Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Intervju: Davorin Štetner<br />
Mentori su poduzetnicima<br />
važni, treba slušati<br />
pametnije od sebe Str. 11<br />
Smotra sveučilišta 2017.<br />
Nova runda lova na<br />
studente, mami ih 80<br />
fakulteta i učilišta<br />
Str.13-20<br />
Broj <strong>31</strong><br />
Godina III, studeni 2017.<br />
NOVINE<br />
PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
KONTROLIRAJTE NAS,<br />
ALI NE U 6 UJUTRO<br />
Studenti podržavaju traženje ilegalnih stanara,<br />
ali žele barem minimum privatnosti<br />
Kolizije u nastavi<br />
Nismo klonovi,<br />
da možemo<br />
biti na dva<br />
predavanja<br />
istodobno Str. 3<br />
Studentski poslovi<br />
Uz novi zakon,<br />
do ugovora iz<br />
fotelje<br />
Str. 4-5<br />
Online dating<br />
Str. 2<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Između<br />
Str. 9<br />
izravnih<br />
poziva na seks<br />
provuče se i<br />
pjesnička duša<br />
Glumci bez škole<br />
Danas ni<br />
završena<br />
akademija ne<br />
jamči uloge<br />
Plivanje<br />
Str. 24-25<br />
Daleko je<br />
'zlatno doba'<br />
sporta dok<br />
plivači bježe<br />
'preko bare'<br />
Str. 28-29
2 Studentski život<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
impressum<br />
NOVINE STUDENATA FPZG-a<br />
Izdavač<br />
Fakultet političkih<br />
znanosti<br />
Lepušićeva 6, Zagreb<br />
Za izdavača<br />
prof. dr. sc.<br />
Lidija Kos-Stanišić<br />
Voditelj projekta<br />
doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />
Glavni urednik<br />
Igor Weidlich<br />
Zamjenica glavnog<br />
urednika<br />
Zrinka Medak<br />
Urednik – mentor<br />
Zlatko Herljević<br />
Uredništvo<br />
Studentski život:<br />
Hana Ivković<br />
Božica Kopić<br />
Srednja:<br />
Željka Škreblin<br />
Društvo, Reportaža:<br />
Tamara Horvat<br />
Svijet:<br />
Mihael Gelo<br />
Intervju, Zadnja:<br />
Zrinka Medak<br />
Novac:<br />
Mia Musulin<br />
Kultura:<br />
Tina Ozmec-Ban<br />
Vanessa Curman<br />
Lara Perošević<br />
Sport:<br />
Edi Džindo<br />
Tehnologija, Karijera:<br />
Marija Edita Feldi<br />
Lifestyle:<br />
Patricija Topić<br />
Fotografija:<br />
Matea Petrović<br />
Lektura<br />
Snježana Babić Višnjić<br />
Marketing<br />
Kristina Balun<br />
promocija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
Promocija<br />
Dora Slivar, Nives Jekić,<br />
Alen Kozić<br />
Društvene mreže<br />
Matea Petrović, Mia<br />
Planinić, Nikolina Žužul,<br />
Ivana Buljan<br />
Fotoagencija<br />
Pixsell<br />
Dizajn i prijelom<br />
Atlantis<br />
Tehnička podrška<br />
Story Editor<br />
redakcijski sustav<br />
Tisak<br />
Tiskara Zagreb<br />
Radnička cesta 210,<br />
Zagreb<br />
Kontakt za čitatelje<br />
redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Van iz doma! U nedavnoj akciji navodno je više od stotinu studenata izbačeno iz soba<br />
'Kontrolirajte, ali nam u 6<br />
ujutro ne dirajte privatnost'<br />
Tekst: Ivana Buljan<br />
Bilo je oko 6.20 ujutro.<br />
Zbog lupanja sam pomislila<br />
da je posrijedi<br />
požar ili nešto slično.<br />
Kada sam shvatila o čemu je<br />
riječ, osjećala sam se kao neki<br />
kriminalac kojem na vrata<br />
upada specijalna policija. U<br />
sobu nam je ušao čovjek koji<br />
se predstavio kao upravitelj.<br />
S njim su bile još dvije osobe<br />
koje su ostale pred vratima.<br />
Ako već misle upadati na ovaj<br />
način, neka barem šalju žene u<br />
ženske sobe. Mogle smo cimerica<br />
ili ja spavati gole, ispričala<br />
je studentica Cvjetnog naselja.<br />
U posljednje vrijeme mnogi<br />
studenti koji žive u studentskim<br />
domovima, doživjeli su<br />
sličnu situaciju. Uprava Studentskog<br />
centra odlučila je<br />
provesti kontrole soba kako<br />
bi utvrdili stanuju li u sobama<br />
studenti koji su i ostvarili<br />
pravo na njih. Tim procedurama<br />
nastoje iskorijeniti već<br />
dugoročan problem ilegalne<br />
prodaje smještaja u domovima.<br />
Većina stanara slaže se s<br />
