanosti da Ameriku<br />
ponovnu učini velikom, Trumpova<br />
vanjska politika ne pokazuje<br />
koherentnost", zaključila je.
10 Društvo<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Online-satira Popularne Snapchat kreacije mlade Mirne Savić donijele su svojevrsnu revoluciju u humor<br />
Mirnine Babuške zapalile internet<br />
Prva Gospođa, Kristina Kiki Nokti Priwatno, Tužna Mirna i druge Babuške - viralni su likovi koji su zapravo naša zbilja.<br />
Zastrašujuće je što ih neki shvaćaju doslovno<br />
Tekst i foto: Matea Petrović<br />
Bok, ekipa, Kristina<br />
Kiki Nokti Priwatno<br />
ovdje - i instagramska<br />
euforija kreće. Uvodni<br />
je to pozdrav jedne od Babuški<br />
koje je osmisilla Mirna<br />
Savić, 25-godišnja studentica<br />
novinarstva iz Zagreba. Tako<br />
je njezina Kristina Kiki Nokti<br />
Priwatno sve samo ne tipična<br />
djevojka iz Dubrave. Ili za neke<br />
druge, sasvim tipična djevojka<br />
iz Dubrave. Apsurdna, egocentrična,<br />
djevojka jeftina cajka-izgleda<br />
i malog intelekta bez<br />
dlake na jeziku. Osim Kristine<br />
Kiki, tu su i maliciozna Prva<br />
Gospođa, depresivna Tužna<br />
Mirna i druge Babuške koje parodiraju<br />
Hrvatsku današnjicu<br />
na dosad neviđen način – uz<br />
pomoć Snapchat-filtra i istančane<br />
satire njihove kreatorice.<br />
Kratke epizode<br />
"Ima ljudi koji misle da su<br />
stavovi koje ja iznosim u Babuškama<br />
moji. I to me jako<br />
plaši jer to znači da ih neki<br />
ljudi shvaćaju doslovno, a ne<br />
bi uopće to trebali. Babuške<br />
jesu satirični likovi i odabirem<br />
najhumorističniji aspekt<br />
života ljudi koje pokušavam<br />
pogoditi. No njihovi životi u<br />
realnosti su tužni i niti jedna<br />
ne bi trebala biti smiješna<br />
nego apsurdna i ridikulozna.<br />
Te krajnosti koje ja izrugujem<br />
nisu tu samo da bismo se nasmijali,<br />
nego da bismo i poradili<br />
na sebi", kaže Mirna.<br />
Odgovor na to kako su Babuške<br />
nastale ta studentica<br />
pronalazi u razgovorima s<br />
prijateljima koji su isto imali<br />
prigodu susresti se s ljudima<br />
sličnih karakternih osobina<br />
Babuški. Lajtmotiv svakog lika<br />
je egocentričnost uz obrasce<br />
ponašanja za koje bismo se svi<br />
složili da ih možemo prepoznati,<br />
pa barem neke. Babuške se<br />
temelje na kratkim epizodama<br />
Mirnine Babuške<br />
možete pronaći<br />
na Instagramu<br />
pod profilom<br />
@mirninebabuske<br />
do jedne minute. Na Snapchatu<br />
se snimaju komični isječci<br />
uz pomoć filtra, a onda uz jednostavnu<br />
montažu stavljaju na<br />
Instagram. I zabava može početi.<br />
Uz njezin sve popularniji instagramski<br />
profil, Mirnine Babuške,<br />
koji je u kratko vrijeme<br />
postojanja skupio četiri tisuće<br />
ljudi, Mirna je svjesna da njezine<br />
likove ne mogu svi razumjeti,<br />
no, kako kaže, i ne moraju<br />
svi vidjeti dublji smisao i<br />
kritiku dok je humor postojan.<br />
Ipak, cijeni svaku vrstu komentara<br />
te se veseli kad joj se ljudi<br />
jave pa čak i s kritikom.<br />
"Ako postavim neko pitanje,<br />
ljudi odmah reagiraju. Ima i<br />
onih koji priznaju da lakše proguraju<br />
noćnu smjenu gledajući<br />
Babuške, dok imaju upalu pluća.<br />
Javljaju se od autolakirnica<br />
i bolnica do majki koje gledaju<br />
sa svojom djecom. Javila mi se<br />
žena koja sa svojom kćeri tinejdžericom<br />
napokon nalazi zajednički<br />
jezik jer skupa gledaju<br />
Babuške", komentira Mirna.<br />
Ono što neki u ovoj priči<br />
"Javila mi se žena koja sa<br />
svojom kćeri tinejdžericom<br />
napokon nalazi zajednički<br />
jezik jer skupa gledaju Babuške.<br />
Jako velika stvar",<br />
kaže Mirna<br />
mogu primijetiti bili fanovi Babuški<br />
ili ne, to je rađanje nove<br />
vrste online-satire koja je u nas<br />
u povojima. Možda je pesimistično<br />
gledati na nepostojanje<br />
komične online-scene u nas, ali<br />
Mirna Savić je definitivno jedna<br />
od prvih koja je javno stala<br />
iza toga što radi.<br />
"Ćaća se vraća i Di su pare?<br />
su po meni najuspješniji u<br />
tome i jesu anonimni. Sa svojim<br />
memeovima idealno poga-<br />
đaju publiku. Njima svaka čast<br />
i drago mi je što su ostali anonimni<br />
jer mogu biti beskrupulozni.<br />
Oni koji izađu iz ormara,<br />
ponekad se možda i boje. Nisam<br />
se zasad još uplašila. Imamo<br />
fantastičnih komičara i bit<br />
će ih sve više i više, jer taj trend<br />
je tek unazad nekoliko godina<br />
doživio svoj procvat", nadodaje<br />
Mirna.<br />
Tek u povojima<br />
Implementirajući takvu vrstu<br />
tehnologije u svoj humor,<br />
pokrenula je revoluciju, kako<br />
na komičnoj online-sceni, tako<br />
i u osobnom razvitku. Pisanje<br />
je Mirni oduvijek bio ispušni<br />
ventil, a mimo humorističnog<br />
dijela, po kojem je zasad većina<br />
poznaje, postoji i "Onaj Dobar<br />
Blog", odnosno, njezino mjesto<br />
gdje ljudi mogu zaviriti duboko<br />
u, kako kaže, "mentalne istarske<br />
ipsilone, zagrebačke rotore,<br />
mračne podrume i tavane<br />
pune blaga". S Babuškama je<br />
pak trenutačno sve u povojima<br />
i može se promijeniti budući da<br />
i one kratko postoje.<br />
"Voljela bih s Babuškama ići<br />
do kraja. Mislim da će biti još<br />
likova i svi ćemo se dobro zabavljati.<br />
Kažu da je na Instagramu<br />
magična brojka 10.000<br />
ljudi. Onda ću napraviti veliki<br />
party", šali se Mirna. Sudeći<br />
prema reakciji publike, Mirnine<br />
Babuške tek su zaživjele, a<br />
njihova publika može se rugati<br />
i nadati da neće i sama postati<br />
još jedna Babuška u nizu.<br />
Putovanja i razmjena Neprofitne organizacije mladih svojim projektim<br />
Besplatno u inozemstvo n<br />
Tekst: Andrea Guša<br />
Organizacija Urbana<br />
mladež zaokupila je<br />
nedavno u FunkClubu<br />
u Tkalčićevoj pozornost mladih<br />
govoreći im o mogućnostima<br />
besplatnih putovanja.<br />
Naknadno su održali još jedno<br />
predavanje jer je odziv bio velik,<br />
a predavačica Gulsah Can<br />
iz Turske rekla je da se predavanja<br />
inače održavaju jednom<br />
na mjesec i jako ih je iznenadio<br />
odziv. Gulsah je, sa Španjolkom<br />
Beatrize Obeso, u sklopu<br />
EVS programa već tri mjeseca<br />
potpuno besplatno u Hrvatskoj<br />
u kojoj volontira.<br />
"Hrana, putni troškovi,<br />
smještaj, cuga… ma sve nam je<br />
'Nisam željela raditi kao konobarica s diplomom<br />
menadžmenta u Španjolskoj pa sam odlučila<br />
besplatno putovati i steći vrijedna nova<br />
iskustva', rekla je Beatrize Obeso koja već tri<br />
mjeseca volontira u Hrvatskoj<br />
plaćeno", ističe Beatrize koja<br />
ističe da joj je sudjelovanje u<br />
Erasmus+ i EVS programima<br />
bila najbolja odluka u životu.<br />
Mnogi nisu upoznati s tim da<br />
u Erasmus+ i EVS projektima<br />
ne moraju sudjelovati samo<br />
studenti. Projekti su dostupni<br />
svima između 17 i 30 godina,<br />
a važna je samo želja i volja da<br />
putujete.<br />
"Takva se prigoda treba pružiti<br />
svima", ističe Gulsah koja<br />
je već jednom sudjelovala u<br />
Erasmus programu u sklopu<br />
kojeg je godinu dana provela u<br />
Njemačkoj nakon koje je došla<br />
u Hrvatsku. U nas volontira<br />
održavajući tečajeve salse,<br />
pišući projekte i održavajući<br />
prezentacije. Kaže da je prednost<br />
takvih razmjena to što,<br />
osim što upoznaš mnogo novih<br />
ljudi i novu kulturu, naučiš<br />
novi jezik te stekneš neka nova<br />
iskustva.<br />
"Za ovakve programe ti<br />
praktički ne treba nikakvo
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Društvo 11<br />
Mladi novinari Kako pronalaze posao oni čija struka mahom broji nezaposlene<br />
Posla ima, ali ne za one koji u<br />
vrijeme studija bježe od prakse<br />
Tekst: Petra Vuka<br />
Uspješnog novinara ne<br />
čini diploma, naravno<br />
da ih ima i bez nje, ali<br />
je ipak početak, smatra<br />
Kristian Došen, diplomirani novinar<br />
i reporter u emisiji "Provjereno".<br />
Došen priznaje da stanje<br />
na medijskoj sceni nije bajno, te<br />
da za postizanje nekog statusa<br />
treba vremena, rada i debelih živaca,<br />
ali da se može.<br />
"Teže je pronaći medijski posao<br />
u kojem imate dobre uvjete,<br />
kao što su trajniji ugovor o radu,<br />
dobri prihodi i slično", ističe<br />
Došen. Dodaje kako je diploma<br />
u novinarstvu svakako preduvjet,<br />
ali da se na kraju sve svodi<br />
na želju za radom, učenjem i na<br />
vlastitu vještinu i upornost. Za<br />
nekoga tko se ozbiljno misli baviti<br />
novinarstvom, ističe, ključno<br />
je već na drugoj ili trećoj godini<br />
raditi u studentskim medijima,<br />
a kad odlučite što vam najbolje<br />
leži - javiti se za praksu u nekom<br />
profesionalnom.<br />
Vlastiti angažman i ambicije<br />
Započeo je na Televiziji Student,<br />
gdje je u nekoliko godina<br />
svladao osnove naučene u sklopu<br />
predavanja i seminara. Dalje<br />
je sve bilo prepušteno vlastitom<br />
angažmanu i ambiciji, uz pomoć<br />
mentora i starijih kolega.<br />
"Mislim da su studentski mediji<br />
odlična odskočna daska da<br />
u poznatom okruženju naučite<br />
novinarski raditi, razmišljati i,<br />
'Najgore mi je kada kolege koji su diplomirali, a nikad nisu radili<br />
praktično za vrijeme studija, završe u člancima o tome kako novinari ne<br />
mogu pronaći posao', kaže Kristian Došen, reporter 'Provjerenog'<br />
steknete poznanstva". Napominje<br />
kako danas sigurno ne bi bio<br />
novi reporter poznate magazinske<br />
emisije da nije imao iskustvo<br />
snimanja priloga i vođenja pred<br />
kamerom iz "podruma" svog fakulteta.<br />
Došen smatra da je najgore<br />
kada kolege koji su diplomirali,<br />
a nikad nisu radili praktično<br />
za vrijeme studiranja, završe u<br />
člancima o tome kako novinari<br />
ne mogu naći posao. Upozorava:<br />
"Nemojte si to dopustiti!"<br />
Kako kaže predsjednik Hrvatskog<br />
novinarskog društva Saša<br />
Leković, pronaći stalan i pristojno<br />
plaćen posao u medijima je<br />
teško. Voditeljica PR-a i korporativnih<br />
komunikacija Nove TV<br />
Ivona Devčić Ivičić otkriva da je<br />
u redakcijama Nove TV 65 posto<br />
diplomiranih novinara i to većina<br />
upravo s Fakulteta političkih<br />
znanosti.<br />
Opisujući atmosferu u redakciji<br />
"RTL Direkta", producent te<br />
informativne emisije Miro Lujić<br />
Kako kaže predsjednik<br />
Hrvatskog novinarskog<br />
društva Saša Leković, posao<br />
u medijima je danas vrlo teško<br />
pronaći, pogotovo stalan<br />
i pristojno plaćen<br />
ističe da oni kao tim nisu stalni,<br />
ali da je većina diplomiranih novinara.<br />
Trenutačno, kaže Lujić,<br />
imaju samo jednu osobu koja<br />
nije diplomirani novinar. Na desetak<br />
novinara, njih osam je sa<br />
novinarstva, ističe.<br />
Kristian Došen<br />
u redakciji 'Provjerenog'<br />
Važnost praktičnog rada tijekom<br />
studija ističe i Domagoj<br />
Grbeš, student treće godine novinarstva<br />
i još jedan od novinara<br />
magazinske emisije "Provjereno.<br />
Za razliku od mnogih, on smatra<br />
da u Hrvatskoj uopće nije teško<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
naći posao kada je riječ o novinarstvu.<br />
"Mislim da je naša profesija<br />
jedna od rijetkih koja traži<br />
mnogo iskustva i mnogo prakse",<br />
ističe.<br />
Tko je Predrag Lucić?<br />
S njim se slaže i profesorica s<br />
FPZG-a Tena Perišin koja kaže<br />
da za nju novinarstvo danas ima<br />
više smisla nego ikad. Studente<br />
novinarstva, na primjer, pita<br />
tko je Predrag Lucić (nedavno<br />
preminuli novinar Feral Tribunea,<br />
op. uredništva) i nitko ne<br />
zna, a kako kaže, to je za predavače<br />
- depresivno. Ne tako lijepo<br />
mišljenje ima i Matija Babić, pokretač<br />
Indexa. "Najlošiji kadar,<br />
koji u nas gotovo nikad ne uspije<br />
proći probni rok, su diplomirani<br />
novinari".<br />
Kada je u pitanju praktični rad<br />
tijekom studija, Grbeš otkriva<br />
da bi mu bilo sramotno doći na<br />
diplomski studij ili, još gore, na<br />
zadnju godinu bez ikakve prakse.<br />
Svatko može uspjeti i raditi<br />
što želi i gdje želi, samo mora biti<br />
uporan, davati sve od sebe, biti<br />
jako aktivan i ulagati maksimalan<br />
trud jer se to uistinu isplati,<br />
kaže Grbeš koji je već na prvoj<br />
godini slagao priloge na Televiziji<br />
Student. Svoj početak opisuje<br />
učenjem slaganja priloga u podrumu<br />
fakulteta nakon kojeg se<br />
prijavio na radionicu istraživačkog<br />
novinarstva koju je držala<br />
Ivana Paradžiković. Danas, kako<br />
kaže, radi u najboljoj redakciji, s<br />
najboljim novinarima.<br />
a otvaraju brojne mogućnosti<br />
a godinu dana? Može čak i ako nisi student!<br />
Besplatno<br />
'proputovala'<br />
Istanbul<br />
Studentica medicine Marija Janev<br />
besplatno je posjetila Istanbul<br />
koristeći Erasmus+ program.<br />
Sestra joj je bila u Rumunjskoj,<br />
Danskoj i Slovačkoj, a prijatelji na<br />
projektima u dalekim egzotičnim<br />
državama Azije i Afrike.<br />
Samo jednom u životu pruža<br />
vam se mogućnost da putem<br />
EVS programa provedete<br />
u jednoj državi dvanaest<br />
mjeseci potpuno besplatno<br />
iskustvo, ali se s njih vratiš<br />
obogaćen za nova znanja i vještine.<br />
Zato nisam željela raditi<br />
kao konobarica s diplomom<br />
menadžmenta u Španjolskoj,<br />
nego sam se odlučila za ovaj<br />
korak. To mi je bila najbolja<br />
odluka u životu!", ponosno<br />
ističe Beatriz i dodaje da vas,<br />
ako se pokažete kao dobar radnik,<br />
mogu i zaposliti te je tako<br />
moguće ostvariti karijeru.<br />
O uvjetima prijave Gulsah<br />
kaže da je najvažnije da vas<br />
na razmjenu prijavi jedna od<br />
neprofitnih organizacija mladih.<br />
Iz EU-ove Agencije za<br />
mobilnost i programe kažu da<br />
sudionici razmjene uz pomoć<br />
voditelja zajednički smišljaju<br />
i provode cjelokupni program,<br />
promoviraju svoj projekt i rezultate<br />
koje postignu. Roberto<br />
Mesir, predsjednik Urbane<br />
mladeži, kaže da su putovanja<br />
važan dio učenja uz iskustvo,<br />
koja razvijaju karakter i šire<br />
horizonte. Ako ste zainteresirani<br />
za bilo koji od spomenutih<br />
načina besplatnih putovanja,<br />
možete se izravno obratiti<br />
nekoj od udruga mladih poput<br />
Urbane mladeži, možete posjetiti<br />
njihova predavanja ili<br />
internetske stranice na kojima<br />
su zapisi mnogih iskustava<br />
onih koji su već sudjelovali<br />
(uključujući i Beatrize te Gulsah)<br />
ili kontaktirati Eurodesk<br />
i ostale udruge za razmjenu,<br />
od kojih je jedna i Rotary Klub<br />
Zagreb.
