You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Intervju: Danijel Labaš<br />
Mediji su tu da<br />
šokiraju, a ne da<br />
informiraju!<br />
Str. 11<br />
Šokantno u menzama!<br />
Pogodite što su pronašli<br />
na tanjuru: gliste, dlake,<br />
flastere, plastiku...<br />
Str. 2-3<br />
Broj <strong>32</strong><br />
Godina III, prosinac 2017.<br />
NOVINE<br />
PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
ŽELIMO VAM SRETNU<br />
I RASTEREĆENU 2018.!<br />
Ekskluzivno<br />
Mladi<br />
znanstvenici,<br />
trebaju vas u<br />
SAD-u, javite<br />
se!<br />
Str. 4-5<br />
HR Kids Online<br />
Djeca i<br />
golotinja na<br />
internetu - ima<br />
li lijeka?<br />
Str. 7<br />
'No kill' u azilima<br />
Eutanazija je<br />
bila skuplja<br />
opcija<br />
Iz pučke kuhinje<br />
Ne okrećite<br />
glavu: nemaju<br />
dom, ali imaju<br />
veliko srce<br />
I to je moguće<br />
Str. 8<br />
Str. 12-13<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Ples na šipki<br />
dolazi na<br />
olimpijske<br />
igre?<br />
Str. 18-19
2 Studentski život<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
impressum<br />
NOVINE STUDENATA FPZG-a<br />
Izdavač<br />
Fakultet političkih<br />
znanosti<br />
Lepušićeva 6, Zagreb<br />
Za izdavača<br />
prof. dr. sc.<br />
Lidija Kos-Stanišić<br />
Voditelj projekta<br />
doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />
Glavni urednik<br />
Igor Weidlich<br />
Zamjenica glavnog<br />
urednika<br />
Zrinka Medak<br />
Urednik – mentor<br />
Zlatko Herljević<br />
Uredništvo<br />
Studentski život:<br />
Hana Ivković<br />
Božica Kopić<br />
Srednja:<br />
Željka Škreblin<br />
Društvo, Reportaža:<br />
Tamara Horvat<br />
Svijet:<br />
Mihael Gelo<br />
Intervju, Zadnja:<br />
Zrinka Medak<br />
Novac:<br />
Mia Musulin<br />
Kultura:<br />
Tina Ozmec-Ban<br />
Vanessa Curman<br />
Lara Perošević<br />
Sport:<br />
Edi Džindo<br />
Tehnologija, Karijera:<br />
Marija Edita Feldi<br />
Lifestyle:<br />
Patricija Topić<br />
Fotografija:<br />
Matea Petrović<br />
Lektura<br />
Snježana Babić Višnjić<br />
Marketing<br />
Kristina Balun<br />
promocija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
Promocija<br />
Dora Slivar, Nives Jekić,<br />
Nika Jelavić<br />
Društvene mreže<br />
Matea Petrović, Mia<br />
Planinić, Nikolina Žužul,<br />
Ivana Buljan<br />
Fotoagencija<br />
Pixsell<br />
Dizajn i prijelom<br />
Atlantis<br />
Tehnička podrška<br />
Story Editor<br />
redakcijski sustav<br />
Tisak<br />
Tiskara Zagreb<br />
Radnička cesta 210,<br />
Zagreb<br />
Kontakt za čitatelje<br />
redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Šokantno Studenti zapanjeni onim što ih je dočekalo na jelovnicima zagrebačkih menzi, ali got<br />
Nećete vjerovati što su na<br />
dlake, flastere, plastiku, m<br />
Tekst: Božica Kopić<br />
Gliste i pauci u salati,<br />
upotrijebljeni flaster,<br />
matice i zalutali čepovi<br />
od mlijeka u kolaču<br />
- sve se to našlo u tanjurima studenata<br />
koji su samo htjeli kvalitetan<br />
obrok u nekoj zagrebačkoj<br />
studentskoj menzi. Kao najbrži<br />
spas za prazan želudac mnogim<br />
su studentima menze najbolje<br />
rješenje, a uz to su vrlo prihvatljive<br />
za njihov proračun. Ipak,<br />
kvaliteta hrane u studentskim<br />
menzama nerijetko se dovodi u<br />
pitanje - bilo da je riječ o premasnim<br />
obrocima ili o neprimjerenim<br />
stvarima u jelu. Fotografije<br />
takvih obroka obično završe u<br />
grupama studentskih domova<br />
na Facebooku i ostanu više na<br />
razini šale, a rijetko se koji student<br />
odluči i javiti odgovornom<br />
osoblju u restoranima, zbog čega<br />
bi se nužno morala provesti sanitarna<br />
kontrola u kuhinjama.<br />
Dodatna doza proteina<br />
Prvu studentsku menzu otvorio<br />
je potkraj 19. stoljeća u današnjem<br />
kinu Europa rektor<br />
Sveučilišta, dr. Juraj Dočkal, kojeg<br />
su studenti posebno cijenili.<br />
Presretni studenti, njih 35, u šali<br />
su se međusobno zvali homomensairus<br />
i u početku su im sva<br />
jela bila besplatna.<br />
Danas hrana u menzama nije<br />
besplatna, ali svi će se složiti<br />
Studentica u menzi Studentskog centra<br />
pronašla plastični čep od mlijeka<br />
u kolaču<br />
I dalje kipi na HS-u Odluka o akreditaciji Hrvatskih studija još je na čekanju , dok se mnogi pitaj<br />
Studenti strahuju: Želimo završi<br />
Kako kažu s HS-a, na studiju filozofije cilj je<br />
uspostavljanjem kulturološkog fokusa udovoljiti<br />
zahtjevima reakreditacijskih dokumenata<br />
Tekst: Ivor Kruljac<br />
U<br />
očekivanju odluke o akreditaciji<br />
Hrvatskih studija<br />
organizirana je tribina čiji<br />
je cilj bio raspraviti prošlost i budućnost<br />
učilišta. Organizatori tribine<br />
napomenuli su da se pozivu<br />
nisu odazvali iz Ministarstva znanosti<br />
i obrazovanja i Agencije za<br />
odgoj i obrazovanje, a pročelnik<br />
Mario Grčević je, tvrde organizatori,<br />
također otkazao dolazak.<br />
To su ocijenili lošim jer studenti<br />
nisu imali mogućnost<br />
pročelniku postaviti pitanja i<br />
iznijeti svoje bojazni. Grčević s<br />
druge strane tvrdi da je odmah<br />
'Mislim da bismo trebali češće reagirati na<br />
takve propuste jer je nekima od nas odlazak u<br />
menzu jedina prigoda da pojedemo topli obrok',<br />
kaže studentica Anđela Cukrov<br />
kako je šest i pol kuna vrlo pristupačna<br />
cijena za meni.<br />
U restoranima Studentskog<br />
centra i na pojedinim fakultetima<br />
koji imaju svoje menze svaki<br />
se dan pripremi oko 22.000<br />
obroka. S obzirom na toliku količinu<br />
postoji mogućnost propusta<br />
pri nabavi i pripremanju hrane.<br />
Student Dominik Oroz kaže<br />
kako je jednom u menzi u domu<br />
"Stjepan Radić" našao glistu u<br />
salati zbog koje mu se jelo na<br />
prvu zgadilo, ali je poslije glistu<br />
samo maknuo s tanjura i nastavio<br />
dalje jesti.<br />
"Osobno za Savu mogu reći da<br />
je dobra taman toliko da ne budeš<br />
gladan. Vrte se jedna te ista<br />
jela koja su ili suha ili pretjerano<br />
masna. Mislim da bi hrana za<br />
studente trebala biti kvalitetnija<br />
rekao da ne može doći na tribinu.<br />
"Zamislite tribinu o predmetu<br />
Haaškog suda prije nego je<br />
donesena sudska odluka", usporedio<br />
je Grčević nezadovoljstvo<br />
organizacijom tribine.<br />
Na upit o komunikaciji sa<br />
studentima, Grčević ističe<br />
kako je nekoliko dana prije<br />
tribine organizirao otvoreni<br />
sastanak sa svim studentima,<br />
a tvrdnje organizatora tribine<br />
proglasio dezinformacijama.<br />
Matej Vrljić, predsjednik studentskog<br />
zbora HS-a, ističe da<br />
se zbor trudi surađivati s upravom<br />
u korist studenata i da su<br />
ANĐELA CUKROV<br />
DORIAN VIŠNJIĆ/GLOBAL<br />
jer su ovo ključne godine za što<br />
bolju prehranu kako poslije ne<br />
bi imali problema s tlakom, šećerom<br />
i masnoćama", kaže Oroz.<br />
Kolač s okusom plastike<br />
Nedavno je i studentica u menzi<br />
studentskog doma "Cvjetno<br />
naselje" našla čitav splet dlaka u<br />
musaki, zbog čega je sanacijski<br />
upravitelj Studentskog centra u<br />
Kontrola: u menze dolaze tajni kupci!<br />
Sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak ističe kako želi imati što bolju komunikaciju<br />
sa studentima koji su, prema njegovu mišljenju, objektivni<br />
konzumenti u menzama na dnevnoj razini. Potiče ih da se odmah jave<br />
odgovornom osoblju i njemu osobno na mail ako nađu nešto čemu nije<br />
mjesto u hrani kako takvi slučajevi ne bi ostali samo na razini humora po<br />
društvenim mrežama. Kao novi model kontrole kvalitete hrane u menzama<br />
planira zaposliti 10 do 15 studenata koji će tijekom cijele godine biti<br />
"tajni kupci" u menzama. Oni će pozornije pratiti rad osoblja, primjerice,<br />
nose li kuhari zaštitnu opremu, je li obrok topao, a njihov angažman će se<br />
računati kao rad preko Student servisa sa satnicom koja će se još odrediti.<br />
Studenti HS-a zasad se samo nadaju da će napetosti prestati<br />
Zagrebu Mirko Bošnjak odmah<br />
pokrenuo izvanredni nadzor i<br />
pregled službi Sanitarne inspekcije<br />
u tom restoranu.<br />
Nakon pregleda interna inspekcija<br />
nije ustanovila propuste<br />
u kuhinji pa su pretpostavili da<br />
su navodne "dlake" bile zapravo<br />
niti krumpira koje su ostale zbog<br />
povećane količine vlage. No pronaći<br />
iskorišten flaster, maticu ili<br />
plastični čep u hrani, nešto je što<br />
se ne može tolerirati. Studentica<br />
Anđela Cukrov našla je plastični<br />
čep od mlijeka u kolaču u menzi<br />
Studentskog centra. Sama je<br />
rekla kako je znala naći dlaku<br />
ili neku sitnu bubu u hrani i da<br />
nikad nije pridavala tome previše<br />
pozornosti, ali spomenuti komad<br />
plastike ipak ju je šokirao.<br />
"Ako smo studenti i hranimo<br />
se dosta jeftino, to ne znači<br />
da bismo pri svakom odlasku u<br />
menzu trebali strahovati. Mislim<br />
da bismo trebali češće reagirati<br />
na takve propuste jer je<br />
nekima od nas odlazak u menzu<br />
jedina prigoda kad možemo pojesti<br />
topli obrok", kaže Cukrov.<br />
Važnost prijave<br />
Nije upitno da ovakvi slučajevi<br />
mogu uzrokovati i ozbiljne<br />
zdravstvene tegobe ako se dogodi<br />
da student ne uoči na vrijeme<br />
predmet kojem nije mjesto<br />
u hrani. Bošnjak kaže kako do<br />
sada nije bilo takvih primjera,<br />
ali ne isključuje potencijalnu<br />
Sveučilište u Zagrebu tužilo studenta pa<br />
nakon javnih osuda povuklo tužbu<br />
Sveučilište u Zagrebu, na čelu s rektorom Damirom Borasom, tužilo<br />
je i naknadno povuklo tužbu protiv studenta HS-a Luke Kovača. On<br />
je rekao da nije siguran tko je provalio u ured koji koriste udruge<br />
HS-a, ali je sugerirao da je riječ o pritisku Uprave. Tužbu je osudila<br />
i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je rekla da<br />
nije primjereno razgovarati sa studentima preko sudova. T. Horvat
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Studentski život 3<br />
dovala se idućoj godini i redovnom<br />
predmetu koji se ukida.<br />
"Ljutita sam jer upisala sam<br />
program takav kakav jesam<br />
i želim ga završiti", nezadovoljno<br />
je rekla Bukić. Mislav<br />
Kukoč, predstojnik odsjeka za<br />
filozofiju na HS-u, tvrdi da su<br />
ove promjene potrebne u sklopu<br />
skore reakreditacije.<br />
"Novi predmeti ne uništavaju,<br />
nego stvaraju novu posebnost<br />
kulturološkog i kroatološkog<br />
usmjerenja studija<br />
filozofije na HS-u, u skladu sa<br />
zahtjevima i preporukama reakreditacijskog<br />
povjerenstva",<br />
izjavio je Kukoč i dodao kako<br />
se ovako nastoje riješiti zamjerke<br />
povjerenstva dosadašnjem<br />
programu.<br />
Na uvid nam je dan i 'Prijedlog<br />
profila i naziva novog studi-<br />
ovo nitko ne prijavljuje nepravilnosti<br />
šli na tanjuru: gliste,<br />
atice i zalutale čepove<br />
opasnost. Upozorava da je osoblje<br />
svih restorana obvezno poštovati<br />
propise nošenja radne<br />
uniforme kao i opreza pri pripremi<br />
obroka jer se njihovom<br />
nepažnjom i događaju takvi propusti.<br />
On preuzima svaku odgovornost<br />
zbog svih<br />
neugodnosti koje studenti<br />
dožive u menzama,<br />
ali i apelira<br />
na njihovo prijavljivanje.<br />
Student<br />
mora prijaviti sporni<br />
obrok odgovornom<br />
osoblju u restoranu<br />
te mu se mora<br />
omogućiti novi obrok.<br />
Student našao<br />
pauka u<br />
salati u menzi<br />
studentskog<br />
doma 'Stjepan<br />
Radić'<br />
Mjerodavni upravitelj<br />
zatim pokreće proceduru<br />
utvrđivanja činjenica i stegovne<br />
odgovornosti za osoblje nakon<br />
čega može ustupiti opomenu<br />
zbog povreda ugovora o radu, a<br />
za teže slučajeve i otkaz zaposleniku.<br />
Također je istaknuo da studenti<br />
moraju uzimati račune pri<br />
plaćanju na blagajnama što je<br />
zakonska obveza, iako je riječ o<br />
subvencioniranoj prehrani, ako<br />
se želi ustvrditi neki propust<br />
koji se tiče osoblja. Radnici na<br />
blagajnama su isto tako obvezni<br />
račune dati studentu nakon plaćanja,<br />
ali praksa je ipak drukčija<br />
pa tako većina računa u studentskim<br />
menzama ostane iza<br />
blagajničkog stakla.<br />
u hoće li se i koliko mijenjati program njihova studiranja<br />
ti program koji smo upisali!<br />
DOMINIK OROZ<br />
Student je obvezan<br />
odmah prijaviti sporni<br />
obrok odgovornom<br />
osoblju u restoranu te<br />
mu se mora omogućiti<br />
novi obrok<br />
Matej Vrljić,<br />
predsjednik<br />
studentskog<br />
zbora HS-a,<br />
ističe kako<br />
se zbor trudi<br />
surađivati<br />
s upravom<br />
u korist studenata<br />
i da<br />
su načelno<br />
svi otvoreni<br />
za suradnju,<br />
ali ipak<br />
konstantno<br />
dolazi do<br />
nekakvog<br />
zastoja<br />
načelno svi otvoreni za suradnju,<br />
ali ipak konstantno dolazi<br />
do nekakvog zastoja.<br />
"Od samog se početka govori<br />
o suradnji, ali stalno se vuku<br />
sumnjivi potezi koji sugeriraju<br />
suprotno", zaključio je Vrljić.<br />
Studente najviše zanima hoće<br />
li se i koliko mijenjati njihovi<br />
studiji.<br />
"Cijelo vrijeme je neizvjesno<br />
hoćemo li nastaviti studirati<br />
i prema kojem programu",<br />
kazao je Tomislav Jeleković,<br />
student psihologije, pitajući<br />
se hoće li naposljetku završiti<br />
ono što je upisao. Njegovu brigu<br />
već dijele studenti filozofije.<br />
Ove godine uvedeni su novi<br />
predmeti i, na nezadovoljstvo<br />
pojedinih studenata, zamijenili<br />
prošlogodišnje. Martina<br />
Bukić, studentica filozofije raja<br />
filozofije', dokument iz kojeg<br />
je vidljivo da bi se novi studij<br />
zvao 'Studij filozofije i kulture'.<br />
Cilj je uspostavljanjem kulturološkog<br />
fokusa udovoljiti<br />
zahtjevima reakreditacijskih<br />
dokumenata.<br />
"Aktualnim izmjenama postojećih<br />
studijskih programa<br />
predviđeno je prožimanje svih<br />
studijskih smjerova kroatološkim<br />
i kulturološkim sadržajima<br />
što u rezultatu tvori koherentan<br />
i prepoznatljiv identitet<br />
institucije", piše u dokumentu.<br />
S obzirom na to da dio studenata<br />
smatra kako se kroatologija<br />
gura na račun filozofije i<br />
drugih studija, upitno je koliko<br />
će biti zadovoljni novim prijedlogom<br />
filozofije. Do konačne<br />
odluke o akreditaciji, izgledne<br />
su daljnje napetosti.<br />
students of UniZG<br />
Ime: Kristina Josipović Dob: 21<br />
Studij: Edukacijsko-rehabilitacijski<br />
Priča ove studentice vratit<br />
će vam vjeru u humanost<br />
Svako toliko na svijet dođe osoba koja je<br />
spremna posvetiti vrijeme pomaganju drugima.<br />
Jedna od takvih je Kristina Josipović, studentica<br />
koja svoje slobodno vrijeme daruje onima koji<br />
to najviše trebaju. Kako sama kaže, prijatelji<br />
i znanci na spomen njezina imena sjete se<br />
Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje<br />
dobi Gornja Bistra, u kojoj je aktivna volonterka<br />
već gotovo četiri godine. U Gornjoj Bistri dane<br />
provodi oko stotinu djece kojima su dijagnosticirane<br />
najteže kronične bolesti. Ta su djeca zarobljena<br />
u bolničkim krevetićima i često potpuno<br />
sama i napuštena. "Želim da ljudi uvide koliko<br />
je ljepše davati nego primati", izjavila je.<br />
Ova priča započela je i prije Kristinina upisa na<br />
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Znala je da<br />
želi pomoći, pa se odlučila na rad s bolesnom<br />
djecom ili osobama s invaliditetom. Prije no što<br />
je sa sigurnošću odabrala svoje buduće zvanje,<br />
uvidjela je kako najprije mora testirati samu<br />
sebe pa se prijavila za volontiranje u bolnici.<br />
Tamo je upoznala djevojčicu koja joj je jednim<br />
jednostavnim pitanjem promijenila<br />
život: zanimalo ju je<br />
hoće li joj Kristina opet doći.<br />
Od te zgode svaki trenutak<br />
Posebno<br />
se veseli<br />
nositi svoje<br />
miljenike u<br />
naručju prije<br />
no što zaspu<br />
kada nije zauzeta fakultetskim<br />
obvezama provodi s<br />
djecom u bolnici.<br />
"Znam koliko malih ručica<br />
čeka da ih netko primi ili<br />
pomiluje i učini im dan posebnim",<br />
poručila je Kristina.<br />
Brzo je postala svjesna koliko<br />
su djeci dragocjeni njezini<br />
posjeti te se prisjeća kako je praktički trčala s<br />
predavanja da može biti dulje s njima, makar<br />
samo koju minutu. Međutim, ona ne uljepšava<br />
dan samo djeci nego povremeno volontira i<br />
u pučkoj kuhinji, a svoje vrijeme uz to daruje<br />
starijim i nemoćnim osobama. Najdraži trenuci<br />
koje je provela u bolnici su rođendanske zabave<br />
njezinih miljenika, a posebno se veseli nositi ih<br />
u naručju prije no što zaspu. Od njih je naučila<br />
da je dovoljno biti svoj da bi bio voljen i sretan.<br />
Njezina je želja za budućnost prenijeti ljubav<br />
koju joj pružaju ta najranjivija bića i poučiti<br />
ljude kako je osmijeh najljepši dar koji mogu<br />
dobiti zauzvrat. Ivana Turković<br />
ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />
Matija: Poštovani, zanima me mogu li odbiti<br />
pozitivnu ocjenu na ispitu i ima li profesor<br />
dužnost obavijestiti me o postignutoj ocjeni<br />
i u kojem roku?<br />
Odgovor: Dragi Matija, imaš pravo biti obaviješten<br />
o ostvarenoj ocjeni na pismenom i usmenom<br />
ispitu, i to u roku od pet dana. Ako si nezadovoljan<br />
ostvarenom pozitivnom ocjenom, imaš je pravo<br />
odbiti, žaliti se na nju u roku od 24 sata i tražiti<br />
da te se ispita pred ispitnim povjerenstvom.<br />
VILIM HLUŠIČKA/GLOBAL
4 Studentski život<br />
I vas to čeka Studenti ignoriraju pitanja umirovljenika<br />
O vama ovisi hoćete li u<br />
mirovini skapavati od gladi<br />
'Stare ponižavaju na kraju radnog vijeka, a nas mlade pri ulasku na tržište<br />
rada', rekao je Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske<br />
Tekst: Eugenija Prša<br />
Mogu li danas mladi,<br />
nakon što iskorače na<br />
tržište rada koje ih ne<br />
podržava, računati na radni staž<br />
i osloniti se na mirovinu jednoga<br />
dana? Koliko uopće znaju što<br />
ih čeka nakon diplome i radnog<br />
staža?<br />
"Nisam razmišljala o mirovini.<br />
Sumnjam da ću je imati jer ne<br />
planiram raditi klasični posao,<br />
pa tko zna hoću li imati staža.<br />
Barem ne u Hrvatskoj", pribojava<br />
se studentica antropologije<br />
Ena Kisela. Postavlja se pitanje<br />
je li mladima smisleno informirati<br />
se o mirovini kada se uvjeti<br />
često mijenjaju, a i mladi ne vide<br />
mirovinu kao nešto sigurno u<br />
budućnosti.<br />
Mladi nezainteresirani<br />
Maks Deranja, student biologije,<br />
još nije razmišljao o mirovini<br />
jer nema ni stalan posao.<br />
Smatra kako zapravo o mirovini<br />
nema smisla razmišljati jer ona<br />
jednostavno dođe. Studenti se<br />
suočavaju s dvojbom treba li se<br />
buniti zbog sve nižih mirovina<br />
sa sve više staža ili pak prihvatiti<br />
što dođe.<br />
"Bit ću iskren, ne razmišljam<br />
baš o mirovini, niti ikad jesam.<br />
Baš živim od kolokvija do kolokvija",<br />
otkrio je student medicine<br />
Anton Malbašić. U sadašnjem<br />
hrvatskom sustavu dvadesetogodišnja<br />
studentica o mirovini<br />
još ne mora razmišljati jer u mirovinu<br />
može tek za 35 godina,<br />
a student tek za 40 godina. No<br />
zabrinjava to da se granice pomiču<br />
i dalje, pa tako u Njemačkoj u<br />
mirovinu možete tek sa 76 godina.<br />
Josip Miličević, predsjednik<br />
Mreže mladih Hrvatske, u govoru<br />
na nedavnom prosvjedu umirovljenika<br />
povukao je paralelu<br />
između umirovljenika i mladih.<br />
"Mislim da su mladi i stari u<br />
Hrvatskoj danas u sličnom položaju.<br />
Stare ponižavaju na kra-<br />
MREŽA MLADIH HRVATSKE<br />
Uz umirovljenike, prosvjedovali su i mladi svjesni svoje budućnosti<br />
'Bit ću iskren, ne razmišljam<br />
baš o mirovini, niti ikad<br />
jesam. Živim od kolokvija do<br />
kolokvija', priznao je student<br />
medicine Anton Malbašić<br />
ju radnog vijeka tako da daju<br />
mizerne plaće i naknade. Nas<br />
mlade ponižavaju pri ulasku na<br />
tržište rada, nude nam projekte<br />
poput stručnog osposobljavanja<br />
i 2620 kuna", na prosvjedu<br />
je istaknuo Miličević. Nadodaje<br />
i da "nas prozivaju kako s time<br />
moramo biti sretni i zasnovati<br />
obitelj u Hrvatskoj".<br />
Mladi moraju biti svjesni kako<br />
njihov život uključuje i život starih<br />
jer će i oni ostarjeti te se suočiti<br />
se s istim problemima kada<br />
uđu na tržište rada i izađu s njega.<br />
Trebali bi se više informirati o<br />
trenutačnom procesu donošenja<br />
odluka u vezi s mirovinom kako<br />
bi imali uvid u svoju budućnost i<br />
posljedice ili prednosti koje bi im<br />
one mogle donijeti.<br />
"Kao student i mlada osoba<br />
vidim da mnogi mladi ne znaju<br />
ništa o mirovinskom sustavu u<br />
Hrvatskoj, a pogotovo u koliko<br />
Tko ima pravo na mirovinu?<br />
Pravo na mirovinu: ako ste osiguranik (ugovaratelj osiguranja koji<br />
mora ispunjavati svoje obveze prema osiguravajućem društvu, ili<br />
član obitelji osiguranika) uz ispunjavanje uvjeta propisanih Zakonom<br />
o mirovinskom stanju; godine starosti i godine radnog staža.<br />
Pravo na starosnu imovinu: nakon napunjenih 65 godina za muškarce<br />
i 60 za žene te najmanje 15 godina mirovinskog staža.<br />
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu: može se dobiti pet godina<br />
ranije (60 godina za muškarce i 55 za žene) samo ako imate više<br />
godina mirovinskog staža (35 godina za muškarce, a 30 za žene).<br />
Pravo na invalidsku mirovinu: postojanje invalidnosti, uvjet staža,<br />
bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest<br />
Pravo na obiteljsku mirovinu: dobivaju je članovi obitelji preminulog<br />
ako je preminuli osiguranik primao jednu od nabrojenih vrsta mirovina,<br />
bio korisnik prava za profesionalnu rehabilitaciju ili ispunjavao<br />
uvjete mirovinskog staža ili staža osiguranja.<br />
je lošem stanju, imajući na umu<br />
omjer umirovljenika i radnika.<br />
Upravo zbog toga što je sasvim<br />
moguće da će svatko morati<br />
mnogo više samostalno voditi<br />
računa o izdvajanjima za mirovinu<br />
važno je informirati mlade.<br />
To je nekako i najviše što mogu<br />
učiniti jer će morati snositi posljedice<br />
sadašnjih odluka vlade",<br />
rekao je Miličević.<br />
Loš mirovinski model<br />
U Hrvatskoj je davno uveden<br />
trostupanjski model za mirovine.<br />
Cilj je tog modela privatizacija<br />
mirovine. Prvi stup predstavlja<br />
obvezno mirovinsko osiguranje<br />
na temelju generacijske solidarnosti.<br />
To znači da se 15 posto<br />
bruto plaće zaposlenih koristi za<br />
isplatu trenutačnih umirovljenika.<br />
U drugom stupnju birate<br />
mirovinski fond određene kategorije<br />
u skladu s dobnim ograničenjima<br />
i temelji se na individualnoj<br />
štednji dijela mirovinskih<br />
doprinosa. Glavno u čemu se treći<br />
stup razlikuje od drugog jest<br />
da dobivate poticaj od države za<br />
taj mirovinski oblik štednje.<br />
"Drugi stup treba postati dobrovoljan,<br />
a prvi treba i dalje jačati<br />
kroz sustav međugeneracijske<br />
solidarnosti", smatra Jasna<br />