idejom, međutim nisu suglasni<br />
i s načinom na koji se kontroleprovode.<br />
Preprodaja soba<br />
Nezakonita prodaja smještaja<br />
u studentskim domovima<br />
postala je uobičajena<br />
praksa koja traje godinama.<br />
Iako se time krši Pravilnik o<br />
uvjetima i načinu ostvarivanja<br />
prava redovitih studenata na<br />
subvencionirano stanovanje,<br />
mnogi su oni koji se upuštaju<br />
u tu pustolovinu. U ovakvim<br />
nezakonitim radnjama preprodavači<br />
mogu zaraditi od 5000<br />
do čak 7000 kuna, a dodatno<br />
se naplaćuje i rezervacija sobe.<br />
Pridoda li se tome i prodaja iksice,<br />
na ilegalan način zaradi se<br />
pravo malo bogatstvo.<br />
Stoga je uprava Studentskog<br />
centra ovome odlučila stati na<br />
kraj. Pomoćnica ravnatelja za<br />
smještaj dala je nalog upraviteljima<br />
studentskih domova<br />
da provedu kontrolu. Sada su<br />
studenti već upoznati s time<br />
da kontrole mogu očekivati na<br />
svojim vratima, ali kada su tek<br />
počele, mnogima nije bilo jasno<br />
što se događa. Upravo je<br />
to rezultiralo izbacivanjem iz<br />
doma osoba koje su imale posjetitelje.<br />
Na društvenim mrežama<br />
proširila se priča o studentici<br />
koja je izbačena iz doma jer je<br />
DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL<br />
LUKA STANZL/PIXSELL<br />
'Ako već misle upadati na ovaj način, neka barem šalju žene u ženske<br />
sobe', rekla je studentica Cvjetnog naselja<br />
Na društvenim mrežama<br />
proširila se priča o studentici<br />
koja je izbačena iz doma<br />
jer je kod nje prespavao<br />
dečko<br />
kod nje prespavao dečko. Povlači<br />
se pitanje jesu li ovakvi<br />
nadzori vjerodostojan način<br />
dokazivanja preprodaje mjesta.<br />
Iz domova upozoravaju da<br />
se posjetitelji trebaju s osobnim<br />
dokumentima prijaviti<br />
na recepciji i da tada neće biti<br />
problema.<br />
Studenti ističu da se takva<br />
praksa nikad nije prakticirala,<br />
jer nije bilo ovako rigoroznih<br />
kazni.<br />
"Smatram da su nadzori u<br />
domovima itekako potrebni,<br />
jer studenti iskorištavaju prava<br />
koja su im dodijeljena. No<br />
ovakav način provođenja nije<br />
profesionalan. Ulaženje s vlastitim<br />
ključem dok studenti<br />
spavaju može rezultirati neugodnim<br />
situacijama. Podupirem<br />
kontrole, no način izvedbe<br />
nikako", rekao je Domagoj,<br />
stanar studentskog doma Stjepan<br />
Radić.<br />
Ilegalci ili kolateralne žrtve?<br />
U Studentskom centru ne<br />
vide ništa sporno u načinu na<br />
koji se kontrole provode.<br />
"Jedini način na koji se može<br />
utvrditi tko koristi pravo na<br />
smještaj jest utvrditi činjenice.<br />
Nadzor provodi tročlano<br />
povjerenstvo u kojemu su zastupljena<br />
oba spola, a članove<br />
imenuje upravitelj", rekao<br />
je Mirko Bošnjak, sanacijski<br />
upravitelj. S obzirom na uvodnu<br />
priču studentice doma<br />
Cvjetno naselje, izgleda kako je<br />
'zastupljenost oba spola' u Komisiji<br />
samo pisano pravilo koje<br />
se u praksi ne provodi.<br />
Bošnjak dodaje da Studentski<br />
centar uvijek nastoji<br />
utjecati na moral studenata i<br />
upozoriti da nemaju pravo raspolagati<br />
s ostvarenim pravom,<br />
nego ga koristiti. Točan broj<br />
nezakonitih korisnika smještaja,<br />
ili popularno nazvanih<br />
'ilegalaca', nije poznata i teško<br />
ga je utvrditi. No navodno je tijekom<br />
kontrola više od stotinu<br />
studenata izbačeno iz domova.<br />
Jesu li izbačeni studenti bili<br />
u prijestupu ili samo kolateralne<br />
žrtve, teško je dokazati.<br />
Ono što je očigledno, jest da<br />
su mnogi studenti za život u<br />
domu voljni riskirati trajno izbacivanje<br />
i gubitak svih prava<br />
na smještaj u budućnosti.<br />
S obzirom na broj preprodavača,<br />
ne preostaje nam drugo<br />
nego se zapitati je li problem<br />
u načinu bodovanja koji omogućuje<br />
da pravo na subvencionirani<br />
smještaj ostvare i oni<br />
kojima to nije potrebno?