12 Fotoreportaža<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Zagrebački adagio<br />
Autorica: Matea Petrović<br />
Nakon što blještavilo blagdana splasne, a adventski se ukrasi spreme u kutije, grad napokon<br />
liježe u zimski san. Štandovi su prazni, suncobrani zatvoreni. Adagio se osjeti u disanju i koracima,<br />
a hladnoća se sljubljuje s parom iznad lonca kukuruza. To je Zagreb u siječnju. Jedva<br />
vidljivo mliječno svjetlo koje pada na asfalt. Popucale ceste i prazna igrališta. Zauzeta klupa<br />
na Glavnom kolodvoru.
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Intervju 13<br />
OD USKLAĐIVANJA STUDIJA I TRENINGA DO STATUSA MEDIJSKE ZVIJEZDE<br />
Tek kao svjetski prvak mogu<br />
živjeti od gimnastike<br />
Da smo početkom 2017.<br />
uložili novac na Tina<br />
Srbića kao najboljeg<br />
sportaša Hrvatske u<br />
godini, zaradili bismo bogatstvo.<br />
Tin se, nakon izvrsnih, ali podcijenjenih<br />
nastupa u Svjetskom<br />
kupu, pojavio na Svjetskom prvenstvu<br />
u Montrealu početkom<br />
listopada te šokirao gimnastičku<br />
javnost osvajanjem zlata na preči.<br />
Od tog trenutka mnogo smo<br />
čuli o skromnom 21-godišnjem<br />
Zagrepčaninu, članu gimnastičkog<br />
kluba Hrvatski sokol, koji<br />
si uz naslov svjetskog prvaka na<br />
preči i najboljeg sportaša Hrvatske<br />
prema izborima Hrvatskog<br />
olimpijskog odbora i Sportskih<br />
novosti može pridati i epitet redovnog<br />
studenta strojarstva druge<br />
godine na Fakultetu strojarstva<br />
i brodogradnje u Zagrebu,<br />
na kojem iznimno uspješno daje<br />
ispite.<br />
Kao student Sveučilišta u Zagrebu<br />
ovaj se svjetski prvak nekoliko<br />
puta domogao i mjesta u<br />
našem <strong>Global</strong>u..<br />
◼◼Uzevši u obzir da si redovan<br />
student, jesi li vidio kad <strong>Global</strong><br />
i jesi ga čitao?<br />
Vidio sam novine i nekoliko<br />
puta sam ih prelistao. Odlično je<br />
da imamo u Hrvatskoj jedne takve<br />
novine za studente kao što je<br />
<strong>Global</strong>.<br />
◼◼Kad smo već počeli sa studentskim<br />
životom, kako ti je<br />
izgledao proces upisivanja na<br />
fakultet?<br />
S ekipom iz škole mnogo sam<br />
razgovarao jer u četvrtom razredu<br />
srednje još nisam znao što bih<br />
upisao. Razmišljao sam dosta o<br />
tome. Volio sam matematiku i<br />
išla mi je, ali me nisu privlačili<br />
smjerovi na PMF-u. Jedan prijatelj<br />
iz razreda mi je počeo govoriti<br />
o strojarstvu na FSB-u i<br />
rekao mi da su mu neki ljudi<br />
preporučili taj smjer, te da se<br />
za svakog može pronaći po<br />
nešto pa je tako nas pet-šest<br />
iz razreda odlučilo grupno<br />
upisati strojarstvo i upali<br />
smo bez problema. Moram<br />
reći da sam jako zadovoljan<br />
odlukom jer fakultet je<br />
stvarno jako dobro organiziran<br />
te je otprilike 98 posto<br />
profesora maksimalno<br />
korektno.<br />
◼◼Prema tvom odgovoru<br />
čini se da nikad<br />
nisi razmišljao nastaviti<br />
samo s gimnastikom.<br />
Nikad nisam na to pomislio<br />
jer je se od gimnastike teško živi.<br />
'Razmišljao sam o tome kako mi jedna ozljeda može dokrajčiti<br />
karijeru pa moram imati i drugi plan u životu', kaže Srbić, koji je<br />
i uspješan student Fakulteta strojarstva i brodogradnje<br />
Tekst: Edi Džindo<br />
Premijer o sportu zna više od mene<br />
◼◼U posljednje si vrijeme dosta vremena, zbog svih silnih<br />
nagrada, proveo uz premijera Andreja Plenkovića.<br />
Kako izgleda vaša komunikacija i kakav odnos imate?<br />
Nemam mnogo reći jer je to malo čudno. Bilo nas je jednom<br />
na razgovoru pet-šest, što trenera, što ljudi iz saveza,<br />
ali premijer je više htio sa mnom razgovarati. Pa me<br />
tako nekoliko puta pitao za uvjete i dvoranu, za fakultet<br />
i slično. Neću se miješati u njegove političke obveze, ali<br />
privatno mi se čini kao komunikativna osoba koja zaista<br />
mnogo zna o sportu. Zna čak i više od mene.<br />
IGOR SOBAN/PIXSELL<br />
DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL<br />
Moraš biti svjetski prvak da bi<br />
koliko-toliko kvalitetno mogao<br />
živjeti. Isto tako, razmišljao sam<br />
o tome kako mi jedna ozljeda<br />
može dokrajčiti karijeru pa moram<br />
imati i drugi plan u životu.<br />
◼◼Poznato je da uz sebe nosiš<br />
knjige za studij kad ideš na<br />
natjecanja. Jesi li nosio kakvu<br />
knjigu u Montreal na<br />
svjetsko prvenstvo?<br />
U Montrealu sam imao<br />
neke papire, ali se tamo nisam<br />
uspio natjerati na rad. Na<br />
nekim drugim natjecanjima,<br />
kao na primjer u Bakuu i u<br />
Dohi, učio sam<br />
za ispite iz<br />
termodinami-<br />
ke i matematike. Svaki slobodni<br />
trenutak između treninga, putovanja<br />
i natjecanja koristio sam za<br />
učenje. Čak nekad učim i kad se<br />
vozimo u busu od hotela do dvorane.<br />
Vožnje su znale trajati i do<br />
40 minuta, pa sam odlučio i to<br />
vrijeme iskoristiti za učenje. Ali<br />
bilo je to takvo razdoblje, inače<br />
uvijek nosim nešto za fakultet,<br />
pa na natjecanju učim koliko stignem<br />
i koliko imam volje.<br />
◼◼Uz to što usklađuješ sportske<br />
i studentske obveze, nakon<br />
svjetskog zlata si postao<br />
i velika medijska zvijezda u<br />
Hrvatskoj...<br />
Tek kad sam došao sa Svjetskog<br />
prvenstva zaista je<br />
bilo fora, ali moram<br />
priznati da me je nakon<br />
nekog vremena<br />
iscrpilo. Moram<br />
uz faks i treninge<br />
još razmišljati<br />
kad sam što dogovorio<br />
s kojim<br />
novinarom i kojom<br />
televizijom.<br />
Nije mi se samo<br />
jednom dogodilo da<br />
sam zaboravio na neki dogovor<br />
s medijima. Jednom sam<br />
se vozio na faks i zove me gospođa<br />
s HRT-a te me podsjeća<br />
na dogovor s njom taj isti dan,<br />
pa sam se ispričao zbog toga što<br />
sam zaboravio, ali sam ipak na<br />
kraju došao. Sva sreća pa me<br />
novinari podsjete na te dogovore.<br />
Sve u svemu, nije mi se<br />
dogodila prevelika promjena.<br />
Malo sam sad zapostavio faks<br />
nakon Svjetskog prvenstva i<br />
svega što se događalo, ali sam<br />
sad odlučio stisnuti i sve nadoknaditi.<br />
◼◼Drago nam je što dogovor<br />
za naš razgovor nisi zaboravio.<br />
Kako ti je biti u društvu<br />
ljudi kao što su Sandra Perković,<br />
braća Sinković, Marin<br />
Čilić i ostali?<br />
To mi je zapravo najbolji dio<br />
svega. Došao sam na dodjelu nagrada<br />
HOO-a i meni, na primjer,<br />
Marin Čilić dolazi čestitati. Do<br />
prije doslovno godinu dana sam<br />
ih sve gledao na televiziji, a sad<br />
sam s njima tamo. To su trenuci<br />
zbog kojih sam najponosniji. Kad<br />
gledam nominacije za sportaša<br />
godine i počnu govoriti imena:<br />
Luka Modrić, Sandro Sukno i - ja.<br />
Stvarno predivan osjećaj.<br />
◼◼Što bi najbolji sportaš Hrvatske<br />
poručio studentima<br />
koji se žele baviti i sportom?<br />
Kako organizirati vrijeme?<br />
Nikad nisam razmišljao o odustajanju.<br />
Zaista je organizacija<br />
najvažnija, ali ako još imaš dobre<br />
prijatelje koji ti mogu pomoći<br />
kad zatreba, onda je sve lakše.<br />
Lakše se natjeram raditi kad<br />
čujem da je jedan od kolega, na<br />
primjer, učio danas dva sata, pa<br />
te to onda dodatno pogura da i<br />
sam nešto napraviš. Nekad mi je<br />
zaista lakše kad mi je gužva cijeli<br />
dan jer se u danima kad nemam<br />
treninga i obveza zaista ulijenim.<br />
Mislim da mi sport pomaže jer tu<br />
neku kompetitivnost prenosim i<br />
na fakultet.<br />
◼◼Ulaziš prvi put u karijeri u<br />
sezonu kao svjetski prvak.<br />
Pa da, ovo mi je prva takva sezona<br />
i zanima me kako će teći.<br />
Gimnastika je toliko zanimljiva,<br />
nikad se ne zna što se može očekivati.<br />
Što se mene tiče, sviđa mi<br />
se što sam stvorio kontinuitet dobrih<br />
nastupa. U gimnastici su definitivno<br />
najvažniji glava i psiha,<br />
vidio sam toliko talenata boljih<br />
od mene koji psihički nisu mogli<br />
izdržati pa zbog toga na kraju<br />
nisu uspjeli.<br />
◼◼Govorio si da se u gimnastici<br />
najviše ugledaš na Marija<br />
Možnika, Filipa Udea i<br />
Koheia Uchimuru. Tko su<br />
ti uzori izvan gimnastike, u<br />
životu?<br />
Na Možnika se ne ugledam<br />
samo kao gimnastičara nego i<br />
kao na osobu. Zaista je jako dobar<br />
čovjek i prijatelj. Sve je u<br />
životu napravio što je mislio i<br />
stvarno treba biti uzor svima.<br />
Njega ističem jer otkako sam kao<br />
mali došao u dvoranu gledam ga<br />
svaki dan kako trenira i učim od<br />
njega pa mi je Marijo definitivno<br />
netko tko mi je stvarno blizak i<br />
može mi biti životni uzor. Mnogo<br />
mi je pomogao u životu i karijeri.<br />
TIN SRBIĆ Najbolji hrvatski sportaš u 2017. godini
14 Novac<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
sponzor rubrike*<br />
* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike<br />
Kriptovalute Prije nego studentsku ušteđevinu investirate u novi trend, dobro se informirajte<br />
Balon će puknuti, pitanje je vremena<br />
Tekst: Mia Musulin<br />
Novi je hit među investitorima<br />
ulaganje u<br />
kriptovalute, prije svega<br />
onu najpoznatiju - bitcoin.<br />
Mnogo studenata također je<br />
čulo za bitcoin, a određeni broj<br />
njih čak i ulagao. Kad su to studenti<br />
postali investitori i što se<br />
krije iza pojma kriptovalute -<br />
sigurno ulaganje za sve ili nepotrebno<br />
riskiranje još tijekom<br />
studentskih dana?<br />
Osim bitcoina, čiji uspjeh trenutačno ovisi<br />
samo i isključivo o broju novih ljudi koji će ući<br />
u sustav i kupiti ga skuplje od onih koji su ušli<br />
prije, perspektivni su ethereum, NEO i monero<br />
Što treba znati?<br />
"Kriptovalute su jedinstveni<br />
digitalni tokeni, odnosno digitalni<br />
novčići koje nije moguće<br />
kopirati ni svojevoljno proizvesti,<br />
a koji služe određenoj<br />
svrhi kada se pošalju s jedne<br />
elektroničke adrese na drugu.<br />
Kao što na svom računalu ili<br />
mobilnom uređaju imate neku<br />
aplikaciju, tako je i pojedina<br />
kriptovaluta samo softver",<br />
objašnjava Bruno Škvorc,<br />
urednik portala Bitfalls. Dodaje<br />
da, dok aplikacije, digitalne<br />
dokumente, čak i stanje računa<br />
u banci možemo kopirati i<br />
prenijeti na drugu lokaciju da<br />
original ne nestane, s kriptovalutama<br />
to nije moguće zbog<br />
nečega što se zove blockchain<br />
(lanac blokova).<br />
"U prijevodu na blockchain-jezik,<br />
jedan papir je block,<br />
a on se sastoji se od mnoštva<br />
transakcija. Više blockova<br />
nižu se jedan za drugim, i čine<br />
blockchain (lanac blockova),<br />
ili knjigu zapisa. Računala<br />
koja pogađaju kombinacije<br />
kako bi otkrila nasumični niz<br />
brojeva i slova (hash) zovu se<br />
čvorišta, odnosno jezgre. To<br />
BORNA FILIC/PIXSELL<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Velika imena spremna<br />
za lipanj na Jarunu<br />
Headlineri INmusic festivala već su poznati, a poznato je da i ove godine<br />
OTP banka ima ulogu sponzora i partnera koji osigurava beskontaktno i<br />
bezgotovinsko plaćanje posjetiteljima INmusic festivala.<br />
Trinaesti INmusic festival održat<br />
će se od 25. do 27. lipnja 2018.,<br />
na Otoku mladosti na zagrebačkom<br />
Jarunu, a kako bi posjetitelji<br />
bezbrižno uživali u sjajnim glazbenim<br />
imenima i bogatom programu<br />
bez suvišna čekanja u redovima,<br />
ponovno je osigurano bezgotovinsko<br />
i beskontaktno plaćanje<br />
Mastercard contactless karticama<br />
OTP banke, ali i svim ostalim<br />
beskontaktnim karticama, kao i<br />
festivalskim karticama.<br />
O kvaliteti dosad najavljenog<br />
lineupa govori to da je blagdanski<br />
paket rasprodan mnogo prije<br />
nego inače, pa su ulaznice u poslovnicama<br />
banke dostupne već<br />
od kraja prosinca. Svi koji još razmišljaju<br />
o nabavi ulaznica mogu<br />
to napraviti u više od stotinu poslovnica<br />
OTP banke u Hrvatskoj.<br />
Oni koji pak žele okušati sreću i<br />
osvojiti ulaznice moći će to napraviti<br />
u dva nova kruga dobro poznatog<br />
kviza "Upadni na INmusic" koji<br />
banka organizira na Facebooku.<br />
Tridesetoro s(p)retnika tako su<br />
već osvojili svoje primjerke blagdanskih<br />
paketa početkom prosinca,<br />
a novi krugovi kviza mogu se<br />
očekivati tijekom proljeća.<br />
Oni koji pak žele okušati sreću<br />
i osvojiti ulaznice moći će to<br />
napraviti u dva nova kruga<br />
dobro poznatog kviza 'Upadni na<br />
INmusic' koji banka organizira<br />
na Facebooku<br />
Kao što već sigurno znate, Nick<br />
Cave and the Band Seeds, Queens<br />
Of The Stone Age i Skunk Anansie<br />
bit će ovogodišnji headlineri INmusic<br />
festivala. Josh Homme i vrhunska<br />
četvorka na INmusic #13<br />
dolaze ravno iz kalifornijske pustinje<br />
i donose rifove s hvaljenog<br />
novog albuma "Villains", a Skunk<br />
Anansie se vraćaju održati obećanje<br />
dano 2016. kad nisu nastupili<br />
zbog bolesti tako da će nam ljeto<br />
početi uz dobro poznate hitove<br />
poput "Secretly", "Hedonism",<br />
"Weak" i mnoge druge.<br />
Nick Cave se ovim odužio za izostanak<br />
iz Hrvatske prošle jeseni;<br />
tko je imao prigodu vidjeti koncerte<br />
održane u listopadu u Beogradu<br />
i Ljubljani, zna da Zagreb očekuje<br />
fantastična glazbena poslastica.<br />
Osim velike trojke, INmusic je već<br />
najavio i punk-rokere Franka Cartera<br />
& The Rattlesnakes, velikane<br />
grungea Alice In Chains, kultne indie-rokere<br />
The Kills i legendarnog<br />
Davida Byrnea, frontmana i kreativnu<br />
snagu legendarnih Talking<br />
Headsa.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
pogađanje zove se rudarenje<br />
jer 'kopamo' nove kriptovalute<br />
ni iz čega", nastavlja Škvorc i<br />
ističe kao vrlo važno da se sve<br />
kriptovalute temelje na blockchainu.<br />
Blockchain je ono što im<br />
omogućava da budu transparentne,<br />
definitivne (nemoguće<br />
za falsificirati ili duplicirati)<br />
i donekle konačne, odnosno<br />
ograničene u količini. Omogućava<br />
i distribuiranu kontrolu<br />
nad financijama i izbjegavanje<br />
posrednika i to je jedan<br />
od ključnih razloga za velik<br />
uspjeh kriptovaluta. Zbog distribuirane<br />
naravi blockchaina<br />
i milijuna korisnika diljem<br />
svijeta od kojih svi služe kao<br />
"zapisničari", mnogi kriptovalute<br />
smatraju neuništivima<br />
i nezaustavljivima, ali to baš i<br />
nije tako.<br />
Blockchain<br />
Bitcoin nije perspektivan.<br />
Nema tehnologiju, uporabljivost,<br />
niti decentraliziranost,<br />
a nije ni nezaustavljiv kao što<br />
se misli. Osim bitcoina, čiji<br />
uspjeh trenutačno ovisi samo<br />
i isključivo o broju novih ljudi<br />
koji će ući u sustav i kupiti<br />
ga skuplje od onih koji su ušli<br />
ranije, perspektivni su ethereum,<br />
NEO i monero. Gotovo je<br />
nemoguće odabrati.<br />
'Kriptovalute su jedinstveni<br />
digitalni tokeni, odnosno<br />
digitalni novčići koje nije<br />
moguće kopirati ni svojevoljno<br />
proizvesti, a koji služe<br />
određenoj svrhi kada se<br />
pošalju s jedne elektroničke<br />
adrese na drugu", objašnjava<br />
Bruno Škvor<br />
"Ako ne znate što radite, ne<br />
investirajte. Svaka kriptovaluta<br />
u svakom trenu može pasti<br />
na nulu pa tako i ona najpoznatija<br />
- bitcoin. Kriptovalute<br />
su balon i samo je pitanje kad<br />
će puknuti i kojeg razmjera<br />
će to biti", ističe Aleksandar<br />
Lomtatidze, student treće godine<br />
Ekonomskog fakulteta u<br />
Zagrebu.<br />
Dodaje da je blockchain inovativna<br />
tehnologija i veliko<br />
postignuće koje ima potencijal<br />
promijeniti cijeli svijet, a<br />
kriptovalute su samo jedna od<br />
aplikacija blockchaina. Kriptovaluta<br />
ovisi o blockchainu, ali<br />
ne i blockchain o kriptovaluti.<br />
On je operacijski sustav i s njime<br />
se sve što se zamisli u teoriji<br />
može i napraviti. Koliko god<br />
to nemoguće zvučalo.<br />
Studentska konferencija o usponu<br />
bitcoina<br />
Enter the Blockchain: Uspon bitcoina - naziv je novog projekta Hrvatske<br />
studentske asocijacije (HSA) koji se pokreće u svrhu edukacije studenata<br />
o aktualnim kriptovalutama. Projekt će se održati 7. ožujka 2018. na<br />
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a sastojat će se od niza predavanja<br />
i jednog panela sa svrhom sučeljavanja dobrih i loših strana aktualne<br />
kriptovalute. "Vrtoglavi porast u cijeni bitcoina prouzročio je veliki boom<br />
među populacijom, ali unatoč velikoj medijskoj zastupljenosti rijetko tko<br />
shvaća što je to zapravo bitcoin, kako funkcionira te kakav utjecaj može<br />
imati na ekonomiju", ističe voditelj projekta Gojko Lotina i poziva sve zainteresirane,<br />
posebno studente, da dođu na konferenciju i informiraju se.