A. Petrović, predsjednica Sindikata<br />
umirovljenika Hrvatske.<br />
Pravo na dobivanje mirovine u<br />
sustavu Hrvatske nije korijenski<br />
problem koji koči idealne mirovinske<br />
uvjete. Korijen problema<br />
čine različite akcije u sustavu, od<br />
zapošljavanja do umirovljenja.<br />
Primjeri za to su zapošljavanje<br />
na neodređeno ili zapošljavanje<br />
putem stručnog osposobljavanja<br />
bez zasnivanja radnog odnosa. A<br />
prvi korak u prekidanju čarobnog<br />
kruga je pravilno informiranje<br />
studenata o mirovinskoj<br />
budućnosti.<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Ekskluzivno Vrhunska znanstvenica Tajana Šim<br />
Posla ima, hrva<br />
Tekst: Nives Jekić<br />
Tajana Šimunić Rosing,<br />
Hrvatica s američkom<br />
adresom, mlada je<br />
znanstvenica koja već<br />
niz godina mete konkurenciju<br />
u svom području znanosti, u računalno-znanstvenom<br />
inženjerstvu.<br />
Međunarodna organizacija<br />
Institute of Electrical and Electronics<br />
Engineers, koja je posvećena<br />
naprednim tehnološkim<br />
inovacijama, uvrstila je i Šimunić<br />
Rosing na popis najboljih na svijetu<br />
za 2018. godinu.<br />
Šimunić Rosing profesorica je i<br />
direktorica Laboratorija za energetsku<br />
učinkovitost sustava na<br />
kalifornijskom Sveučilištu u San<br />
Diegu. Danas intenzivno radi na<br />
petogodišnjem projektu Healthy<br />
aging koji se fokusira na uporabu<br />
umjetne inteligencije u poboljšanju<br />
načina života osobama starije<br />
dobi. U sklopu svog projekta, koji<br />
je podržao i IBM s 16 milijuna<br />
dolara, traži hrvatske diplomande<br />
i doktorande iz područja kompjutorskog<br />
inženjerstva koji bi<br />
imali mogućnost dobiti doktorat<br />
ili postdoktorat na Sveučilištu u<br />
Kaliforniji.<br />
◼◼Surađujete s vrsnim znanstvenicima<br />
iz svijeta, kako to<br />
da ste sada odlučili putem<br />
<strong>Global</strong>a pozvati mlade znanstvenike<br />
iz Hrvatske?<br />
'Jako bih voljela da naši<br />
studenti i znanstvenici dođu<br />
sudjelovati u ovom projektu<br />
jer mislim da je to dobar način<br />
da neke ideje iz europske<br />
zemlje dospiju u Ameriku'<br />
Stablo znanja Zavirili smo u novi tehnološki cen<br />
Spektakularan pro<br />
'Projekt je zamišljen tako da pruža osnovne alate<br />
koji studentima trebaju da bi realizirali svoje<br />
projekte', rekao je Tomislav Jantol, voditelj projekta<br />
Tekst: Iris Knežević<br />
U<br />
sklopu Smotre Sveučilišta<br />
u Zagrebu, održane od<br />
23. do 25. studenoga ove<br />
godine, otvorio se novi centar za<br />
tehnologiju Stablo znanja. Smješten<br />
na prvom katu Studentskog<br />
centra, odmah pokraj knjižnice,<br />
trebao bi pomoći studentima u<br />
pokretanju svojih projekata. Riječ<br />
je o nekoliko višenamjenskih<br />
prostorija koji studentima služe<br />
za učenje, odmor i zabavu.<br />
Jako bih voljela da naši studenti<br />
i znanstvenici dođu sudjelovati<br />
u tom projektu jer mislim<br />
da je to dobar način da učimo<br />
jedni od drugih i da se neke ideje<br />
iz europske zemlje dovedu u<br />
Ameriku. Htjeli bismo stvoriti<br />
sustav koji bi radio u raznim kulturama,<br />
ne samo u američkoj,<br />
tako da bi informacije Europljana<br />
dosta pomogle. A i u suprotnom<br />
smjeru mislim da bi neke<br />
stvari koje mi razvijamo dobro<br />
došle Hrvatskoj kad bi se ti znanstvenici<br />
vratili natrag kako bi<br />
mogli razvijati slične ideje u našem<br />
društvu. Već mnogo godina<br />
surađujem s raznim europskim<br />
zemljama i imam dosta studenata<br />
iz Italije, Švicarske, Njemačke,<br />
Španjolske, Francuske, ali nikad<br />
nisam imala iz Hrvatske. Imala<br />
sam i iz Srbije, recimo. Ne znam,<br />
zapravo, u čemu je štos? Čini mi<br />
se da Hrvati možda više vole otići<br />
u zapadnu Europu, ali što se tiče<br />
industrije, vrh je u Kaliforniji.<br />
◼◼A o kakvom je projektu riječ?<br />
Upravo surađujemo s nekoliko<br />
organizacija u San Diegu gdje ljudi<br />
starije dobi žive independent<br />
living, što nije isto kao i starački<br />
domovi jer je riječ o ljudima koji<br />
su još vrlo sposobni, voze automobile,<br />
žive aktivno u zajednici.<br />
Naš je cilj raditi s takvim ljudima.<br />
Imat ćemo ih oko 50 koje ćemo<br />
intervjuirati, te ćemo u dio njihovih<br />
stanova staviti senzore, a u<br />
kasnijem dijelu projekta i robote<br />
koji će s njima živjeti i razgovarati.<br />
Cijeli sustav senzora i robota<br />
učit će njihove svakodnevne<br />
navike i pokušat će detektirati<br />
promjene koje upućuju na to da<br />
možda počinje proces zaboravljanja<br />
što će onda pokušati zaustaviti<br />
ili barem usporili.<br />
Povijest Studentskog centra<br />
seže u daleku 1957. godinu, kada<br />
je studentima služio kao "dnevni<br />
boravak". Svi društveni događaji<br />
vezani za studente bili su na jednom<br />
mjestu. Tada je napravljeno<br />
kino za studente, osnovano<br />
kazalište, današnji Teatar &TD,<br />
Klub centra, Galerija SC-a. Također,<br />
studenti su se mogli služiti<br />
učionicama i knjižnicom.<br />
Tu je bilo središte studentskih<br />
događanja. S godinama je glamurozni<br />
status SC-a izblijedio i
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Studentski život 5<br />
unić Rosing traži nove snage za veliki projekt u SAD-u koji sponzorira IBM<br />
tski znanstvenici, javite se!<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Šimunić Rosing profesorica je na Sveučilištu u San Diegu, a danas<br />
intenzivno radi na petogodišnjem projektu 'Healthy aging'. Svi<br />
zainteresirani mladi znanstvenici kogu se javiti na e-mail adresu<br />
redakcije <strong>Global</strong>a koja će im pomoći ostvariti kontakt s profesoricom<br />
Dokazano je da, ako se zaboravljanje<br />
dovoljno rano detektira,<br />
vježbe mogu imati velik učinak,<br />
pogotovo ako su prilagođene<br />
osobi koja ih upotrebljava. Primjer<br />
koji često koristim je muškarac<br />
koji će iduće godine imati<br />
99 godina. On se cijeli život bavio<br />
Kakav je proces prijave i selekcije?<br />
Svi zainteresirani trebali bi se prijaviti za iduću jesen jer za početak<br />
doktorata prijava sada završava sredinom prosinca na većini fakulteta<br />
u Americi. Mislim da su izgledi vrlo dobri za studente koji su dobri,<br />
pogotovo ako se prijave na fakultet na kojem postoje naši ljudi, jer<br />
jedan od problema je taj da zagrebačko sveučilište nije baš toliko poznato<br />
u Americi pa Amerikanci ne znaju baš procijeniti koliko su dobri<br />
naši studenti. Tražim nekoga tko želi doći na doktorat na moj fakultet i<br />
sudjelovati na projektu, ili bih prihvatila nekoga tko je već doktorirao i<br />
traži postdoktorat, što je isto moguće, ali bi ta osoba trebala već imati<br />
rezultate istraživanja koji su na neki način barem vezani uz projekt.<br />
tar Studentskog centra, doznajte što smo tamo našli!<br />
jekt: tu se rađa budućnost Hrvatske<br />
on je postao isključivo mjesto za<br />
administrativne svrhe, odnosno<br />
podizanje studentskih ugovora<br />
i odlazak u menzu. Studenti sve<br />
manje dolaze u kino i kazalište,<br />
Centar za tehnologiju Stablo znanja<br />
već je u prvim trenucima nakon otvaranja<br />
privukao mnogobrojne studente<br />
LUKA STANZL/PIXSELL<br />
vrtlarstvom i primjer intervencije<br />
koji bi za njega bio zanimljiv je<br />
razgovor o vrtu putem kojeg bi se<br />
mogla uvježbati njegova memorija.<br />
Pitali bi ga kada treba saditi<br />
rajčice, kada bi trebalo pripremiti<br />
zemlju i druge stvari putem kojih<br />
bi doznali koliko on zapravo već<br />
a i sve je manje događaja koji bi<br />
privukli studente. To pridodaje<br />
važnost otvaranju Stabla znanja.<br />
Sven Knežević, student kineziologije,<br />
misli da je upravo takav<br />
centar potreban mladima.<br />
"To je odlična stvar, ne samo<br />
za kompjuteraše nego i za one<br />
koji se ne razumiju potpuno u<br />
tehnologiju. Opuštena je atmosfera<br />
i mentori su odlični", smatra<br />
Sven.<br />
"Projekt je zamišljen tako da<br />
pruža osnovne alate koje studenti<br />
trebaju da bi započeli jedan<br />
svoj startup ili općenito<br />
da bi realizirali svoje projekte.<br />
Ovakvih projekata nema zasad u<br />
Hrvatska znanstvenica<br />
se pita zašto mladi<br />
iz Hrvatske nisu<br />
zainteresirani za<br />
studij u Americi<br />
'Želim motivirati<br />
naše<br />
studente da<br />
vide kako je<br />
moguće imati<br />
i obitelj i<br />
zanimljivu<br />
karijeru te<br />
uspjeti na<br />
obje strane'<br />
Zagrebu. Nema nekog prostora<br />
gdje bi studenti mogli doći slobodno<br />
i besplatno koristiti ono<br />
što im se nudi", rekao nam je<br />
Tomislav Jantol, operativni voditelj<br />
projekta.<br />
Stablo znanja posjeduje prostoriju<br />
za programiranje i igranje<br />
videoigrica te prostor za<br />
proizvodnju videopriloga, takozvanu<br />
Zelenu sobu.<br />
"Studenti zahvaljujući Stablu<br />
znanja mogu kreirati svoj vlastiti<br />
projekt. Mi omogućavamo<br />
prostor i opremu te možemo<br />
plasirati vrhunske stvari na tržište.<br />
U Zelenoj sobi imamo jako<br />
dobru rasvjetu, desk, kamere i<br />
sad zaboravlja. Tako dobijemo<br />
dijagnozu i onda intervenciju u<br />
isto vrijeme, i to na način koji mu<br />
je interesantan.<br />
◼◼Kako ste ostvarili suradnju<br />
s IBM-om?<br />
Suradnja je počela kroz nekoliko<br />
godina suradnje na raznim<br />
projektima jer se takvo nešto ne<br />
dobije putem natječaja i preko<br />
noći. Riječ je o već dugoj suradnji,<br />
ne samo s IBM-om, nego i s<br />
mnogo drugih kompanija, koja<br />
se pokazala jako pozitivnom za<br />
obje strane. Moj fakultet ima dosta<br />
iskustva iz područja koje je<br />
vezano uz umjetnu inteligenciju<br />
AI for healthy living. Recimo,<br />
na našem je fakultetu jedan od<br />
najpoznatijih svjetskih stručnjaka<br />
za zadravo starenje, healthy<br />
aging, koji je također uključen u<br />
naš centar. Imamo i stručnjakinju<br />
koja radi na dizajnu robota,<br />
a i najbolji odjel za kognitivne<br />
znanosti u Americi. Riječ je o ljudima<br />
koji su izvanredni u svom<br />
području, nekoliko nas koji intenzivno<br />
surađujemo s kompanijama,<br />
i vodstvu fakulteta koji<br />
se zaista potrudio da bi stvorio<br />
situaciju isplativu i za IBM.<br />
◼◼Ako se naše mlade znanstvene<br />
snage prijave, što ih<br />
čeka? Financira li se nešto?<br />
Kada se netko prijavi za doktorat<br />
u Americi, na elektrotehniku,<br />
informatiku ili slične tehničke<br />
znanosti, u načelu je doktorat<br />
uvijek plaćen. Tako bi bili plaćeni<br />
i ako završe na mom fakultetu.<br />
Teži dio je biti primljen, i to je nešto<br />
što ne mogu nikome obećati.<br />
Ako primljene studente bude zanimao<br />
moj projekt, ja ću ih rado<br />
uključiti u svoju grupu, tako da<br />
nije problem novac, nego znanje<br />
i želja za dolaskom ovdje.<br />
◼◼Uspijevate li uskladiti obiteljski<br />
i poslovni život?<br />
Da, sve se može kad se hoće.<br />
Čak i normalno spavam jer inače<br />
ne funkcioniram. Mislim da<br />
je važno da čovjek uživa u privatnom<br />
životu i da voli ono što radi.<br />
Uživam u svojoj djeci, najmlađoj<br />
su mi djevojčici četiri godine, a<br />
najstarijem sinu 15. Jako sam<br />
sretna što oni obožavaju Hrvatsku<br />
i kada dođemo tu uživaju, a<br />
kada se vratimo u Ameriku uvijek<br />
dobiju za zadaću napisati što<br />
je bilo na praznicima. Primjerom<br />
želim motivirati naše studente da<br />
vide kako je moguće da čovjek<br />
ima i obitelj i zanimljivu karijeru.<br />
Nekada je i meni u životu sve<br />
izgledalo da neće moći biti sve po<br />
planu, ali ipak nisam odustajala.<br />
zvučnike koje smo već koristili<br />
za neke YouTube videe", proces<br />
stvaranja videopriloga objasnio<br />
je Leon Grdić, volonter i koordinator<br />
Zelene sobe.<br />
Bernard Gršić, državni tajnik<br />
Središnjeg državnog ureda za<br />
razvoj digitalnog društva zadovoljan<br />
je ovim projektom te je<br />
objasnio svrhu centra.<br />
"Baš kao što i centar nosi naziv<br />
Stablo znanja tako je i svaki<br />
naš student jedan list na našem<br />
hrvatskom stablu. Svi su jednako<br />
važni i bez njih i njihove želje<br />
za znanjem, naše stablo znanja<br />
ne može preživjeti", izjavio je<br />
Gršić.<br />
studentsk@psiha<br />
prof. psih. Ivana Mrgan<br />
kognitivno-bihevioralna<br />
terapeutkinja<br />
Centar za osobni<br />
razvoj Apsiha<br />
E-mail: ivana@apsiha.hr<br />
Brrr… razgovor<br />
za posao<br />
Ponekad se fini komunikacijski<br />
tango razgovora za posao pretvori<br />
u nezgrapan sentiš ili počne<br />
djelovati kao minsko polje<br />
dok istražujemo teren i pokušavamo<br />
uskladiti ponudu sa svojim<br />
potrebama i mogućnostima.<br />
Zauzmite perspektivu da ste na<br />
dobitku svaki put kad odete na<br />
razgovor za posao, dobili taj posao<br />
ili ne, jer brusite komunikacijske<br />
vještine i upoznajete tržište<br />
kao i njegove zahtjeve. Kako<br />
biste bili što uspješniji u pripremi<br />
za razgovor, korisno je imati<br />
na umu nekoliko smjernica.<br />
Budite upućeni u djelatnosti<br />
tvrtke kao i u opis radnog mjesta<br />
o kojem možete donekle<br />
zaključiti i iz teksta natječaja i<br />
mrežnih stranica potencijalnog<br />
poslodavca. Dodatno, svakako<br />
se pokušajte dobro odmoriti i<br />
naspavati. Izbjegavajte kofein,<br />
tein i prekomjeran unos šećera<br />
neposredno prije intervjua, i<br />
bez njih ćete vjerojatno biti puni<br />
energije.<br />
Ako imate tremu, može biti korisno<br />
da dođete nešto ranije na<br />
mjesto razgovora kako biste<br />
osjetiti prostor i uhvatili atmosferu.<br />
Svakako prođite svoju prijavu,<br />
vjerojatno će vam biti postavljena<br />
pitanja koja se odnose<br />
na informacije koje ste ondje<br />
naveli. Razmislite što bi vas mogli<br />
pitati i pripremite odgovarajuće<br />
odgovore kao i prezentaciju<br />
u trajanju do dvije minute.<br />
Imajte na umu kako je to često<br />
jedno od prvih pitanja.<br />
Sjajan životopis, stručna praksa<br />
u renomiranim tvrtkama i/ili<br />
prestižna diploma su prednost,<br />
ali nisu i presudni. Pripremljenost,<br />
usmjereni i konkretni odgovori<br />
ostavljaju mnogo bolji<br />
dojam. Kako biste što konkretnije<br />
prezentirali svoje vještine<br />
koristite STAR tehniku: S (situation)<br />
- ukratko opišite situaciju<br />
u kojoj ste već koristili traženu<br />
vještinu; T (task) - ukratko opišite<br />
što je pritom bio vaš konkretan<br />
zadatak; A (action) - navedite<br />
koje ste aktivnosti poduzeli<br />
u smjeru rješavanja zadatka; R<br />
(results) - navedite pokazatelje,<br />
rezultate i dokaze koji upućuju<br />
na uspješno rješenje zadatka.<br />
Umjesto da uljepšavate stvarnost,<br />
radije priznajte svoje "prostore<br />
za napredovanje", ali istaknite<br />
i konkretne primjere kako<br />
radite na njihovu unapređenju.<br />
Sretno na sljedećem razgovoru<br />
za posao!
6 Studentski život<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Razbijamo mit Razgovarali smo s 18 studenata zaposlenih na Adventu i naišli na odličnu atmosferu i vesele ljude<br />
'Tko kaže da nam je loše?! Imamo<br />
dobru ekipu i zaradimo finu lovu!'<br />
Tekst: Terezija Bošnjaković<br />
I<br />
ove se godine Zagreb pretvara<br />
u čarobnu zimsku<br />
bajku. Advent u Zagrebu<br />
manifestacija je koja je već<br />
treću godinu za redom proglašena<br />
najboljim božićnim sajmom<br />
u Europi. Ove godine otvorena<br />
je 2. prosinca i trajat će do 7. siječnja<br />
sljedeće godine. Zagreb<br />
je pripremio događaje na Gornjem<br />
gradu, u galeriji Klovićevi<br />
dvori, u tunelu Grič i na drugim<br />
atraktivnim mjestima. Unatoč<br />
mnogim događajima, koncertima<br />
i susretima, jedno od<br />
najomiljenijih mjesta<br />
i dalje su Europski<br />
trg i park Zrinjevac<br />
koji se pretvaraju<br />
u šetalište među<br />
štandovima sa šarolikom<br />
ponudom.<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Zadovoljni posjetitelji<br />
Posjetitelji hvale Advent,<br />
podjednako stariji i studenti.<br />
Jedna posjetiteljica, Marija Poljak,<br />
studentica prve godine Filozofskog<br />
fakulteta u Zagrebu, koja<br />
dolazi iz Solina objasnila je zašto<br />
voli Advent.<br />
"Prekrasno je, ponuda je raznolika,<br />
usluga je jako dobra – svi<br />
su vrlo ljubazni i uslužni. Budući<br />
da sam tek sada došla u Zagreb,<br />
ne znam kako je Advent izgledao<br />
prošle godine, ali u usporedbi s<br />
drugim gradovima – ništa nije<br />
kao u Zagrebu”, kaže ona.<br />
S obzirom na to da je ovogodiš-<br />
TEREZIJA BOŠNJAKOVIĆ/GLOBAL<br />
Ispitani su se složili – hladnoća nije problem, a opseg posla, koji je veći<br />
vikendom i navečer, prihvatljiv je – pa i došli su tamo raditi<br />
Studenti su<br />
općenito zadovoljni<br />
zaradom i ekipom<br />
s kojom rade<br />
nji Advent predstavio<br />
i neke novosti, kao što je manje<br />
lokacija i više sadržaja, Zagrepčanka<br />
Lucija Zonjić, studentica<br />
četvrte godine stomatologije,<br />
prokomentirala je ponudu.<br />
"Jako sam zadovoljna, svi su<br />
ljubazni, jedino što je preskupo.<br />
Ali dobro, na Gornjem gradu su<br />
prihvatljive cijene. Zadovoljna<br />
sam jer prelijepo izgleda sve skupa,<br />
definitivno bolje nego prošle<br />
godine", misli Lucija. Studenti<br />
rade na adventskim kućicama od<br />
kada je Adventa u Zagrebu, a s<br />
obzirom na to da su posljednjih<br />
godina medije zaokupile priče o<br />
iskorištavanju i podcjenjivanju<br />
studenata koji su tako zaposleni,<br />
<strong>Global</strong> je izašao na teren i istražio<br />
kakvo je raspoloženje među studentima<br />
koji se smješkaju s druge<br />
strane pulta.<br />
Razgovarali smo s 18 studenata<br />
zaposlenih na Adventu i naišli na<br />
odličnu atmosferu i vesele ljude.<br />
Na malo više od mjesec dana ti<br />
mladi ljudi postaju dio zagrebačke<br />
božićne čarolije, što im, kako<br />
se čini, ne pada teško. Iva Klarić<br />
izvanredna je studentica koja<br />
radi u kućici na Strossmayerovu<br />
trgu, a radom je, kao i lokacijom<br />
štanda, zadovoljna.<br />
"Radna atmosfera je super, sve<br />
Zagrebački<br />
Advent manifestacija<br />
je koja je već<br />
treću godinu za<br />
redom proglašena<br />
najboljim božićnim<br />
sajmom u Europi<br />
Satnica nije<br />
niža od 20<br />
kuna, a studenti<br />
najčešće<br />
zarađuju<br />
25, ponekad<br />
i 35 kuna po<br />
satu<br />
je divno, krasno i ljudi su vedri,<br />
veseli", komentira Iva. "Nama je<br />
stvarno super ovdje, važna je dobra<br />
ekipa. Radim šest sati na dan,<br />
30 dana i nije mi ni najmanji problem.<br />
Razlika između rada navečer i<br />
preko dana je u tome što navečer<br />
ima mnogo ljudi i bolja je atmosfera,<br />
a ujutro je slabo – kavice i<br />
laganini – smjena je lakša", dodaje<br />
ona.<br />
"Nije mi problem raditi ni na<br />
Božić jer dobra je ekipa, zezancija<br />
je i stvarno je super. Otići ću na<br />
Božić navečer s obitelji, i to je to",<br />
kaže Iva.<br />
Osim odlične zabave i korisnog<br />
iskustva, ovdje se može i<br />
dobro zaraditi. Satnica nije niža<br />
od 20 kuna, a studenti najčešće<br />
zarađuju 25 kuna po satu. Neki<br />
sretnici dobili su čak 35 kuna po<br />
satu, a onima koji rade za manje,<br />
najčešće je obećana provizija od<br />
prodaje.<br />
"Sve ovisi o prodaji, ako ste<br />
si dobri sa šefom i kućica dobro<br />
zaradi, sigurno će biti udjela i za<br />
radnike”, objasnio je jedan student.<br />
Došli su raditi<br />
Što se tiče težine rada, ispitani<br />
su se složili – hladnoća nije<br />
problem jer većina kućica ima<br />
vlastitu grijalicu, a opseg posla,<br />
koji je veći vikendom i navečer,<br />
prihvatljiv je – pa i došli su tamo<br />
raditi.<br />
Teško je odrediti koja je lokacija<br />
bolja, no studenti koji rade na<br />
kućicama na Zrinjevcu i Europskom<br />
trgu neusporedivo su zadovoljniji<br />
od onih čiji je štand, na<br />
primjer, između dviju pozornica.<br />
Josipa Pentić, koja je nedavno<br />
diplomirala, radi na kućici smještenoj<br />
na Trgu kralja Tomislava.<br />
"Mislim da je Tomislavac jako<br />
dobra lokacija zbog klizališta",<br />
kaže.<br />
Također smatra da je posao na<br />
kućici odličan i da nijedan posao<br />
nije težak ako radiš ono što voliš.<br />
"Radim po sedam sati i nije mi<br />
naporno. Važno je da su ljudi s<br />
kojima radim super tako da mi je<br />
odlično. Posjetitelji su isto jako<br />
dobri, ljubazni, pristupačni", nije<br />
skrivala zadovoljstvo Josipa.<br />
Kamo na Erasmus?<br />
"Stipendija je bila dovoljna,<br />
ali samo uz iznimnu štedljivost.<br />
Za bilo što više potreban je dodatan<br />
izvor prihoda", rekao je.<br />
Unatoč većim troškovima<br />
vrlo je zadovoljan nastavnim<br />
planom i načinom rada na<br />
FH Joanneum, University of<br />
applied sciences u Grazu.<br />
"Naša nastava nije loša, ali<br />
njihova je svakako na višoj razini.<br />
Profesori potiču studente<br />
na razmišljanje, ne potenciraju<br />
teorijsko znanje koliko praktično<br />
te ističu da je vlastito mišljenje<br />
studenata o određenoj temi<br />
važnije od napamet naučena<br />
gradiva", kazao je Marko.<br />
Dodao je i kako im je na svakom<br />
predavanju bilo dopušte-<br />
AUSTRIJA Studentski život u Grazu iznimno je dobro organiziran<br />
U ovoj zemlji studente potiču i da razmišljaju<br />
Tekst: Gabrijela Šalić<br />
Privukla me mogućnost<br />
novih iskustava u uređenijoj<br />
državi koja je<br />
dovoljno blizu Zagrebu, a opet<br />
se osjeti razlika u kvaliteti studiranja,<br />
rekao je diplomirani<br />
ekonomist iz Splita Marko Bojanović<br />
koji je na Erasmus otišao<br />
u Austriju.<br />
Nakon četvrte godine studija<br />
želio je upoznati nešto novo, a<br />
budući da je ponuda bilo svakakvih,<br />
odlučio se za zemlju<br />
koja je blizu, a prosperitetna.<br />
Austrija je zemlja višeg standarda,<br />
stoga su i studentski<br />
troškovi viši, što podrazumijeva<br />
da stipendija nije dovoljna.<br />
"U Grazu je studentski život<br />
odličan. Grad je malo veći od<br />
Splita, ima više programa, od<br />
pub-kvizova, beer ponga i organiziranih<br />
okupljanja", naveo<br />
je.<br />
Marko je bio iznimno zadono<br />
piti kavu te je bilo poželjno<br />
nositi laptop. Studentski život<br />
u Grazu je iznimno organiziran,<br />
mladi imaju veliki izbor,<br />
organizirane izlaske, natjecanja<br />
u raznim sportovima i lokalnim<br />
turnirima.<br />
Sveučilišni kampus u Grazu<br />
FH-JOANNEUM.AT<br />
voljan boravkom u Grazu jer<br />
je jako blizu Hrvatskoj, pa mu<br />
udaljenost nije bila problem, a<br />
i razlika u polaganju predmeta<br />
nije bila velika te nije imao<br />
problema kada se vratio s razmjene.<br />
"Iskustvo koje sam stekao<br />
bilo je značajno, proveo sam<br />
proljetni semestar posljednje<br />
godine studiranja te sam stekao<br />
poznanstva koja su mi jako<br />
važna. Slušao sam pet kolegija<br />
od kojih su mi četiri priznali<br />
kada sam se vratio u Split, a<br />
peti koji je bio obvezan nije bio<br />
ništa slično onom što sam imao<br />
na razmjeni te sam to polagao<br />
kada sam se vratio", rekao je<br />
Marko.