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Studentski život 3<br />
Kolizije u nastavi Modernizacija je jedino rješenje za preklapanje kolegija<br />
Nismo klonovi, da<br />
možemo biti na dva<br />
predavanja istodobno!<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Neugodno iznenađenje<br />
zateklo je studente<br />
treće godine novinarstva<br />
na Fakultetu<br />
političkih znanosti kada su doznali<br />
da se u zimskom semestru<br />
nastava iz dvaju obveznih<br />
kolegija koje su odabrali održava<br />
u isto vrijeme.<br />
Nastavnici su u prvi mah ili<br />
odbili izaći studentima u susret<br />
ili to nisu mogli, ali nakon<br />
što su se studenti obratili upravi<br />
fakulteta, dano im je kompromisno<br />
rješenje: dopušteno<br />
im je izostati 50 posto sa svakog<br />
kolegija umjesto tri puta,<br />
koliko je uobičajeno. No dio<br />
studenata tim rješenjem i dalje<br />
nije zadovoljan jer su upisali<br />
te smjerove sa željom da kolegije<br />
odslušaju u cijelosti, a ne<br />
napola. Da "pohvataju" svu željenu<br />
nastavu morali bi se klonirati.<br />
"Nedopustivo je da studenti<br />
koji žele biti prisutni na nastavi<br />
i pohađati one kolegije koje<br />
biraju radi vlastitih prioriteta<br />
i afiniteta ispaštaju zbog rasporeda",<br />
kazala je studentica<br />
treće godine novinarstva, jedna<br />
od studenata koji ispaštaju<br />
zbog tog preklapanja. "Ovako<br />
uopće ne treba postojati pravo<br />
izbora kolegija kada smo na<br />
kraju primorani slijediti raspored,<br />
a ne vlastite želje", dodala<br />
je.<br />
Previše je kombinacija<br />
Tomislav Rodin, predsjednik<br />
Studentskog zbora<br />
FPZG-a, rekao je da je Zbor<br />
upoznao upravu fakulteta i dekanicu<br />
s problemom, ali da se<br />
trenutačno više ne može<br />
ništa učiniti.<br />
"Tako je kako jest<br />
i teško možemo nešto<br />
napraviti za ovu<br />
akademsku godinu<br />
zbog kompleksnosti<br />
situacije u kojoj<br />
smo ograničeni<br />
malim brojem<br />
dvorana na fakultetu,<br />
rasporedom<br />
profesora i slično",<br />
rekao je i dodao<br />
kako će Zbor sljedeće<br />
akademske godine<br />
učiniti sve što može<br />
da to takve kolizije<br />
više ne dođe.<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL<br />
'Uopće ne treba postojati pravo izbora kolegija kada smo na<br />
kraju primorani slijediti raspored, a ne vlastite želje', tvrdi<br />
razočarana studentica<br />
FER-ovci su problem kolizije uspješno riješili digitalizacijom<br />
Studentski zbor<br />
FPZG-a kaže da<br />
će se potruditi<br />
da se situacija ne<br />
ponovi<br />
Kolizija kolegija u rasporedu<br />
nastave problem je koji se pojavljuje<br />
na mnogo fakulteta, a<br />
jedan od njih je i Filozofski. Na<br />
tom su fakultetu kolizije gotovo<br />
redovna stvar, prepričava<br />
studentica kroatistike Marina<br />
Sardelić.<br />
"Rijetko se termini mijenjaju.<br />
Kažu nam da ili zamijenimo<br />
grupe, ili da idemo jedan tjedan<br />
na jedan predmet, a drugi<br />
tjedan na drugi", objasnila je.<br />
Tanja Bukovčan, prodekanica<br />
za nastavu na Filozofskom<br />
fakultetu, ne osporava da kolizije<br />
postoje, ali to opravdava<br />
činjenicom da je<br />
na fakultetu više<br />
od 120 studijskih<br />
programa od kojih<br />
je samo manji dio<br />
jednopredmetni,<br />
a ostali se mogu<br />
Studenti će odabrane<br />