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Karijera 15<br />
SPOCK Druga generacija FER-ova startup inkubatora predstavila je četiri nova ambiciozna tima<br />
Tehnološki genijalci zapnu samo<br />
kad počnu razmišljati o porezima<br />
Tijekom 10 mjeseci rada PicUp, Melanoma Check, Sumirra i Morpheus (bivši Hacksplosm) usavršit će svoja znanja i<br />
vještine i primijeniti naučeno na tvrtke s tržišnim potencijalom koje su pokrenuli<br />
Tekst: Marija Edita Feldi<br />
Što spaja Star Trek i Fakultet<br />
elektrotehnike i<br />
računarstva u Zagrebu?<br />
Napredna tehnologija?<br />
Jezici koje ne razumijete? Zgodni<br />
(iako malo šmokljanski) dečki?<br />
Da, da i da, ali još važnije od<br />
toga – SPOCK. Lani je uveden<br />
kao način motiviranja studenata<br />
(ne samo FER-a) koji imaju ideje<br />
i žele ih ostvariti.<br />
Većinom FER-ovci<br />
SPOCK je, jednostavno rečeno,<br />
startup inkubator u kojem se<br />
pozitivna energija, mentorstvo i<br />
napredna tehnologija spajaju u<br />
oazu za sve koji žele pokrenuti<br />
nešto svoje. Ove godine, predstavljena<br />
je takozvana druga generacija<br />
koja se sastoji od četiri<br />
ambiciozna tima.<br />
"U lipnju smo ispratili Angler,<br />
GuitarFriend, Juvo – Home<br />
Friend i SAN, prve SPOCK timove<br />
iz FER-ova startup-inkubatora,<br />
nakon čega je slijedila ocjena<br />
prijava novih timova, odabir<br />
timova za drugi krug selekcije,<br />
prezentacije i intervjui te najteži<br />
dio – konačni odabir timova<br />
za drugu generaciju", poručuje<br />
Iva Gospodnetić, stručna suradnica<br />
za karijerno savjetovanje<br />
s FER-a. Timovi nisu samo<br />
s FER-a, članovi timova su i s<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta,<br />
Ekonomskog fakulteta<br />
te Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.<br />
Tijekom deset mjeseci rada (sa<br />
stankama za ispite), PicUp, Melanoma<br />
Check, Sumirra i Morpheus<br />
usavršit će znanja i vještine<br />
i primijeniti naučeno na tvrtke s<br />
tržišnim potencijalom koje su pokrenuli.<br />
Vjerojatno najpoznatiji<br />
od tih timova je Sumirra, koji je<br />
još i na App Start Contestu prošle<br />
godine osvojio 20.000 kuna.<br />
"Dosad nam je bilo najteže<br />
usuglasiti se sa svim dionicima<br />
- Poreznom upravom, Srcem i<br />
Središnjim državnim uredom za<br />
razvoj digitalnog društva, ali čini<br />
se da ide dosta glatko!", komentira<br />
Marko Božac, jedini ekonomist<br />
u timu Sumirra. S kolegama<br />
s TVZ-a i FER-a se, kaže, u početku<br />
"napatio" jer trebalo je mnogo<br />
vremena, a i živaca, da im objasni<br />
sva porezna pravila. U timu Melanoma<br />
Check također su FER-ovci<br />
u većini (s jednim PMF-ovcem),<br />
ali to ih ne sputava. Blaž Bagić,<br />
jedan od FER-ovaca iz ovoga<br />
tima, kaže da tvrtka trenutačno<br />
napreduje prema planu.<br />
"Sučelje napreduje i samo čekamo<br />
da nam se android developer<br />
vrati i dalje slažemo aplikaciju",<br />
kaže Blaž. Neki timovi su već<br />
pokrenuli svoj web, kao i aplikacije,<br />
a tu je i PicUp. Započeli su<br />
sa samo dva člana, FER-ovca, ali<br />
ubrzo su se počeli pridruživati i<br />
ostali. Od ljeta nisu promijenili<br />
samo broj ljudi u timu, nego i<br />
koncept tvrtke.<br />
Samo ih maze i paze<br />
"Neka su nam istraživanja pokazala<br />
da mlađa populacija nema<br />
tendeciju razvijanja fotografija<br />
upravo zato što im se ne da odlaziti<br />
u fotostudio", tumači Luka<br />
Kaić, student FER-a i jedan od<br />
početnog dvojca tog tima. Potaknut<br />
upravo takvim statistikama,<br />
nastala je ideja za PicUp.<br />
No nisu jedini tim u kojem je<br />
došlo do promjena. Hacksplosm<br />
se sada može potražiti pod novim<br />
imenom – Morpheus. FER-ovac<br />
Mihael Međan poručuje da "preinaka<br />
u samoj ideji nije bilo, ali<br />
tehnički detalji su se jako mijenjali“.<br />
Smatra da je to dobro jer<br />
im daje do znanja da sagledavavaju<br />
projekt iz više kutova i da su<br />
u stanju priznati si da nešto ne<br />
ide kako su to prvotno zamislili.<br />
O programu SPOCK svi timovi<br />
imaju pozitivno iskustvo. Od toga<br />
da ih mentori vode kroz svaki korak<br />
do toga da ih čistačice probude<br />
na fakultetu jer ponekad<br />
od silna posla zaborave spavati.<br />
Jedan od timova prve generacije,<br />
Juvo – Home friend, preporučuje<br />
SPOCK svima kao "odličnu<br />
polazišnu točku za razvoj one fenomenalne<br />
ideje za koju nikako<br />
da uhvatite vremena“.<br />
A i ovogodišnji timovi tvrde da<br />
ih svi "maze i paze" i pohvaljuju<br />
uvjete rada. Za sve koji razmišljaju<br />
o prijavi za treću generaciju<br />
SPOCK-a, Marko iz Sumirre ima<br />
nekoliko savjeta.<br />
"Osmislite rješenje za problem,<br />
istražite što već postoji na tržištu<br />
i nađite svoju konkurentsku<br />
prednost. Budite uporni u svojoj<br />
ideji, ali i spremni odustati kad<br />
shvatite da nešto slično već postoji<br />
na tržištu ili da nije financijski<br />
održivo", savjetuje Marko.<br />
Članovi: Petar Šegina, Stanko Krtalić Rusendić,<br />
Filip Šuste i Marko Božac<br />
Članovi: Blaž Bagić, Ana Bertić, Roko Srđan<br />
Buča, Tin Ceraj i Nikola Jelić<br />
Članovi: Luka Kaić, Erik Matošević, Davor<br />
Češljaš, Marija Bartolac i Krešo Orešković<br />
Članovi: Ivan Perkušić, Lucija Segarić, Matej<br />
Jularić, Tesa Jurišić i Mihael Međan<br />
Krajnji cilj tima: Svijet u kojemu studenti<br />
bezbrižno zarađuju i paze da ne prekorače<br />
porezni prag. No život nije bajka i zato postoji<br />
Sumirra, pametni kalkulator koji prati studentske<br />
prihode. Uz korisnički račun i ovu aplikaciju,<br />
studentski poslovi postaju manje stresni.<br />
Krajnji cilj tima: Ljudi koji su svjesni opasnosti<br />
potencijalnih melanoma, ali i da pravodobno<br />
uklone neželjene madeže. Zapravo, tim je bio,<br />
kako sami kažu, na pravom mjestu u pravo vrijeme.<br />
Već su razvijali algoritam za prepoznavanje<br />
slika, te su ga samo implementirali i počeli<br />
razvijati u smjeru prepoznavanja malignosti<br />
madeža.<br />
Krajnji cilj tima: Vratiti vjeru u fizičke fotografije.<br />
Nešto što je prije bilo tradicija, danas je<br />
rijetkost - na kraju, čemu fizičke kopije kad sve<br />
imamo u digitalnom obliku? No što kad "umre"<br />
matična ploča računala ili se izgubi mobitel?<br />
Fizičke kopije će ostati. PicUp omogućuje slanje<br />
fotografija u fotostudio te slanje na vašu kućnu<br />
adresu.<br />
Krajnji cilj tima: Predstaviti svijetu novu vrstu<br />
hackathona, koji se od klasičnog razlikuje po<br />
tome što se problem predstavlja u obliku igre<br />
za koju je potrebno razviti strategiju i na kraju<br />
najbolja strategija pobjeđuje. Tim Morpheus<br />
vjeruje da je ovo dobar pristup jer testira, za<br />
razliku od klasičnih hackathona, strateško<br />
razmišljanje.<br />
Trivia: U jednoj fazi rada, članovi tima su se<br />
toliko uživjeli u rad i isključili iz zbivanja u<br />
stvarnom svijetu da je jedan član gotovo prešao<br />
porezni prag.<br />
Trivia: Na dan prezentacije shvatili su da<br />
nemaju grupnu fotografiju, no to se brzo riješilo<br />
odlaskom u obližnji park.<br />
Trivia: Kada je došao red da za članak u medijima<br />
pošalju jednu zajedničku fotografiju, nisu<br />
uspjeli naći nijednu na kojoj su svi zajedno.<br />
Trivia: Ponekad ih probudi čistačica na fakultetu<br />
ujutro... Kažu da su svjesni da je i san<br />
potreban pa ga prakticiraju kada god ulove<br />
vremena!<br />
Ispratili su Prvu<br />
i dočekali drugu<br />
generaciju<br />
SPOCK startupa
16 Kultura<br />
Mia Dimšić Mlada kantautorica iz Osijeka osvaja glazbenu scenu<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Filmska umjetnost Hrvatska publika nije podle<br />
Festivali i s<br />
domaću<br />
Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača od<br />
2014. sustavno radi na filmskoj edukaciji<br />
Publike uvijek ima za<br />
autentičnu priču<br />
'Nije mi žao što sam došla s periferije jer smatram da zbog toga drukčije<br />
razmišljam i možda drukčije pišem', kaže mlada glazbenica<br />
Tekst: Antonija Grbavac<br />
Foto: Vilim Hlušička/<strong>Global</strong><br />
Mia Dimšić, odlučna i ambiciozna<br />
mlada kantautorica<br />
iz Osijeka, glazbenu<br />
je karijeru započela sasvim<br />
slučajno. Još kao mala susrela se<br />
s pjevanjem dok se tek u drugom<br />
srednje odlučila i za sviranje. Danas<br />
svira tri instrumenta: gitaru,<br />
tamburu i ukulele, a za obranu<br />
diplomskog nagradila se digitalnim<br />
pianom jer, kaže, velika joj<br />
je želja naučiti svirati i klavir. Danas<br />
je svi prepoznajemo po njezinim<br />
hitovima "Život nije siv" i<br />
"Cimet i čaj", a iza nje su i prvi<br />
veći samostalni koncerti.<br />
◼◼Može li jedna studentica<br />
živjeti od glazbe?<br />
Definitivno je moguće. Naravno<br />
da je bilo teških trenutaka i<br />
nije se to odmah isplatilo. Prve<br />
dvije godine, recimo, samo ulažeš.<br />
Tako da je to rizik. Ako ćemo<br />
s te strane gledati, ne bi student<br />
mogao živjeti od glazbe, ali ako<br />
probiješ tu prvu barijeru, definitivno<br />
možeš.<br />
◼◼Često si u svojoj mladoj<br />
karijeri morala putovati na<br />
relaciji Zagreb - Osijek. Je li<br />
bilo naporno?<br />
Je,kada bismo to računali u<br />
gorivu i kunama, sav taj umor,<br />
to što dođeš svakakav, neispavan.<br />
Bilo je tu svega, i spavanja<br />
po hostelima i kod znanaca i kod<br />
rodbine, i sve to čovjeka iscrpi.<br />
Ali i ne mogu to objasniti. Kad<br />
imaš neki cilj pred očima za koji<br />
ćeš dati sve, onda znaš da je to to<br />
i ne posustaješ.<br />
◼◼Možemo li reći da nemaju<br />
svi gradovi iste mogućnosti?<br />
Nemaju, nećemo se lagati. Teško<br />
je ljudima koji žive na periferiji.<br />
S druge strane, meni nije žao<br />
što sam došla s periferije jer smatram<br />
da zbog toga malo drukčije<br />
razmišljam i možda drukčije<br />
Kad sam došla s prvom<br />
pjesmom, neki su radijski<br />
urednici rekli da je to stvarno<br />
lijepo, ali da sigurno u Hrvatskoj<br />
nema publike za to<br />
pišem. Mislim da mi je to bila i<br />
prednost tako da, kada se zbroje<br />
prednosti i nedostaci, nije mi žao<br />
što je tako bilo.<br />
◼◼Diplomirala si nedavno<br />
engleski i njemački na Filozofskom<br />
fakultetu u Osijeku.<br />
Kako to? Je li i to tvoj<br />
životni smjer?<br />
Jako sam voljela strane jezike i<br />
ja sam od osnovne škole govorila<br />
da ću upisati engleski i njemački<br />
prevoditeljski smjer. Tako je<br />
i bilo, nisam se nikad predomislila.<br />
To isto smatram da je bila<br />
prednost u mom životu jer sjećam<br />
se da mnogo mojih prijatelja<br />
nije imalo pojma što da upiše pa<br />
su upisivali koješta, samo da se<br />
upišu. Stvarno sam voljela to što<br />
sam upisala. Mislim, i dalje to volim,<br />
ali ne mogu se više zamisliti<br />
da se bavim nekakvim poslom u<br />
kojem sjednem u nekakav ured i<br />
prevodim neke dokumente, ili da<br />
sjedim pred računalom i provjeravam<br />
baze podataka.<br />
◼◼S obzirom na dobro poznavanje<br />
jezika, razmišljaš<br />
li o inozemnoj karijeri?<br />
Pa definitivno mi je prošlo kroz<br />
glavu i htjela bih pokušati. Mislim<br />
da sam ja definitivno od one<br />
vrste ljudi koji bi se valjda ubili<br />
da nešto ne probaju. Imam nešto<br />
engleskog materijala a sad, što ću<br />
s tim, kad ću... Možda dođe spontano<br />
kao i sve ovo, možda neću<br />
morati planirati.<br />
◼◼Odakle hrabrost za country-pop,<br />
žanr koji Hrvatskoj<br />
sceni nije toliko poznat?<br />
Kod mene to nikad nije bilo<br />
pitanje da ili ne, to je moralo biti<br />
zato što sam to bila ja, i ne slažem<br />
se s ljudima koji kažu da određeni<br />
žanr prolazi, a određeni ne.<br />
To su gluposti. Kad sam došla s<br />
prvom pjesmom, neki su radijski<br />
urednici rekli da je to stvarno<br />
lijepo, ali sigurno u Hrvatskoj<br />
nema publike za to. Mislim da<br />
je to u početku pogrešno gledište.<br />
Publike uvijek ima za neku<br />
autentičnu priču. Za priču koju<br />
osjeti da je iskrena i s kojom se<br />
povežu. Važno je tko to donese i<br />
kako to donese.<br />
◼◼Također, imaš i pjesmu s<br />
Lorenzom koja je više dance-pjesma.<br />
Jesi li se možda<br />
zasitila country-pop žanra?<br />