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Srednja 7<br />
HR Kids Online Gotovo dvije trećine djece izvrgnuto je neželjenom seksualnom sadržaju<br />
Zabrane ne funkcioniraju,<br />
kako onda djecu obraniti od<br />
golotinje na internetu?<br />
'Djeca često pretražuju internet u potrazi za njima zanimljivim sadržajima i sigurno se u toj istraživačkoj aktivnosti<br />
izvrgavaju većem riziku da naiđu na nepoželjne i uznemirujuće sadržaje', rekla je psihologinja Ivana Ćosić Pregrad<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Gotovo tri četvrtine djece<br />
u dobi od devet do<br />
11 godina bilo je izloženo<br />
seksualnom sadržaju<br />
a da nisu to željela. Ovo<br />
je jedan od nekoliko šokirajućih<br />
preliminarnih rezultata istraživanja<br />
HR Kids Online koje<br />
je provedeno na više od 1000<br />
djece u dobi između devet i 17<br />
godina i njihovih roditelja. Riječ<br />
je o seksualnim fotografijama ili<br />
filmovima na internetu na kojima<br />
su gole osobe, a kojima su<br />
gotovo dvije trećine sve ispitane<br />
djece bile izvrgnute.<br />
Ivana Ćosić Pregrad, klinička<br />
psihologinja iz Poliklinike<br />
za zaštitu djece i mladih Grada<br />
Zagreba i članica Hrvatskog nacionalnog<br />
tima EUKids Online,<br />
ove rezultate povezuje s još jednim<br />
podatkom iz istraživanja, a<br />
to je da gotovo pola djece u dobi<br />
od devet do 11 godina navodi da<br />
ima pristup internetu kada god<br />
žele ili trebaju, uz trend porasta<br />
dostupnosti interneta s dobi<br />
djece i mladih.<br />
Zakonski propisi<br />
"Čini se da uz takvu dostupnost,<br />
brzinu i izrazito velik<br />
broj različitih sadržaja koje internet<br />
nudi, roditeljska kontrola<br />
i nadzor su zaista teško izvedivi.<br />
Djeca često pretražuju internet<br />
u potrazi za njima zanimljivim<br />
sadržajima i sigurno se u toj<br />
istraživačkoj aktivnosti izvrgavaju<br />
većem riziku da naiđu na<br />
nepoželjne i uznemirujuće sadržaje",<br />
rekla je Ćosić Pregrad.<br />
Kakvom sadržaju djeca mogu<br />
imati pristup i pod kojim uvjetima<br />
definira Pravilnik o zaštiti<br />
maloljetnika u elektroničkim<br />
medijima koje je prihvatilo Vijeće<br />
za elektroničke medije. Prema<br />
članku 15., pružatelj medijske<br />
usluge obvezan je osigurati<br />
da se na naslovnoj stranici ne<br />
objavljuju neprimjerene slike ili<br />
sadržaji.<br />
Robert Tomljenović, zamjenik<br />
predsjednika Vijeća za elektroničke<br />
medije, rekao je da je pri<br />
regulaciji važno ustanoviti može<br />
li pojedini sadržaj ugroziti fizički<br />
ili moralni razvoj maloljetnika,<br />
bilo da je riječ o nasilnim ili<br />
seksualiziranim sadržajima, te<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
tičnost u odnosu prema ponašanju<br />
i informacijama s kojima<br />
dolazimo u dodir, i učiti pravila<br />
kako da mi kontroliramo sadržaj<br />
na koji nailazimo, a ne da<br />
taj sadržaj kontrolira nas", tvrdi<br />
Ćosić Pregrad.<br />
Što čine škole?<br />
Slaven Staklenac je ravnatelj<br />
u Osnovnoj školi Većeslava<br />
Holjevca, jednoj od škola koje<br />
su aktivne u edukaciji medijske<br />
pismenosti, pogotovo sigurnosti<br />
Pravobraniteljica za djecu: Medijski<br />
odgoj trebamo još od vrtića!<br />
Problem nedovoljne zaštite djece od štetnih medijskih sadržaja uočen je i<br />
na međunarodnoj razini, rekla je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat<br />
Dragičević i dodala da se pripremaju i izmjene EU-ove Direktive o audiovizualnim<br />
medijskim uslugama, koje se dijelom tiču i zaštite djece. U tom<br />
dijelu svrha izmjena je, među ostalim, pojačati zaštitu djece od potencijalno<br />
štetnih sadržaja u medijima, uključujući i medijske usluge na zahtjev,<br />
poboljšati zaštitu od neprimjerena oglašavanja, osobito u programima sa<br />
značajnim udjelom dječje publike, spriječiti govor mržnje i slično.<br />
"Međutim, ni najbolji propisi ne mogu zamijeniti roditeljski nadzor i<br />
podršku djetetu, kao ni osmišljeni pristup razvoju medijske pismenosti<br />
sve djece kroz odgojno-obrazovni sustav, a s tim bismo sigurno morali<br />
početi već u dječjem vrtiću", izjavila je.<br />
Ivana Ćosić<br />
Pregrad dio je<br />
istraživačkog<br />
tima HR Kids<br />
Online<br />
voditi računa o uredničkim slobodama<br />
i slobodi izražavanja.<br />
"Najbolja je zaštita od neprimjerenih<br />
sadržaja jačanje<br />
vještine mladih u medijskoj pismenosti<br />
i posebno razvijanje<br />
kritičkog promišljanja", istaknuo<br />
je.<br />
No premda postoje zakonski<br />
propisi i regulative, nisu dovoljni<br />
za učinkovito postizanje<br />
sigurnosti na internetu.<br />
"Jedini je način poticati i razvijati<br />
medijsku pismenost i krina<br />
internetu. "Na satu razrednika<br />
provodimo dvije edukacije<br />
UNICEF-a - Prekini lanac i Korak<br />
po korak", objasnio je Staklenac.<br />
"Prije mjesec dana imali smo<br />
cijelu akciju ur svih osam razreda<br />
naše škole, pod nazivom 'Kad<br />
si on-line, budi pametan'. Imali<br />
smo radionice za djecu i roditelje,<br />
a bila je čak i tribina o toj<br />
temi", rekao je.<br />
Pomoćnica ministrice obrazovanja<br />
Lidija Kralj istaknula je da<br />
URED PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU<br />
je Ministarstvo svjesno izazova<br />
s kojima se susreću učenici, njihovi<br />
roditelji i učitelji/nastavnici,<br />
te stručni suradnici zbog<br />
izloženosti djece erotiziranim ili<br />
seksualiziranim sadržajima.<br />
Kako bi dodatno obrazovali<br />
učitelje i stručne suradnike,<br />
nastavit će se s organizacijom<br />
stručnih skupova vezanih uz<br />
ulogu škole u pripremi i provedbi<br />
preventivnih programa s<br />
posebnim naglaskom na izazove<br />
s kojima se mladi susreću na<br />
internetu.<br />
"Posebna pozornost posvetit<br />
će se provedbi Konvencija Vijeća<br />
Europe o zaštiti djece od seksualnog<br />
iskorištavanja i seksualnog<br />
zlostavljanja (Konvencija<br />
iz Lanzarotea) putem informacijskih<br />
i komunikacijskih tehnologija<br />
(IKT-a) kroz različite<br />
aktivnosti informiranja djece i<br />
Gotovo pola djece u dobi od<br />
devet do 11 godina navodi<br />
da imaju pristup internetu<br />
kada god žele ili trebaju<br />
roditelja o primjerenom ponašanju<br />
na društvenim mrežama",<br />
rekla je Kralj. Što se roditeljske<br />
intervencije tiče, Ćosić Pregrad<br />
ističe i preferira edukaciju i razgovor<br />
s djetetom umjesto raznih<br />
zabrana.<br />
"Pokazujući interes za djetetove<br />
aktivnosti na internetu i<br />
razgovarajući o stvarima koje<br />
doživljava, roditelji ipak mogu<br />
zaštititi djecu od rizika, što je<br />
u svakom slučaju bolje nego im<br />
jednostavno zabraniti upotrebu",<br />
ističe Ćosić Pregrad.<br />
"Roditelj sam dvoje djece i,<br />
iako su još jako mala, moram<br />
priznati da jako pazim što rade",<br />
rekao je profesor Staklenac i dodao<br />
da u njegovoj školi djecu<br />
uče da koriste vlastiti mozak za<br />
kritičko mišljenje o bilo čemu<br />
što vide. "Razne blokade sadržaja<br />
i zabrane ne funkcioniraju.<br />
Djeca će, ako nešto žele, proći<br />
kroz njih. Roditelji bi trebali<br />
razgovarati s djecom i objasniti<br />
im što je dobro, a što loše", zaključio<br />
je.
8 Društvo<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
No kill Niti nakon 60 dana skloništima više nije dopušteno usmrćivanje životinja<br />
Eutanazija je bila skuplja opcija!<br />
Tekst: Tamara Horvat<br />
Više stotina životinja<br />
usmrćeno je 2014. u<br />
skloništima za napuštene<br />
životinje, podaci<br />
su koje je prikupila udruga<br />
Prijatelji životinja. Novim zakonom<br />
zabranjena je eutanazija<br />
životinja u skloništima, dok je<br />
članak 57 (4) prošlog Zakona o<br />
životinjama omogućavao je da<br />
se životinje iz skloništa, koje se<br />
ne vrate vlasniku niti udome nakon<br />
60 dana, usmrte.<br />
Novim zakonom propisane su<br />
i "izvanredne situacije" u kojima<br />
je dopušteno ubiti životinju u<br />
skloništu, a to su ako je životinja<br />
dosegla visoku starost te joj otkazuju<br />
osnovne životne funkcije,<br />
boluje od neizlječive bolesti,<br />
ako bi liječenje bilo dugotrajno<br />
i bolno, a ishod neizvjestan ili se<br />
takav postupak provodi u svrhu<br />
zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi<br />
i životinja te zaštite imovine.<br />
Primjer iz Osijeka<br />
Udruga Pobjede iz Nemetina,<br />
prigradskog naselja Osijeka,<br />
pravi je primjer da eutanazija<br />
životinja u skloništima nije uvijek<br />
isplativa. Oni od kolovoza<br />
2015. pružaju usluge skloništa<br />
Osijeku. Već godinu poslije trošak<br />
skloništa Grada Osijeka po<br />
primljenom psu smanjio se, te<br />
je iznosio oko 1500 kuna, dok je<br />
još 2011. godine u istom skloništu<br />
taj trošak bio čak 8430 kune.<br />
Važno je istaknuti i da je 2016.<br />
u to sklonište primljeno 75 i<br />
udomljeno 249 pasa više u odnosu<br />
prema 2011. godinu.<br />
Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja kaže da Zakon o zaštiti životinja<br />
više nalikuje na neki priručnik za iskorištavanje i ubijanje životinja<br />
Punoljetnost kao uvjet za<br />
udomljavanje životinja<br />
Psi u skloništima<br />
strpljivo čekaju<br />
za udomljenje<br />
bez straha od<br />
eutanazije<br />
Zakonom iz 2017. zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca maloljetnim<br />
osobama te im nije dopušteno dati životinju iz skloništa na skrb ili<br />
udomljavanje. Voditelji skloništa te osobe koje prodaju kućne ljubimce<br />
imaju zakonsko pravo tražiti od potencijalog kupca na uvid javnu ispravu<br />
da bi se dokazala dob.<br />
mjene te podsjeća na opasnost<br />
zbog tisuća i tisuća nečipiranih<br />
životinja, životinja na lancu,<br />
zbog zlostavljača i "štancera"<br />
kojima psi služe samo kao izvor<br />
zarade.<br />
Do izglasavanja novog Zakona<br />
o zaštiti životinja, koji je na snazi<br />
od 26. listopada 2017., mnogim<br />
životinjama u azilima i skloništima<br />
nije bila pružena prava<br />
UDRUGA POBJEDE<br />
prilika za udomljavanje jer su<br />
ih usmrćivali ako ih nitko ne bi<br />
uzeo u prvih 60 dana.<br />
Priliku za život svom psu Peri<br />
pružila je i studentica Kristina<br />
Komljenović koja ga je udomila<br />
iz šinteraja. Na početku je bio<br />
prestrašen i bojao se vožnje automobilom<br />
godinu dana, ali nije<br />
bio bolestan niti zapušten jer<br />
je u šinteraju bio samo nekoliko<br />
dana, za razliku od stanja u<br />
kojemu su bili drugi psi koje je<br />
vidjela, kaže ona. Kristina potiče<br />
ljude na udomljavanje, a ne<br />
kupnju pasa te smatra da nije u<br />
Eutanazija je i dalje moguća<br />
ako su životinje dosegle<br />
visoku starost te im otkazuju<br />
osnovne životne funkcije,<br />
boluju od neizlječive<br />
bolesti ili bi liječenje bilo<br />
dugotrajno i bolno, a ishod<br />
neizvjestan<br />
redu da ljudi zarađuju na prodaji<br />
pasa jer psi nisu ljudsko vlasništvo.<br />
Luka Oman, predsjednik<br />
udruge Prijatelji životinja kaže<br />
da Zakon o zaštiti životinja više<br />
nalik na neki priručnik za iskorištavanje<br />
i ubijanje životinja, a<br />
ne na akt koji ih štiti.<br />
"Sada se fokusiramo na poticanje<br />
provedbe kako Zakon<br />
Studentica socijalnog rada<br />
Gabriela Čorkalo i sama je udomila<br />
štene staro pet mjeseci.<br />
"Štene je kod mene bilo na<br />
privremenom smještaju mjesec<br />
dana jer je teta čuvalica morala<br />
otputovati, a nakon nekoliko tjedana<br />
shvatila sam da ga ne želim<br />
dati nikome", govori Gabrijela.<br />
Ona ipak sumnja da će novi<br />
Zakon donijeti konkretne prone<br />
bi ostao samo mrtvo slovo<br />
na papiru", zaključuje on. Prvi<br />
prosvjedi Prijatelja životinja bili<br />
su za zabranu držanja životinja<br />
u cirkusu, a zatim su uslijedile<br />
akcije za zabranu uzgoja i ubijanja<br />
životinja zbog krzna i mnoge<br />
druge. I prije donošenje novog<br />
zakona, postojala su no kill skloništa<br />
koja su obvezno kastrirala<br />
životinje koje su udomljavali.<br />
Novim zakonom propisana je<br />
obvezna kastracija za sva skloništa<br />
te se tako sprečava povećanje<br />
broja napuštenih životinja.<br />
Starije mačke nepoželjne za<br />
udomljavanje<br />
Pomoć napuštenim životinja<br />
pruža i Udruga za dobrobit i zaštitu<br />
mačaka S.O.S Cat. Danijela<br />
iz udruge kaže da ne djeluju kao<br />
azil, nego su mačke koje spašavaju<br />
s ulice smještene na privremeni<br />
smještaj u njihove domove.<br />
Volonteri se trenutačno<br />
brinu za oko 170 mačaka i mačića,<br />
a njih 20 ljudi ne žele udomiti<br />
jer su bolesni. Mnogima su<br />
nepoželjne i stare mačke za udomljavanje,<br />
a Danijela je uvjerena<br />
da su upravo one najodanije.<br />
Čak 70 posto mačića dođe im u<br />
lošem stanju, većinom s upalom<br />
gornjih i donjih dišnih putova,<br />
dehidracijom ili prisutnošću<br />
parazita, a sve zato jer je vlasnicima<br />
teško dati 200 kuna za kastraciju<br />
svojih mačaka pa se one<br />
kote unedogled, pojašnjava ona.<br />
Ministarstvo poljoprivrede ne<br />
raspolaže podacima o broju eutanaziranih<br />
životinja jer im skloništa<br />
nisu obvezna dostavljati te<br />
podatke.<br />
Studenti na nogama Mnogi studenti nezadovoljni najavljen<br />
'Ne dirajte nam rad n<br />
U budućnosti će<br />
poslodavci vjerojatno<br />
biti obvezni isplaćivati<br />
studentima 50 posto<br />
uvećanu naknadu<br />
za rad nedjeljom i<br />
blagdanom, te za<br />
noćni rad<br />
Tekst: Petra Vuka<br />
Nismo dovoljno pametni<br />
da ne bismo radili. Nećemo<br />
se praviti da smo<br />
fini kao Finci samo zato što<br />
imamo njihove cijene ako uz<br />
to nemamo i njihov standard,<br />
kaže student splitskog Fakulteta<br />
elektrotehnike, strojarstva<br />
i brodogradnje Ante Medvido-<br />
vić o mogućoj neradnoj nedjelji.<br />
Dodaje da postoje zemlje<br />
koji si mogu priuštiti neradnu<br />
nedjelju, kao što su Austrija i<br />
Njemačka, ali Hrvatima je jedino<br />
preostao rad i samo rad.<br />
S njim se slaže i Duje Klisović,<br />
student produkcije na Akademiji<br />
dramske umjetnosti.<br />
"Vjerujem da svaki pojedinac<br />
treba imati pravo na slobodnu<br />
nedjelju jer se jedino<br />
tada može posvetiti obitelji i<br />
sličnom, ali većina ljudi, a pogotovo<br />
studenti moraju raditi<br />
nedjeljom. Rad nedjeljom generalno<br />
se ne bi trebao zabranjivati<br />
jer je to često najbolja<br />
prigoda studentima da si povećaju<br />
proračun, ali bi ih za to<br />
trebalo adekvatno platiti", govori<br />
Duje.<br />
U Hrvatskoj<br />
trenutačno<br />
ne postoji<br />
zakon koji<br />
propisuje<br />
zabranu<br />
rada nedjeljom,<br />
iako<br />
u Zakonu o<br />
radu stoji<br />
kako radnik<br />
u pravilu<br />
svoj slobodan<br />
dan koristi<br />
upravo<br />
nedjeljom
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Društvo 9<br />
Ipak ima nade Caritasovom akcijom mladi iz domova za nezbrinutu djecu neće gubiti krov nad glavom<br />
Apsurd: na pola studiranja sustav<br />
ih ostavlja bez krova nad glavom<br />
Tekst: Andrea Pavlović<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Domove za nezbrinutu<br />
djecu svake godine<br />
napusti prosječno 60<br />
punoljetnih osoba koje<br />
nakon "proslave" 18 rođendana<br />
praktički ostaju prepuštene same<br />
sebi, bez krova nad glavom. Onima<br />
koji se odluče na visoko obrazovanje<br />
boravak se produljuje<br />
na određeno vrijeme. Pomažu im<br />
i razne udruge te je tako Rotary<br />
klub Zagreb Kaptol humanitarnom<br />
akcijom Korak u život dodijelio<br />
stipendiju u iznosu od 1600<br />
kuna 19 studenata.<br />
Ne izostaje ni diskriminacija<br />
Rotary klub Zagreb Kaptol od<br />
2008. stipendira mlade koji<br />
nakon završetka srednje škole<br />
moraju napustiti domove za<br />
nezbrinutu djecu, a akcija Korak<br />
u život dosad je osigurala više<br />
od 220 stipendija onima s najboljim<br />
školskim uspjehom.<br />
Ravnateljica Caritasa Za-<br />
Caritasovom akcijom Da<br />
život imaju dosad je prikupljeno<br />
7,1 milijuna kuna,<br />
a potrebno je još 1,6 milijuna<br />
da bi se osigurala ustanova u<br />
kojoj bi mladi mogli ostati i nakon<br />
navršene 21. godine života<br />
'Često nam se mladi vraćaju kao beskućnici, trudnice i žrtve nasilja',<br />
rekla je ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelena Lončar<br />
grebačke nadbiskupije Jelena<br />
Lončar kaže pak da je u Hrvatskoj<br />
u domovima za djecu bez<br />
odgovarajuće roditeljske skrbi<br />
gotovo 800 djece i mladih.<br />
Mladima koji se odluče<br />
na studiranje produljuje<br />
se vrijeme dopuštenog<br />
boravka do 21 godine,<br />
ali to im i nije od veće<br />
pomoći jer je fakultet<br />
nemoguće završiti<br />
u tom roku. Naime,<br />
student koji<br />
diplomira na vrijeme, bez ponovnog<br />
upisivanja godina, ima<br />
prosječno 24 godine. Iz Caritasa<br />
kažu da su djeca nakon toga<br />
prepuštena ulici, sebi,<br />
snalaženju kako<br />
znaju i umiju.<br />
Lončar je dodala<br />
i da se korisnici<br />
često vraćaju u<br />
Caritas kao be-<br />
Kristina Japelj,<br />
uspješna studentica<br />
Katoličkog bogoslovnog<br />
fakulteta<br />
'Kad sam izašla iz doma, bila<br />
sam pod velikim stresom,<br />
nisam znala kamo idem,<br />
kako ću plaćati stan, režije',<br />
kaže Kristina, bivša korisnica<br />
Caritasova doma Emaus<br />
skućnici, trudnice i žrtve nasilja.<br />
"Kad sam ja izašla iz doma, bila<br />
sam pod velikim stresom, nisam<br />
znala kamo idem, kako ću plaćati<br />
stan, režije. Svaki dan sam dolazila<br />
u Caritas na tri, četiri sata i<br />
obraćala se odgojiteljima", kaže<br />
Kristina, bivša korisnica Caritasova<br />
doma Emaus. U domu je<br />
sobu dijelila s još dvije osobe<br />
što je često izazivalo smetnje<br />
u učenju jer nisu mogle učiti<br />
sve tri u isto vrijeme pa su<br />
se raspoređivale. Danas<br />
Kristina studira religijsku<br />
pedagogiju i katehetiku<br />
na Katoličkom bogoslovnom<br />
fakultetu. Ističe da<br />
su drugi korisnici doma<br />
s kojima je živjela imali<br />
drugi prioritet, zaposliti<br />
se. Kristina se susrela i s<br />
diskriminacijom te kaže da<br />
je ljudi ponekad smatraju problematičnom<br />
kada doznaju da je<br />
živjela u domu.<br />
Problem mladih koji nakon punoljetnosti<br />
ostaju bez krova nad<br />
glavom uskoro bi mogao biti riješen<br />
za neke od njih. Caritasovom<br />
akcijom Da život imaju dosad je<br />
prikupljeno 7,1 milijuna kuna, a<br />
potrebno je još 1,6 milijuna da<br />
bi se osigurala ustanova u kojoj<br />
bi mladi mogli ostati i nakon navršene<br />
21. godine života. Na osiguran<br />
smještaj imat će pravo bez<br />
obzira na vjeru i ustanovu u kojoj<br />
su prije bili.<br />
Akcija do kraja godine<br />
Kristina je oduševljena humanitarnom<br />
akcijom i smatra da će<br />
ova stambena zajednica pomoći<br />
svim mladima da se u godinu ili<br />
dvije pripreme za samostalan život.<br />
Akcija traje do kraja ove godine,<br />
a pomoći se može uplatom<br />
putem interneta na službenim<br />
stranicama Caritasa Zagrebačke<br />
nadbiskupije ili pozivom na broj<br />
060 90001.<br />
Ovom akcijom smještaj na<br />
adresi Selska 165 u Zagrebu pronaći<br />
će 31 korisnik koji će imati<br />
pravo na boravak u kući do dvije<br />
godine. Ministarstvo za demografiju,<br />
obitelj, mlade i socijalnu<br />
politiku djecu bez roditelja ili<br />
djecu bez odgovarajuće roditeljske<br />
skrbi te mlađe punoljetne<br />
osobe smatra posebno ranjivom<br />
skupinom. Pružaju im pravo na<br />
naknadu za redovito studiranje<br />
u iznosu od 2000 kuna te financijsku<br />
pomoć u suradnji s drugim<br />
organizacijama i/ili udrugama.<br />
om inicijativom za neradnu nedjelju jer im zbog obveza na fakultetu jedino preostaje rad vikendom<br />
edjeljom, trebamo tu zaradu!'<br />
U Hrvatskoj trenutačno ne<br />
postoji zakon koji propisuje<br />
zabranu rada nedjeljom, nego<br />
je on uređen relevantnim nacionalnim<br />
propisima, od kojih<br />
je iz djelokruga Ministarstva<br />
rada i mirovinskog sustava potrebno<br />
istaknuti Zakon o radu.<br />
Na temelju tog zakona raspored<br />
radnog vremena utvrđuje<br />
se sporazumom između radničkog<br />
vijeća i poslodavca, a<br />
ako raspored radnog vremena<br />
nije utvrđen na ovaj način, o<br />
njemu odlučuje poslodavac<br />
pisanom odlukom, pojašnjava<br />
Ružica Mlakić iz Ministarstva<br />
rada i mirovinskog sustava.<br />
Prema Zakonu o radu, radnik<br />
ima pravo na tjedni odmor<br />
koji u pravilu koristi nedjeljom,<br />
te u dan koji nedjelji prethodi,<br />
odnosno iza nje slijedi, a ako<br />
ga radnik ne može koristiti u<br />
propisanom trajanju, mora mu<br />
se omogućiti odmah po okončanju<br />
razdoblja koje je proveo<br />
MARIN TIRONI/PIXSELL<br />
na radu zbog kojeg tjedni odmor<br />
nije koristio, objašnjava<br />
Mlakić.<br />
Zakon o radu nalaže i da<br />
radnici kojima narav posla zahtijeva<br />
da rade i u dane kada<br />
je zakonom određeno da se<br />
ne radi, imaju pravo na povećanu<br />
plaću, a postotak plaće<br />
se regulira putem kolektivnih<br />
Studentica Mia:<br />
Ostat će mi samo<br />
rad u sezoni<br />
Studentica Ekonomskog fakulteta<br />
u Splitu Mia Križan radi<br />
isključivo nedjeljom i to po 11<br />
sati kako bi taj dan, kao jedini<br />
slobodan dan, iskoristila što je<br />
najbolje moguće. Kaže da joj je<br />
satnica jako mala, ali po svemu<br />
sudeći, nema izbora i nada se<br />
da joj ovaj zakon neće pokvariti<br />
radni odnos. S obzirom na<br />
njezine fakultetske obveze, ne<br />
može raditi radnim danima, a<br />
ako joj rad nedjeljom zabrane<br />
preostaje joj samo sezona.<br />
a obavljanje posla u posebnim<br />
uvjetima koji nisu definirani<br />
Pravilnikom, što uključuje<br />
i rad nedjeljom, utvrđuju se<br />
ugovorom između poslodavca<br />
i onoga tko posao obavlja.<br />
Pravilnik iz 1996. doživio je<br />
nekoliko puta dopune i izmjene,<br />
no važne stavke, kao što je<br />
točno definiran pojam rada nedjeljom,<br />
nisu donesene.<br />
Studentice Sandra Horvat<br />
i Vlatka Vivoda kažu da su za<br />
rad nedjeljom na poslovima<br />
koje su dosada obavljale i koji<br />
trenutačno rade uvijek dobivale<br />
satnicu uvećanu za 30 posto.<br />
No u budućnosti će poslodavci<br />
vjerojatno biti obvezni isplaćivati<br />
studentima 50 posto višu<br />
naknadu za rad nedjeljom i<br />
blagdanom, te za noćni rad.
10 Svijet<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Dayton Prošle su 22 godine od sporazuma kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini<br />
Zaustavili rat i napravili državu<br />
koja ne funkcionira<br />
Tekst: Martina Lozo<br />
Sredinom prosinca navršavaju<br />
se 22 godine službenog<br />
potpisivanja Općeg<br />
okvirnog sporazuma za mir u<br />
Bosni i Hercegovini, poznatijeg<br />
pod nazivom Daytonski sporazum.<br />
Iako je njegova nedvojbena<br />
zasluga završetak rata uz<br />
suglasje svih triju uključenih<br />
strana, funkcionalni okvir koji<br />
je Daytonski sporazum odredio<br />
Bosni i Hercegovini u poslijeratnom<br />
razdoblju nerijetko se pokazao<br />
neostvarivim u primjeni,<br />
te uzrokom daljnjih nesuglasica<br />
triju konstitutivnih naroda -<br />
Bošnjaka, Hrvata i Srba.<br />
Neučinkovitost sustava<br />
Novinar i diplomat Zlatko<br />
Dizdarević zaključuje da "takav<br />
Daytonski sporazum, ekskluzivno<br />
namijenjen prekidu rata, a ne<br />
dugoročnom profiliranju države<br />
kompatibilne ostalim državama<br />
u EU i okruženju, nije mogao u<br />
praksi profunkcionirati. Domaće<br />
političke elite, naslonjene na<br />
logiku tzv. nedovršenog rata, a<br />
ne okrenute budućnosti, našle<br />
su svoj interes u svakodnevnoj<br />
profiterskoj eksploataciji tog državnog<br />
surogata".<br />
To se, među ostalim, tiče uspostave<br />
institucije rotirajućeg<br />
predsjedništva (sastavljenog od<br />
triju ravnopravnih predstavnika<br />
konstitutivnih naroda) i upravnih<br />
podjela uvođenjem dvaju<br />
entiteta - Federacije Bosne i<br />
STAFF SGT. BRIAN SCHLUMBOHM<br />
BiH postoji u današnjem obliku samo zbog toga što se nije mogla<br />
raspasti, ističe novinar i diplomat Zlatko Dizdarević<br />
Pitanje trećeg entiteta<br />
Aktivist i kolumnist Marijan Knezović upozorava na sustavno kršenje<br />
Ustava Bosne i Hercegovine na štetu najmanjeg konstitutivnog<br />
naroda, Hrvata. Spornim primarno smatra njegove brojne amandmanske<br />
promjene, ostvarene bez parlamentarnog odobrenja.<br />
Prema njegovu mišljenju, rješenje treba tražiti u načelu federalizma<br />
koji je u svojoj rezoluciji preporučio i Europski parlament: "Hrvati<br />
trebaju dobiti svoju federalnu i izbornu jedinicu koja bi onemogućila<br />
bošnjačko nametanje političkih predstavnika".<br />
darević pojednostavljeno naziva<br />
"ciljanom i konstantnom proizvodnjom<br />
sukoba na terenu po<br />
sistemu dva protiv jedan". Osim<br />
nefunkcionalnog institucionalnog<br />
okvira, glavni tajnik Stranke<br />
demokratske akcije Hrvatske<br />
Armin Hodžić, spornom smatra<br />
Daytonski<br />
sporazum<br />
potpisan<br />
je prije 22<br />
godine<br />
Obojica<br />
sugovornika<br />
složna su<br />
kako su nužne<br />
promjene,<br />
ali i da<br />
trenutačno<br />
vodstvo ne<br />
posjeduje<br />
političku<br />
volju za njihovo<br />
pokretanje<br />
i ovisnost o vanjskim akterima<br />
u političkom suživotu u Bosni i<br />
Hercegovini.<br />
"Često se ističe da je Bosna i<br />
Hercegovina zemlja triju konstitutivnih<br />
naroda, što nitko ne<br />
negira, ali u stvarnosti, samo<br />
se Bošnjaci ponašaju kao konstitutivan<br />
narod. Razlog za to<br />
je što oni Bosnu i Hercegovinu<br />
doživljavaju kao domovinu i nemaju<br />
alternativu za nju", navodi<br />
Hodžić upozoravajući na sklonosti<br />
hrvatskih i srpskih predstavnika<br />
u zastupanju interesa<br />
Zagreba i Beograda, a na izravnu<br />
štetu države koju predstavljaju.<br />
Pri ostvarivanju trajnijeg suživota,<br />
utegom su se pokazale i<br />
prilično "maćehinske" politike<br />
Hrvatske i Srbije, uz izostanak<br />
konkretnih političkih mjera pomoći.<br />
Smanjiti nacionalizam<br />
Obojica sugovornika složna su<br />
da su nužne promjene, ali i da<br />
trenutačno vodstvo ne posjeduje<br />
političku volju za njihovo pokretanje.<br />
Dizdarević zaključuje<br />
da "u današnjem obliku BiH de<br />
facto postoji samo na temelju<br />
činjenice da se nije mogla raspasti",<br />
ali ne odbacuje mogućnost<br />
budućih pesimističnih scenarija.<br />
Hodžićeve prognoze su optimističnije,<br />
no apelira na nužne<br />
preduvjete suživota - "suočavanje<br />
s prošlošću, priznanje ratnih<br />
zločina, smanjivanje nacionalizama,<br />
okretanje prema ekonomskim<br />
temama te ubrzavanje<br />
pristupanja euroatlantskim integracijama".<br />
Višeslav Raos, docent na<br />
FPZG-u, ističe da bi bilo mudro<br />
kad bi se Hrvatska zalagala<br />
za uspostavu trećeg entiteta ili<br />
kakvu transformaciju uređenja<br />
BiH koje bi poboljšalo položaj<br />
Hrvata.<br />
"Kad iz Mostara čujemo izjave<br />
hrvatske strane koja kaže da<br />
u postojećim institucijama BiH<br />
nije dovoljno dobro predstavljena,<br />
to je definicijski točno<br />
i vidljivo u odnosu na zemlje<br />
sa sličnim modelima uređenja<br />
poput Švicarske i Belgije gdje<br />
postoji institut etničkog power<br />
sharinga", zaključuje Raos.<br />
Brexit im se obija u glavu? Ne mogu dizati granicu u Irskoj pa sad djelomično 'gube' teritorij<br />
Britanska vlada prisiljena je na kompromis<br />
Tekst: Božo Filip Marković<br />
Britanska vlada morala<br />
je početkom prosinca<br />
odgoditi završetak prve<br />
faza pregovora o Brexitu nakon<br />
što joj je sjevernoirska Stranka<br />
demokratskih unionista (DUP)<br />
u posljednji trenutak povukla<br />
potporu zbog nesuglasica o<br />
granici između Sjeverne Irske<br />
i Republike Irske. Razrješenje<br />
tog pitanja, ali i drugih u ovoj<br />
fazi pregovora, pokazalo je da<br />
je britanska vlada spremna na<br />
određene kompromise.<br />
Naime, zbog napuštanja carinske<br />
unije i jedinstvenog EUova<br />
tržišta, na irskom bi otoku<br />
bilo potrebno ponovno podići<br />
fizičku granicu koja je uklonje-<br />
Kriza zbog irske granice pokazala je da u<br />
konzervativnoj stranci postoje struje nesklone<br />
Brexitu, navodi Zoran Kurelić s FPZG-a<br />
na 1998. godine, čime je okončan<br />
dugogodišnji sukob. Kako<br />
bi se spriječilo buđenje tenzija,<br />
neki su političari predložili primjenu<br />
"regulatornog poravnanja",<br />
načela prema kojem bi se<br />
Sjeverna Irska nastavila pridržavati<br />
određenih pravila trgovanja<br />
u EU.<br />
"To bi značilo da se granica ne<br />
bi gradila na irskom otoku nego<br />
između pomorskih luka i Velike<br />
Britanije, čime bi se Sjeverna<br />
Irska odvojila od Britanije,<br />
a ne izašla iz Unije", kaže prof.<br />
dr. sc. Zoran Kurelić s Fakulteta<br />
političkih znanosti u Zagrebu,<br />
stručnjak za europska pitanja.<br />
Ideja o "poravnanju" Sjeverne<br />
Irske ubrzo se proširila diljem<br />
Velike Britanije, te su london-<br />
Hercegovine te Republike Srpske,<br />
uz pripadajući izborni sustav,<br />
koji je izbor institucionalnih<br />
predstavnika na nacionalnoj<br />
razini ograničio na pripadnost<br />
pojedinom entitetu.<br />
Takav politički i izborni sustav<br />
nužno dovodi do onoga što Dizski<br />
gradonačelnik Sadiq Khan i<br />
prva ministrica Škotske Nicola<br />
Sturgeon predložili da London<br />
i Škotska, područja na kojima<br />
je većina stanovnika glasala za<br />
ostanak u EU, nastave biti dijelom<br />
carinske unije i jedinstvenog<br />
tržišta. Nakon intenzivnih<br />
pregovora, postignut je načelni<br />
dogovor kojim je odlučeno da<br />
fizičke granice na irskom otoku<br />
neće biti. Ako EU i Velika Britanija<br />
pregovorima koji slijede ne<br />
postignu dogovor koji taj uvjet<br />
zadovoljava, Britanija će ostati<br />
u "poravnanju" s nekim pravilima<br />
carinske unije i jedinstvenog<br />
tržišta.<br />
Osim toga, dogovoreno je i<br />
da će EU-ovim građanima biti<br />
dopušteno da nastave živjeti u<br />
Britaniji ako su tamo došli prije<br />
konačnog izlaska. Odlučeno je i<br />
da će Uniji biti isplaćena odšteta<br />
od oko 40 milijardi eura.<br />
Kriza koja je zbog granice nastala,<br />
smatra profesor Kurelić,<br />
otkrila je da u konzervativnoj<br />
stranci postoje zastupnici koji<br />
nisu skloni Brexitu, dok su ondje<br />
i ljudi ideološki bliski zagovarateljima<br />
Brexita.<br />
Sljedeća faza pregovora, koja<br />
će se ticati trgovinskih odnosa<br />
nakon Brexita, trebala bi uskoro<br />
početi. Tijekom te faze, smatra<br />
Kurelić, EU neće pregovarati<br />
jednoglasno, nego će svaka<br />
država zastupati vlastite interese.<br />
Bit će to odmak od dosadašnje<br />
taktike, prema kojoj "su sve<br />
članice stajale na istoj strani".
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Intervju 11<br />
RAZGOVARALI SMO SA STRUČNJAKOM ZA MEDIJSKU PISMENOST<br />
Danijel Labaš predsjednik<br />
je Društva za komunikacijsku<br />
i medijsku<br />
kulturu i profesor<br />
na Hrvatskim studijima. Jedan je<br />
od stručnjaka u području medijske<br />
pismenost i novinarske etike,<br />
a za <strong>Global</strong> je objasnio važnost<br />
medijske pismenosti i kako je<br />
senzacionalizam toliko popularan<br />
i velik problem medija danas.<br />
◼◼Kako gledate na senzacionalizam,<br />
koliko se on uvukao<br />
u naše medije?<br />
Senzacionalizam se usko veže<br />
uz novinarski (ne)profesionalizam<br />
i etiku. A kada govorimo<br />
o novinarskoj etici, prvo na što<br />
upozoravamo jest da novine danas,<br />
nažalost, prodaju tri s: sport,<br />
seks i skandali koji se pretvaraju<br />
u senzacionalizam. Senzacionalizam<br />
je jedna od velikih boljki<br />
suvremenog novinarstva samo<br />
zato što se zbog malog tržišta i<br />
broja čitatelja ozbiljne novine<br />
pretvaraju u senzacionalističke.<br />
Velika je odgovornost prije svega<br />
na urednicima, jer oni odlučuju o<br />
konačnoj opremi članka.<br />
Često vidimo da je tekst članka<br />
posvećen nekoj ozbiljnoj i dobroj<br />
temi koja je relevantna za svakodnevni<br />
život, a naslov odudara<br />
od toga i prenaglašava neku izjavu<br />
ili događaj do te mjere da se<br />
čitatelji tome više i ne čude. Ali<br />
počelo se događati da se na forumima<br />
čitatelji rugaju novinarima<br />
i urednicima, pa otvoreno<br />
pitaju: 'Pa zar ste zato pet godina<br />
studirali?' Sreća je za novinarstvo<br />
što je publika počela reagirati. Ali<br />
to je još mali dio publike, a mediji<br />
vide da velik dio publike još nasjeda<br />
na senzacionalizam.<br />
Klasični primjeri senzacionalističkih<br />
naslova su: Šokantno, nikad<br />
viđeno, nećete vjerovati. I sve<br />
s uskličnicima, dakako! Nema<br />
pravog naslova i nadnaslova koji<br />
donose informacije. Danas se čak<br />
govori da mediji ne postoje da bi<br />
informirali, nego šokirali. Novinari<br />
senzacionalističkim naslovima<br />
pokušavaju pobuditi niske<br />
strasti u ljudima, čime se novinarstvo<br />
pretvara u trač.<br />
◼◼Kako bi se senzacionalizam<br />
mogao iskorijeniti?<br />
Urednicima i novinarima trebalo<br />
bi ponuditi programe cjeloživotnog<br />
obrazovanja. To bi u nas<br />
trebale raditi strukovne udruge,<br />
pa i sami profesionalci. Ali velika<br />
je odgovornost na publici. Dok<br />
publika bude prihvaćala senzacionalizam,<br />
nema lijeka novinarstvu.<br />
Ipak, iako se govori o krizi<br />
ozbiljnog novinarstva, dolazi do<br />
porasta broja specijaliziranih<br />
časopisa, što je možda niša za ozbiljno<br />
novinarstvo.<br />
◼◼Kako djeci objasniti, kako<br />
osvijestiti sam proces na<br />
koji senzacionalizam utječe<br />
na gledatelje i kako ih poučiti<br />
da mu se odupru?<br />
Mediji su tu da<br />
šokiraju, ne da<br />
informiraju!<br />
Često vidimo da je tekst članka posvećen nekoj ozbiljnoj i dobroj<br />
temi koja je relevantna za svakodnevni život, a naslov odudara<br />
od toga i prenaglašava neku izjavu ili događaj, kaže Labaš. Baš<br />
kao i, ciljano, na ovom tekstu te ostalim tekstovima u broju<br />
Tekst: Zrinka Medak i Hana Ivković Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Medijska pismenost je cilj medijskog odgoja<br />
Mi to radimo jednostavno, na<br />
primjeru. Uzmemo neku senzacionalističku<br />
vijest povezanu s<br />
djecom, primjerice vijest da su<br />
vršnjaci pretukli neko dijete, i ta<br />
je vijest objavljena u nekim lokalnim<br />
novinama a da se nije zaštitio<br />
identitet tog djeteta. Onda<br />
djecu pitamo bi li oni voljeli biti<br />
na mjestu tog dječaka, kako bi<br />
se osjećali da je njihova slika u<br />
novinama, da se detaljno opisuje<br />
kako je dijete zlostavljano. S druge<br />
strane, pitamo ih jesu li primijetili<br />
da njih, kao djecu, mediji<br />
'Dok publika<br />
bude<br />
prihvaćala<br />
senzacionalizam,<br />
nema<br />
lijeka novinarstvu',<br />
zaključio je<br />
Labaš<br />
◼◼<br />
Koja je razlika između medijske pismenosti<br />
i medijske pedagogije?<br />
Medijska pedagogija je znanstvena disciplina<br />
koja se bavi predmetom medijskog<br />
odgoja i medijskog opismenjavanja, a<br />
medijska pismenost je cilj medijskoga<br />
odgoja o kojemu govori pedagogija. Na<br />
medijskoj pedagogiji poučavamo studente,<br />
prije svega komunikologije i nastavničkog<br />
smjera na Hrvatskim studijima, o<br />
tome kakav bi sve pedagoški pristup u<br />
odgoju i obrazovanju za medije trebao<br />
imati budući nastavnik. Kada se govori o<br />
medijima i njihovom ispravnom korištenju,<br />
ne smijemo govoriti s visoka, treba<br />
nehijerarhijski poučavati jer su djeca i<br />
mladi danas već informatički pismeni.<br />
Treba poticati na dijalog, jer se dijalogom<br />
potiče na refleksiju i razmišljanje.<br />
Kada su mladi potaknuti na razmišljanje,<br />
otvoreni su i za stvaranje medija. Kada<br />
sami stvaraju medije vide što se s njima<br />
može raditi: prenositi istina, spektakularizirati,<br />
dramatizirati i manipulirati. Jer<br />
mediji nisu stvarnost, oni su konstrukcije<br />
stvarnosti. Kada to shvatimo, ali i prihvatimo,<br />
porast će i razina naše medijske<br />
pismenosti.<br />
vrlo rijetko prikazuju pozitivno,<br />
kada nešto postignu, dobiju neku<br />
nagradu. Takvih članaka gotovo<br />
da nema.<br />
◼◼Koliko je građansko novinarstvo<br />
pomoglo ili odmoglo<br />
informiranosti ljudi, je li<br />
ono korisno ili odmaže?<br />
Građansko novinarstvo je izvrsna<br />
ideja koja je završila u katastrofi.<br />
To je plemenita ideja da<br />
svi možemo sudjelovati u stvaranju<br />
vijesti, ali koja je onda uloga<br />
novinara? Građani nisu naučeni<br />
kako odabrati što će biti vijest,<br />
kao i što zaslužuje biti vijest pored<br />
toliko različitih pojava i događaja.<br />
Ne vidim pozitivne strane<br />
građanskog novinarstva kakvo je<br />
ono danas. Građansko novinarstvo<br />
ne koristi profesionalnom<br />
novinarstvu, ne može svaki aktivist<br />
i bloger biti novinar, bez<br />
potrebnog obrazovanja. Zbog<br />
građanskog novinarstva izgleda<br />
kao da svi mogu sudjelovati u novinarstvu,<br />
ali to je trik, obmana<br />
i laž. Sudjeluju samo neki, i to s<br />
nevažnim temama i tako kvare<br />
ugled novinarstva. Ruše vjerodostojnost<br />
novinarstva pa svi krive<br />
novinare za površnost, za loš<br />
rad, neetičnost i nemoralnost, a<br />
građansko novinarstvo je djelomično<br />
dovelo do toga, uz sve ono<br />
o čemu smo prethodno razgovarali.<br />
◼◼Koliko je važna informiranost?<br />
Dobro informiran čovjek može<br />
donositi informirane odluke, sudjelovati<br />
u demokratskim procesima<br />
i može se zauzimati za boljitak<br />
društva. Površno informiran<br />
čovjek pogrešno bira, pogrešno<br />
odlučuje, pogrešno djeluje i radi<br />
zlo sebi i onima oko sebe. Mislim<br />
da sam vam na ovaj način dao<br />
odgovor o važnosti informiranja.<br />
◼◼Kako motivirati studente<br />
da se informiraju, da čitaju?<br />
To je poseban izazov. Naviknuti<br />
smo na površnost, u medijima<br />
pročitamo samo naslove. Na<br />
društvenim mrežama smo postali<br />
djelitelji lažnih vijesti, vjerujemo<br />
svojim prijateljima, koji vjeruju<br />
svojim prijateljima, pa nitko<br />
ne čita, nego svi samo dijele. Sadržaj<br />
uopće ne provjeravamo jer<br />
nam se ne da čitati. Okruženi<br />
smo mnoštvom informacija pa<br />
naš prst jednostavno samo leti<br />
po ekranu, ne percipiramo uopće<br />
da bismo nešto trebali dublje<br />
pročitati. Mediji nam stvore dojam<br />
da nešto znamo, da smo dobro<br />
informirani, pa donosimo<br />
pogrešne zaključke. I onda, kao<br />
što sam na početku i rekao, s pravom<br />
optužujemo medije. Ali mi<br />
kao publika smo pristali na to i tu<br />
je naša odgovornost. Zašto pristajemo<br />
na loše, nekvalitetno,<br />
neprofesionalno novinarstvo i<br />
medije? Stalno ispričavamo publiku<br />
zato što su se mediji komercijalizirali,<br />
što imaju senzacionalističke<br />
naslove. Ali publika<br />
mora preuzeti svoj dio odgovornosti<br />
zašto je to tako. Zato je medijska<br />
pismenost važna jer preko<br />
nje učimo publiku da je i ona odgovorna,<br />
ali nudimo načine na<br />
koje se stanje može popraviti. Mi<br />
ne pristajemo da nas se zove<br />
konzumentima informacija,<br />
nego korisnicima. Informacija<br />
nije kao svaka druga roba, informacija<br />
uopće, u svojoj srži, nije<br />
roba da se može konzumirati, informacija<br />
je društvena vrijednost.<br />
I tako je valja tretirati.<br />
DANIJEL LABAŠ profesor i predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu
12 Reportaža<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Priča koja će vas raznježiti <strong>Global</strong>ova reporterka provela je dan u pučkoj kuhinji volontirajući za beskućnike<br />
Ne okrećite glavu, nemaju<br />
dom, ali imaju veliko srce<br />
Tekst: Tamara Horvat<br />
Božićno je vrijeme,<br />
doba darivanja.<br />
Zagrebački je Advent<br />
treći put najljepši<br />
u Europi,<br />
što svakodnevno<br />
potvrđuje masa ljudi koja zadovoljno<br />
šeta središnjim gradskim<br />
trgom, Gornjim gradom, tunelom<br />
Grič te ostalim atraktivnim<br />
lokacijama. Prolaznicima se u<br />
adventskim kućicama nude razni<br />
specijaliteti, pa i fritule čija se cijena<br />
kreće oko 20 kuna za desetak<br />
komada. Ove godine kušala<br />
sam ih na štandu na Cvjetnom<br />
trgu.<br />
A malo dalje niz Ilicu, na adresi<br />
Gundulićeva 12, u nedjelju je<br />
Družba sestara milosrdnica sv.<br />
Vinka Paulskog nasmiješeno<br />
pekla fritule koje su nakon mise<br />
prodavale za pomoć beskućnicima.<br />
Cijena pakiranja s nekoliko<br />
fritula ovdje nije iznosila<br />
20 kuna, svatko je dao koliko je<br />
mogao i htio, a dijelile su ih i besplatno<br />
siromašnima.<br />
Nemaš osobnu? 500 kuna!<br />
Dan poslije prijepodne sam<br />
provela na istoj toj adresi, u pučkoj<br />
kuhinji Družbe sestara milosrdnica,<br />
a glavna sestra, sestra<br />
Tihomira, cijelo me jutro "šopala"<br />
besplatnim fritulama koje se<br />
nisu prodale dan prije. Moram<br />
priznati da mi one adventske sa<br />
štanda nisu bile ni upola dobre<br />
kao ove, a i razlog zbog kojeg su<br />
napravljene dao im je posebnu<br />
čar. Ministarstvo za demografiju,<br />
obitelj, mlade i socijalnu politiku<br />
kaže da se u Hrvatskoj broj<br />
beskućnika već godinama kreće<br />
oko 400, ali upozorava da je neregistriranih<br />
čak i dvostruko više.<br />
Dok sam razgovarala s nekima<br />
od njih u Pučkoj kuhinji Družbe<br />
sestara milosrdnica, objasnili su<br />
mi da ih je neregistriranih mnogo<br />
više nego što uopće možemo<br />
zamisliti. Većina ih nije nigdje<br />
evidentirana jer neki od njih nemaju<br />
niti osobnu iskaznicu. Rekli<br />
su mi i za veliki paradoks naše<br />
države.<br />
"Ako policija na ulici zatekne<br />
beskućnika bez odgovarajućeg<br />
dokumenta, odnosno osobne<br />
iskaznice, kažnjava ih s 500<br />
kuna", rekao je jedan od njih.<br />
Samo, kako da tu kaznu plate bez<br />
kune u džepu?<br />
Do prije nekoliko mjeseci jedna<br />
od neregistriranih bila je i<br />
gospođa Zorka, 75-godišnjakinja<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Osnovnoškolci Lana i Mateo spremno su volontirali prodajući časopis<br />
Ulične svjetiljke' Kad ga prolaznici nisu htjeli kupiti - mladi dobročinitelji<br />
ponudili su da časopis kupe sami!<br />
koja u pučku kuhinju dolazi već<br />
tri godine. Ona je osobnu iskaznicu<br />
napravila tek prije nekoliko<br />
mjeseci, uz pomoć socijalne radnice.<br />
Nakon što je ručala, gospođa<br />
Zorka i ja nastavile smo razgovor.<br />
O životu. Ona je nekoliko puta<br />
ponovila da je još dobro i prošla,<br />
da je sretna s ovime što ima i da<br />
je zahvalna sestrama za svu pomoć<br />
koju joj pružaju. Dodala je<br />
da je u životu najvažnije zdravlje<br />
i da nikad to ne zaboravim.<br />
Zorkina frizura<br />
Pohvalila mi se i svojom novom<br />
frizurom za koju su također<br />
zaslužne sestre milosrdnice, a<br />
"njezin" frizerski salon također<br />
je u Gundulićevoj 12, u kupaonici<br />
u kojoj se potrebiti mogu istuširati<br />
ponedjeljkom, petkom i subotom.<br />
Zorka se nije ustručavala raz-<br />
Sestra Tihomira vrijedno<br />
priprema obroke za<br />
korisnike kuhinje<br />
govarati o uvjetima u kojima<br />
živi jer je i na njima zahvalna.<br />
Ima ljudi kojima je mnogo gore,<br />
rekla mi je. U malom stanu bez<br />
struje ona živi s još nekoliko osoba,<br />
ovisno o tome kada tko dođe<br />
prespavati. Prijatelji joj daju<br />
svjetiljku da bi joj barem malo<br />
olakšali život u mračnom stanu.<br />
Korisnici pučke kuhinje nisu<br />
ogorčeni, vedri su, optimistični<br />
i pomažu jedni drugima. Šarmantna<br />
Zorka tako je u sekundi<br />
uspjela srediti da joj prijatelj<br />
"sredi" rezanje<br />
drva za ogrjev.<br />
Dovoljno je<br />
bilo samo ga<br />
pitati i već<br />
su "upali"<br />
u dogovor.<br />
Zorku je<br />
teško odbiti,<br />
što zbog<br />
vesele nara-<br />
FOTO: TAMARA HORVAT/GLOBAL<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Pučka kuhinja Družbe<br />
sestara milosrdnica sv. Vinka<br />
Paulskog ispuni se oko 11 sati<br />
Gospođa<br />
Zorka ponosno<br />
pokazuje<br />
novu frizuru<br />
Zorka, 75-godišnjakinja<br />
koju život nije mazio, tek<br />
je prije nekoliko mjeseci<br />
uspjela dobiti osobnu iskaznicu.<br />
Ali, kako kaže, još je<br />
ona u životu dobro i prošla.<br />
Dodala je da je u životu najvažnije<br />
zdravlje i da nikad<br />
to ne zaboravim<br />
vi, što zbog nove frizure.<br />
I dok se u pučkoj kuhinji pripremala<br />
hrana za potrebite, obližnjom<br />
Ilicom šetali su volonteri<br />
prodavajući časopis Ulične svjetiljke<br />
da bi prikupili novac za beskućnike.<br />
Ulične svjetiljke prvi<br />
su hrvatski časopis o beskućnicima,<br />
a 5. prosinca 2017. pridružila<br />
sam se skupini od 30-ak volontera<br />
koji su se okupili za Međunarodni<br />
dan volontera sa željom da<br />
pomognu onima kojima je pomoć<br />
najpotrebnija.<br />
Glavna volonterka<br />
Vlatka<br />
Bakran Burić<br />
bila<br />
je oduševljena<br />
ovogodišnjim<br />
brojem volontera. Važnost<br />