Nisam. Jednostavno ne možeš<br />
znati što će ti dugoročno biti u<br />
glavi, koji će ti novi utjecaji doći.<br />
I mislim da je iznimno pozitivno<br />
kad se izvođač mijenja, kad odrasta,<br />
kad sluša neku novu mjuzu<br />
pa mu dođu neki novi zvukovi.<br />
Sad baš intenzivno razmišljam o<br />
novom materijalu pa mi je zato<br />
to odlično pitanje jer mislim da<br />
bi svaki album trebao biti etapa<br />
za sebe. Nisam pobornik toga da<br />
trebaš slijepo ostati vjeran jednom<br />
te istom zvuku. Kao prvo,<br />
sebi dosadiš, ne izazivaš sebe na<br />
nešto novo, suzbijaš svoju kreativnost.<br />
Tako da, evo, mislim da<br />
će moj zvuk na novom albumu<br />
imati više struje u sebi.<br />
◼◼Biti poznat otvara mnoga<br />
vrata. Imaš li savjet za one<br />
koji tek ulaze u svijet glazbe?<br />
Ono čime ja mogu pomoći su<br />
kontakti koji su jako važni, koje<br />
sad, na svu sreću, imam. Sad<br />
imam neke dvije godine iskustva,<br />
što nije mnogo, ali opet sam u te<br />
dvije godine prešla dosta kilometara<br />
i već sam otprilike shvatila<br />
kako stvari funkcioniraju, zapravo,<br />
kako se komunicira s ljudima.<br />
Tekst: Terezija Bošnjaković<br />
Mnogi danas zaborave<br />
da je, osim zabave,<br />
film i umjetnost.<br />
I dok "jake"<br />
blockbustere možemo pronaći u<br />
većini kina, kad je riječ o europskim<br />
produkcijama, mnogim<br />
će gledateljima trebati dodatne<br />
smjernice, preporuke i selekcija.<br />
Dok laici film dijele na komercijalni<br />
ili uspješni film najčešće<br />
holivudske produkcije, i nekomercijalni,<br />
odnosno nepopularni<br />
film umjetničkog karaktera,<br />
studenti Akademije dramske<br />
umjetnosti objašnjavaju da se<br />
film ne bi trebao tako dijeliti.<br />
Američka dominacija<br />
"Razumijem da ta podjela postoji<br />
i da postoji s razlogom, ali<br />
nije mi osobno draga jer mislim<br />
da se film uvijek radi za publiku.<br />
Na kakvom god projektu radio<br />
u svojoj budućoj karijeri, ako<br />
mogu birati, ne bih ga radio isključivo<br />
radi komercijalne isplativosti.<br />
Isto tako, ni kad bih bio<br />
dio projekta koji se karakterizira<br />
kao umjetnički, ne bih ispustio<br />
iz glave da film zaživi tek kad ga<br />
netko pogleda", rekao je Nikša<br />
Modrić, student prve godine<br />
produkcije.<br />
Unatoč nezgrapnoj kategorizaciji,<br />
ipak postoji podjela<br />
- osjetna je dominacija američkih<br />
produkcija. Ida Klemenčić,<br />
također studentica prve godine<br />
produkcije, prokomentirala je i<br />
zašto misli da je tako.<br />
"Zbog dominacije engleskog<br />
jezika u svijetu mislim da je<br />
mladima ovdje postalo čudno<br />
gledati filmove koji nisu na hrvatskom<br />
ili engleskom. Europski<br />
film smatraju 'egzotičnim',<br />
iako bi im trebao biti bliži nego<br />
holivudski", objasnila je Ida.<br />
Sudeći prema tome da se Os-<br />
Zbog dominacije engleskog<br />
jezika u svijetu, mladima je<br />
čudno gledati filmove koji<br />
nisu na hrvatskom ili engleskom.<br />
Europski film smatraju<br />
'egzotičnim', objasnila je<br />
studentica Ida Klemenčić<br />
Ima li u Hrvatskoj mjesta za nove umjetničke<br />
Miro Gavran: Mlad<br />
Tekst: Antonija Grbavac<br />
Mladi ljudi željni dokazivanja<br />
u kulturi moraju<br />
jedni drugima biti potpora,<br />
ali i kritički gledati jedni<br />
na druge dok zajedno čine svoje<br />
prve korake. Država može mnogo<br />
toga poboljšati da bi im pritom<br />
bilo lakše, ali mladi umjetnici,<br />
zahvaljujući novim tehnologijama,<br />
imaju dobre temelje kako bi<br />
se i sami iskazali.<br />
Riječi su to našeg najizvođenijeg<br />
dramatičara i autora Mire<br />
Gavrana, s kojim je <strong>Global</strong> razgovarao<br />
nakon primanja nagrade<br />
dr. Alois Mock Europapreis 2017.<br />
za promicanje kulture svojim<br />
djelima i aktivnostima u cijeloj<br />
Europi.<br />
"Osjećao sam se doista počašćenim,<br />
pogotovo zato što nagrada<br />
nosi ime pokojnog Aloisa<br />
Mocka, koji je svojedobno kao<br />
potpredsjednik austrijske vlade<br />
i ministar inozemnih poslova pomogao<br />
mnogo Hrvatskoj u vrijeme<br />
rata", ističe Gavran. Nagrada<br />
se dodjeljuje posljednjih 14 godina,<br />
a neka od uglednih imena<br />
dobitnika ove nagrade su Viviane<br />
Reding, povjerenica za pravosuđe<br />
Europske unije, dr. Hans-Dietrich<br />
Genscher, ministar vanjskih<br />
poslova Savezne Republike<br />
Njemačke, prof. dr. Jerzy Buzek,<br />
bivši predsjednik Europskog parlamenta<br />
i mnogi drugi. Iako je za<br />
svoj rad u kulturi Gavran do danas<br />
primio brojna priznanja, za<br />
<strong>Global</strong> se prisjetio svojih početaka<br />
koji su vjerojatno bili neizvjesniji<br />
nego što su mladima koji se<br />
bave kulturom danas.<br />
"Iskreno govoreći, u moje vrijeme<br />
je bilo mnogo teže mladim<br />
piscima napraviti prve korake.<br />
Poznajem kolege koji su čekali s<br />
rukopisima i po desetak godina<br />
prije nego su doživjeli da im se<br />
objavi prva knjiga“, prisjeća se
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Kultura 17<br />
gla dominaciji holivudskih blockbustera<br />
pecijalizirana kina spasili<br />
i europsku produkciju<br />
NINA ĐURĐEVIĆ/PIXSELL<br />
car smatra najvećom filmskom<br />
nagradom koju filmaš može primiti,<br />
a cijeli svijet izvan SAD-a<br />
je strpan u jednu kategoriju, očita<br />
je određena razina elitizma.<br />
No Ida smatra da ne možemo<br />
reći kako Hollywood preuzima<br />
većinu filmskog tržišta, već da<br />
pokušava, dok se mnogi ne daju.<br />
Bio europski film nama egzotičan<br />
ili ne, jedno je jasno - blizu<br />
Motovunski filmski<br />
festival dokaz je<br />
da publika cijeni i<br />
europski film<br />
nam je, a opet tako daleko.<br />
"Rekao bih da prosječni gledatelj<br />
mnogo manje nego prije<br />
poznaje europski film. U vrijeme<br />
prije videa svi bi znali za<br />
Fassbindera Fellinija, Bunuela,<br />
Bergmana… S druge strane, njihovi<br />
današnji pandani Östlund,<br />
Sorrentino, Seidl ili Noé, a tu<br />
govorimo o vodećim europskih<br />
redateljima današnjice, uglavnom<br />
su nepoznati prosječnom<br />
gledatelju", kazao je Igor Mirković,<br />
umjetnički direktor Motovunskog<br />
filmskog festivala.<br />
Iz toga je vidljivo da je prosječnom<br />
gledatelju potrebna i<br />
određena filmska edukacija, a<br />
za nju se pak uvelike brinu zagrebačka<br />
kina.<br />
U Kinu Tuškanac srednjoškolci<br />
i studenti su najbrojnija<br />
publika, i već godinama tu se<br />
održavaju razne edukacije i radionice.<br />
"Kino studentima, ali i ostalim<br />
posjetiteljima, pruža dublje<br />
i šire gledateljsko obrazovanje,<br />
koje im je od izravne koristi<br />
i kao ljubiteljima filma, i kao<br />
budućim filmskim stvaraocima<br />
i proučavateljima filma. Osim<br />
toga, redovitim posjećivanjem<br />
prikazivačkih programa studenti<br />
razvijaju i sposobnosti estetičkog<br />
prosuđivanja filmskog djela,<br />
što je kvaliteta koja im može<br />
biti od neizmjerne vrijednosti<br />
kao budućim filmskim djelatnicima",<br />
ističu iz Tuškanca.<br />
Suradnja kina i festivala<br />
Još je jedna od zanimljivih institucija<br />
Kino Europa, gdje čak<br />
30 posto publike čine studenti i<br />
učenici. Iz kina, koje također sudjeluje<br />
u obrazovanju filmoznalaca<br />
izjavili su:<br />
"Oduvijek smo usko vezani uz<br />
sektor obrazovanja - surađujemo<br />
s većinom zagrebačkih škola<br />
na promociji kvalitetnog europskog<br />
filma i promociji filmske<br />
pismenosti. Jedan smo od inicijatora<br />
Hrvatske mreže neovisnih<br />
kinoprikazivača koja je pokrenuta<br />
2014. Kinomrežu čine<br />
52 kina koja su se okupila kako<br />
bi ojačala položaj neovisnih kina<br />
unutar same filmske djelatnosti<br />
te pokrenuli i razvijali filmsku<br />
kulturu u svim njezinim oblicima<br />
diljem Hrvatske", ističu iz<br />
Kina Europa.<br />
Vjerni "suradnici" kina mnogobrojni<br />
su filmski festivali kojima<br />
se Hrvatska ponosi i koji<br />
se iz godine u godinu dokazuju<br />
velikom posjećenošću. Osim što<br />
su popularizirali film i vratili velik<br />
dio publike u nekomercijalna<br />
kina, festivali su i odraz nepopustljivosti<br />
filmskih intelektualaca<br />
pred pritiskom dominirajućeg<br />
holivudskog filma.<br />
"Motovunski filmski festival<br />
pokrenuli smo, među ostalim,<br />
i zato što u to vrijeme, potkraj<br />
devedesetih, europskih filmova<br />
gotovo uopće nije bilo u kinima.<br />
Konkretno, 10. kolovoza 1999.,<br />
prvog dana našeg festivala, niti<br />
u jednom kinu u Hrvatskoj nije<br />
igrao niti jedan europski film.<br />
Festivali su sigurno pridonijeli<br />
tome da se formira nova generacija<br />
publike koja gaji interes za<br />
autorski i europski film”. i nadodao:<br />
“I mogu reći da je sad mnogo<br />
bolje, a za to su djelomično<br />
zaslužni filmski festivali", ističe<br />
Mirković.<br />
snage? Razgovarali smo s prvim Hrvatom dobitnikom prestižne europske nagrade 'Dr. Alois Mock Europapreis 2017.'<br />
i u kulturi trebaju biti podrška jedni drugima<br />
'Država mora učiniti više, ali zahvaljujući novim<br />
tehnologijama mladi umjetnici danas imaju<br />
dobre temelje', ističe poznati dramatičar i pisac<br />
Miro Gavran s obitelji na dodjeli nagrade u Beču<br />
Gavran. On je svoje prve priče i<br />
pjesme počeo pisati sa 16 godina,<br />
a njegov prvi velik uspjeh bila je<br />
drama "Kreontova Antigona".<br />
"Bio sam student treće godine<br />
dramaturgije na zagrebačkoj<br />
Akademiji za kazalište, film i televiziju,<br />
te sam kao relativno mlad<br />
ZORANA VUKIĆ<br />
čovjek ušao u svijet književnosti<br />
i kazališta na velika vrata. Dakle,<br />
potrajalo je tih šest godina od početnog<br />
zanosa do prvog istinskog<br />
uspjeha“, kaže naš poznati autor.<br />
Nakon toga uslijedila je njegova<br />
prva premijera izvan Hrvatske,<br />
te objava prve knjige. S druge<br />
strane, samo prošle godine imao<br />
je više od desetak inozemnih premijera<br />
po cijelome svijetu, romane<br />
objavljene na bugarskom i japanskom<br />
jeziku, komedija "Muž<br />
moje žene" izvedena je u Tel Avivu<br />
na hebrejskom jeziku dok se u<br />
Pragu komedija 'Sve o muškarcima'<br />
izvela 500. put.<br />
U velikom nizu svojih uspjeha<br />
Gavran skromno ističe kako nisu<br />
važne nagrade nego "kada pisac<br />
vidi da ono što je radio dopire do<br />
srca i uma čitatelja i gledatelja".<br />
I dok se Gavranova djela izvode<br />
diljem svijeta pa se ponekad čini i<br />
da su u svijetu prepoznatija nego<br />
u nas, neki mladi mogli bi to uzeti<br />
kao dobar razlog za bijeg u inozemstvo<br />
"trbuhom za kruhom".<br />
"Otiđite u London i Los Angeles<br />
i vidjet ćete desetke tisuća<br />
ljudi koji peru posuđe i voze taksi<br />
kako bi se u slobodno vrijeme<br />
mogli baviti glumom, pisanjem,<br />
režijom... ondje je mnogo teže<br />
mladima nego kod nas", razuvjerava<br />
mlade Gavran i dodaje da je<br />
razlika i u novcu uloženom u obrazovanje.<br />
U Hrvatskoj je, kako<br />
kaže, školovanje na akademiji<br />
uglavnom besplatno, dok bi u<br />
'Otiđite u London i Los Angeles<br />
i vidjet ćete desetke<br />
tisuća ljudi koji peru posuđe<br />
i voze taksi kako bi se mogli<br />
baviti glumom, pisanjem,<br />
režijom', tvrdi Gavran<br />
inozemstvu mladi mogli završiti<br />
u kreditima ili čak dugovima da<br />
bi si omogućili školovanje, bez<br />
ikakvog jamstva da će se tih dugova<br />
i riješiti.<br />
"U posljednjih 30 godina posjetio<br />
sam mnogo zemalja i susreo<br />
se s raznim ljudima koji su<br />
upravo iz financijskih razloga<br />
napustili Hrvatsku i otišli u druge<br />
zemlje. Iako su možda uspjeli<br />
ostvariti materijalni uspjeh, većinom<br />
ljudi ostaju nezadovoljni jer<br />
vani su oni ipak samo 'građani<br />
drugog reda'", zaključuje Gavran.<br />
Ipak, smatra da u našoj zemlji<br />
treba osnažiti temelje za sve one<br />
koji ulaze u svijet kulture.<br />
"Pokretanje književnih časopisa<br />
ili čak specijalizirane izdavačke<br />
kuće za mlade bio bi dobar<br />
početak koji bi mogao ubrzati<br />
umjetničko ostvarivanje današnjim<br />
generacijama. Država mora<br />
i može učiniti više na tom području",<br />
ističe Gavran.