o pomoći potrebitima prepoznali<br />
su i najmlađi, volonteri<br />
Osnovne škole Tituša Brezovačkog.<br />
Ta djeca su u dogovoru s učiteljicom<br />
Željkom Maršanić nesebično<br />
odlučila odvojiti dio svoga<br />
vremena i prikupljati novac.<br />
Prodavača časopisa inače je<br />
sedam, ali ih je za Međunarodni<br />
dan volontera bilo petero. Svi su<br />
oni tijekom života iskusili život<br />
na ulici, a neki od njih tako i dalje<br />
žive.<br />
Kako bismo im olakšali prodaju<br />
časopisa, podijelili su nas u<br />
skupine. A u svojoj sam skupni ja<br />
bila najstarija. Naime, sa mnom<br />
je u prodaju krenulo dvoje osnovnoškolaca<br />
- Mateo i Lana.<br />
"Bliže se blagdani, beskućnicima<br />
treba dom i hladno je. Zato<br />
smo odlučili pomoći", kažu mladi<br />
volonteri.<br />
Skeptični prolaznici<br />
I tako je nas troje krenulo<br />
prikupljati novac za prodavača<br />
Dragu Rendulića. Drago je<br />
bio skroman i rekao je da ne se<br />
ne trebamo osjećati loše ako ne<br />
uspijemo prodati sve časopise.<br />
Uputio nas je i u kojim ulicama<br />
da "okušamo sreću".<br />
Na početku Lana je bila sramežljivija,<br />
no Mateo je odmah preuzeo<br />
inicijativu. Uskoro se opustila<br />
i Lana te su moji nove kolege prodavali<br />
časopis kao da im je to rutina.<br />
Šetali smo Ilicom i Cvjetnim<br />
trgom u nadi da će netko kupiti<br />
časopis, ali ljudi su većinom bili<br />
okupirani svojim poslom; ispijanjem<br />
kuhanog vina i uživanjem<br />
u božićnim dekoracijama. Nekoliko<br />
njih je prepoznalo entuzijazam<br />
ovo dvoje nesebične djece te<br />
su kupili časopis. Nisu nas previše<br />
ispitivali kome ide novac, koja<br />
je naša uloga i slično. Bilo im je<br />
važno samo da pomognu nekome<br />
u ovo blagdansko doba.<br />
Nas troje, zapravo bila je to<br />
Mateova ideja, zaključili smo da<br />
bolje prodajemo ako ja ostanem<br />
u pozadini i samo ih nadgledam,<br />
pa smo tako i napravili. Ideja je<br />
uspješno realizirana. Oni su veselo<br />
šetali Cvjetnim trgom, a ja<br />
sam ih gledala s oduševljenjem<br />
i razmišljala kakav primjer oni<br />
mogu biti svima nama koji na<br />
pomoć drugima većinom samo<br />
odmahujemo glavom.<br />
Ali prolaznici su većinom ignorirali<br />
Matea, Lanu i mene. Danas<br />
postoji veliki broj udruga koje<br />
"navodno" prikupljaju novac za<br />
nekoga, a sa sigurnošću ne može-
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Reportaža 13<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Uz sestre, u pučkoj kuhinji<br />
redovito pomažu i volonteri<br />
koji se trude osigurati topli<br />
obrok za brojne potrebite<br />
mo znati kamo prikupljeni novac<br />
odlazi, pokušavala sam im objasniti<br />
zašto su ljudi samo odmahivali<br />
rukom i nisu im dopuštali<br />
čak niti da završe rečenicu.<br />
Bilo mi je žao kada bi ih ljudi<br />
ignorirali, ali sam se prisjetila da<br />
i ja radim isto kada me netko zaustavi<br />
na ulici ili u prodavaonici.<br />
Samo prođem i ne obazirem se.<br />
Nastojat ću to više ne raditi.<br />
A kako su Mateo i Lana bili<br />
toliko razočarani jer su nas ljudi<br />
većinom odbijali, upitali su me<br />
mogu li oni sami kupiti preostale<br />
časopise. Na kraju smo se ipak<br />
uspjeli vratiti s prikupljenih 70-<br />
ak kuna. Cijena Uličnih svjetiljki<br />
je osam kuna, ali ljudi su većinom<br />
davali po deset, 20. Nisu<br />
tražili ostatak.<br />
Kava i četvrtak<br />
Na kraju me Vlatka zvala mobitelom<br />
jer smo je nas troje zabrinuli<br />
kad se nismo pojavili na<br />
vrijeme na dogovorenom mjestu.<br />
Zaboravili smo na vrijeme, i Mateo<br />
i Lara, pa i ja koja bih trebala<br />
biti starija i odgovornija. Od humanitarne<br />
akcije napravili smo<br />
igru u kojoj smo svi profitirali,<br />
neki od nas duhovno, a neki duhovno<br />
i materijalno.<br />
"Moji" osnovnoškolci ispričali<br />
su mi i da su nedavno u školi<br />
imali Božićni sajam te je pola<br />
prikupljenog novca bilo za razne<br />
humanitarne svrhe, a ostatak je<br />
namijenjen za pomoć jednoj obitelji<br />
njihove škole. Tako mladi, a<br />
VLATKA BAKRUN BURIC<br />
Ministarstvo za demografiju,<br />
obitelj, mlade i socijalnu<br />
politiku kaže da se u Hrvatskoj<br />
broj beskućnika već<br />
godinama kreće oko 400, ali<br />
upozorava da je neregistriranih<br />
i dvostruko više<br />
toliko su već uljepšali ovaj svijet<br />
svojim djelima, pomislila sam.<br />
Kada bismo se barem vodili njihovim<br />
primjerom, možda bi nam<br />
svima bilo ugodnije u životu.<br />
Za kraj su mi rekli da im je ovo<br />
bilo lijepo iskustvo, da su sretni<br />
što su pomogli nekome i da im<br />
je bilo zabavno sa mnom. A i naš<br />
Mladi volonteri s učiteljicom<br />
prodaju Ulične svjetiljke<br />
prodavač Drago bio je zahvalan.<br />
Zahvalni su bili i korisnici pučke<br />
kuhinje iz Gajeve 12, njih 80-ak.<br />
Nakon što je ručak bio gotov,<br />
izašli su i zahvalili sestrama na<br />
ručku te im poželjeli sve najbolje.<br />
"Ljudima su stigle ovrhe pa<br />
dolaze ovamo, gube stanove za<br />
koje su dizali kredite da bi mogli<br />
živjeti kao obitelj", ispričala mi je<br />
tada sestra Tihomira i objasnila<br />
da nema pravila o tome tko dolazi<br />
u pučku kuhinju. Svima je u<br />
Gundulićevoj 12 pomoć pružena,<br />
bez obzira na spol, dob, boju kože<br />
ili vjersko uvjerenje.<br />
Dodala je i da je osobama koje<br />
se hrane u pučkoj kuhinji nerijetko<br />
teško ispričati svoju životnu<br />
priču, teško im je objasniti nekome<br />
kako su došli u takvo stanje<br />
pa ih ona kroz razgovor navede<br />
da joj se požale, da kažu što im<br />
je na duši kako bi im pomogla.<br />
Ljude koji tamo dolaze sestra Tihomira<br />
dijeli u tri skupine: one<br />
koji su na ulici bez ičega, one koji<br />
primaju socijalnu pomoć i one s<br />
premalom mirovinom.<br />
Po topao obrok dolazi otprilike<br />
100 ljudi, a za Božić ih očekuju<br />
oko 200. Tada im spremaju darove<br />
iznenađenja u kojima će se<br />
naći britvice, šamponi, sapuni,<br />
ručnici i ostale stvari nužne svakome.<br />
Svi se posebno vesele četvrtku<br />
jer se tada kuha kava, što<br />
ih posebno raduje.<br />
Nije kao u filmu<br />
Kad sam odlazila, pomislila<br />
sam da pučka kuhinja nije bila<br />
onakva kakvom sam je zamišljala.<br />
Nije bila nalik na one koje sam<br />
Po topao obrok<br />
dolazi otprilike<br />
100 ljudi, a za<br />
Božić ih očekuju<br />
oko 200 te<br />
će im se dijeliti<br />
darovi iznenađenja,<br />
u kojima<br />
će se naći britvice,<br />
šamponi,<br />
sapuni, ručnici<br />
i ostale stvari<br />
nužne za život<br />
vidjela u raznim božićnim filmovima<br />
kada bi roditelji poveli svoju<br />
djecu da volontiraju kako bi osjetili<br />
pravi duh blagdana. Ovdje su<br />
se kuhala variva, juha, rižoto sa<br />
špinatom, zelje, a bilo je i fritula<br />
i kolača čiji bi recept dobro došao<br />
i kuharima u menzama.<br />
Nije se podgrijavao krumpir<br />
niti su se pekle kobasice sumnjiva<br />
podrijetla. Bilo je posluženo i<br />
mnogo kruha koji su si mnogi ponijeli<br />
za kasnije, a za to se sestre<br />
zahvaljuju pekarnici Pan Pek.<br />
Svaki dan u 21 sat u njihove dvije<br />
prodavaonice nakon zatvaranja<br />
sestre dođu po preostali kruh i<br />
peciva.<br />
Oni se potom poslužuju ujutro<br />
uz čaj korisnicima kuhinje dok<br />
čekaju da se skuha ručak. I tako<br />
svaki dan, od ponedjeljka do subote.<br />
I ozraćje je bilo drukčija od<br />
onog koje sam zamišljala. Ljudi<br />
nisu bili ogorčeni životom jer<br />
nisu materijalno bogati, jer nemaju<br />
stvari koje mi uzimamo<br />
zdravo za gotovo kao što su topao<br />
dom i ponekad pun novčanik.<br />
Poseban dojam na mene je<br />
ostavila gospođa Zorka koju svakako<br />
još ponekad želim vidjeti.<br />
Ona malo onoga što ima dijeli<br />
s drugima, svojim sustanarima<br />
nosi hranu kada ne mogu doći<br />
u pučku kuhinju i hrani golubove<br />
na Cvjetnom trgu kada ima<br />
kruha uz sebe. A hrani i svakoga<br />
koga upozna i to duhovno - životnom<br />
mudrošću i optimizmom.
14 Novac<br />
Studentski smještaj Neizbježan mučan trošak studenata koji ne žive s roditeljima<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Ako ne 'upadneš' u dom, riskiraš bankrot<br />
Tekst: Mia Musulin<br />
Zagreb je jedan od najskupljih<br />
gradova u<br />
Hrvatskoj za studentski<br />
život, a upravo je<br />
trošak smještaja neizbježan<br />
i možda najmučniji izdatak<br />
studentima, odnosno njihovim<br />
roditeljima. Za razliku od<br />
studenata koji žive u domovima,<br />
oni u privatnom smještaju<br />
moraju osim stanarine<br />
platiti i režije, koje nerijetko<br />
dosežu goleme iznose. Život u<br />
stanu skuplji je i jer se manje<br />
jede u menzi, a češće se odlazi<br />
u prodavaonice, pekare i zove<br />
se dostava. Cijene privatnih<br />
smještaja variraju s obzirom<br />
na lokaciju i veličinu stana, a<br />
sponzor rubrike*<br />
Jeftinih opcija privatnih smještaja gotovo nema,<br />
a studenti prednost daju domovima zbog nižih<br />
troškova i 'obiteljske atmosfere'<br />
opcija života bez cimera svakako<br />
je skuplja od bilo koje<br />
druge. Cijene garsonijera bez<br />
režija kreću se od 300 do čak<br />
500 eura, a rijetko kad se<br />
može naći nešto jeftinije.<br />
Samo prenoćište<br />
"Živim u garsonijeri u središtu<br />
grada i smještaj plaćam<br />
400 eura, što ne uključuje<br />
iznos za režije koji je svaki<br />
mjesec iznenađujuće visok.<br />
Za tu sam se opciju odlučila<br />
jer nisam imala uvjete za<br />
dom, ni osobu s kojom bih sa<br />
* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike<br />
sigurnošću mogla živjeti. Međutim,<br />
mislim da ću sljedeću<br />
godinu svakako tražiti novi<br />
smještaj", kaže Ana Smokrović,<br />
studentica Pravnog<br />
fakulteta u Zagrebu koja je<br />
prošle godine troškove stanarine<br />
i režija dijelila sa sustanarkom<br />
u drugom stanu<br />
i, kaže, prolazila gotovo dvostruko<br />
jeftinije.<br />
Cijene smještaja u studentskim<br />
domovima kreću se od<br />
200 do 700 kuna na mjesec<br />
i, ovisno o uvjetima, studenti<br />
su u prosjeku vrlo zadovoljni<br />
HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL<br />
Studenti žele<br />
komociju,<br />
ali u skladu<br />
s dubinom<br />
džepa<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Inicijativa za njegovanje<br />
raznolikosti<br />
OTP banka potpisala je Povelju<br />
o raznolikosti te se priključila<br />
europskoj zajednici koja okuplja<br />
više od 7100 potpisnika u 18<br />
zemalja, otvorivši time nove kanale<br />
i potencijal za svoju organizaciju,<br />
zaposlenike i zajednicu u<br />
kojoj odgovorno posluje.<br />
Inicijativa funkcionira kao suradnička<br />
platforma, a okuplja<br />
organizacije koje će tako dijeliti<br />
znanje, učiti jedne od drugih te<br />
primjenjivati različite alate koji<br />
za cilj imaju izradu i promicanje<br />
politika raznolikosti, što znači<br />
kontinuirano unapređivanje organizacijskih<br />
sredina s ciljem<br />
povećavanja učinkovitosti organizacije<br />
i svakog pojedinca.<br />
Povelja o raznolikosti u Hrvatskoj<br />
slijedi uspješne modele<br />
iz drugih europskih zemalja, a<br />
temelji se na skupu dobrovoljno<br />
prihvaćenih načela u svrhu<br />
promocije raznolikosti, nediskriminacije,<br />
uključivosti i jednakih<br />
mogućnosti na radnom mjestu.<br />
Namijenjena je prije svega komercijalnim<br />
organizacijama,<br />
to jest velikim i srednjim, ali i<br />
malim poduzećima. Međutim,<br />
ona nije ograničena na njih jer<br />
joj mogu pristupiti i organizacije<br />
civilnog društva i državna tijela<br />
ili ustanove. Osim donošenja<br />
politike raznolikosti i nediskriminacije<br />
te uspostave procesa<br />
u organizaciji, uspješna provedba<br />
uključuje i razvoj vještina i<br />
Mirjana Matešić<br />
i Balázs Békeffy<br />
Potpisivanje povelje za organizacije znači da prepoznaju politike raznolikosti<br />
kao strateško sredstvo, izvor napretka, kreativnosti i inovativnosti<br />
OTP banka je potpisala Povelju<br />
o raznolikosti te se priključila<br />
europskoj zajednici koja okuplja<br />
više od 7100 potpisnika u 18<br />
zemalja<br />
kompetencija menadžmenta,<br />
stručnjaka iz područja ljudskih<br />
potencijala koji su odgovorni za<br />
zapošljavanje, trening i razvoj<br />
karijera kako bi mogli što kvalitetnije<br />
izgraditi procese raznolikosti<br />
u kompaniji.<br />
Potpisivanje povelje za organizacije<br />
znači da prepoznaju<br />
politike raznolikosti kao strateško<br />
sredstvo, izvor napretka,<br />
kreativnosti i inovativnosti. Organizacije<br />
koje je usvoje trebaju<br />
se zauzimati za promicanje<br />
ravnopravnosti svih zaposlenika,<br />
neovisno o spolu, spolnoj<br />
orijentaciji, rasnom ili etničkom<br />
podrijetlu, vjeri ili uvjerenju, invaliditetu,<br />
dobi ili drugome. Uz<br />
to, od tih se organizacija očekuje<br />
da dugotrajno razvijaju procese<br />
koji uključuju inicijaciju, razvoj i<br />
prilagodbu politika raznolikosti.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
omjerom cijene i kvalitete,<br />
posebno nakon što su domovi<br />
obnovljeni.<br />
"Već dvije godine živim u<br />
Studentskom domu 'Cvjetno<br />
naselje' i mogu reći da sam<br />
jako zadovoljna. Prve sam<br />
godine živjela u privatnom<br />
smještaju, blizu središta grada<br />
i bilo mi je odlično. No većinu<br />
sam dana provodila na<br />
fakultetu i ostalim obvezama<br />
tako da sam zapravo stan koristila<br />
najviše kao prenoćište.<br />
Kada sam malo zbrojila i oduzela<br />
troškove, shvatila sam<br />
da bi mi studentski dom bio<br />
mnogo isplatljiviji", kaže Lea<br />
Medica, studentica treće godine<br />
na Fakultetu političkih<br />
znanosti.<br />
Ističe da je imala sreću i<br />
dobila domski smještaj gdje<br />
je i htjela, a dom je lijepo je<br />
uređen, sobe su prostrane i<br />
ugodne, a svaka ima svoju<br />
kupaonicu koja se ne dijeli s<br />
ostalima.<br />
Hostel kao alternativa<br />
"Smješten je u mirnom<br />
kvartu, a povezanost tramvajima<br />
također je dobra. Blizina<br />
menze također je jedna od<br />
ključnih stvari jer s obzirom<br />
na to da sam stalno u žurbi,<br />
nemam vremena kuhati<br />
pa me uvijek spasi odlazak<br />
na 'konkretni' kuhani obrok.<br />
Ekipa koja živi u domu također<br />
je odlična i imam osjećaj<br />
da sam u malom studentskom<br />
naselju", zaključuje Lea.<br />
Nekolicina studenata, ako<br />
ne "upadnu" u studentski<br />
dom, iznenada ostanu bez<br />
stana ili ga ne nađu na vrijeme,<br />
odluči se za hostel. Nekad<br />
nezamisliva, danas je to<br />
postala gotovo najpoznatija<br />
alternativa, a studenti, iako<br />
većinom kratko tamo borave,<br />
pamte to iskustvo kao nezaboravno.<br />
"Smještaj u hostelu<br />
Koliko se izdvaja<br />
za smještaj u<br />
mjesecu<br />
1<br />
Stanarine<br />
2<br />
Garsonijere:<br />
3<br />
Režije:<br />
za stanove od<br />
50 četvornih metara:<br />
najmanje 300 eura<br />
od 300 do 500 eura<br />
struja, voda, grijanje, internet<br />
- u većim stanovima<br />
prelaze iznose od 1000<br />
kuna<br />
4<br />
Studentski domovi:<br />
200 do 700 kuna<br />
5<br />
Hosteli:<br />
oko 1100 kuna po osobi<br />
Život u stanu mnogo je<br />
skuplji jer se rjeđe jede u<br />
menzi, a češće se odlazi u<br />
prodavaonice, pekare i zove<br />
se dostava<br />
financijski je bio prihvatljiv,<br />
iako je mogla biti nešto niža<br />
cijena s obzirom na to da<br />
sam bio u dvokrevetnoj sobi s<br />
prijateljem, a svaki je plaćao<br />
1100 kuna na mjesec. Većinom<br />
su u njemu bili studenti,<br />
a ja sam se tamo zadržao mjesec<br />
dana, a poslije sam našao<br />
stan. Takav smještaj kratkoročno<br />
je dobar, ali dugoročno<br />
nije isplativo", kaže Mislav<br />
Lulić, student Ekonomskog<br />
fakulteta, i dodaje da je tijekom<br />
mjesec dana u hostelu<br />
upoznao mnogo ljudi i da je<br />
upravo to ono što se pamti<br />
kao najljepše.
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Karijera 15<br />
Zagreb Connect Na velikoj startup konferenciji briljirao je mladi Albert Gajšak iz Karlovca<br />
Njegovim vršnjacima lakše je biti<br />
prosječan, ali on zna kako uspjeti<br />
'Pogriješio sam zaposlivši prijatelje koji nisu ozbiljno shvatili posao, ali to sve je dio procesa učenja', rekao je Gajšak<br />
Tekst: Ivana Turković<br />
Nikolina Tomašić<br />
Elita hrvatskog poduzetništva<br />
predstavila je<br />
svoje projekte na velikoj<br />
konferenciji tvrtki s<br />
razvojnim potencijalom Zagreb<br />
Connect, održanoj na Zagrebačkom<br />
velesajmu u prosincu. Svi<br />
timovi koji su sudjelovali nadali<br />
su se da će baš oni osvojiti jednu<br />
od tri glavne nagrade koje su im<br />
namijenili strani investitori. Poruka<br />
događaja - koju su istaknuli<br />
i panelisti - bila je da - uz edukaciju,<br />
dobar tim, infrastrukturu te<br />
novac - svatko može postati poduzetnik.<br />
Retrokonzola<br />
Zagreb Connect posebno je<br />
privlačan novim nadama tehnološke<br />
scene. Karizmom i samouvjerenošću<br />
istaknuo se ovogodišnji<br />
pobjednik i dobitnik<br />
nagrade od 60.000 kuna, devetnaestogodišnji<br />
Albert Gajšak iz<br />
Karlovca. Svoj veliki poduzetnički<br />
pothvat započeo je u završnom<br />
razredu srednje škole. Dok su se<br />
ostali maturanti pripremali za<br />
državnu maturu, on je radio<br />
na realizaciji svog projekta,<br />
uradi-sam elektroničkog<br />
seta MAKERbuino.<br />
MAKERbuino je kutija s<br />
elektroničkim komponentama<br />
potrebnim za sastavljanje vla-<br />
Sa samo 19<br />
godina, Ivan je<br />
postigao veliki<br />
uspjeh u poduzetništvu<br />
MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL<br />
Na Zagreb<br />
Connectu okupila se<br />
poduzetnička elita<br />
stite retroigraće konzole tako<br />
da odgovara različitim potrebama<br />
kupaca. Originalna ideja tog<br />
mladog inovatora ostvarila je<br />
novčani cilj na Kickstarter kampanji<br />
i prodana je u više od 2500<br />
primjeraka. Gajšak tvrdi da uživa<br />
u svim koracima procesa, od<br />
smišljanja ideje i plasiranja konačnog<br />
proizvoda, kao i u stresu<br />
koji prati stvaranje nečeg novog.<br />
VILIM HLUŠIČKA/GLOBAL<br />
'Budućnost je u programiranju,<br />
tko zna programirati<br />
lako će naći posao', tvrdi<br />
jedan od finalista Ivan<br />
Kunović<br />
"Pogriješio sam što sam zaposlio<br />
svoje prijatelje koji to nisu<br />
dovoljno ozbiljno shvatili. Izgubio<br />
sam čak i nešto novca, ali to<br />
sve je dio procesa učenja", iskreno<br />
je poručio Gajšak.<br />
Edukacija robotikom<br />
Što se tiče birokratske strane<br />
koja zabrinjava mnoge razvojne<br />
tvrtke, prema njegovu iskustvu,<br />
VILIM HLUŠIČKA/GLOBAL<br />
najvažnije je naći ljude koji će<br />
uputiti poduzetnike amatere.<br />
Prema Gojšakovu mišljenju,<br />
najveći problem s mladima danas<br />
je manjak hrabrosti.<br />
"Lakše im je biti prosječan.<br />
Žele imati običan posao, biti kod<br />
kuće do pet popodne. Smatram<br />
da je to u redu, ali mladost treba<br />
iskoristiti, zapeti i napraviti nešto",<br />
komentirao je.<br />
Istaknuo je kako mu je jedna<br />
od glavnih motivacija bila pretvoriti<br />
mlade iz pasivnih potrošača u<br />
aktivne kreatore sadržaja. Nije<br />
iznenađenje da mu je partner u<br />
postizanju toga cilja bio ovogodišnji<br />
finalist i bivši zaposlenik<br />
Rimac Automobila Ivan Kunović.<br />
Gajšakova igraća konzola dobila<br />
je mjesto u Kunovićevoj edukativnoj<br />
radionici za djecu pod<br />
nazivom Robokacija, što je i ime<br />
projekta kojim se predstavio na<br />
ovogodišnjem Zagreb Connectu.<br />
Strast za programiranjem javila<br />
se na trećoj godini fakulteta.<br />
"Budućnost je u programiranju,<br />
tko zna programirati lako će<br />
naći posao", kazao je Kunović.<br />
Oba finalista istaknula su kako<br />
se ne treba bojati pokrenuti nešto<br />
novo, čak i ako se ne uspije u<br />
prvom pokušaju. "Najdraže mi je<br />
što sam ovako mlad hobi pretvorio<br />
u nešto od čega mogu živjeti.<br />
To je taj osjećaj slobode koji je<br />
djelomično zastrašujuć, ali i neprocjenjiv",<br />
rekao je Gajšak.<br />
Mali genij Leonardo Škrnjug izradio je desetak izuma od kućnih potrepština<br />
Tek mu je jedanaest, a već zna izraditi raketu<br />
Tekst: Dominik Janović<br />
Jedanaestogodišnji Leonardo<br />
Škrnjug mladi je<br />
inovator o kojem se u medijima<br />
već pisalo. Taj je talentirani<br />
dječak već osmislio desetak<br />
izuma koje je izradio od kućanskih<br />
potrepština. Uzor mu je<br />
naš znanstvenik Nikola Tesla,<br />
a u budućnosti bi se htio baviti<br />
mehatronikom.<br />
"Motivaciju sam pronašao u<br />
crtanom filmu i od tada je sve<br />
krenulo. Sada iza sebe imam<br />
desetak inovacija", kaže Leonardo.<br />
Kao najdražu inovaciju<br />
Leonardo ističe raketu na zračni<br />
pogon koju je izradio od običnih<br />
potrepština poput poklopca za<br />
sladoled, plastične boce i običnog<br />
stalka. Za takve izume Leo-<br />
nardo tvrdi da mu je dovoljno<br />
dva sata.<br />
"Kad imaš ideju, nema teškoća<br />
u ostvarivanju", objašnjava. Jedino<br />
što ga čini nezadovoljnim<br />
jest neuspjeh, ali kad ne uspije,<br />
pokuša ponovno.<br />
"Prijatelji su me prihvatili i<br />
podržavaju me potpuno. Često<br />
im pomažem kad im se nešto<br />
pokvari", kaže. Na natjecanjima<br />
je Leonardo za svoje izume više<br />
puta nagrađen, a ponos ne krije<br />
ni ravnateljica Osnovne škole<br />
Rovišće Blanka Klemić koja<br />
ga je i prijavila na njegovo prvo<br />
natjecanje. Svoje prve nagrade<br />
Leonardo je ostvario na ARCA<br />
natjecanju čiji je medijski pokrovitelj<br />
bio upravo <strong>Global</strong>. Član<br />
je i Udruge Inovatora Hrvatske<br />
čija je misija promovirati inova-<br />
Jedino što ga čini nezadovoljnim, kaže, jest<br />
neuspjeh, ali kad ne uspije - pokuša ponovno<br />
'Prijatelji su<br />
me prihvatili<br />
i potpuno<br />
me podržavaju.<br />
Često<br />
im pomažem<br />
kada im<br />
se nešto pokvari',<br />
kaže<br />
Leonardo<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
tore i njihovo stvaralaštvo.<br />
"Ako imate ideju, nacrtajte je<br />
i nemojte se bojati realizirati je.<br />
Zapamtite svoje ideje i nemojte<br />
ih lako mijenjati", zaključio je<br />
Leonardo. Dodajmo da mladih<br />
inovatora Hrvatskoj ne nedostaje.<br />
Prisjetimo se da su se mladi<br />
hrvatski robotičari ovog kolovoza<br />
iz Japana sa Svjetskog prvenstva<br />
u robotici vratili kao prvaci<br />
u čak tri kategorije, unatoč lošim<br />
uvjetima rada u Hrvatskoj.<br />
Leonardov otac Mihael izrazio<br />
je zabrinutost za slabu zainteresiranost<br />
za inovatore u Hrvatskoj.<br />
"Mislim da bi trebalo omogućiti<br />
mladim inovatorima da plasiraju<br />
svoje proizvode u inozemstvo<br />
i da se o njima više govori",<br />
izjavio je.
16 Kultura<br />
Marc Rowlands Tko kaže da glazbeno novinarstvo nije ozbiljno?<br />
'Htio sam biti rock-gitarist.<br />
Samo što ne znam svirati...'<br />
Glazbeni novinar iz Velike Britanije piše članke za The Guardian i The<br />
Observer, časopis Mixmag te brojna internetska izdanja i festivale<br />
Tekst: Mislav Pislak<br />
Sam novinar nije priča, on<br />
bi trebao pisati o onome<br />
što se dogodilo, ne o onome<br />
što se dogodilo njemu. To je<br />
pravilo old school novinarstva –<br />
nikad ne učini sebe dijelom priče,<br />
samo budi taj koji će je napisati<br />
- objašnjenje je koje je Marc<br />
Rowlands, glazbeni novinar iz<br />
Velike Britanije, dao kada sam ga<br />
upitao za nekoliko fotografija.<br />
Njegovo iskustvo u medijima<br />
te kontakti koje je prikupio tijekom<br />
karijere potaknuli su ga da<br />
se u slobodno vrijeme okuša u<br />
još jednom poslu – sezonskom<br />
poslu freelance savjetnika na<br />
glazbenim festivalima. U sklopu<br />
festivala piše tekstove za internet<br />
i društvene mreže, sudjeluje<br />
u realizaciji glazbenih događaja<br />
te osigurava medijski prostor raznim<br />
izvođačima. Ostatak godine<br />
intervjuira i piše članke za novine<br />
poput The Guardian i The Observer,<br />
časopis Mixmag i mnoge<br />
međunarodne web-portale poput<br />
Resident Advisor, XLR8R, Ranson<br />
Note i Skiddle. Uz sve to, piše<br />
i radove za razne glazbene kuće.<br />
◼◼Marc, kao glazbeni novinar<br />
prve klase, kakav je osjećaj<br />
biti s druge strane 'ispitivačkog<br />
stola'?<br />
Ahahaha. Poprilično je čudno,<br />
zbog toga što volim misliti kako<br />
znam sve trikove. A jedan od najboljih<br />
trikova koje sam naučio je<br />
taj da na početku intervjua treba<br />
probiti led i pokušati izgraditi<br />
prisnost s osobom koju se ispituje.<br />
Odličan način za to je da ih<br />
se nasmije. Stoga, odlično prvo<br />
pitanje!<br />
◼◼Kada biste mogli odabrati<br />
bilo koji drugi posao, koji bi<br />
to bio i zašto?<br />
Ako mislite na posao iz snova,<br />
onda moram priznati kako sam<br />
opsjednut glazbom pa bih možda<br />
mogao biti gitarist u rock-bendu,<br />
ali ne znam svirati gitaru. Tako<br />
da, realno gledajući, kada ne bih<br />
imao ovaj posao, vjerojatno bih<br />
bio dio glazbenog PR-a. Svjetovi<br />
PR-a i novinarstva vrlo su bliski.<br />
Poznajem nekoliko bivših novinara<br />
koji se trenutačno time<br />
bave, ali novinarstvu ipak dajem<br />
prednost. Mislim da se tako postiže<br />
viši stupanj iskrenosti, a ja<br />
volim voditi izravan dijalog s većom<br />
publikom.<br />
◼◼Biste li radije provodili<br />
intervjue koji vam pružaju<br />
više zadovoljstva ili one koje<br />
donose više novca?<br />
Radim oboje. Moram plaćati<br />
račune. Intervjuiram i ljude čija<br />
mi se glazba ne sviđa, ali shvatio<br />
sam da se ponekad i takvi<br />
intervjui mogu pretvoriti u one<br />
najbolje. Ponekad upoznaješ<br />
ljude kojima se diviš i intervju<br />
ispadne užasan. Postoji uzrečica<br />
u Engleskoj: "Nikada ne upoznaj<br />
svoje heroje". I možda ima istine<br />
u tome.<br />
◼◼Na koje ste svoje dosadašnje<br />
radove najviše ponosni?<br />
Najviše sam ponosan na neke<br />
svoje dulje radove. S više riječi<br />
dolazi i veća sloboda. Moji urednici<br />
to zovu "dodavanje boja", što<br />
znači produbljivanje opisa i korištenje<br />
elegantna stila pisanja.<br />
Glazbeno novinarstvo vjerojatno<br />
se ne smatra vrlo ozbiljnom granom<br />
novinarstva, ali u svojim<br />
duljim pričama stvari stavljam u<br />
politički i sociološki kontekst, a<br />
takav način je onaj koji mi se najviše<br />
sviđa. Takve su priče poput<br />
onih koje sam pisao u Zagrebu,<br />
Litvi i Africi.<br />
◼◼Koji je sljedeći veliki korak<br />
u vašoj karijeri?<br />
Pa, u usporedbi s nekim ljudima,<br />
moja karijera ide unatrag.<br />
Mnogi novinari žele napredovati<br />
na ljestvici tako da rade puno<br />
radno vrijeme u nekom časopisu<br />
ili novinama, a ja sam iskusio biti<br />
urednik u oboje. Pogotovo sam<br />
uživao u prenošenju svog znanja<br />
na mlade novinare, ali bavljenje<br />
Moram plaćati stanarinu. Intervjuiram<br />
i ljude čija mi se<br />
glazba ne sviđa, ali shvatio<br />
sam da se ponekad i takvi<br />
intervjui mogu pretvoriti u<br />
najbolje. Ponekad upoznaješ<br />
ljude kojima se diviš i<br />
intervju ispadne užasan<br />
Marc često posjećuje<br />
glazbene festivale<br />
u Hrvatskoj<br />
time okrenulo me od pisanja, a<br />
pisanje je ono što stvarno volim.<br />
Stoga, nema promjena na tom<br />
planu. Vjerojatno ću početi pisati<br />
za još više outletsa.<br />
◼◼Čime vas je Hrvatska oduševila?<br />
Dolazim ovamo već sedam godina<br />
i ono u čemu najviše uživam<br />
su vrijeme, more, hrana i prijateljstva<br />
koja sam stekao. Jeftino<br />
je provoditi dulja razdoblja<br />
ovdje, pogotovo kada se radi za<br />
izdanja engleskih ili američkih<br />
medija, stoga, dolazim dva puta<br />
na godinu po tri mjeseca. Posao<br />
kojim se bavim omogućuje mi da<br />
ga mogu obavljati bilo gdje, a put<br />
me doveo baš ovamo.<br />
◼◼Završavamo intervju, izlazite<br />
iz sobe i nađete listić<br />
lota kojim osvojite 10 milijuna<br />
dolara. Što biste učinili?<br />
Najprije bih unovčio listić i podigao<br />
novac. Zatim bih razmislio<br />
o čemu stvarno želim pisati i<br />
svim ljudima koje stvarno želim<br />
intervjuirati. I učinio bih to. Časopisi<br />
ne mogu uvijek pokriti<br />
troškove leta do Chicaga kako bi<br />
se napisala priča od 1000 riječi.<br />
Kada bih bio milijunaš, sam bih<br />
si plaćao avionske karte. Ne bih<br />
se prestao baviti ovim poslom,<br />
volim ono što radim.<br />
◼◼Imate li savjet za studente<br />
novinarstva u Hrvatskoj?<br />
Neka vas se objavljuje i tako<br />
gradite svoj portfolio. Kako biste<br />
to započeli, vjerojatno ćete morati<br />
pisati besplatno, tako da je<br />
pisanje za vrijeme studija odlična<br />
ideja. Čitajte novine i časopise,<br />
analizirajte kako su napisani. Ne<br />
bojte se okušati u raznim vrstama<br />
novinarstva ili krenuti smjerovima<br />
kojima oni vode. Radite<br />
za dva tipa ljudi, za one koji vas<br />
plaćaju i za publiku s kojom komunicirate.<br />
Vjerujem da bi vam<br />
publika trebala biti važnija, ali to<br />
nemojte reći onima koji vas plaćaju.<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Zagi mnogima vraća sjećanja Igor Novaković a<br />
Gdje su dana<br />
1987. svi<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Foto: Mia Planinić/<strong>Global</strong><br />
U<br />
doba Univerzijade<br />
autoru nove izložbe<br />
u Tehničkom muzeju<br />
Nikole Tesle Igoru<br />
Novakoviću bilo je osam godina.<br />
Iako tada nije znao što je to Univerzijada,<br />
znao je za Zagija.<br />
"Čokolada, sladoled, naljepnice,<br />
pjesma 'Zagi-Zagi'. To je obilježilo<br />
moje djetinjstvo", rekao<br />
je.<br />
A kao autor izložbe "30 godina<br />
Univerzijade '87", otvorene ovog<br />
mjeseca, uspio je prikupiti i izložiti<br />
više od tisuću izložaka iz tog<br />
razdoblja - od medalja, plakata,<br />
marama, priznanja, ambalaže...<br />
Izložba će ostati otvorena do 4.<br />
veljače 2018.<br />
Počelo na sajmu<br />
Skupljati je počeo nakon što je<br />
Novaković 2012. na jednom sajmu<br />
ugledao bijelog plišanog Zagija,<br />
istog kakvog je nekoć imao<br />
u djetinjstvu.<br />
"Na idućem sajmu vidio sam<br />
i drugog Zagija, i tako sam ih<br />
počeo skupljati, čisto da Zagija<br />
otmem zaboravu, i njega i Univerzijadu,<br />
a spontano se javila i<br />
sama ideja za izložbu u povodu<br />
30 godina njegova postojanja",<br />
objasnio je Novaković. Iako do<br />
većine predmeta nije bilo jedno-<br />
stavno doći, mnogi su rado darovali<br />
ono što su sačuvali.<br />
"Primjerice, zapakirani plišani<br />
Zagi obično se rastvori nakon<br />
svih tih silnih godina", tvrdi Novaković.<br />
Novaković ističe kako je<br />
vrijeme Univerzijade bilo šareno<br />
i veselo, vladali su zajedništvo,<br />
sloga i kolektiv.<br />
"Sama Univerzijada i Zagi nemaju<br />
nikakvu negativnu konotaciju.<br />
Mladost, radost, veselje i<br />
taj studentski sport", Novaković<br />
ističe i dodaje da je Univerzijada<br />
obilježila Zagreb i da bi bilo lijepo<br />
kada bi imala svoje mjesto u<br />
muzejima.<br />
"Dobili smo Cibonu, Trg je<br />
dobio granitne ploče, dobili smo<br />
Mladost, Jarun okretište, Zagreb<br />
je doživio urbanističku i društvenu<br />
renesansu. To je samo dio,<br />
a i danas je vidljiv. Kada bi bilo<br />
još pet Univerzijada, onda bi to<br />
bio pravi Zagreb", misli autor<br />
izložbe.<br />
Mirko Novosel, glavni tajnik<br />
Univerzijade '87 izjavio je pak da<br />
su ovakve velike priredbe nužne<br />
za grad.<br />
"I danas je vrlo lijepo prolaziti<br />
pored svih tih objekata koji su<br />
tada napravljeni i obnovljeni, od<br />
Jaruna, bazena, dvorana. Nužno<br />
je da postoje ideje, potrebna je<br />
organizacija, a narod je uvijek<br />
spreman uključiti se tamo gdje<br />
će vidjeti korist od toga", kazao<br />
Recenzija filma Najnovija stripovska adaptacija<br />
I Wonder Woman t<br />
Tekst: Vanessa Curman<br />
Sredina studenoga u kina<br />
nam je donijela "Ligu<br />
pravde", posljednju u nizu<br />
adaptacija stripova na velikom<br />
ekranu. Unatoč ne baš tako svijetloj<br />
filmskoj prošlosti DC-jeva<br />
filmskog svemira, prošlogodišnja<br />
studijska uspješnica "Wonder<br />
Woman" mnogima je ulila<br />
nadu u "Ligu pravde".<br />
Film je svojevrsni klimaks<br />
prve faze DC-jevih filmova -<br />
okuplja sve stare i nove heroje<br />
te ih suprotstavlja sa strašnim<br />
mitološkim Steppenwolfom.<br />
Unatoč četverogodišnjoj "gradnji"<br />
filmske mitologije, "Liga<br />
pravde" nije uspjela zapravo i<br />
izgraditi tu ligu. S polovicom<br />
skupine upoznajemo se tek u filmu<br />
koji je trebao biti svojevrsna<br />
kulminacija gradnje njihovih<br />
karaktera.<br />
Postojeći likovi za nijansu su<br />
razvijeniji, no tu su samo kako<br />
bi bili dio tima, jer se njihova individualnost<br />
u filmu uglavnom<br />
ne vidi. Osim, naravno, ako ne<br />
računate plitke komentare o<br />
izgledu Diane Prince.<br />
Žrtva spleta okolnosti<br />
"Liga pravde" vizualno je solidan<br />
akcijski film kojim možete<br />
opravdati večer u kinu, ali možda<br />
ćete se razočarati ako želite<br />
nešto više. S proračunom od<br />
300 milijuna dolara, koji film<br />
čini drugim najskupljim ikada<br />
snimljenim, "Liga pravde" takvo<br />
ulaganje jedva opravdava.<br />
Iako prihvatljivo snimljen, film<br />
se već od početka bori s nekim<br />
tehničkim nedostacima. Obilni<br />
vizualni efekti korektni su,<br />
no ponekad pretjerani - cijela<br />
posljednja trećina filma gotovo<br />
je ugušena efektima. Fotogra-
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Kultura 17<br />
utor je izložbe o sportskim igrama mladih koje su promijenile Zagreb<br />
s inicijativa i optimizam?<br />
su živjeli Univerzijadu<br />
'Univerzijada i Zagi nemaju nikakvu negativnu konotaciju.<br />
Mladost, radost, veselje i studentski sport', misli autor<br />
izložbe u Tehničkom muzeju Nikole Tesle<br />
Izložba 30 godina od<br />
Univerzijade, Univerzijada,<br />
Tehnički muzej Nikole Tesle<br />
je Novosel. Dodao je da je najveća<br />
vrijednost Univerzijade<br />
bila obnova, ali i gradnja sportske<br />
infrastrukture, ali danas su<br />
drukčiji uvjeti.<br />
"Danas bi to trebalo malo<br />
drukčije organizirati, samo tre-<br />
ba mnogo volje. Zapravo,<br />
najveća vrijednost Univerzijade<br />
bila je to što<br />
smo imali više od 22.000<br />
volontera koji su s punim<br />
entuzijazmom i srcem<br />
radili cijele dane da bi Univerzijada<br />
uspjela i postala najbolja do<br />
tada, od tada do danas", rekao je<br />
Novosel. Novosel je objasnio i<br />
kako mladima optimizam mora<br />
biti nit vodilja jer inače je teško<br />
pokretati promjene.<br />
'I danas je vrlo<br />
lijepo prolaziti<br />
pored svih<br />
objekata koji<br />
su napravljeni<br />
i obnovljeni,<br />
od Jaruna, bazena,<br />
dvorana.<br />
Nužno je da<br />
postoje ideje,<br />
organizacija,<br />
a narod je<br />
uvijek spreman<br />
uključiti<br />
se tamo gdje<br />
će vidjeti<br />
korist od toga',<br />
kazao je Mirko<br />
Novosel<br />
novila '82. kada je iz bazena na<br />
Šalati rasla trava.<br />
Novosel je optimističan i kaže<br />
kako je sretan kad čuje pjesmu<br />
"Zagi".<br />
"Ja sam vrlo zadovoljan kad<br />
vidim da je Zagi nakon 30 godina<br />
još živ, onaj kojeg smo izmislili<br />
svojedobno i koji je i dandanas<br />
vrlo popularan. Prema tome, mi<br />
bismo ponovno mogli nastaviti u<br />
tom smjeru, trebali bismo imati<br />
nešto veliko kod nas", završava.<br />
Buđenje metropole<br />
Da je izložba mnoge podsjetila<br />
na djetinjstvo, priznala je i posjetiteljica<br />
Ljiljana Lešić koja je<br />
u to doba bila studentica.<br />
"Univerzijada je bila prijelomni<br />
trenutak, barem za moju<br />
generaciju. Za vrijeme Univerzijade<br />
i nakon nje Zagreb je počeo<br />
nalikovati na metropolu, prije<br />
je to bio uspavani socijalistički<br />
grad, nakon toga je sve živnulo.<br />
Ulice, trgovi, počeli su restorani,<br />
kavane, kafići. To vi danas ne<br />
možete pojmiti", misli Lešić. S<br />
njom se složila i Gordana Šeler<br />
koja je kao djevojka radila na<br />
Univerzijadi.<br />
"Univerzijada mi je bila prekretnica<br />
u životu. Uvijek govorim<br />
da je Zagreb prije toga bio u<br />
crno-bijeloj tehnici, a od Univerzijade<br />
je prešao u boju", zaključila<br />
je Šeler.<br />
"To je ono na čemu bismo mi<br />
trebali i sada raditi, da se u ljudima<br />
stvori optimizam, ne da se<br />
serviraju samo crne teme i ružne<br />
stvari, potreban je optimizam jer<br />
optimizam vodi naprijed i vodi<br />
poboljšanju života. To je cilj koji<br />
mora biti isti za sve, a pogotovo<br />
za mlađe", istaknuo je.<br />
Istaknuo je da nije dovoljno<br />
samo sagraditi sportske i druge<br />
objekte, nego ih održavati i o njima<br />
se brinuti kako se ne bi po-<br />
, 'Liga pravde', nije opravdala očekivanja<br />
reba čudo da spasi DC-jevu franšizu<br />
Film Zacka Snydera i Jossa Whedona osrednji je<br />
akcijski film pun neiskorištenog potencijala<br />
fija je, kao u većini stripovskih<br />
adaptacija, sasvim na mjestu i u<br />
trenucima čak i zadivljujuća, ali<br />
filmu je potrebno mnogo više od<br />
lijepo snimljenih kadrova.<br />
Film se istodobno pokušava<br />
nositi s klasično DC-jevskim<br />
mračnim temama (opasnim<br />
neprijateljima koji nose kraj svijeta<br />
koji poznajemo) i laganim<br />
scenama upoznavanja cijele<br />
skupine junaka, isprepletenih<br />
WARNER BROS<br />
pošalicama i pozadinskim pričama.<br />
To samo po sebi nije krivnja<br />
samog redatelja Zacka Snydera.<br />
Film je od kraja snimanja bio<br />
osuđen na takvu sudbinu - Snyder<br />
je zbog smrti u obitelji napustio<br />
projekt, a redateljsku palicu<br />
preuzeo je ni pet, ni šest, nego<br />
Marvelov Joss Whedon (redatelj<br />
"Osvetnika").<br />
Imaju li budućnosti?<br />
Takav kontrast ozbiljnih i<br />
smiješnih elemenata očita je<br />
posljedica spajanja dvaju dijametralnih<br />
redateljskih stilova<br />
- "Liga pravde" daleko je od<br />
onoga što je Snyder predvidio.<br />
Nakon preuzimanja kormila<br />
filma, Whedon je još pola godine<br />
snimao dodatne materijale i<br />
ponovno snimao već snimljene<br />
scene.<br />
Glumačka postava "Lige prav-<br />
de" sasvim je solidna, iako šarm<br />
heroja predstavljenih u prijašnjim<br />
nastavcima ovdje vidimo<br />
samo u tragovima. Najbolji dojam<br />
ostavljaju Jason Momoa<br />
i Ezra Miller, čiji simpatični<br />
Aquaman i Flash brzo osvajaju<br />
srca gledatelja. Ray Fisher više<br />
je no dobro publici predstavio<br />
svojega Cyborga, no čini se da je<br />
humoristični dijalog kolega zasjenio<br />
njegovu malčice tamniju<br />
priču.<br />
Gal Gadot, Ben Affleck i Henry<br />
Cavill korektni su u ulogama<br />
najpoznatijih DC-jevih superjunaka,<br />
ali izgubili su se u koktelu<br />
svega što je ovaj film pokušavao<br />
biti. Nakon gledanja "Lige pravde",<br />
možemo se jedino pitati je<br />
li "Wonder Woman" iznimka<br />
u nizu prosječnih DC-jevih filmova<br />
ili je sav potencijal "Lige<br />
pravde" izgubljen spletom nesretnih<br />
okolnosti.<br />
o kulturi<br />
KULTURNO<br />
g Tekst: Igor Weidlich<br />
Birokracijo, i<br />
kulturi si teška<br />
Lijepo je imati kulturu u državi,<br />
ali još je ljepše imati kulturu<br />
u sređenoj državi. Primjer -<br />
čovjek izdaje knjigu. U vlastitoj<br />
nakladi, naravno, jer smatra da<br />
ima dobru ideju i izvedbu, sam<br />
financira i sretan je kad vidi<br />
tiskano izdanje, fino ukoričeno.<br />
K tome još svojim trudom izgura<br />
sve to na police knjižara. Rekli<br />
bismo - bravo. Pojedinac je bio<br />
proaktivan i stavio se na kulturno<br />
tržište, uz malo vjetra u leđa,<br />
napisat će i drugu, treću, početi<br />
prodavati...<br />
Iz pozicije države to bi trebalo<br />
značiti makar koju kunu više u<br />
blagajni. No tada mladi autor<br />
(i dalje nadobudno) dolazi u<br />
poreznu upravu i pita poreznog<br />
"stručnjaka" (jer za to čovjek<br />
tamo prima plaću) što napraviti<br />
i kako platiti porez, podmiriti<br />
sva davanja<br />
državi i<br />
povući svojih<br />
Ima li našoj<br />
kulturi<br />
pomoći ako<br />
mladi pisac<br />
dođe u poreznu<br />
upravu<br />
u želji da<br />
plati porez,<br />
a 'stručnjak'<br />
mu kaže da<br />
ne zna kako<br />
se to radi?<br />
kunu-dvije<br />
ako se knjiga<br />
kojim čudom<br />
počne prodavati.<br />
A poreznik<br />
kaže - ne<br />
znam. Kaže<br />
- nije se s takvim<br />
slučajem<br />
još sreo. Pa<br />
šalje mladog<br />
autora do<br />
kolega koji ga<br />
šalju drugim kolegama, koji ga<br />
šalju u središnju Poreznu upravu,<br />
odakle ga vraćaju opet istom<br />
birokratu. I onda šlag na tortu,<br />
birokrat smisli način - neka pisac<br />
izvoli otvoriti obrt ili tvrtku!<br />
I ne, nije porezniku nimalo<br />
nelogično da privatna osoba koja<br />
u slobodno vrijeme piše i želi<br />
sebi (i državi očito) zaraditi koju<br />
dodatnu lipu, otvara ad hoc obrt<br />
i plaća najmanje 20.000 kuna u<br />
godini dana za nešto što će njemu<br />
najvjerojatnije donijeti deset<br />
puta manje.<br />
Pisac, očito više osposobljen<br />
za financijsku logiku, na kraju,<br />
naravno, ne otvara tvrtku pa makar<br />
sva zarada propala. Poreznik<br />
mu ne nudi drugo rješenje. Kraj<br />
priče? Tko zna?<br />
A to je samo jedan primjer. Ima<br />
ih još.<br />
I što reći na to? Imamo Ministarstvo<br />
kulture i Ministarstvo financija.<br />
Možda da koji put popričaju,<br />
uz kavu i pamet 21. stoljeća. Jer<br />
kultura može donositi i profit, ali<br />
treba poći od kreativnih pojedinaca,<br />
a ne plaća neproduktivnih<br />
birokrata.