18 Kultura<br />
IN MEMORIAM<br />
Predrag Lucić<br />
Posljednji pozdrav<br />
velikom Feralovcu<br />
DAMIR ŠPEHAR/PIXSELL<br />
Jedan od osnivača kultnog Feral<br />
Tribunea, poznati novinar,<br />
redatelj i književnik Predrag<br />
Lucić umro je 10. siječnja.<br />
Ta vijest pogodila je mnoge,<br />
posebno ljubitelje pravog<br />
novinarstva, kao i sve one koji<br />
vole njegova djela.<br />
Osim za Feral, Predrag Lucić<br />
pisao je za brojne druge<br />
novine, među ostalim, za<br />
Omladinsku iskru gdje je pisao<br />
kolumne i uređivao rubriku<br />
kulture i duhovni podlistak Le<br />
Spizd. Radio je i za Nedjeljnu<br />
Dalmaciju u kojoj je Feral na<br />
početku izlazio kao podlistak.<br />
Godine 1990. s Feral Tribuneom<br />
odlazi u Slobodnu Dalmaciju<br />
gdje je radio i kao ratni<br />
reporter. Tri godine nakon toga<br />
otišao je iz Slobodne Dalmacije<br />
i s kolegama pokrenuo Feral<br />
Tribune koji tada postaje satiričko-politički<br />
dvotjednik. Osim<br />
toga, osnovao je i uređivao<br />
Biblioteku Feral Tribunea.<br />
Poznat je i po prozi, pjesmama<br />
i dramskim tekstovima koje je<br />
pisao za časopise Fantom Slobode,<br />
Ars, Sarajevske sveske i<br />
Naše pismo.<br />
Godine 1998. objavio je i djelo<br />
"Greatest Shits - Antologiju<br />
suvremene hrvatske gluposti"<br />
s Borisom Dežulovićem.<br />
Poslije 2003. godine objavio<br />
je Feralovu pjesmaricu "Haiku<br />
haiku jebem ti maiku", a knjigu<br />
lirike "Ljubavnici iz Verone"<br />
izdaje 2007. godine. Objavio je<br />
i čitanku "Sun Tzu na prozorčiću"<br />
2009., satiričnu poeziju<br />
"Bezgaća povijesne zbiljnosti"<br />
1 i 2 2010. te "Gusle u magli"<br />
2013. godine.<br />
Od 2007. godine s Dežulovićem<br />
je nastupao u pjesničkom<br />
kabareu Melodije Bljeska i<br />
Oluje, a za dramu "Aziz" prošle<br />
je godine dobio nagradu Splitskog<br />
ljeta Judita za umjetnička<br />
dostignuća u dramskom i glazbenom<br />
programu. Od 2009.<br />
objavljivao je dnevnu kolumnu<br />
Trafika u Novom listu.<br />
Komemoracija je održana u<br />
Hrvatskom novinarskom domu<br />
u organizaciji Hrvatskog novinarskog<br />
društva, Hrvatskog<br />
P.E.N. centra (međunarodno<br />
udruženje književnika) i Hrvatskog<br />
društva pisaca. Okupio<br />
se mnogo ljudi koji su se tako<br />
došli oprostiti s Lucićem i uputiti<br />
feralovcu posljednje riječi.<br />
Zrinka Medak<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Bezobraština ili snalaženje Izbjegavanje plaćanja ulaznica mladima nije nepoznanica<br />
Švercamo se. Zašto?<br />
Zato što možemo!<br />
Tekst: Antonija Grbavac<br />
Lucija Ptičar<br />
Pitaš zašto smo odlučili<br />
upasti, a ne platiti kartu?<br />
Zato što možemo!,<br />
priznaje studentica<br />
Ekonomskog fakulteta koja je<br />
sa skupinom prijatelja odlučila<br />
posjetiti jedan svjetski poznati<br />
glazbeni festival u Hrvatskoj,<br />
ali na malo drukčiji - ilegalan<br />
način. Neki to rade jer kažu da<br />
im je društveni život preskup, a<br />
ne žele se odreći nekih užitaka,<br />
dok drugi bez srama priznaju da<br />
se na koncerte, u kino ili kazalište<br />
"provlače" samo zato što to<br />
mogu.<br />
Policija gleda kroz prste<br />
"Potrebno je bilo proći tri<br />
ulaza s određenom narukvicom<br />
da bi se moglo uživati u događanju",<br />
ispričala je studentica<br />
koja je odlučila ilegalno ući na<br />
jedan poznati festival. Prvi ulaz<br />
nije bio problem, samo se treba<br />
pokazati narukvica koja je slična<br />
pravoj i moglo se proći. Drugi<br />
ulaz čuvalo je osoblje s uređajima<br />
koji su provjeravali svaku<br />
'Kad bismo ušli, narukvice<br />
bismo spremili u torbu i prebacili<br />
torbu preko ograde<br />
tako da idućih dvoje može<br />
ući', otkriva studentica<br />
osobu. Njoj i njezinim prijateljima<br />
ni to nije bilo problem.<br />
Našli su ogradu ispod koje se<br />
moglo provući i svi su iz ekipe<br />
prošli, ali tu su ipak nastali problemi.<br />
Susret sa zaštitarom koji<br />
je primijetio da nemaju narukvice<br />
doveo ju je do policije.<br />
Bez osobne, s malo novca u<br />
džepu i širokim osmijehom, ljubazno<br />
im je odgovarala na svako<br />
pitanje. Na pitanje što dalje,<br />
veselo im je rekla: "Ja bi na festival,<br />
a što bi vi, to stvarno ne<br />
znam." Bez previše nagovaranja<br />
i sankcija, pustili su je da se zabavi,<br />
uz napomenu da pazi da je<br />
opet ne uhvate.<br />
Student KIF-a na festival je<br />
ušao slično. Prvi ulaz prošao<br />
je zahvaljujući gužvi u kojoj ga<br />
nitko nije provjeravao, dok se<br />
na drugom ulazu prijateljica pobrinula<br />
za šarmiranje dečka koji<br />
je skenirao narukvice. Ni njegov<br />
Studentu KIF-a prvi ulaz na veliki festival prošao je zahvaljujući gužvi<br />
u kojoj ga nitko nije provjeravao, dok se na drugom ulazu prijateljica<br />
pobrinula za šarmiranje dečka koji je skenirao narukvice<br />
Svaki neovlašteni<br />
upad snosi novčane<br />
posljedice<br />
Švercanje je uvreda našem radu, ali i gostima koji svoju<br />
ulaznicu uredno plaćaju<br />
Iz INmusic teama kažu da im je prije svega važno tretirati sve goste festivala jednako, odnosno uvažiti i cijeniti<br />
one koji kupnjom ulaznice omogućuju da se festival i održi. "Slijedom toga, ne možemo si dopustiti da nekome<br />
progledamo kroz prste, s obzirom na to da čin švercanja nije samo uvreda našem radu i uloženom trudu,<br />
nego je i uvreda svim drugim gostima festivala koji kupnjom ulaznica održavaju festival na životu. Svi smo mi<br />
bili studenti i susretali se s financijskim teškoćama, ali smo isto tako svi tjekom studija za male radosti poput<br />
koncerata i izlazaka sami zarađivali i plaćali ulaznice i upade. Vjerujemo da većina studenata zaista razumije<br />
logiku i smisao kupnje ulaznica i ne pribjegava često opasnom i nesmotrenom, a uvijek neugodnom, činu švercanja<br />
te smo na njihovoj podršci naravno iznimno zahvalni", istaknuli su.<br />
Nema gledanja<br />
kroz prste<br />
Iz Cinestara poručuju da je ulazak<br />
u kinodvorane i gledanje filma<br />
bez važeće kinoulaznice zabranjeno<br />
Općim uvjetima poslovanja<br />
CineStara, te je svaki posjetitelj<br />
obvezan kupiti ulaznicu za odabrani<br />
film. "Nismo u mogućnosti<br />
progledati kroz prste jer je Cine-<br />
Star kinoprikazivač, a ne vlasnik<br />
prava na prikazivanje filmova, te<br />
smo obvezni distributerima koji<br />
imaju pravo distribucije filmova<br />
prijaviti svakog posjetitelja koji je<br />
ušao u dvoranu pogledati film",<br />
objasnili su.<br />
Iz kazališta Gavella pak poručuju<br />
da mladi uvelike koriste studentsku<br />
karticu pa im na predstave<br />
rijetko upadaju "ilegalci". S druge<br />
strane, podsjećaju da je fer kupiti<br />
ulaznicu jer treba misliti na ljude<br />
na i oko pozornice - od glumaca<br />
do inspicijenata, garderobijera,<br />
scenskih radnika, šminkerica i<br />
frizera te svih onih koji rade na<br />
tome da kazalište bude "živo".<br />
prolaz nije prošao bez problema,<br />
no snalažljiva prijateljica i<br />
gužva odradili su svoje. Uspjeli<br />
su se provući i u dio za VIP goste.<br />
Drugi dan ušao je zahvaljujući<br />
narukvicama koje su on i prijatelj<br />
našli na podu. Iako je s njegovom<br />
bilo problema, iskoristio<br />
je nepažnju zaštitara i drugi dan<br />
ušao na stadion bez ulaznice.<br />
Rade i<br />
poznanstva<br />
Još jedno<br />
iskustvo "provlačenja"<br />
podijelila je<br />
s nama studentica<br />
Učiteljskog fakulteta.<br />
"Kad bismo ušli, narukvice<br />
bismo spremili<br />
u torbu i prebacili torbu<br />
preko ograde tako da idućih<br />
dvoje može ući. Bilo je<br />
teško jer su zaštitari stalno<br />
prolazili i nadgledali, ali uspjeli<br />
smo", kazala je.<br />
Ali nisu samo festivali mjesta<br />
na koje se ulazi bez karte. Ista<br />
studentica ispričala je i kako<br />
je na kazališnu predstavu ušla<br />
jer njezin prijatelj zna djevojku<br />
koja radi u kazalištu. Najprije<br />
su pričekali da vide hoće li biti<br />
mjesta, a zatim sjeli tamo gdje je<br />
bilo slobodno.<br />
Bez obzira na to što<br />
znaju da većina njihovih<br />
vršnjaka kupuje<br />
ulaznice, a<br />
i organizatori<br />
moraju pokriti<br />
troškove, inače<br />
koncerata i drugih<br />
događanja ne<br />
bi ni bilo, svi naši<br />
sugovornici izravno<br />
su odgovorili da bi<br />
istu stvar, da mogu -<br />
ponovili.
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Sport 19<br />
GLOBALOV PREGLED SPORTA U 2018.<br />
Očekujemo nove svjetske<br />
i europske prvake!<br />
Tekst: Sportska redakcija <strong>Global</strong>a<br />
Hrvatska svake godine<br />
postiže sve bolje i bolje<br />
rezultate na svjetskim<br />
natjecanjima.<br />
Od mnogobrojnih olimpijskih,<br />
svjetskih i europskih prvaka,<br />
doprvaka ili pak brončanih<br />
očekujemo mnogo i u novoj<br />
kalendarskoj godini.<br />
U središtu su pozornosti,<br />
naravno, naša nogometna i<br />
rukometna selekcija. Vatreni<br />
će ganjati odličan plasman na<br />
Mundijalu u Rusiji, dok Kauboji<br />
trenutačno nastupaju na<br />
Euru upravo u Hrvatskoj te<br />
zbog toga i nemamo rukomet<br />
u ovom specijalnom pregledu.<br />
Moramo izdvojiti naše rezultate<br />
u atletici, streljaštvu,<br />
gimnastici i vaterpolu kao najveće<br />
uspjehe 2017, a koji će<br />
sportovi prednjačiti tijekom<br />
2018, preostaje da vidimo. I<br />
navijamo.<br />
Tekst: Robert Krnjić<br />
NOGOMET<br />
Vrhunac uzbudljive godine<br />
bit će Mundijal u Rusiji<br />
Nogomet i u 2018. godini<br />
ostaje uvjerljivo najpopularniji<br />
sport na svijetu. Za<br />
2017. godinu podijeljene su sve<br />
nagrade, igrači poput Ronalda,<br />
Messija, Neymara, Kantea, Kanea,<br />
ali i našeg Luke Modrića okitili<br />
su se priznanjima i trofejima.<br />
Tko će vladati klupskim nogometom,<br />
a tko reprezentativnim,<br />
vidjet će se u jednoj od najuzbudljivijih<br />
nogometnih kalendarskih<br />
godina u povijesti.<br />
Lige petice<br />
Engleskom Premier ligom ove<br />
sezone uvjerljivo dominira Guardiolin<br />
Manchester City. Pepovi<br />
puleni od početka sezone ne<br />
znaju za poraz, a prednost od 15<br />
bodova na prvenstvenoj ljestvici<br />
nad Unitedom daje nam osnove<br />
za tvrdnju kako je vrlo izvjesno<br />
da je Manchester City novi prvak<br />
Engleske.<br />
U Francuskoj nogometnoj ligi<br />
očekivano dominira megamomčad<br />
Unaia Emerya s devet bodova<br />
prednosti nad Monacom i sve<br />
osim PSG-ova osvajanja francuskog<br />
nacionalnog prvenstva bilo<br />
bi zaista veliko iznenađenje za<br />
sve ljubitelje nogometa. Ključan<br />
trenutak u raspletu njemačkog<br />
nacionalnog prvenstva Heynckesovo<br />
je ponovno preuzimanje<br />
Bayerna. U kratkom je vremenu<br />
konsolidirao redove bavarskog<br />
diva i ponovno uglavio Bayern<br />
na vrh Bundeslige s 11 bodova<br />
prednosti nad drugoplasiranim<br />
Schalkeom te tako otklonio sve<br />
sumnje o tome tko će biti novi-stari<br />
prvak Njemačke.<br />
Barcelona je vodeća momčad<br />
Primere s devet bodova prednosti<br />
Dokle ćemo<br />
dogurati na<br />
SP u Rusiji?<br />
nad Atleticom iz Madrida i teško<br />
je povjerovati kako će ispustiti tu<br />
prednost i omogućiti bilo kome<br />
da ugrozi katalonsku proslavu<br />
naslova prvaka. Naročito jer je<br />
Barcelona od početka ove godine<br />
napokon ojačana i za usluge<br />
najskupljeg igračkog pojačanja<br />
u klupskoj povijesti – Ousmanea<br />
Dembelea.<br />
Jedino nacionalno prvenstvo<br />
kojem ne manjka neizvjesnosti<br />
jest talijansko. Napoli je na čelu<br />
Serie A sa samo jednim bodom<br />
prednosti nad Juventusom i devet<br />
bodova nad trećeplasiranim<br />
Interom te vjerujem kako nas do<br />
kraja sezone čeka prava punokrvna<br />
borba za naslov prvaka Italije.<br />
Bez obzira na eventualni izostanak<br />
sportske neizvjesnosti u<br />
raspletima liga petice, ljubitelji<br />
nogometa moći će uživati u velikom<br />
broju derbija, kao i u dinamičnim<br />
i zanimljivim borbama<br />
za raspodjelu pozicija koje vode u<br />
europska natjecanja, s tim da nikad<br />
ne treba isključiti ni mogućnost<br />
većih iznenađenja i drastičnijih<br />
promjena na ljestvicama.<br />
Ždrijeb Lige prvaka u osmini<br />
finala spojio je Real Madrid i PSG<br />
te dva europska prvaka; Chelsea<br />
i Barcelonu. Dakle, već u prvom<br />
dijelu nokaut faze najprestižnijega<br />
klupskoga nogometnog<br />
natjecanja na svijetu očekuju<br />
nas sportski spektakli dostojni<br />
samog finala. Prisutnost čak pet<br />
engleskih klubova u osmini finala<br />
povijesne je važnosti za ovo natjecanje<br />
jer je to prvi put ikad da<br />
jedna zemlja ima pet svojih predstavnika<br />
u toj fazi turnira.<br />
Povijesno je važan i rekord od<br />
306 postignutih pogodaka u grupnoj<br />
fazi ovosezonske Lige prvaka<br />
koji bi trebao biti svojevrsno<br />
jamstvo za festival nogometa u<br />
nastavku natjecanja. Konačnog<br />
pobjednika Lige prvaka teško<br />
je i nezahvalno prognozirati, ali<br />
smatram da će o punom plijenu<br />
na kraju odlučivati PSG, Bayern<br />
München, Barcelona, Real Madrid<br />
ili netko od navedenih engleskih<br />
predstavnika, s naglaskom<br />
na klubove iz Manchestera.<br />
ACTIONSPORT/PIXSELL<br />
SKUPINE NA SP<br />
A Rusija,<br />
Saudijska Arabija,<br />
Egipat,<br />
Urugvaj<br />
B Portugal,<br />
Španjolska,<br />
Maroko,<br />
Iran<br />
C Francuska,<br />
Australija,<br />
Peru,<br />
Danska<br />
D Argentina,<br />
Island,<br />
HRVATSKA,<br />
Nigerija<br />
E Brazil,<br />
Švicarska,<br />
Kostarika,<br />
Srbija<br />
F Njemačka,<br />
Meksiko,<br />
Švedska,<br />
Južna Koreja<br />
G Belgija,<br />
Panama,<br />
Tunis,<br />
Engleska<br />
H Poljska,<br />
Senegal,<br />
Kolumbija,<br />
Japan<br />
SP u Rusiji<br />
Glavni će nogometni događaj<br />
ove godine svakako biti Svjetsko<br />
nogometno prvenstvo u Putinovoj<br />
Rusiji. Od 14. lipnja do 15.<br />
srpnja najbolje svjetske nogometne<br />
reprezentacije odmjerit<br />
će snage u 11 ruskih gradova.<br />
Prvenstvo će na Lužnjikiju otvoriti<br />
Rusija i Saudijska Arabija, što<br />
nipošto ne zvuči atraktivno, ali<br />
ždrijebom skupina već zajamčeno<br />
imamo prigodu vidjeti spektakularne<br />
nogometne utakmice<br />
kao što su dueli Portugala i Španjolske,<br />
Belgije i Engleske pa čak<br />
i Argentine i Hrvatske. Od nokaut-faze<br />
također očekujem mnogo<br />
drame uzbuđenja i utakmica iz<br />
snova, a čvrsto se nadamo da će<br />
izabranici Zlatka Dalića također<br />
imati veliku riječ u fazi na ispadanje.<br />
Favorita za osvajanje SP-a također<br />
je vrlo teško prognozirati,<br />
ali valja istaknuti Njemačku,<br />
Francusku, Belgiju i, dakako –<br />
Hrvatsku! Dakle, u 2018. godini<br />
nogometni sladokusci diljem svijeta<br />
moći će uživati u nogometnom<br />
sadržaju najviše moguće<br />
razine uz završnice najjačih nacionalnih<br />
prvenstava i završnicu<br />
atomske Lige prvaka, dok će<br />
Mundijal u Rusiji predstavljati<br />
apsolutni vrhunac ove prebogate<br />
nogometne sezone.