18 Sport<br />
analiza<br />
Hrvatskoj ne smije biti cilj<br />
'samo' prolazak skupine!<br />
Vehmir Džakmić<br />
Hrvatska nogometna reprezentacija<br />
na ždrijebu skupina za grupnu<br />
fazu svjetskog prvenstva dobila<br />
je grupu s Argentinom, Islandom i Nigerijom.<br />
Naoko težak ždrijeb, a mnogi<br />
misle da je baš ta skupina D proglašena i<br />
"skupinom smrti".<br />
Dogodilo se upravo ono što nitko u<br />
Hrvatskoj vjerojatno nije želio prije<br />
ždrijeba, a to je da iz prvog šešira<br />
izvučemo Brazil ili Argentinu, što u<br />
nastavku vuče europsku reprezentaciju<br />
iz trećeg ili četvrtog šešira. Prema tome<br />
nam je treći šešir dodijelio Island, što<br />
je, složit će se većina, bolje od Danske<br />
ili Švedske. U četvrtom šeširu se znalo<br />
da su najbolji Japan, Nigerija i Srbija pa<br />
smo i tu uspjeli izvući jednu od najzahtjevnijih<br />
mogućnosti - Nigeriju. Kako<br />
bilo, hrvatski protivnici u Rusiji bit će<br />
izrazito atraktivni, ne samo za navijače<br />
reprezentacija iz skupine nego i za<br />
neutralne gledatelje u Rusiji te širom<br />
svijeta. Zašto je tako, te što očekivati i<br />
čemu se nadati od naše reprezentacije?<br />
Pa krenimo redom...<br />
Argentina<br />
Argentina je, zapravo, velika nepoznanica<br />
ovog svjetskog prvenstva.<br />
Reprezentacija je to koja se jedva, u<br />
zadnjem kolu južnoameričkih kvalifikacija,<br />
plasirala na Mundijal. Ipak, način<br />
na koji je to uspjela zasluga je samo jednog<br />
čovjeka, Lionela Messija. Messi je u<br />
zadnjem kolu kvalifikacija postigao tri<br />
gola i odveo svoju reprezentaciju na SP<br />
u Rusiju, no ono što se lako može uočiti<br />
jest da s ovakvom igrom i oslanjanjem<br />
na jednog čovjeka, pa makar on bio i<br />
najbolji igrač na svijetu, Argentina ne<br />
može učiniti ono za što je otišla na SP, a<br />
to je da bude prvak.<br />
Velik je taj nesrazmjer između napada,<br />
sredine i obrane ove ekipe, i to je<br />
zapravo glavno na čemu njihov trener<br />
Jorge Sampaoli mora raditi želi li igrati<br />
zapaženu ulogu na SP-u. Naši su izgledi<br />
protiv Argentine izrazito povoljni.<br />
Nadalje, Hrvatska s tipom i kvalitetom<br />
igrača koje ima može napraviti velike<br />
probleme prosječnoj Argentininoj sredini<br />
i obrani, pogotovo ako znamo da će<br />
se braniti sa sedam do osam igrača jer<br />
se može očekivati da se Higuain i Messi<br />
neće trošiti u obrani. Dakle, Argentina<br />
je protivnik koji bi trebao dobro odgovarati<br />
Hrvatskoj!<br />
Island<br />
Igrali smo s njima četiri puta u posljednje<br />
četiri godine i ono što se može<br />
zaključiti iz tih dvoboja jest da nijednom<br />
nisu pokazali zavidnu kvalitetu<br />
te da nijednom nisu bili bolji od nas,<br />
pa čak i onda kad su nas pobijedili na<br />
Islandu golom u 90. minuti.<br />
Igraju u klasičnoj formaciji 4-4-2<br />
s ustaljenom postavom i početnom<br />
jedanaestoricom te bi se na osnovi toga<br />
moglo zaključiti da će Zlatko Dalić u<br />
pripremi utakmice s Islandom imati<br />
najlakši posao. Opasni su u prekidima<br />
među koje u njihovu slučaju možemo<br />
ubrojiti i ubacivanja sa strane jer je<br />
Aron Gunnarsson jedan od najboljih<br />
na svijetu u tome. I to je, uz njihovu<br />
izrazitu discipliniranost, jedina<br />
njihova snaga. Ipak, za kraj treba reći<br />
samo ovo... lopta je okrugla, a mi smo<br />
Hrvatska.<br />
Nigerija<br />
Izrazito iznenađenje i po dominaciji i<br />
po prikazanoj igri u svojoj afričkoj kvalifikacijskoj<br />
skupini u kojoj su ostvarili<br />
četiri pobjede i dva neriješena ishoda<br />
protiv reprezentacija kao što su Alžir,<br />
Kamerun i Zambija. Reprezentacija<br />
Nigerije odskače od prosjeka ostalih<br />
afričkih reprezentacija. Nisu "divlji",<br />
imaju svoju strukturu igre u sredini i<br />
obrani u formaciji 4-2-3-1 te izrazitu<br />
brzinu u napadu kojom su radili probleme<br />
snažnom Alžiru, ali i Argentini u<br />
nedavnoj prijateljskoj utakmici. Među<br />
najpoznatijim Nigerijcima su John Obi<br />
Mikel i Victor Moses. S njima igramo<br />
prvu utakmicu i nacija će očekivati rapsodiju<br />
naše reprezentacije na terenu,<br />
no ne treba očajavati ako ne bude tako<br />
jer jedino su tri boda važna u ovakvoj<br />
utakmici.<br />
Hrvatska tipom i kvalitetom igrača<br />
koje ima može napraviti velike<br />
probleme prosječnoj Argentininoj<br />
sredini i obrani, pogotovo ako<br />
znamo da će se ta ista Argentina<br />
braniti sa sedam do osam igrača<br />
jer se može očekivati da se Higuain<br />
i Messi neće trošiti u obrani<br />
Ako Hrvatska prema očekivanjima<br />
završi na drugom mjestu u svojoj skupini<br />
D, trebala bi u osmini finala igrati<br />
protiv još jedne velesile, Francuske.<br />
S druge strane uspijemo li iznenaditi<br />
Argentinu i završiti prvi u skupini, u<br />
osmini finala vjerojatno nas čeka Danska<br />
ili, manje vjerojatno, Peru. Takav<br />
razvoj događaja otvara nam izrazitu<br />
šansu za ulazak u polufinale SP-a u<br />
Rusiji što bi, logično, više zadovoljilo<br />
navijače od bezveznog prolaska skupine,<br />
što nam ulaskom u ovo prvenstvo<br />
definitivno ne bi trebao biti cilj.<br />
Sportski kviz<br />
Odgovori i dobitnik urednikove nagrade<br />
Dobitnik višenamjenskog ruksaka koji <strong>Global</strong>ov urednik dodjeljuje osobi koja je točno odgovorila<br />
na sva pitanja u sportskom kvizu u zadnjem broju <strong>Global</strong>a je Pave Bionda.<br />
ODGOVORI: 1.c, 2.b, 3.c, 4.c, 5. a, 6.b, 7.a, 8.b, 9.c, 10.b, 11.a, 12.a, 13.c, 14.b, 15.c<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Ples na šipki Sportska obitelj bi se unatoč pred<br />
Pole dan<br />
olimpijskim<br />
Iako je aktivnost mogla postati jednom od<br />
gimnastičkih disciplina, IPSF je tu ponudu odbio<br />
Tekst: Ana Brenčić<br />
Svi koji i dalje ples na<br />
šipki (pole dance) povezuju<br />
isključivo s golišavim<br />
plesačicama u<br />
noćnom klubu, napokon bi morali<br />
promijeniti mišljenje jer bi<br />
se za koju godinu natjecanje u<br />
plesu na šipki moglo gledati čak<br />
i na olimpijskim igrama. Naime,<br />
prije otprilike dva mjeseca, organizacija<br />
GAISF (<strong>Global</strong> Association<br />
of International Sports<br />
Federations) dodijelila je plesu<br />
na šipki status promatrača, što<br />
znači da ga samo korak dijeli od<br />
toga da postane potpuno prihvaćen<br />
sport. Osim ispunjenja<br />
određenih zahtjeva Svjetske antidopinške<br />
organizacije, mora<br />
postojati barem 40 nacionalnih<br />
federacija na četiri kontinenta<br />
te svaka od tih 40 zemalja mora<br />
priznati tu aktivnost kao sport.<br />
Odbili gimnastiku<br />
Najveće zasluge za dosad postignuto<br />
pripadaju Katie Coates.<br />
Upitno je bi li ovo uopće bila<br />
tema u medijima da ta 41-godišnja<br />
Britanka nije još 2006. počela<br />
skupljati potpise kako bi se<br />
ples na šipki definirao kao sport,<br />
a 2009. osnovala krovnu organizaciju<br />
IPSF (International Pole<br />
Sports Federation).<br />
Nakon što je prije samo pet<br />
godina održano prvo Svjetsko<br />
prvenstvo u toj aktivnosti,<br />
sportaši bi ubrzo mogli svoj talent<br />
predstaviti i na olimpijskoj<br />
sceni. Prema pisanju svjetskih<br />
medija, postoji mogućnost da<br />
sportaši i sportašice već 2020.<br />
otputuju u Tokyo na Olimpijske<br />
Igre. Nikolina Jurišić, vlasnica i<br />
voditeljica studija za ples na šipki<br />
u Puli baš se i ne slaže s tim<br />
tvrdnjama.<br />
"Nije to tako jednostavno kako<br />
se čini. To je nova aktivnost koja<br />
još mnogo toga mora formalno<br />
definirati", smatra Jurišić. Unatoč<br />
tome što postoji komunikacija<br />
s Međunarodnim olimpijskim<br />
odborom, jedna od glavnih<br />
Led, rad i disciplina Jedini klub sinkronizirano<br />
Za sport koji vole p<br />
Pahuljice će predstavljati Hrvatsku na Svjetskom<br />
juniorskom prvenstvu, komu smo domaćin<br />
Tekst: Laura Domitrović<br />
Mirela Hamzić<br />
Zagreb će ove godine biti<br />
domaćin Svjetskog juniorskog<br />
prvenstva u sinkroniziranom<br />
klizanju. Ledom Doma<br />
sportova klizat će ekipe iz cijeloga<br />
svijeta. Hrvatsku će na prvenstvu<br />
predstavljati natjecatelji<br />
iz kluba Zagrebačke pahuljice.<br />
Ovim djevojkama, ali i ponekom<br />
dečku, klizanje nije samo sezonska<br />
atrakcija nego način života.<br />
Iza oku lijepe koreografije i<br />
Pobjednik Supertalenta 2016. Petar<br />
Bruno Bašić<br />
blještavih haljinica stoje sati napornih<br />
treninga. Treniraju od tri<br />
do pet puta na tjedan po tri sata,<br />
a kad se približe natjecanja i više<br />
od toga. Treniraju kondiciju i<br />
koreografiju.<br />
Pripreme za iduću sezonu<br />
počinju već u kolovozu kada se<br />
pripremaju koreografije za natjecanja.<br />
Seniorska kategorija<br />
Zagrebačkih pahuljica ima veliku<br />
povlasticu jer njihovu koreografiju<br />
priprema trenerica iz<br />
Finske. Bitno je i stavljanje privatnog<br />
života u drugi plan.<br />
PRIVATNA ARHIVA
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Sport 19<br />
rasudama uskoro mogla proširiti<br />
ce na<br />
igrama?<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
prepreka jest što države vrlo<br />
vjerojatno neće tako brzo stići<br />
prihvatiti ples na šipki kao sport.<br />
Iako je mogao postati jednom<br />
od gimnastičkih disciplina, IPSF<br />
je tu ponudu odbio jer, kako nam<br />
otkriva Jurišić, velik dio izvedbe<br />
je originalnost u plesnom izričaju<br />
koja ne ulazi u gimnastičke<br />
okvire, ali su elementi i fizički<br />
zahtjevni.<br />
Sara Šverko, studentica druge<br />
godine Kineziološkog fakulteta<br />
u Zagrebu tu je kombinaciju<br />
smatrala privlačnom zbog "zahtjevnosti<br />
plesa da se izbalansiraju<br />
elementi fleksibilnosti,<br />
plesa i snage", ali i smatra kako<br />
zbog glazbe satovi plesa na šipki<br />
mogu biti zabavni uz vidljiv napredak.<br />
'Mi, muškarci,<br />
kompetitivni<br />
smo<br />
i volimo<br />
svladavati<br />
teške stvari,<br />
a mislim da<br />
je razlog<br />
zbog kojeg<br />
nas nema u<br />
ovoj aktivnosti<br />
taj što<br />
ne znaju što<br />
je točno pole<br />
dance i još<br />
imaju predrasude<br />
o<br />
tome', kaže<br />
plesač na<br />
šipki Petar<br />
Bruno Bašić<br />
Koreografija<br />
Pahuljica u<br />
Varaždinu<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Pole dancerica<br />
Sara Šverko<br />
gotovo kad su strogo određena<br />
pravila i provjere ispravnosti<br />
kostima.<br />
Da se muškarci ne bi osjećali<br />
diskriminirano, tu je plesač na<br />
šipki Petar Bruno Basić, pobjednik<br />
Supertalenta 2016., koji je<br />
dokaz da i takve emisije mogu<br />
biti odličan način za promoviranje<br />
sporta. Jedan je od desetak<br />
muškaraca koji se time bavi u<br />
Hrvatskoj.<br />
"Mi, muškarci, kompetitivni<br />
smo i volimo svladavati teške<br />
Snažne predrasude<br />
Iako je ovaj sport sve popularniji,<br />
pogrešnim se konotacijama<br />
koje mnogi ljudi imaju odražavaju<br />
sveprisutne društvene predrasude.<br />
"Često osjetim predrasude<br />
i koliko god ja sportski bila<br />
odjevena i odradila neki težak<br />
element, oni u tome vide nešto<br />
seksualno", podijelila je Šverko.<br />
Zanimljivo je i pitanje zašto se<br />
tolika prašina diže oko takozvanih<br />
oskudnih kostima, a drugi<br />
trče ili skaču za loptom podjednako<br />
oskudno odjeveni, ako ne i<br />
oskudnije. Kao što je i Nikolina<br />
Jurišić istaknula, "tijelo i koža su<br />
alat u plesu i imaju svoju svrhu",<br />
stoga navodna razodjevenost ne<br />
bi trebala stvarati problem, postvari,<br />
a mislim da je razlog zbog<br />
kojeg nas nema toliko u ovoj aktivnosti<br />
baš taj jer muškarci ne<br />
znaju što je točno ples na šipki<br />
i još imaju predrasude o tome",<br />
kaže Basić.<br />
S obzirom na to da sve više<br />
djece u ranijoj dobi počinje plesati<br />
na šipki, za njegovu budućnost<br />
u Hrvatskoj ne treba se brinuti.<br />
Možda ga nećemo gledati<br />
baš na sljedećim olimpijskim<br />
igrama, ali vrlo je izvjesno da<br />
jednog dana svakako hoćemo.<br />
g klizanja u Hrvatskoj, Zagrebačke pahuljice, djeluje već 20 godina<br />
rivatan život ostavljaju po strani<br />
"Prijatelji me više i ne pitaju<br />
mogu li van s njima ili ne, samo<br />
mi kažu kada idu pa ako nemam<br />
trening da im se pridružim",<br />
rekla je klizačica Jana. Unatoč<br />
svemu, klizačice sa smiješkom<br />
na licu govore o svom hobiju.<br />
Pahuljice, jedini klub sinkroniziranog<br />
klizanja u Hrvatskoj,<br />
osnovan je 1997. godine. U klubu<br />
postoji osam dobnih kategorija.<br />
Za razliku od umjetničkog<br />
klizanja, u kojem klizači nastupaju<br />
pojedinačno ili u parovima,<br />
sinkronizirano klizanje je ekipni<br />
sport.<br />
U izvedbi jednog natjecateljskog<br />
programa sudjeluju ekipe u<br />
različitim formacijama s ciljem<br />
da njihove kretnje budu što više<br />
sinkronizirane.<br />
Sinkronizirano klizanje nije<br />
isključivo samo za djevojke,<br />
međutim u Hrvatskoj dečki ne<br />
pronalaze interes za ovaj sport.<br />
Trenerica Ozana Miljković ističe<br />
nedostatak sponzora i interesa.<br />
Troškovi su veliki, sama cijena<br />
klizaljki jednaka je minimalnoj<br />
mjesečnoj plaći u Hrvatskoj, a<br />
sudjelovanje na natjecanjima<br />
financiraju klizačice ili roditelji.<br />
Zahtjevnost ovog sporta očituje<br />
se i brojnim ozljedama s kojima<br />
se klizačice suočavaju. Kako<br />
nam iz iskustva govori Anamaria<br />
Kasić, najčešća je ozljeda koljena.<br />
Pahuljice se u nastavku sezone<br />
pripremaju za natjecanja u<br />
Budimpešti, Salzburgu i Stockholmu.<br />
NBA.COM<br />
NBA.COM<br />
NBA momčadi<br />
TOP 5 NAJBOLJIH<br />
Rodman,<br />
Jordan i<br />
Pippen<br />
- glavni<br />
akteri<br />
Bullsa<br />
Chicago Bulls<br />
1. 1995./96. (87-13)<br />
Jordan i društvo zapalili su<br />
NBA svijet sredinom devedesetih<br />
i lako je moguće<br />
da nijedna momčad neće<br />
nadmašiti ono što su radili<br />
Bullsi. U regularnom dijelu<br />
sezone Bullsi su došli nevjerojatno<br />
blizu jednoznamenkastom<br />
broju poraza<br />
(imali su ih deset) što do<br />
2016. nije uspjelo nijednoj<br />
momčadi.<br />
Milwaukee Bucks<br />
2. 1970./71. (78-18)<br />
Iako su rijetko spominjani<br />
među najboljim momčadima<br />
u povijesti, statistike,<br />
ali i sama dominacija Bucksa<br />
prije nešto manje od 50<br />
godina pokazuje da upravo<br />
to i jesu. Do naslova su<br />
doslovno došli bez ijedne<br />
veće ogrebotine, izgubivši<br />
samo dvije od ukupno 14<br />
utakmica u doigravanju, uz<br />
glavnog aktera Kareema<br />
Abdul-Jabbara.<br />
Golden State Warriors<br />
2016./17. (83-16)<br />
3.<br />
Momčad koju mnogi proglašavaju<br />
najboljom svih<br />
vremena srušila je jedan<br />
TOP 5 NAJGORIH<br />
Charlotte Bobcats<br />
1. 2011./12. (7-59)<br />
Najveće razočarenje u povijesti<br />
NBA lige. Bobcatsi<br />
su čak imali ambiciju ne<br />
samo ući u doigravanje,<br />
nego otići i dalje. Međutim,<br />
uspjeli su srušiti rekord<br />
za najviše poraza u nizu,<br />
uspjeli su ostvariti čak 23.<br />
Philadelphia 76ers<br />
2. 1972./73. (9-73)<br />
Od Sixersa se u spomenutoj<br />
sezoni nije previše ni<br />
očekivalo, ali definitivno<br />
se nije očekivalo da će 39<br />
godina držati titulu najgore<br />
momčadi u povijesti. Uz<br />
užasnih 40 posto šuta za<br />
dva poena, momci iz Philadelphije<br />
su posjedovali<br />
"zavidnih" 89 % izgubljenih<br />
utakmica.<br />
Philadelphia 76ers<br />
3. 2015./16. (10-72)<br />
Sezonu prije nego što su<br />
doveli Daria Šarića, Sixersima<br />
je malo nedostajalo<br />
da izjednače katastrofu iz<br />
sedamdesetih. Bili su ipak<br />
malo uspješniji, s jednom<br />
od najvećih rekorda u povijesti<br />
NBA lige. Sezonu<br />
prije su slavili u čak 28<br />
uzastopnih utakmica, a<br />
u doigravanju su izgubili<br />
u samo jednoj utakmici.<br />
Curry, Durant, Thompson<br />
i društvo pomeli su pod s<br />
konkurencijom.<br />
Chicago Bulls<br />
4. 1990./91. (76-23)<br />
Ovo sigurno nije najbolja<br />
sezona momaka iz Windy<br />
Citya, ali je sigurno sezona<br />
za pamćenje. Jordan je,<br />
naravno, harao ligom, a<br />
Pippen i Grant su također<br />
igrali fenomenalno. Šećer<br />
na kraju je bila dominantna<br />
4-1 pobjeda protiv<br />
Lakersa.<br />
Los Angeles Lakers<br />
5. 1986./87. (80-20)<br />
Showtime! Lakersi su potpuno<br />
dominirali osamdesetih,<br />
ali nijedna sezona nije<br />
bila toliko dominantna kao<br />
ova. Ekipa vođena legendarnim<br />
Magic Johnsonom<br />
je uz dominantnu košarku<br />
igrala i nevjerojatno zabavnu<br />
te lijepu košarku, za što<br />
se uvijek dobiju dodatni<br />
poeni.<br />
Bobcatsi su<br />
bili najveće<br />
razočarenje<br />
pobjedom više te jednim<br />
porazom manje. Momčad<br />
je, naravno, bila zakucana<br />
na dnu ljestvice istočne<br />
konferencije.<br />
Providence Steamrollers<br />
1947./48. (6-42)<br />
4.<br />
Klub iz Providencea je postojao<br />
samo tri godine, i<br />
to s dobrim razlogom. Sve<br />
tri sezone u kojima su se<br />
natjecali bili su najlošija<br />
momčad NBA lige. Još drže<br />
rekord za najmanje pobjeda<br />
u jednoj sezoni, no u<br />
to doba se igralo samo 48<br />
utakmica, za razliku od današnje<br />
82.<br />
Denver Nuggets<br />
5. 1997./98. (11-71)<br />
Na ovo mjesto su mogli<br />
dospjeti i Mavericksi iz<br />
sezone 92./93. zbog istog<br />
omjera pobjeda i poraza,<br />
ali Nuggetsi su prema svim<br />
statistikama bili nemjerljivo<br />
lošiji. Šut za dvicu ispod<br />
40 posto te trica ispod<br />
30 posto samo su neki<br />
od jezivih podataka ove<br />
momčadi.
20 Sport<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Luka Ćurković Nova mlada hrvatska MMA zvijezda cilja na vrhunsku karijeru<br />
Borbe u ringu smanjuju nasilje<br />
na ulici i on to dokazuje<br />
'Pritisak uoči borbe kod mene ne postoji. Kolika god da je<br />
pozornost i koliko god je borba popraćena, ulazim smireno<br />
bez razmišljanja o javnosti, medijima i slično', kaže borac<br />
zagrebačkog American Top Teama<br />
Tekst: Edi Džindo<br />
Mnogi tvrde<br />
da hrvatska<br />
MMA scena<br />
polako zamire<br />
kako<br />
se polako<br />
usporava i karijera neupitne<br />
legende Mirka Filipovića. Međutim,<br />
mladi pogon hrvatskih<br />
boraca je iz dana u dan sve<br />
jači i jači. Najbolji primjer za<br />
to je Sinjanin iz Zagreba, Luka<br />
Ćurković.<br />
Donedavni borac MMA kluba<br />
Ban, a trenutačno borac<br />
zagrebačkog American Top<br />
Teama već se dokazuje i na<br />
europskoj sceni gdje skuplja<br />
iskustvo, ali i pobjede. Posljednja<br />
"žrtva" 22-godišnjeg<br />
Ćurkovića bio je turski borac<br />
Selim Topuz, a nakon ove borbe<br />
Luki je samo nebo granica.<br />
Ne treba sumnjati da ćemo ga<br />
jednog dana imati prigodu vidjeti<br />
i u UFC-u, najvećoj svjetskoj<br />
organizaciji. Kako smo<br />
krenuli u posljednje vrijeme<br />
s neuspješnim epizodama Filipa<br />
Pejića u UFC-u i Luke<br />
Jelčića u Bellatoru, vrijeme je<br />
za jednog Hrvata koji će napraviti<br />
iskorak.<br />
Mladi Sinjanin za <strong>Global</strong><br />
govori o svojoj karijeri, planovima<br />
za budućnost, pravilnoj<br />
prehrani i, možda i najvažnije,<br />
utjecaju treniranja na manjak<br />
nasilja na ulicama. Međutim,<br />
u početku nije Luki sve išlo<br />
tako glatko.<br />
◼◼Dođivio si samo jedan poraz<br />
u profesionalnoj karijeri<br />
i taj je došao baš u prvoj<br />
borbi, za koju smo čuli da je<br />
završila nepošteno. Kakvo ti<br />
je to zapravo bilo iskustvo u<br />
tvojem debiju?<br />
Bio sam na početku borilačke<br />
karijere i nisam bio baš<br />
OSOBNI KARTON<br />
Datum rođenja:<br />
11. 11. 1995.<br />
Mjesto rođenja:<br />
Sinj<br />
tehnički potkovan, kao što<br />
sam sad, te nisam bio dovoljno<br />
spreman za tu borbu. Dobio<br />
sam ponudu za borbu u<br />
Crnoj Gori protiv Dimitrija<br />
Džankića u koju je bio uključen<br />
i pojas prvaka. Naravno,<br />
kao neiskusan borac prihvatio<br />
sam izazov, ali sam također i<br />
bio pod lošim vodstvom koje<br />
me nije znalo pripremiti za tu<br />
borbu.<br />
Otišao sam tamo i u prvoj<br />
rundi je Džankić zaista bio<br />
bolji od mene i pošteno me<br />
istukao, ali sam se uspio izvlačiti<br />
iz svih njegovih pokušaja.<br />
Kad mu je ponestalo snage, ja<br />
'Najvažnije je izbjegavati<br />
brzu hranu. Prehrana čak i<br />
više utječe na izgled tijela<br />
negoli treniranje, tako da<br />
je iznimno važna za svakog<br />
vrhunskog sportaša, ali i za<br />
svakog tko želi biti zdrav i<br />
dobro izgledati'<br />
sam počeo voditi borbu, no on<br />
me počeo udarati laktom u potiljak,<br />
što je, naravno, zabranjeno,<br />
a za to postoje i dokazi<br />
u obliku liječničkih nalaza.<br />
Stvar je u tome što je Džankić<br />
bio brat organizatora borbe i<br />
što je sudac, očekivano, bio na<br />
njegovoj strani. Čak i kad sam<br />
ga srušio, sudac nas je vratio u<br />
borbu na nogama bez ikakvog<br />
razloga. Moj trener je na sve<br />
to tada poludio i rekao mi da<br />
se ne trebam više boriti te sam<br />
tako ja izašao iz ringa, a pobjeda<br />
je pripisana Džankiću, i to<br />
tehničkim nokautom.<br />
◼◼Kako se vratiti i motivirati<br />
nakon takvog poraza i kre-<br />
Luka Ćurković<br />
Visina:<br />
190,5 cm<br />
Težina:<br />
77 kg<br />
MMA kategorija:<br />
velter<br />
MMA skor:<br />
6-1<br />
nuti u niz pobjeda?<br />
Motiviralo me je što<br />
sam u svojoj prvoj<br />
borbi, dok još nisam<br />
bio tehnički toliko<br />
dobar, parirao<br />
jednom iznimno<br />
dobrom borcu.<br />
Došlo mi<br />
je u glavu da<br />
mogu kroz<br />
karijeru<br />
pobjeđivati<br />
i bolje<br />
borce<br />
te mi je to<br />
dalo najveći<br />
vjetar u leđa. Samo sam trebao<br />
pobijediti u idućoj borbi, i<br />
to je upravo ono što se dogodilo<br />
protiv Makedonca Runčeva<br />
u Splitu.<br />
◼◼Tvoja borba protiv Selima<br />
Topuza na FFC 30 priredbi<br />
u Linzu bila je definitivno<br />
pod najvećom pozornošću.<br />
Koja je razlika između<br />
takve borbe i svih ostalih<br />
borbi?<br />
Pritisak uoči borbe kod<br />
mene ne postoji. Kolika<br />
god da je pozornost i koliko<br />
god je borba popraćena,<br />
ulazim smireno bez<br />
razmišljanja o javnosti,<br />
medijima i slično. Suparnik<br />
u Linzu je stvarno bio<br />
zahtjevna prepreka, ali bio<br />
sam odlično pripremljen i<br />
znao sam da ću pobijediti.<br />
Poslije borbe mi je ipak bilo<br />
drago što je toliko medija<br />
popratilo borbu i što me je<br />
toliko ljudi vidjelo, što je za<br />
mene dodatna motivacija.<br />
◼◼Kako se profesionalnim<br />
bavljenjem MMA sportom<br />
maknuti od nasilja na ulici?<br />
Koliko to zapravo pomaže<br />
pri smanjenju nasilja?<br />
Dosta tinejdžera ima neku<br />
MMA klub:<br />
American Top<br />
Team Zagreb<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Luka Ćurković<br />
je budućnost za<br />
hrvatski MMA<br />
želju za dokazivanjem, što<br />
nerijetko pokušavaju postići<br />
upravo tučnjavama. I sam<br />
sam se družio s takvom ekipom,<br />
ali kad sam počeo trenirati,<br />
nakon toliko treninga<br />
i borbi jednostavno sam bio<br />
iscrpljen te nemam ni želju ni<br />
volju to raditi na ulici. Jednostavno<br />
je, ljudi koji se<br />
bave slobodnom<br />
borbom nemaju<br />
potrebu<br />
išta nasilno<br />
raditi izvan<br />
dvorane ili<br />
ringa. Borilački<br />
sportovi su zaista<br />
odlični, jer svoju energiju<br />
potrošiš u ringu i tako se izvlačiš<br />
iz bilo kakvih problema.<br />
◼◼Jel se ikad netko izvan ringa<br />
htio dokazati protiv tebe<br />
uzevši u obzir da si profesionalni<br />
MMA borac?<br />
Naravno da je bilo takvih situacija,<br />
ali uvijek treba biti pametniji<br />
i maknuti se na stranu.<br />
Znaš da možeš istući onog<br />
tko se želi dokazati i da si jači<br />
od njega, ali jednostavno je<br />
bolje biti veći čovjek i ignorirati<br />
konflikte. Isto tako, mojoj<br />
karijeri ne bi ništa značilo da<br />
uletim u borbu s nekim izvan<br />
okvira sporta, čak bi imalo<br />
negativan utjecaj.<br />
◼◼Koliko je, uz trening, za<br />
bavljenje sportom na vrhunskoj<br />
razini važna prehrana?<br />
Na što je najvažnije paziti?<br />
Najvažnije je izbjegavati<br />
brzu hranu. Prehrana čak i više<br />
utječe na izgled tijela negoli<br />
treniranje i iznimno je važna<br />
za svakog vrhunskog sportaša,<br />
ali i za svakog tko želi biti<br />
zdrav i dobro izgledati.<br />
◼◼Nakon pobjede u Linzu si<br />
rekao da voliš dati, ali i primiti<br />
batine. Što si tom<br />
izjavom htio reći?<br />
Poslije nekih borbi u<br />
kojima sam protivnike<br />
nokautirao za samo<br />
nekoliko sekundi nisam<br />
se osjećao toliko<br />
zadovoljno, kao<br />
da se nisam ni borio.<br />
Zato se poslije<br />
napetih borbi u<br />
kojima sam podjednak<br />
sa suparnikom<br />
i u kojima<br />
se baš borim za<br />
pobjedu osjećam<br />
mnogo bolje<br />
i osjećam se<br />
kao da sam napravio<br />
mnogo<br />
više posla.
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Tehnologija 21<br />
Hrvatski youtuberi Zanimljivim videoradovima dobivaju stotine tisuća 'pretplatnika'<br />
gadgeti<br />
Tekst: Silvio Šipušić<br />
Marinu je glavi cilj širiti ljubav putem svog YouTube kanala<br />
Tu su da vas nasmiju,<br />
zabave i pruže 'kante'<br />
ljubavi. Jeste li ih gledali?<br />
Na negativne konotacije da su tu samo radi lake zarade youtuberi se ne obaziru jer iza svake lipe<br />
koju dobiju stoje sati i sati naporna rada - od smišljanja ideja do uređivanja videa<br />
Tekst: Ivana Turković<br />
YouTube više ne služi<br />
samo za slušanje glazbe<br />
i gledanje videa<br />
mačaka. Popularna<br />
društvena mreža danas je platforma<br />
na kojoj se pojedinci mogu<br />
predstaviti umreženom svijetu i<br />
objavljivanjem videa čak profitirati.<br />
Koliko je YouTube golem<br />
pokazuje to da se svake minute<br />
na tu platformu plasira više od<br />
400 sati videomaterijala. Oni<br />
kojima to uspjeva uživaju status<br />
zvijezda. Uz to imaju dobru podlogu<br />
za ostale pothvate koji će im<br />
donijeti zaradu, na primjer, glazbenu<br />
karijeru ili izdavanje knjige.<br />
Samo ljubav<br />
''Svoj sam YouTube kanal<br />
otvorio s ciljem da se kreativno<br />
izrazim i ljudima popravim<br />
dan. Želim širiti ideju pozitive,<br />
ljubavi, jednakosti, podrške i razumijevanja.<br />
Nema ljepšeg nego<br />
kada čitate da ste nekoga usrećili,<br />
pomogli mu kada je bilo teško<br />
ili ga ohrabrili'', svoju je misiju<br />
ukratko opisao youtuber Marin<br />
Bukvić. Kada svoje znanje o<br />
glumi ne prenosi novim generacijama,<br />
pod imenom Marin The<br />
Unknown snima videosnimke<br />
nakon kojih ćete voljeti i osjećati<br />
se voljenima.<br />
Na negativne konotacije da su<br />
tu samo radi lake zarade youtuberi<br />
se ne obaziru jer iza svake<br />
lipe koju dobiju stoje sati i sati<br />
naporna rada - od smišljanja<br />
ideja do uređivanja videa. Za<br />
pretprodukciju, snimanje i postprodukciju<br />
jednog videa Marinu<br />
prosječno treba 40 sati.<br />
S Marinom se slaže Ivan Rado,<br />
koji pod pseudonimom Malajski<br />
Tapir vodi uspješan gaming-ka-<br />
DOMINIK IMREŠKOVIĆ<br />
Dennis želi nasmijati<br />
svoju publiku i<br />
poticati razgovor o<br />
depresiji<br />
nal i na kojem briljira u virtualnom<br />
nogometu i živcira djevojku<br />
Mateu.<br />
"I moja majka, iako obožava<br />
posao medicinske sestre radi taj<br />
posao velikim dijelom jer dobiva<br />
plaću. Ne vidim zašto je novac<br />
loš motiv, ako se radi dobro. A za<br />
pravu kvalitetu treba barem mala<br />
doza ljubavi'', kaže Ivan.<br />
Janu su najvažnije<br />
kvaliteta i<br />
originalnost<br />
Može li bilo tko biti youtuber?<br />
Viktor kaže da može,<br />
ako imate prave motive, veliku<br />
inspiraciju i želju - samo<br />
nebo je granica<br />
SARA BERTIĆ<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Ivan je još jedan uspješan gamer u svijetu YouTubea<br />
Gaming-kanali<br />
su pravi hit na<br />
YouTubeu a Viktor<br />
'rastura' igrajući<br />
Minecraft i GTA<br />
Može li bilo tko biti youtuber?<br />
Viktor kaže da može, ako<br />
vas vode pravi motivi, velika inspiracija<br />
i želja - samo nebo je<br />
granica. Tvrdi kako je YouTube<br />
ono u čemu se pronašao i čime<br />
se istinski želi baviti. Poznatiji<br />
kao BloodMaster, satima će vas<br />
zabavljati igrajući planetarno popularne<br />
Minecraft i Grand Theft<br />
Auto.<br />
"Nema te minute kada ne razmišljam<br />
što ću raditi sljedeće,<br />
koji će mi projekt biti zanimljiv,<br />
kamo ću ići, što ću snimati i kako<br />
to montirati'', izjavio je.<br />
Jedan od njihovih najvećih<br />
izazova je ostati aktualan. Protiv<br />
zaborava se bore visokim standardom<br />
videa koje objavljuju i<br />
originalnim idejama.<br />
"Uvijek želim da moji videi<br />
budu savršeni i drukčiji od prošlih,<br />
to je pomalo i moja kletva'',<br />
tvrdi Jan Kovačić, još jedan digitalni<br />
stvaratelj. Da njemu ne fali<br />
kreativnosti uvjerit ćete se ako<br />
posjetite njegov kanal, Janiman.<br />
Njegove vokalne sposobnosti<br />
ostavit će vas bez riječi, a nakon<br />
''Večernjih vijesti'' i vi ćete poželjeti<br />
biti njegov najbolji prijatelj.<br />
Sve ovisi o publici<br />
No originalnost je gotovo pa<br />
uzaludna ako nema publike koja<br />
će je cijeniti. Za svoj su uspjeh<br />
naši youtuberi zahvalni<br />
svojim pretplatnicima,<br />
obitelji i prijateljima<br />
koji im uvijek pružaju<br />
podršku. Ivan<br />
kaže da bez njih<br />
ništa ne bi bilo<br />
moguće, a Marinu<br />
i Viktoru upravo su<br />
pretplatnici i njihove<br />
reakcije najveća motivacija<br />
da nastave.<br />
Dennis Domian želi vas nasmijati,<br />
ali i biti osoba kakvu je<br />
sam trebao u određenim trenucima<br />
svog života. Zato mu je jedan<br />
od najdražih vlastitih videa onaj<br />
u kojem govori o svojoj dugogodišnjoj<br />
borbi s depresijom.<br />
"Subscriberi su'', smatra, "najjača<br />
karika između youtubera i<br />
njegova kanala. Možda toga nisu<br />
svjesni, ali veliku ulogu u stvaranju<br />
sadržaja imaju upravo oni".<br />
Rado čita kritike ako su konstruktivne<br />
i prema njihovim željama<br />
nastoji osmišljavati sadržaj<br />
u budućnosti.<br />
"Smatram ih svojim prijateljima<br />
i suradnicima", dodaje<br />
Dennis.<br />
Zanima li vas definicija ljubavi?<br />
Glazbeni hitovi obrađeni na<br />
pet različitih načina? Tražite li<br />
savjete kako preživjeti noć u Minecraftu?<br />
Želite li upoznati nečiji<br />
alter ego bez dlake na jeziku?<br />
Zainteresirani ste za eSportove?<br />
Kvalitetan sadržaj naći ćete u<br />
vlastitoj državi, a od vas je udaljen<br />
samo nekoliko klikova.<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
MANTADROID<br />
MantaDroid je novi robot<br />
koji su razvili singapurski<br />
znanstvenici i koji se kreće<br />
kroz vodu kretnjama nalik<br />
na ražine. Raže su specifične<br />
po svom posebnom<br />
i učinkovitom načinu<br />
plivanja, a njihove je kretnje<br />
mehanički vrlo teško<br />
imitirati. Da bi stvorili<br />
pokretnost raža, korištene<br />
su peraje od pokretnih PVC<br />
ploča koje pokreće samo<br />
jedan motor, umjesto niza<br />
motora, dijelova i nadopuna.<br />
Tako se postiže povećana<br />
mobilnost i poletnost,<br />
zbog čega svake sekunde<br />
MantaDroid može proći<br />
udaljenost od 0,7 metara<br />
i plivati do deset sati.<br />
Takva tehnologija može<br />
biti korisna za prikupljanje<br />
hidrografskih podataka<br />
ili proučavanje biološke<br />
raznolikosti mora. Znanstvenici<br />
trenutačno rade<br />
na dvostruko većoj inačici<br />
MantaDroida, a kada bi<br />
slična tehnologija mogla<br />
doći na tržište, zasad je<br />
nepoznato.<br />
SONYJEV AIBO<br />
Ako gotovo sve u vašem<br />
životu mora biti digitalno,<br />
onda morate udomiti i<br />
Sony Aibo robota psa. Aibo<br />
je robot u psećem obliku,<br />
koji oponaša ponašanje<br />
naših najdražih dlakavaca.<br />
Može hodati, sjediti,<br />
igrati se lopticom, mahati<br />
repom, micati ušima,<br />
lajati..., ali to nije sve.<br />
Postoje i dodatne odlike<br />
koje čine Aiboa "sličnijim"<br />
"običnim" psima: OLED<br />
oči, touch-senzori po<br />
"tijelu" kojima prepoznaje<br />
maženje, 64-bitni četverojezgreni<br />
procesor i 4G veza<br />
za internet. Cijena? Prava<br />
sitnica. Oko 1700 dolara<br />
(10.823 kuna), ne uključujući<br />
mjesečnu pretplatu<br />
koju morate plaćati kako<br />
biste koristili Aibo.
22 Lifestyle<br />
namirnica<br />
mjeseca<br />
Tekst: Nika Romek<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Bezglutenska prehrana Neke životne stilove odabereš, a s nekima se rodiš<br />
Prvi zagriz torte i bum!<br />
Dijagnoza: celijakija<br />
Sarma: bez nje<br />
nema Božića<br />
Njen vas okus nikad neće<br />
razočarati. Dobro se slaže s<br />
mamama, naročito bakama, ali<br />
i svima ostalima koji se dobro<br />
snalaze u kuhinji. Pitate se o<br />
kome je riječ? Dobro mislite. O<br />
sarmi.<br />
"Doček nove godine. Bil si vani,<br />
malo se veselil, malo popil.<br />
Izlazi sunce, izlaziš i ti iz birtije.<br />
Sve ti ide u krug, u mislima si<br />
već u krevetu, a želudac dela<br />
svoje. Legneš, samo kaj si<br />
zaklopil oči, ručak je. Osećaš<br />
se ko da stojiš naopačke, a<br />
onda najbolji dio praznika,<br />
Božića i odlaska doma. Bakina<br />
sarma - debela, slana, popravo<br />
sfrkana i punjena. Tvoj želudac<br />
ponovo sretno dela, a sarma i<br />
ti postajete najbolje prijateljice.<br />
Debele, al' sretne", opisala je<br />
Danijela iz Pitomače.<br />
Sarma, arambašići ili dulma -<br />
drugi nazivi, ali isti okus. Iako<br />
potječe iz Turske, na Balkanu je<br />
prisutna već nekoliko stoljeća<br />
pa je tako smatramo našim<br />
tradicionalnim jelom. Sastoji<br />
se od listova kiselog zelja i<br />
nadjeva od mljevenog mesa,<br />
začina i riže. Ovo novogodišnje<br />
jelo vole sve generacije: najmlađi,<br />
koji jedva čekaju ručati<br />
nakon škole i odrasli koji sarmu<br />
gledaju kao podsjetnik na<br />
djetinjstvo. Sarma se najčešće<br />
priprema u doba blagdana.<br />
"U nas se arambašići rade na<br />
Badnjak jer nan je gušt poist<br />
ih u ponoć, nakon cilog dana.<br />
Arambašići van se kod nas<br />
jedu i za doručak, i ručak i<br />
večeru, a posebno pomaže za<br />
mamurluk", rekla je Katarina iz<br />
Šibenika.<br />
Nakon pripreme, dobra je i prvi<br />
i drugi dan. Nakon toga, svakim<br />
danom postaje samo bolja<br />
i bolja. Najboljeg recepta nema<br />
jer svaka baka i svaka mama<br />
radi najbolju sarmu.<br />
Mauro iz Labina jedva čeka<br />
zimske praznike jer mu je<br />
"najdraže pri dolasku kući za<br />
Božić ručak, točnije sarma kod<br />
moje none".<br />
Redakcija <strong>Global</strong>a želi vam<br />
sretne blagdane uz najbolju<br />
sarmu, a i dobru glazbu!<br />
"Od sve mi hrane najdraža sarma<br />
Sva ostala klopa joj nije do boka,<br />
Miješano meso smota se lijepo<br />
U listove zelja, da vidiš veselja"<br />
~ Hladno pivo (Sarma)<br />
Tekst: Monika Kuliš<br />
Na njegov prvi rođendan<br />
studentu Filozofskog<br />
fakulteta u<br />
Zagrebu Mihaelu<br />
Berišiću dijagnosticirana je<br />
celijakija. Baš kao što svaka<br />
rođendanska proslava ima<br />
tortu, imala je i Mihaelova,<br />
ali se njemu zbog nekoliko<br />
zalogajčića torte iste večeri<br />
napuhnuo trbuh "poput balona",<br />
prisjetila se Mihaelova<br />
majka.<br />
"Iste večeri sam ostao u<br />
bolnici na Rebru, gdje sam<br />
proveo iduća tri mjeseca dok<br />
su provodili pretrage. Ustanovili<br />
su da sam alergičan na<br />
gluten, tj. da imam celijakiju",<br />
rekao je Mihael.<br />
Doživotna dijeta<br />
Ljudi s celijakijom primorani<br />
su držati se bezglutenske<br />
prehrane i njih je, prema<br />
riječima liječnice opće medicine<br />
Marije Lajter-Marenić,<br />
čak 90.000 u Hrvatskoj. Celijakiju<br />
još nazivaju i kameleonskom<br />
bolešću ili bolešću<br />
s tisuću lica jer joj se simptomi<br />
pojavljuju u vrlo različitim<br />
oblicima, što često dovodi<br />
i do pogrešnih dijagnoza.<br />
Takva vrsta bolesti ne mora<br />
imati genske predispozicije.<br />
"Nažalost, od celijakije se<br />
ne može izliječiti. Doživotna<br />
je, ali nije smrtonosna", rekla<br />
je Lajter-Marenić.<br />
Simptomi koji se obično<br />
javljaju su nadutost, psihičko<br />
nezadovoljstvo, probavne<br />
smetnje i dijareja, detaljnije<br />
je objasnila doktorica.<br />
Uzevši u obzir da su studentu<br />
Mihaelu celijakiju<br />
otkrili iznimno rano, kaže<br />
da mu je sa 22 godine života<br />
sasvim normalno biti na<br />
bezglutenskoj prehrani jer<br />
"nikad nisam ni znao kako je<br />
biti tolerantan na gluten".<br />
Kako organizirati život bez<br />
glutena, kakav je plan prehrane<br />
namijenjen osobama s<br />
celijakijom i koje namirnice<br />
su im sve dostupne, a koje bi<br />
bilo dobro izbjegavati, ispričala<br />
nam je nutricionistica<br />
Matea Mirković.<br />
Preporučuju se žitarice kao<br />
što su kukuruz, riža, zob i<br />
heljda. S ostalim namirnicama<br />
kao što su mlijeko, meso,<br />
riba, jaja, voće i povrće treba<br />
biti pažljiv - u smislu da se<br />
jedu što manje obrađene namirnice<br />
jer u njima može biti<br />
'Nažalost, od celijakije se ne može izliječiti. Doživotna je, ali nije<br />
smrtonosna', kaže liječnica Lajter-Marenić<br />
Mjesta obreshrabrenju<br />
nema jer mnogo<br />
je recepata za<br />
bezglutenske torte i<br />
za ona 'dnevna' jela<br />
pripremljena bez<br />
glutena<br />
Udruga CeliVita<br />
Sredinom 2014. u Zagrebu osnovana je udruga CeliVita – Život s celijakijom.<br />
Predsjednica udruge Amalija Jurjević Delišimunović istaknula<br />
je kako je glavni cilj udruge promicanje i podizanje svijesti o celijakiji,<br />
alergiji na pšenicu i osjetljivosti na gluten, te podizanje kvalitete i sigurnosti<br />
života i zdravlja osoba oboljelih od celijakije. Iako je sjedište<br />
udruge u Zagrebu, članove imaju diljem Hrvatske. U tri godine aktivnog<br />
djelovanja, iza sebe imaju nekoliko uspješno odrađenih projekata<br />
i uspješno organiziranih predavanja. Jedan od njihovih najvećih projekata<br />
je "Podizanje svijesti o celijakiji među djecom vrtićke i školske<br />
dobi". Projekt se sastojao od osmišljavanja i pripreme edukativnih<br />
priručnika za djecu vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta, a cilj projekta<br />
jest edukacija i senzibilizacija bliže okoline djece oboljele od celijakije<br />
u vrtićima i školama koje ta djeca polaze, a sve u cilju poboljšanja kvalitete<br />
njihova života.<br />
Nutricionistica Matea Mirković<br />
Celijakiju još nazivaju i<br />
kameleonskom bolešću ili<br />
bolešću s tisuću lica jer joj se<br />
simptomi pojavljuju u vrlo<br />
različitim oblicima<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
glutena. Gluten se najčešće<br />
pojavljuje u kuhanim kobasicama,<br />
sušenom voću, raznim<br />
pudinzima i mliječnim desertima.<br />
Stanje je bolje<br />
Svoje iskustvo podijelila je<br />
i Branka Pelin, majka dvanaestogodišnje<br />
Sofije koja ima<br />
celijakiju.<br />
"Život s celijakijom je zdrav<br />
život na koji mi gledamo vrlo<br />
pozitivno", istaknula je Sofijina<br />
majka Branka.<br />
Istaknula je kako je bezglutenska<br />
prehrana jedini "lijek"<br />
koji Sofija uzima, odnosno<br />
pravilna prehrana jedini je<br />
regulator bolesti. Kao savjet<br />
drugim roditeljima čija djeca<br />
boluju od celijakije, istaknula<br />
je kako je potrebno biti ozbiljan<br />
i strog u bezglutenskoj<br />
prehrani, ali i sretan jer je<br />
danas sve lakše živjeti s celijakijom.<br />
"Dostupnost bezglutenskih<br />
Simptomi koji se obično javljaju<br />
su nadutost, nezadovoljstvo,<br />
probavne smetnje<br />
i dijareja<br />
proizvoda je sve veća, a i sve<br />
je više restorana s bezglutenskim<br />
menijima", objasnila je<br />
Branka.<br />
Naša sugovornica također<br />
vjeruje da je osviještenost<br />
društva o postojanju ljudi s<br />
celijakijom dosegnula višu<br />
razinu jer postoje mnoge<br />
udruge koje su tu na raspolaganju<br />
za bilo kakvu informaciju,<br />
savjetovališta za pripremu<br />
bezglutenskih obroka, a i<br />
predavanja o celijakiji sve je<br />
više.<br />
Uz pravilnu ishranu, informiranje<br />
i pozitivan stav, celijakija<br />
ne mora biti prepreka<br />
u obavljanju svakodnevnih<br />
aktivnosti.
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
Fotoreportaža 23<br />
Advent - vrijeme kad<br />
Hrvati polude!<br />
Autorica: Matea Petrović<br />
Zagreb je opet rasturio! Već treću godinu zaredom pomeo je konkurenciju od dvadeset gradova<br />
i zasjeo na tron najboljeg došašća u Europi. Ove su se godine Beč i francuski Colmar našli na<br />
drugom i trećem mjestu. Naša je metropola u prvih deset dana prosinca zabilježila porast noćenja<br />
za čak četvrtinu više nego prethodne godine, što nije nimalo čudno jer spektakularna božićna<br />
čarolija koja se servira svake godine iznova oduševi građane i turiste. Idemo na kobasice!
24 Zadnja<br />
BROJ <strong>32</strong>, prosinac 2017.<br />
travel tips<br />
Foursquare, dobra opcija za izlaske<br />
Odlična web-stranica i mobilna aplikacija ako želite<br />
preporuku gdje jesti, izaći (kazalište, muzej ili klub),<br />
popiti kavu, nešto kupiti ili vidjeti. Preporuke se<br />
temelje na prijašnjim iskustvima i ocjenama korisnika<br />
koje možete i pročitati. Odaberete li, na primjer, neki<br />
restoran, aplikacija će ponuditi njegovu adresu, radno<br />
vrijeme, broj telefona, pa čak i slike jela i ambijenta<br />
te neke savjete (ako restoran ne prihvaća kartice da<br />
pripremite gotovinu). Možete birati i filtre da aplikacija<br />
pokaže samo ono što vas zanima. Mia Meglić<br />
U nas samo<br />
žutilo, golotinja,<br />
senzacija. Ili ne.<br />
Provjeri ONLINE<br />
www.<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
PORTAL PO MJERI STUDENATA<br />
križaljka<br />
pet za pet<br />
AUTOR:<br />
XANT<br />
...<br />
svakome!<br />
(vidi<br />
sliku)<br />
'ko mi<br />
tebe<br />
uze...<br />
Pećnica<br />
(njem.)<br />
Dodatak<br />
ugovoru<br />
Nikal<br />
Kiselina<br />
(lat.)<br />
Umiljenica<br />
za<br />
malu<br />
mačku<br />
Nepoznat<br />
čovjek<br />
Oralo<br />
pluga,<br />
lemeš<br />
(množ.)<br />
Turski<br />
nogometaš<br />
Belözoğlu<br />
Tori<br />
Amos<br />
Zatvor,<br />
rešt<br />
Američki<br />
reper<br />
(Nasir<br />
kraće)<br />
Drugo<br />
slovo<br />
abecede<br />
Slikari<br />
Iveković i<br />
Gliha<br />
Žarači,<br />
žarnjaci<br />
Obredno<br />
primanje<br />
Terasa<br />
(reg.)<br />
Puščano<br />
zrno<br />
Kud<br />
Gradić na<br />
port.<br />
rivijeri<br />
Od tog<br />
mjesta<br />
Ana<br />
odmilja<br />
Italo<br />
Calvino<br />
Urezano<br />
mjesto<br />
Plahta<br />
(reg.)<br />
Glumica<br />
Tyler<br />
Odbojan<br />
Bivša tenisačica,<br />
Silvija<br />
Švicarska<br />
rijeka<br />
(Aar)<br />
Aknij<br />
Biljka<br />
jarmen<br />
(rman)<br />
29. i 21.<br />
slovo<br />
abecede<br />
... Bean ili<br />
... Robot<br />
Caitlyn<br />
kraće<br />
Anno<br />
Amper<br />
Policija u<br />
žargonu<br />
Filozof iz<br />
Kirene<br />
(Carneades)<br />
1<br />
Koliko<br />
2<br />
Koliko<br />
3<br />
Od<br />
je star svemir u<br />
bilijunima svjetlosnih<br />
godina (plus-minus<br />
jedan bilijun svjetlosnih<br />
godina)?<br />
a) 183<br />
b) 13,8<br />
c) 4,8<br />
d) 61<br />
posto svemira se<br />
sastoji od tamne tvari?<br />
a) 46%<br />
b) 3%<br />
c) 80%<br />
d) 27%<br />
koliko dijelova se<br />
sastoji Saturnov prsten?<br />
a) Tri<br />
b) Jednog<br />
c) Sedam<br />
d) Deset<br />
4<br />
Koji planeti Sunčeva<br />
sustava nemaju svoje<br />
mjesece?<br />
a) Jupiter i Saturn<br />
b) Merkur i Venera<br />
c) Mars i Neptun<br />
d) Zemlja i Merkur<br />
5<br />
Koliko<br />
je vremena potrebno<br />
da Sunčeve zrake dođu<br />
do Zemlje?<br />
a) 13,6 sati<br />
b) Sedam dana<br />
c) Osam minuta<br />
d) 24 sekunde<br />
Čovjek<br />
bez kose<br />
U to<br />
vrijeme<br />
ODGOVORI:<br />
1. b, 2. d, 3. a, 4. b, 5. c<br />
sudoku<br />
1<br />
J.K. Rowling prva je<br />
osoba koja je postala<br />
miliarderka zahvaljujući<br />
pisanju knjiga. No<br />
taj status je izgubila<br />
jer je velik dio novca<br />
donirala u humanitarne<br />
svrhe.<br />
2<br />
Danny Devito radio je<br />
u životu i kao frizer za<br />
pokojnike.<br />
3<br />
Sveučilište Oxford<br />
starije je od carstva<br />
Azteka.<br />
šok i vjeverica<br />
4<br />
Prije parenja, ženka<br />
žirafe najprije urinira<br />
u usta mužjaku.<br />
5<br />
Novorođenče svoje<br />
roditelje može "koštati"<br />
čak 750 sati spavanja<br />
u prvoj godini.<br />
6<br />
Dizajner aktualne<br />
zastave Sjedinjenih<br />
Američkih Država<br />
napravio je to kao<br />
projekt za školu kad<br />
mu je bilo 17 godina.<br />
Dobio je B- (-4).<br />
7<br />
Kad je predsjednik Jeljcin<br />
1995. susreo predsjednika<br />
Clintona, prvo<br />
pitanje koje je postavio<br />
bilo je: "Što misliš, je li<br />
O.J. to učinio?"<br />
8<br />
Na svakog čovjeka<br />
na Zemlji dolazi 1,6<br />
milijuna mrava.<br />
9<br />
Psovanje kad vas<br />
nešto boli, pokazala<br />
su istraživanja, može<br />
pomoći tijelu u otpuštanju<br />
endorfina koji<br />
ublažava bol.<br />
premetaljka<br />
STARA<br />
NAVODNO<br />
GINE!<br />
—————— ————<br />
——————<br />
Autor: XANT<br />
globalko
Change language