20 Sport<br />
Hoćemo li morati bez Sandra Sukna?<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
GLOBALOV PREGLED SPO<br />
KOŠARKA<br />
Pred Ivicom<br />
Skelinom težak<br />
je zadatak<br />
SPORTOVI U VODI<br />
Barakude idu<br />
po novi naslov!<br />
Tekst: Kate Gudelj<br />
Nakon što su naše Barakude<br />
prošle godine<br />
osvojile naslov Svjetskih<br />
prvaka u Budimpešti, u<br />
srpnju ih očekuje Europsko<br />
prvenstvo u Barceloni. Prvenstvo<br />
će se održavati od 14. do<br />
18. srpnja, a Hrvatska je, s još<br />
sedam reprezentacija (Srbija,<br />
Mađarska, Crna Gora, Španjolska,<br />
Italija, Grčka i Rusija),<br />
izborila pravo nastupa plasmanom<br />
s Europskog prvenstva u<br />
Beogradu 2015. gdje su zauzeli<br />
neslavno sedmo mjesto.<br />
Lov na Tokio<br />
Glavno je pitanje hoće li kapetan<br />
i najbolji hrvatski vaterpolist<br />
u 2017. godini Sandro<br />
Sukno zaigrati s obzirom na<br />
probleme sa srcem koji su mu<br />
dijagnosticirani u lipnju prošle<br />
godine. Prije toga, Tuckove<br />
izabranike očekuju kvalifikacije<br />
za Svjetsku ligu.<br />
U skupini smo B s Njemačkom<br />
i Rusijom koji su relativno<br />
lagani protivnici za nas, aktualne<br />
svjetske prvake. Uspjeli<br />
smo bez većih teškoća svladati<br />
i Rusiju i Njemačku u prvom<br />
krugu. Novi susret s Rusima<br />
očekuje nas 13. veljače, a onda<br />
opet Njemačka 10. travnja. Pobjednici<br />
skupina igrat će na finalnom<br />
turniru koji će se u lipnju<br />
održati u Tokiju kao dobra<br />
priprema za Europsko prvenstvo.<br />
U Skupini A za sada vodi<br />
Srbija, a u skupini C Mađarska.<br />
Na domaćoj sceni u finalu<br />
Kupa Hrvatske snage će odmjeriti<br />
Jadran i bolji iz susreta<br />
Jug CO i OVK Pošk iz Splita.<br />
Također Jugaši, od kojih<br />
je šest članova reprezentacije<br />
(Joković, Macan, Lončar, Fatović,<br />
Garcia, Bijač), četvrti<br />
su u skupini A Lige prvaka, a<br />
prošle godine su izgubili u finalu<br />
od mađarskog Szolnokia.<br />
Mali bazeni<br />
Hrvatski plivači završili su<br />
2017. državnim prvenstvom u<br />
malim bazenima u Rijeci. Uz<br />
mnoštvo rekorda u svim dobnim<br />
skupinama, bio je to dobar<br />
nagovještaj za nadolazeću<br />
sezonu. U 2018. na rasporedu<br />
je svjetsko prvenstvo u malim<br />
bazenima koje će se potkraj<br />
godine (11. do 16. prosinca)<br />
održati u kineskom Hangzhou.<br />
Od početka kolovoza do kraja<br />
studenoga održat će se osam<br />
Svjetskih kupova (Moskva,<br />
Berlin, Einhoven, Hong Kong,<br />
Doha, Peking, Tokio i Singapur),<br />
a glavna nagrada za pobjednike<br />
u muškoj i ženskoj<br />
konkurenciji iznosi dva milijuna<br />
američkih dolara. Ova nam<br />
godina donosi i Olimpijske<br />
igre mladih koje će se od 6. do<br />
18. listopada održati u Buenos<br />
Airesu. Hrvatske predstavnike<br />
prije toga čeka ekipno prvenstvo<br />
Hrvatske u ožujku, te<br />
državno prvenstvo zajedno sa<br />
susjednom nam Slovenijom.<br />
Prvenstvo bi se trebalo održati<br />
u lipnju.<br />
IGOR KRALJ/PIXSELL<br />
Glavno je<br />
pitanje hoće<br />
li kapetan<br />
i najbolji<br />
hrvatski<br />
vaterpolist u<br />
2017. Sandro<br />
Sukno<br />
zaigrati s<br />
obzirom na<br />
probleme<br />
sa srcem<br />
koji su mu<br />
dijagnosticirani<br />
u<br />
lipnju prošle<br />
godine<br />
Tekst: Marko Andrijić<br />
Nakon još jednog razočaravajućeg<br />
nastupa<br />
hrvatske košarkaške<br />
reprezentacije na europskom<br />
prvenstvu (osmina<br />
finala) i dva uvodna poraza od<br />
Italije i Nizozemske u kvalifikacijama<br />
za Svjetsko prvenstvo<br />
2019. u Kini, u predstojećoj nas<br />
godini očekuju preostale četiri<br />
utakmice (dvaput s Rumunjskom,<br />
Nizozemska kod kuće te<br />
Italija u gostima) nad kojima<br />
je imperativ pobjede. Nešto je<br />
lakše kad se zna da u drugi krug<br />
idu tri prvoplasirane reprezentacije.<br />
S obzirom na to da zbog sukoba<br />
FIBA-e i ULEB-a ne može<br />
računati na NBA igrače te one<br />
koji igraju u Euroligi, Hrvatska<br />
se mora osloniti na neuigranu i<br />
neiskusnu momčad sklopljenu<br />
od igrača iz regionalnih i manje<br />
poznatih europskih klubova.<br />
Pred izbornikom Ivicom Skelinom<br />
težak je zadatak da Hrvatska<br />
ne ostane bez velikog natjecanja<br />
do europskog prvenstva<br />
2021. godine.<br />
Šestorica u NBA<br />
Što se tiče hrvatskih klubova<br />
u regionalnim natjecanjima,<br />
Cedevita drži drugo mjesto<br />
u ABA ligi te je sigurna<br />
za ulaz u doigravanje.<br />
Sličnom se nada i<br />
Zadar koji je podigao<br />
razinu igre te je<br />
samo pobjedu udaljen<br />
od posljednjeg mjesta<br />
koje vodi u doigravanje.<br />
Cibona će igrati dovoljno da<br />
osigura opstanak u ligi dok se<br />
Split u novostvorenoj ABA ligi<br />
2 puni iskustvom nakon sjajne<br />
lanjske sezone.<br />
U klubovima poput Barcelone,<br />
Bamberga i Efesa važne će<br />
uloge i dalje igrati Ante Tomić,<br />
Leon Radošević i Krunoslav Simon.<br />
Izvan najjačeg europskog<br />
natjecanja, ništa manje važne<br />
uloge nemaju ni Marko Popović<br />
u Fuenlabradi, odnosno Hrvoje<br />
Perić u Veneziji.<br />
Hrvatska se može pohvaliti<br />
da trenutačno ima čak šestoricu<br />
košarkaša koji nastupaju<br />
Iako ne brani<br />
hrvatske<br />
boje, pozornost<br />
treba<br />
obratiti na<br />
trenutačno<br />
najveću<br />
zvijezdu<br />
slovenske,<br />
ali i europske<br />
košarke<br />
Luku Dončića.<br />
Glavna<br />
uzdanica<br />
Real Madrida<br />
nakon<br />
zlata na<br />
eurobasketu<br />
će biti top 5<br />
pick sljedećeg<br />
NBA<br />
drafta<br />
Dario Šarić<br />
bit će pod<br />
povećalom<br />
u 2018.<br />
u NBA ligi. Ivica Zubac i dalje<br />
strpljivo čeka svoju prigodu s<br />
klupe u LA Lakersima.<br />
Mlada nada Orlanda<br />
Drugi naš 20-godišnji centar<br />
Ante Toni Žižić u istoj je situaciji<br />
u Cleveland Cavaliersima.<br />
Dragan Bender dobiva mnoge<br />
prigode i dobro se razvija u<br />
mladoj momčadi Phoenix Sunsa.<br />
Osim te trojice, budućnost<br />
hrvatske košarke predstavlja i<br />
Mario Hezonja koji u Orlando<br />
Magicu napokon pokazuje znakove<br />
života te ga nikako ne treba<br />
otpisati. Dario Šarić kao srce<br />
i duša Philadelphije 76-ersa će<br />
nakon sušnog razdoblja "Procesa"<br />
loviti postsezonu dok ista<br />
očekivanja ima i važna karika<br />
Indiana Pacersa Bojan Bogdanović.<br />
Iako ne brani hrvatske boje,<br />
pozornost treba obratiti na trenutačno<br />
najveću zvijezdu slovenske,<br />
ali i europske košarke<br />
- Luku Dončića. Glavna uzdanica<br />
Real Madrida nakon<br />
zlata na eurobasketu<br />
će biti top 5 pick<br />
idućeg NBA drafta<br />
zahvaljujući<br />
nevjerojatnoj<br />
količini talenta<br />
i vještine s<br />
kojom ovaj<br />
nepuni<br />
devetnaestogodišnjak<br />
raspolaže.<br />
JURICA GALOIĆ/PIXSELL
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Sport 21<br />
RTA U 2018.<br />
'Osjetio sam<br />
da sam na visokoj<br />
razini,<br />
nadam se da<br />
ću u narednoj<br />
sezoni<br />
otići stubu<br />
više, doći do<br />
Top 3'<br />
ATPTOUR.COM<br />
Tekst: Ana Brenčić<br />
TENIS<br />
Čilić prema vrhu?<br />
Tekst: Bruno Imbrišak<br />
Nakon poraza u 1. kolu od<br />
Španjolaca 2017., Hrvatska<br />
Davis Cup reprezentacija<br />
okreće se novim izazovima.<br />
U rujnu prošle godine<br />
reprezentacija je izborila ostanak<br />
u Svjetskoj skupini te će<br />
od 2. do 4. veljače u Gradskom<br />
vrtu u Osijeku igrati susret 1.<br />
kola Davis Cupa<br />
protiv reprezentacije<br />
Kanade.<br />
Najveća<br />
nada hrvatskog<br />
tenisa i<br />
jedan od najtalentiranijih<br />
tenisača Borna<br />
Čorić prošlu<br />
je godinu<br />
završio na<br />
48. mjestu<br />
na<br />
A T P<br />
ljestvici. Očekuje se da će u<br />
2018. Borna napokon uhvatiti<br />
pravu formu i ući među 20<br />
najboljih tenisača svijeta. Napokon<br />
je razriješio razmirice<br />
s teniskim savezom te jedva<br />
čekamo i njegov povratak u reprezentaciju<br />
Davis Cup. Borna<br />
će u 2018. surađivati sa Kristijanom<br />
Schneiderom. S njim<br />
će se, nadamo se, riješiti svoj<br />
najveći problem u igri, pad samopouzdanja<br />
tijekom mečeva.<br />
Najbolji hrvatski tenisač<br />
Marin Čilić nakon najboljeg<br />
4. mjesta u karijeri na ATP listi,<br />
ipak je u 2018. ušao kao 6.<br />
tenisač svijeta. Čilić je u 2017.<br />
osvojio ATP turnir u Istanbulu,<br />
a osim toga važno je spomenuti<br />
finale Wimbledona<br />
koje je izgubio od Federera.<br />
Za 2018. godinu<br />
Marin je najavio<br />
borbu za vrh.<br />
"Osjetio sam da<br />
sam na visokoj razini,<br />
nadam se da<br />
ću u narednoj sezoni<br />
otići stubu više, doći<br />
do Top 3", kaže Čilić.<br />
Nadamo se da će rješenje<br />
za njegove česte padove forme<br />
i koncentracije u ključnim<br />
dijelovima mečeva biti novi<br />
trener čije ime Čilić još nije otkrio.<br />
Ključni dio sezone bit će<br />
Grand Slamovi.<br />
Iako svjetskim tenisom trenutačno<br />
vlada Rafael Nadal<br />
kojeg u stopu prati teniska legenda<br />
Roger Federer u svojoj<br />
37. godini života, na teniske<br />
terene nakon duljih izbivanja<br />
vraćaju se Đoković, Wawrinka,<br />
Murray, Nishikori i Raonić te<br />
borba za Top 10 ni jednog ljubitelja<br />
tenisa neće ostaviti ravnodušnim.<br />
Spremne i mlade nade<br />
Naša najbolje rangirana tenisačica<br />
Mirjana Lučić Baroni<br />
godinu je završila na odličnom<br />
30. mjestu. Prije točno godinu<br />
dana Lučić Baroni igrala je<br />
polufinale Australian Opena.<br />
Kako najavljuje, potpuno je<br />
spremna za novu sezonu i zaobiđu<br />
li je ozljede mogla bi biti<br />
i bolja.<br />
Ana Konjuh godinu je završila<br />
solidnom 44. mjestu. Nakon<br />
teške operacije lakta, Ana<br />
trenira za 2018. te ističe svoj<br />
glavni cilj, povratak među Top<br />
20, dok je Donna Vekić osvojila<br />
svoj drugi turnir u karijeri<br />
u 2017. u Nottinghamu. Ana i<br />
Donna sad su potpuno zdrave<br />
i u predstojećoj sezoni se nadamo<br />
kako će početi pružati<br />
konstantnije igre na teniskim<br />
terenima.<br />
ATLETIKA<br />
Perković u lovu na peto<br />
europsko zlato<br />
Pred nama je još jedna<br />
uzbudljiva godina na<br />
atletskim stazama. Osim<br />
tradicionalne Dijamantne lige,<br />
atletsko će ljeto biti začinjeno<br />
Europskim prvenstvom u Berlinu<br />
početkom kolovoza.<br />
Naš glavni adut je Sandra<br />
Perković koja će, osim<br />
što lovi sedmi uzastopni<br />
dijamant u bacanju diska,<br />
pokušati osvojiti i petu<br />
uzastopnu titulu europske<br />
prvakinje. Potencijalna<br />
prijetnja mogla bi biti<br />
Dani Stevens, no<br />
s obzirom na<br />
nedodirljivost i<br />
odličnu formu<br />
koju je Sandra<br />
pokazivala prethodnih<br />
sezona,<br />
ne<br />
sumnjamo da će disk opet daleko<br />
letjeti, čak i preko 70 metara.<br />
Velika očekivanja stavljena su<br />
pred našeg bacača kugle Stipu<br />
Žunića, koji je prošlogodišnjom<br />
broncom na Svjetskom prvenstvu<br />
dokazao da se može nositi s<br />
najboljim bacačima. A nadajmo<br />
se da bi Žunić mogao dodatno<br />
motivirati i mladog Filipa<br />
Mihaljevića.<br />
Također, sjajna borba<br />
očekuje se u bacanju<br />
koplja<br />
između naše zlatne<br />
olimpijke Sare Kolak<br />
i Barbore Špotakove,<br />
aktualne<br />
svjetske rekorderke.<br />
Iako je Kolak<br />
lani ostala korak do<br />
naslova u Dijamantnoj ligi, ne<br />
treba joj stavljati preveliki pritisak<br />
na leđa. Sa samo 22 godine<br />
ima još dovoljno vremena da pokaže<br />
svu raskoš talenta kojeg bez<br />
sumnje ima.<br />
Nadamo se daljnjem napretku<br />
Ivana Horvata u skoku s motkom,<br />
ali i Andree Ivančević u<br />
sprintu. Od naših visašica Blanke<br />
Vlašić i Ane Šimić ne treba mnogo<br />
očekivati.<br />
Ovo je godina u kojoj se nakon<br />
odlaska Bolta traži nova sprinterska<br />
zvijezda. Lanjskim rušenjem<br />
svjetskog rekorda na<br />
400 metara, čini se da je<br />
zvijezda već nađena u Južnoafrikancu<br />
Waydeu van Niekerku,<br />
no Niekerk je, nažalost, upitan za<br />
ljeto zbog nedavne ozljede. Otvaraju<br />
se pitanja: koje će se novo<br />
ime pojaviti, a koje istaknuti u<br />
2018. te hoćemo li i ove godine<br />
čitati o dopinškim skandalima?<br />
Ovo je godina<br />
u kojoj se<br />
nakon odlaska<br />
Bolta<br />
traži nova<br />
sprinterska<br />
zvijezda.<br />
Lanjskim<br />
rušenjem<br />
svjetskog<br />
rekorda na<br />
400 metara<br />
čini se da<br />
je zvijezda<br />
već nađena<br />
u Južnoafrikancu<br />
Waydeu<br />
van<br />
Niekerku<br />
FORMULA1.COM<br />
FORMULA1.COM<br />
F1 vozači<br />
TOP 5 NAJBOLJIH:<br />
Michael Schumacher<br />
1. (Njemačka)<br />
Iako je danas Michael<br />
Schumacher najspominjaniji<br />
u medijima zbog svog<br />
zdravstvenog stanja, ne<br />
možemo zanemariti koliko<br />
je harao i koliko je rekorda<br />
srušio popularni Schumi.<br />
Sedam naslova ukupnog<br />
pobjednika te 91 Grand<br />
Prix pobjeda skupio je u<br />
karijeri legendarni Nijemac<br />
i s tim je postignućima<br />
mnogo bolji od bilo<br />
kojeg vozača u povijesti.<br />
Lewis Hamilton (Velika<br />
Britanija)<br />
2.<br />
Trenutačni je vladar Formule<br />
1 tijekom svojih 11 sezona<br />
u Formuli 1 u svakoj<br />
ostvario barem jednu pobjedu<br />
na utrci, što ga čini<br />
jedinim u povijesti kojem<br />
je to pošlo za upravljačem.<br />
Drugi je na listi vječnih<br />
pobjednika s 62 pobjede,<br />
odmah iza Schumachera,<br />
a s obzirom na to u kojem<br />
smjeru ide Britančeva karijera,<br />
ne bi bilo čudno i da<br />
dođe na vrh ljestvice.<br />
Alain Prost (Francuska)<br />
3.<br />
Iznimno podcijenjen vozač<br />
u povijesti Formule<br />
1, ispod vozača poput<br />
Senne ili Fangia, zapravo<br />
je ostvario više od<br />
obojice u svojoj karijeri.<br />
S četiri ukupna naslova<br />
te 51 GP pobjedom te<br />
povijesnim duelima sa<br />
Sennom i Laudom Alain<br />
Prost nam zauvijek treba<br />
ostati u sjećanju kao<br />
najbolji.<br />
Ayrton Senna (Brazil)<br />
4.<br />
Tog čovjeka nitko neće<br />
zaboraviti. Vozač kojeg<br />
je bio užitak gledati svaki<br />
put kad je na stazi.<br />
Do jedne od najgorih<br />
nesreća u povijesti sporta,<br />
Senna je zabilježio<br />
zavidnu 41 pobjedu te<br />
tri naslova ukupnog pobjednika.<br />
TOP 5 NAJGORIH:<br />
Chanoch Nissany<br />
1. (Izrael)<br />
Nissany je inače uspješan<br />
izraelski biznismen koji<br />
je sanjao o nastupu u<br />
Formuli 1, pa si je 2002.<br />
kupio bolid. Nekako je<br />
nakon tri godine došao<br />
do nastupa na utrci u Mađarskoj,<br />
ali je zamijenjen<br />
nakon što na treningu<br />
nije imao pojma o vožnji,<br />
čak ni izvaditi upravljač<br />
iz bolida.<br />
Al Pease (Kanada)<br />
2. Treba li išta dodati<br />
podatku da je dođe Pease<br />
prvi i jedini vozač u povijesti<br />
Formule 1 koji je diskvalificiran<br />
zbog prespore<br />
vožnje?<br />
Schumi je<br />
ostvario i<br />
155 podija<br />
Sebastian Vettel (Njemačka)<br />
5.<br />
Vettel je odlično preuzeo<br />
ulogu Schumacherova<br />
nasljednika, osvojivši<br />
četiri uzastopna naslova<br />
i ostvarivši 47 pobjeda,<br />
ali dominacija Red Bulla i<br />
njegova bolida u Vettelovo<br />
vrijeme vladanja malo<br />
ga ruši na ovoj ljestvici.<br />
Nisanny nije<br />
došao ni do<br />
utrke<br />
Jean Denis-Deletraz<br />
3. (Švicarska)<br />
Švicarac je u svojoj kratkoj<br />
F1 karijeri vozio samo<br />
tri utrke. U dvije od te<br />
tri je odustao prije kraja<br />
nakon iznimno loših<br />
nastupa, dok je samo u<br />
legendarnom Nurburgringu<br />
uspio završiti utrku i<br />
zauzeti loše 15. mjesto.<br />
Giovanna Amati<br />
4. (Italija)<br />
Amati je peta žena u<br />
povijesti Formule, te posljednja<br />
koju smo imali<br />
prigodu vidjeti. Međutim,<br />
katastrofalnom vožnjom<br />
u Južnoj Africi Amati je<br />
završila svoju epizodu u<br />
momčadi Benettona.<br />
Adrian Campos (Španjolska)<br />
5.<br />
Capmos je nastupao<br />
uvjerljivo najdulje od svih<br />
najgorih na ljestvici. Čak<br />
je startao 16 puta. Fascinantno<br />
je, međutim, da<br />
je Španjolac iz Minardija<br />
od 16 utrka odustao čak<br />
u njih 14. S razlogom nosi<br />
nadimak Kralj Odustajanja.
22 Tehnologija<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
gadgeti<br />
Tekst: Silvio Šipušić<br />
Download Svi znaju da je skidanje glazbe bez plaćanja ilegalno, pa opet to redovno rade<br />
Dok nema kazni, a vlada<br />
besparica, živio Torrent!<br />
Stranice poput iTunesa, Google Playa pa čak i Amazona nude veliku ponudu albuma i pjesama<br />
mnogih autora. No što kada naš najdraži bend nije u toj bazi?<br />
ILI<br />
Ili je mali ručni uređaj koji<br />
pomaže u komunikaciji<br />
s govornicima stranih<br />
jezika. Može prevoditi<br />
vaše upite s engleskog<br />
na tri jezika: japanski,<br />
španjolski ili kineski, a<br />
izbor jezika namjeravaju<br />
proširiti. Najbolje funkcionira<br />
s konkretnim, sažetim<br />
rečenicama, koje prevodi<br />
u kratkom roku bez<br />
internetske veze. Pritisnite<br />
gumb na Iliu, počnite govoriti<br />
što želite prevesti, a<br />
on će automatski izgovoriti<br />
rečenicu prevedenu<br />
na željenom jeziku. Ili nije<br />
dvosmjerni prevoditelj,<br />
što znači da ne može<br />
prevoditi izraze sa stranih<br />
na engleski jezik. Ipak,<br />
koristan je na mjestima u<br />
stranim zemljama gdje je<br />
brza komunikacija ključna,<br />
poput tržnice ili taksija. Ili<br />
stoji 249 dolara (oko 1526<br />
kuna), no za kratko vrijeme<br />
možete ga uzeti za<br />
199 dolara (1220 kuna).<br />
PROJECT LINDA<br />
Project Linda je prototip<br />
laptopa koji pokreće Razer<br />
Phone. Sam laptop je<br />
kućište s full HD zaslonom,<br />
baterijom, utorima<br />
i tipkovnicom, ispod koje<br />
je otvor u koji postavljate<br />
Razer Phone. Pritiskom<br />
gumba telefon se spaja<br />
na računalo, uključuje se<br />
zaslon laptopa te vas pozdravlja<br />
posebno Android<br />
sučelje nalik na Windows<br />
ili druge računalne sustave.<br />
Sve što vidite pokreće<br />
snaga Razer Phonea, a<br />
5,5-inčni zaslon telefona<br />
koristi se kao trackpad.<br />
Linda je trenutačno samo<br />
prototip te nije namijenjen<br />
prodaji na tržištu, ali<br />
prikazuje kako linija koja<br />
dijeli računala I telefone<br />
pomalo nestaje.<br />
Tekst: Marija Edita Feldi<br />
Ivana Turković<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Sjeća li se još netko reklame<br />
protiv ilegalnog<br />
skidanja filmova? Ne<br />
biste ukrali nekome<br />
televizor. Ne biste ušli u prodavaonicu<br />
i odnijeli nešto bez<br />
plaćanja. Stoga, zašto se postavlja<br />
sadržaj na internet koji<br />
tamo ne bi smio biti i, još bolje<br />
pitanje, zašto ga mi preuzimamo<br />
za sebe?<br />
Nešto češći primjer od filmova<br />
bila bi glazba. Osim slušanja<br />
preko omiljenog nam<br />
YouTubea, mnogi korisnici<br />
zloupotrebljavaju ovu platformu.<br />
Mnoge stranice generiraju<br />
čisti mp3 file na osnovi<br />
linka s YouTubea. A i mnogi<br />
studenti upravo tako dolaze<br />
do omiljenih pjesama.<br />
Jana Gašparić studentica je<br />
povijesti na Filozofskom fakultetu<br />
u Zagrebu i otprilike<br />
dvaput na mjesec "skida" glazbu<br />
na svoj mobitel.<br />
Najprije pjesma pa album<br />
"Ako mi se sviđa samo jedna<br />
pjesma, 'skinut' ću tu pjesmu<br />
preko neke YouTube converter<br />
stranice, a ako mi se svidi<br />
cijeli album, idem na The<br />
Pirate Bay", priznaje Jana.<br />
Dodaje da, ako joj se nakon<br />
nekoliko mjeseci stvarno svidi<br />
bend, onda se ipak odlučuje za<br />
kupnju albuma.<br />
Osim u fizičkom obliku (CD<br />
ili vinil) danas se albumi, a<br />
nekada i pojedinačne pjesme,<br />
jednostavno mogu kupiti digitalno.<br />
Stranice poput iTunesa,<br />
Google Playa pa čak i Amazona<br />
nude veliku ponudu albuma<br />
i pjesama mnogih autora.<br />
No što kada naš najdraži bend<br />
nije u toj bazi?<br />
The Pirate Bay<br />
Osim "skidanja" pojedinačnih pjesama preko interneta,<br />
preko nekih stranica mogu se skinuti albumi,<br />
pa i čitave diskografije pojedinih izvođača. Jedna od<br />
najpoznatijih stranica za "torrentanje" je The Pirate<br />
Bay. Pokrenuta je prije gotovo 15 godina, a 1. veljače<br />
2012. godine osnivači su osuđeni na kazne od četiri<br />
do deset mjeseci zatvora, zbog asistiranja u povredi<br />
autorskih prava. No TPB ni tada nije ugašen, nego<br />
je samo migrirao na druge domene. Danas postoji<br />
više od 20 takozvanih pirate proxy ili mirror stranica<br />
koje omogućuju i onim korisnicima koja je IP adresa<br />
blokirana da i dalje pristupe TPB-u.<br />
MATEJ ČELAR<br />
Luka Čapeta, glazbenik<br />
"Velik dio strane glazbe koju<br />
slušam, npr. japansku glazbu,<br />
teško je ili nemoguće nabaviti<br />
u nas, ili bih morala plaćati<br />
još dodatne troškove poput<br />
poštarine i carine za CD. Stoga<br />
mi preostaje piratstvo kao<br />
opcija", žali se Luna Sardelić,<br />
studentica sociologije i informacijskih<br />
znanosti na Filozofskom<br />
fakultetu u Zagrebu.<br />
Iako je svjesna da piratiziranje<br />
glazbe nije u redu prema autoru<br />
i dalje redovno preuzima<br />
glazbu i dijeli je među prijateljima.<br />
"Tako danas slušamo glazbu<br />
i gledamo filmove", priznaje<br />
glazbenik Ivan Škrabe koji je<br />
nedavno snimio album. Svira<br />
gitaru i pjeva te nastupa na<br />
koncertima od kojih, kaže, uspije<br />
i nešto zaraditi. U cijenu<br />
ulaznice za jedan koncert ne<br />
ulazi samo cijena autorskog<br />
djela. Kupnjom ulaznice plaćate<br />
vrijeme, prostor, struju,<br />
instrumente, svjetlo, mikrofone,<br />
dodatne efekte i još<br />
mnogo toga. Frustraciju zbog<br />
toga osjeća i Luka Čapeta koji<br />
se bavi improviziranom glazbom.<br />
"Sad bih mogao reći da idete<br />
na koncerte, što je opet teško<br />
očekivati jer užasno je teško<br />
danas napraviti koncert",<br />
objašnjava Luka. Iako slušatelji<br />
i obožavatelji možda vole<br />
neki bend, mnogima financijsko<br />
stanje onemogućava takvu<br />
potporu izvođačima koje prate.<br />
Sven Orlić Babić, student<br />
informacijskih znanosti, u posljednje<br />
vrijeme manje "skida"<br />
glazbu.<br />
Streaming-servisi<br />
"Glazbu jesam 'skidao', ali<br />
rijetko. Zato što ili nisam<br />
imao novca da kupim CD ili<br />
je mi je to bila jedina dobra<br />
Kompletna<br />
diskografija jednog<br />
autora na samo je<br />
nekoliko ključnih riječi<br />
i klikova<br />
pjesma od autora pa mi je bilo<br />
glupo kupiti CD za jednu pjesmu",<br />
objašnjava Sven. No u<br />
posljednje je vrijeme prešao<br />
na Deezer, streaming-servis<br />
koji omogućuje slušanje<br />
glazbe preko interneta. Međi<br />
sličnim servisima su i Spotify<br />
ili Google Play, a studentska<br />
populacija ih sve više koristi.<br />
Iako su u prošloj godini takvi<br />
servisi postali popularni, pozivajući<br />
se upravo na zaštitu autorskih<br />
prava, Luka ne dijeli to<br />
mišljenje.<br />
"Nije piratizacija nešto što<br />
nas okružuje stalno u svim aspektima<br />
života. Kako se razvio<br />
internet, on je samo pojačao<br />
piratizaciju, a ona je uvijek postojala.<br />
S druge je strane prava<br />
piratizacija došla kad su se pojavili<br />
streaming-servisi. Koji<br />
besplatno ili uz neku naplatu<br />
zapravo zarađuju za sebe, a ne<br />
za glazbenika", smatra Luka.<br />
Hrvati među najaktivnijim<br />
europskim piratima<br />
Hrvatska je četvrta zemlja u Europi po stopi online<br />
piratstva. Unatoč tome, u Hrvatskoj ne postoje konkretni<br />
zakoni koji se tiču ilegalnog skidanja sadržaja<br />
s interneta. "Znam da je to zakonom kažnjivo djelo,<br />
ali isto tako znam da, barem u Hrvatskoj, nitko ne<br />
pazi na to", priznaje studentica Luna. Ona povremeno<br />
i podijeli tu glazbu među svojim prijateljima.<br />
Svi koji "skidaju" ilegalne sadržaje primijećeni su,<br />
ali dok se ne bave masnovnom distribucijom, neće<br />
zapeti za oko vlastima. Kazne za piratstvo najviše<br />
su u Francuskoj gdje sežu i do 1500 eura.
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Lifestyle 23<br />
Danski lifestyle hit Naoko hladan narod ima svoj način opuštanja, koji preuzimaju i drugi<br />
Hygge: opuštanje u<br />
kojem se bavite svojim,<br />
a ne tuđim životima<br />
U zemlji u kojoj je dobar dio godine hladno ljudi vole nalaziti mir u vlastitu domu, uz deke,<br />
svijeće i tople napitke ili čašu vina te u najužem krugu prijatelja. Pitanje je koliko je to zanimljivo<br />
Hrvatima gdje ljudi nakon nesigurnosti posla vole odlaziti u kafiće i u masu<br />
Tekst: Gabrijela Šalić<br />
Koncept sretnog života,<br />
hygge, predstavlja<br />
zajedništvo i osjećaj<br />
opuštenosti među<br />
bliskim ljudima. Danci ga koriste<br />
i kao samopromociju, a sam<br />
naziv afirmirao se i u ostatku<br />
svijeta i postao - hit način života.<br />
Iako, u Hrvatskoj još relativno<br />
nepoznat, kada se hygge<br />
objasni, mnogi Hrvati smatraju<br />
ga srodnim "fjaki" - odmoru od<br />
svega, bestežinskim stanjem<br />
tijela i uma svakog Dalmatinca.<br />
Matej Pergl student je VIA<br />
University Collegea u Horsensu<br />
u Danskoj. Hygge smatra<br />
sjajnim marketinškim trikom<br />
Danaca, koji su svoj životni stil,<br />
utemeljen na opuštenosti, plasirali<br />
u svijet.<br />
'Svi to imaju'<br />
"Sve je staloženo i smireno,<br />
njima se nikamo ne žuri, a tako<br />
je jer im je sustav takav - nema<br />
penala za pogreške, u slučaju<br />
neznanja nitko se ne krivi, to će<br />
se riješiti i naučit ćeš za ubuduće",<br />
navodi. Smatra da u Hrvatskoj<br />
ljudi nisu sposobni živjeti<br />
takvim životom jer sustav ne<br />
osigurava posao niti generalnu<br />
sigurnost koju Danci imaju.<br />
Za razliku od Mateja, Ipek je<br />
Dankinja na razmjeni u Zagrebu,<br />
a ona tvrdi da hygge nije isključivo<br />
"danska stvar", da tako<br />
žive svi, iako nema- j u<br />
naziv za to. Misli<br />
kako je to postao<br />
trend zbog toga što je mnogo<br />
stranaca došlo u Dansku zbog<br />
nastavka školovanja. Hygge<br />
opisuje kao pozitivne osjećaje<br />
pojedinca kada je sam, u društvu<br />
ili u nekom društvu.<br />
"Većinom, Danci tako definiraju<br />
trenutke u kojima se osjećaju<br />
ugodno, opušteno, zabavno<br />
i sve u svemu sretno zbog<br />
toga što rade u tom trenutku.<br />
Hygge može biti s prijateljima<br />
uz kavu u ugodnom prostoru,<br />
zajednička večera, uživanje s<br />
kućnim ljubimcem, uživanje<br />
sa samim sobom u toploj kupki<br />
ili na obiteljskim okupljanjima<br />
dok se dobro provodite", tvrdi<br />
Ipek. Studentica Maja Pavlinić<br />
nekoliko je puta bila u višed-<br />
nevnom posjetu prijateljima u<br />
Danskoj te navodi kako je hygge<br />
drugima uočljiv, ali njima<br />
je opće prihvaćeno ponašanje,<br />
nešto što je ukorijenjeno u njihovoj<br />
kulturi i običajima.<br />
"Tamo je jako hladno, a budući<br />
da mnogo rade, Danci<br />
mnogo ulažu u interijer doma<br />
u kojem provode slobodne trenutke<br />
te se trude maksimalno<br />
uživati u njima. Hygge stil je<br />
moguće uočiti u načinu na koji<br />
piju kavu promatrajući okoliš<br />
kroz prozor, trude se osjećati<br />
ugodno u vlastitom tijelu i potpuno<br />
uživati u tim trenucima",<br />
objašnjava Maja.<br />
Nije kao kod nas<br />
U Danskoj ljudi nisu naviknuti<br />
biti u velikim masama,<br />
okupljeni u kafićima kao što je<br />
to običaj u nas, objašnjava, većinom<br />
se nalaze sa svojim užim<br />
'Njima odgovara prisnost<br />
užeg kruga ljudi, uživaju u<br />
kuhanju, dobroj čaši vina<br />
koja je uvijek na stolu, gledanju<br />
filmova i odjeći u kojoj<br />
se osjećaju udobno', kaže<br />
studentica Maja Pavlinić<br />
krugom društva, s obzirom na<br />
to da je u njih fokus na poslu.<br />
"Njima odgovara prisnost<br />
užeg kruga ljudi, usprkos tome<br />
što se čine jako hladni i distancirani,<br />
uživaju u kuhanju, dobroj<br />
čaši vina koja je uvijek na<br />
stolu, gledanju filmova i odjeći<br />
u kojoj se osjećaju udobno",<br />
navodi Maja. Student medicine<br />
Ante Petrović tvrdi kako<br />
se susreo s pojmom hygge tek<br />
nedavno te je tek tada shvatio<br />
da ga opušta, jer mu hygge nakon<br />
mnogobrojnih obveza dođe<br />
kao jedini način na koji može<br />
povratiti vlastiti mir. Uživa uz<br />
topli napitak i knjigu ili dobar<br />
film, kada god za to pronađe<br />
vremena.<br />
"Za mene su Danci jedan<br />
iznimno vrstan narod koji učinkovito<br />
obavlja svoje obveze,<br />
što ih čini toliko uspješnima, a<br />
istodobno su smireni i staloženi<br />
te se nakon svih tih obveza opuštaju<br />
na jedan, nama nekaraterističan<br />
način, sami sa sobom i<br />
s najbliskijim ljudima. Unatoč<br />
tomu što sam druželjubiv i što<br />
nisam protivnik povremenih<br />
kava s kolegama s fakulteta ili<br />
prijateljima iz srednje škole,<br />
postoje trenuci u kojima mi je<br />
potrebno odmoriti se i obnoviti<br />
se, koliko god to banalno zvučalo",<br />
navodi. Smatra da nije<br />
čudno što pojam hygge potječe<br />
od Danaca, s obzirom na to da<br />
su prije nekoliko godina proglašeni<br />
najsretnijim narodom<br />
svijeta.<br />
Mentalni sklop<br />
"U Danskoj nisam bila, ali<br />
sam prilikom čitanja knjiga<br />
'Danci i stranci' i 'Hygge' mnogo<br />
doznala o specifičnom načinu<br />
života koji je u određenom<br />
razdoblju prešao i meni u naviku.<br />
Oduševila me mogućnost<br />
da ljudi u ovako užurbanom<br />
vremenu pronađu vremena za<br />
sebe, da se opuste i pronađu<br />
svoj mir. Mislim da je najvažnije<br />
da taj mir kreće od same osobe<br />
te da se to prenosi na osobe<br />
u njezinoj okolini", kaže Dora<br />
Rob.<br />
To da ne pronalazi ljude u<br />
svojoj okolini koji se vode idealima<br />
hyggea žalosti Doru<br />
jer smatra da su ljudi u našim<br />
krajevima mnogo opterećeniji<br />
tuđim životom dok su Danci<br />
usmjereni na vlastiti život i privatnu<br />
sferu i sjajno odjeljuju<br />
poslovni od privatnog života.<br />
Također problem vidi u tome<br />
što je u Hrvatskoj društvo sastavljeno<br />
uglavnom od starijeg<br />
stanovništva koje svoj mentalni<br />
sklop ne može promijeniti toliko<br />
da prihvati opuštenost i neopterećenost<br />
koju dovodi takav<br />
životni stil.<br />
namirnica<br />
mjeseca<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Bobice goji<br />
ili 'crveni<br />
dijamanti'<br />
Goji bobice, narančasto-crvene<br />
boje, koriste se<br />
stoljećima u ljekovite svrhe<br />
u sklopu kineske, tibetanske<br />
i indijske tradicionalne<br />
medicine, a nazivali su ih<br />
"eliksirom mladosti". Nalik<br />
su na grožđice i bogate su<br />
antioksidansima, aminokiselinama<br />
i esencijalnim<br />
masnim kiselinama koje<br />
su potrebne za održavanje<br />
proizvodnje hormona, ali i<br />
dobro funkcioniranje mozga<br />
i živčanog sustava.<br />
U njima se krije bogatstvo<br />
vitamina C, E, B1, B2, i<br />
B6. Rastu na Himalaji, a<br />
nazivaju ih još i "sretnim<br />
bobicama" ili "crvenim<br />
dijamantima".<br />
Sadrže betain koji smiruje<br />
nervozu, a osim toga<br />
poboljšava memoriju. U<br />
svijetu su najpoznatija superhrana,<br />
a njihova dobra<br />
svojstva prepoznata su i u<br />
medicinskim istraživanjima.<br />
Atraktivne bobice sadrže<br />
veliku količinu beta karotena<br />
koji je ključan za dobar<br />
vid, ali i lijep ten. Osim<br />
svoje ljekovitosti pogoduju<br />
i sprečavanju gomilanja<br />
masnog tkiva.<br />
Ipak, najnevjerojatnije<br />
svojstvo tih bobica definitivno<br />
je to što su odličan<br />
saveznik protiv starenja, a<br />
uz to daju snagu i energiju.<br />
Bobice goji imaju i<br />
terapijska svojstva, te su<br />
prepoznate po snažnim<br />
antivirusnim i protuupalnim<br />
učincima. Kad se zbroje se<br />
"magične" dobrobiti - vrijedi<br />
ih isprobati!<br />
Sušene bobice goji možete<br />
dodati i jelima poput rižota<br />
i piletine ili salatama, a u<br />
slobodnoj prodaji možete ih<br />
pronaći i kao sok.
24 Zadnja<br />
travel tips<br />
Autor:<br />
XANT<br />
Ime<br />
rukometaša<br />
sa<br />
slike<br />
Sigurno u nesigurne zemlje uz Companion<br />
Odlična aplikacija za sve pustolove i one koji žele posjetiti<br />
neke od zemalja svijeta koje baš i nisu najsigurnije. Putem<br />
ove aplikacije osoba koju odaberete može pratiti gdje se krećete<br />
i to putem GPS-a. Ta osoba ne mora imati aplikaciju na<br />
svom pametnom telefonu, dobit će poruku s vašom lokacijom<br />
i spojiti se. Također, postoji opcija kojom vas se može pitati<br />
jeste li u redu, a ako ne odgovorite za 15 sekundi, osoba koju<br />
vi odaberete bit će o tome obaviještena. Još je jedna zanimljiva<br />
opcija – aplikacija može pokrenuti čudne zvukove koji bi<br />
uplašili eventualne lopove ili napadače. Mia Meglić<br />
Prezime<br />
rukometaša<br />
sa<br />
Slike<br />
Svečane<br />
pjesme<br />
Ribica<br />
koja<br />
podsjeća<br />
na konja<br />
Slska<br />
figura<br />
ponavljanja<br />
križaljka<br />
Velika<br />
gitara<br />
Ne ovaj!<br />
Listopadno<br />
stablo<br />
Ja sam Hrvatska<br />
Što za mene znači biti znanstvenica u ovoj zemlji?<br />
Biti znanstvenica u Hrvatskoj znači imati mnoge poteškoće, boriti<br />
se s lošim uvjetima rada, financijskim ograničenjima, nedostatnom<br />
infrastrukturnom podrškom sustava, te posebice s marginalnom<br />
pozicijom vrijednosti znanja u društvu. No ipak je to najbolji posao<br />
na svijetu, pa i u Hrvatskoj, jer je proizvodnja znanja, neovisno o<br />
uvjetima, najfascinantnija privilegija koju netko može dobiti.<br />
<br />
doc. dr. sc. Ana Petek<br />
SLAVKO MIDZOR/PIXSELL<br />
pet za pet<br />
BROJ <strong>33</strong>, Siječanj 2018.<br />
Uža dolina<br />
među<br />
brdima<br />
In vino…<br />
Složeno<br />
slovo<br />
Sidro,<br />
ankora<br />
Grč. bog<br />
sretnog<br />
trenutka<br />
Am. poduzetnik,<br />
Ray (Mc-<br />
Donald's)<br />
Osobina<br />
ranjiva<br />
čovjeka<br />
(množ.)<br />
Liječnik<br />
boles<br />
uha<br />
Organi<br />
dodira u<br />
kukaca,<br />
antene<br />
Okanica<br />
Manekenka,<br />
Ema<br />
Štale<br />
Poora,<br />
izora<br />
sudoku<br />
Razdor;<br />
shizma<br />
Nabor<br />
na vodi<br />
1<br />
2<br />
3<br />
Žličnjak<br />
(njok)<br />
Jadnik,<br />
bijednik<br />
Progleda<br />
…<br />
prste<br />
Blagajna<br />
Slanutak,<br />
čič (anagram:<br />
TUNA)<br />
Slike medvjedića<br />
Winnie the Pooha<br />
zabranjene su na<br />
internetu u Kini.<br />
Otprilike 40.000<br />
Amerikanaca ozlijedi<br />
se na zahodu<br />
svake godine.<br />
Nicholas Cage<br />
jednom je kupio<br />
hobotnicu za kućnog<br />
ljubimca jer je smatrao<br />
da mu to može<br />
pomoći u glumi.<br />
Sve u<br />
redu<br />
(eng.)<br />
Olija<br />
odmilice<br />
Strnište<br />
Skica<br />
(croquis)<br />
Trevor<br />
Noah<br />
Prvi<br />
vokal<br />
7/39 ili<br />
6/45<br />
Amper<br />
Film<br />
Zrinka<br />
Ogreste<br />
šok i vjeverica<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
Na svijetu je danas<br />
više lavljih statua<br />
nego pravih lavova.<br />
Žirafe si svojim dugim<br />
jezikom mogu<br />
čistiti uši.<br />
Tyrannosaurs Rex u<br />
počecima svoje evolucije<br />
bio je veličine<br />
čovjeka.<br />
U svakom je trenutku<br />
oko 0,7 posto svjetske<br />
populacije pijano.<br />
Korisnik<br />
azila<br />
8<br />
9<br />
1<br />
Koji<br />
2<br />
Koliko<br />
3<br />
Koje<br />
Talijanski svećenik<br />
2014. u svojoj je<br />
crkvi ugradio blokator<br />
signala kako<br />
bi spriječio stalnu<br />
zvonjavu mobitela.<br />
U Kanadi postoji<br />
grad koji se zove<br />
Dildo.<br />
Rimljani su znali<br />
čistiti i izbjeljivati<br />
zube<br />
10<br />
urinom.<br />
cvijet u većini recepata<br />
može zamijeniti luk?<br />
a) mak<br />
b) maslačak<br />
c) tulipan<br />
d) ruža<br />
metara u visinu<br />
može narasti najveći cvijet<br />
na svijetu Titan Arums?<br />
a) 5 metara<br />
b) 3 metra<br />
c) 1 metra<br />
d) 2 metra<br />
vitamine možemo<br />
pronaći u cvijetu maslačka?<br />
a) vitamine A i C<br />
Domaći<br />
na Euru:<br />
b) vitamine B i C<br />
c) vitamine A i D<br />
d) vitamine B i D<br />
4<br />
Kad je 2002. u Kini otkriven<br />
najstariji cvijet na<br />
svijetu, koliko je bio star?<br />
a) 50 milijuna godina<br />
b) 100 milijuna godina<br />
c) 125 milijuna godina<br />
d) 80 milijuna godina<br />
5<br />
Zastavu<br />
ODGOVORI:<br />
1. c, 2. b, 3. a, 4. c, 5. a<br />
ŠUTERI<br />
K'O<br />
MAŠINA!<br />
koje američke<br />
države krasi cvijet ljiljana?<br />
a) Utah<br />
b) Colorado<br />
c) Ohio<br />
d) Alabama<br />
premetaljka<br />
————<br />
——————————<br />
Autor: XANT<br />
globalko