kolegije<br />
morati slušati samo<br />
polovično do kraja<br />
semestra, zbog čega<br />
im mogu ispaštati i<br />
ocjene<br />
kombinirati prema volji i stoga<br />
je nemoguće izbjeći kolizije.<br />
"Kolizije se uočavaju, sustavno<br />
popravljaju i pokušavaju<br />
svesti na minimum, ali zbog<br />
velikog broja dvopredmetnih<br />
kombinacija studija i velike<br />
izbornosti unutar studija, kolizije<br />
je nemoguće izbjeći u cijelosti",<br />
rekla je.<br />
Digitalizacija je rješenje<br />
Zvuči kao da se problemi s<br />
kolizijama ne mogu izbjeći, ali<br />
postoje fakulteti na kojima su<br />
one nezamislive.<br />
"Stvarno se ne sjećam da<br />
smo ih ikad imali", rekao je Antun<br />
Maldini, student Fakulteta<br />
elektrotehnike i računarstva.<br />
"Nisam siguran ni da možeš<br />
samo tako upisati predmete<br />
koji će sigurno imati kolizije u<br />
rasporedu", dodao je.<br />
Antun je objasnio da je na<br />
FER-u sustav upisa i stvaranja<br />
rasporeda potpuno digitaliziran<br />
i obavlja se putem web-sučelja.<br />
Ako su satnice kolegija<br />
koje student želi odabrati u<br />
koliziji, algoritam sučelja ili da<br />
upozorenje, ili uopće ne dopušta<br />
upis tog kolegija.<br />
"Ako upisuješ one standardne<br />
predmete, i ne pokušavaš<br />
nešto čudno, teško da ćeš naići<br />
na koliziju", rekao je.<br />
students of UniZG<br />
Ime:<br />
DJ duo NSI<br />
Iz malog stana do<br />
rasplesana podija<br />
Kada su otkrili strast prema poslu DJ-a, Fabijan<br />
Žunić i Luka Kasumović iz Novske odlučili su nabaviti<br />
DJ kontroler i započeti zanimljivu suradnju.<br />
Odnedavno su pod zajedničkim nazivom NSI<br />
počeli nastupati po zagrebačkim klubovima.<br />
"Već se dulje bavim produkcijom hip-hop instrumentala<br />
pa sam tako počeo skupljati gramofonske<br />
ploče i puštati ih na gramofonu", kaže<br />
Fabijan, student četvrte godine Fakulteta elektrotehnike<br />
i računarstva. Tada mu se probudio<br />
osjećaj za "DJ-anje", pa je ubrzo počeo surađivati<br />
s Lukom, studentom treće godine Fakulteta<br />
strojarstva i brodogradnje.<br />
"U veljači sam si priuštio DJ kontroler i od tada je<br />
sve krenulo", kaže Luka.<br />
Budući da su obojica redovni studenti, svoj hobi<br />
moraju uskladiti i s fakultetskim obvezama.<br />
Na podiju se najčešće mogu čuti njihovi house,<br />
techno i tech-house miksevi.<br />
"Dodali bismo i trance koji se pušta u kasnim<br />
satima kao poslastica za najvrući kadar plesnog<br />
podija", kažu Fabijan i Luka<br />
te ističu da komercijalu ne<br />
puštaju.<br />
Kao glazbeni uzor obojica<br />
'Nemamo<br />
određene<br />
planove,<br />
uživamo u<br />
glazbi i trudimo<br />
se širiti<br />
pozitivnu<br />
energiju'<br />
Dob:<br />
21 i 22<br />
Studij:<br />
FER i FSB<br />
izdvajaju Carla Coxa. "DJanjem"<br />
spajaju ugodno s<br />
korisnim, pa im nastupi u klubovima<br />
svakako omogućuju<br />
više studentski džeparac. No<br />
objašnjavaju da je uloženi trud<br />
ipak mnogo veći.<br />
"Izvor zarade, naravno, postoji,<br />
ali kad bi se to usporedilo<br />
s vremenom provedenim za<br />
traženje pjesama, miksanjem<br />
tih pjesama, samostalnim učenjem i uloženim<br />
novcem treba proći i određeno razdoblje da bismo<br />
došli na pozitivnu nulu", kažu dečki. Dosad<br />
su nastupali u nekoliko kafića u Zagrebu i u Novskoj.<br />
Posljednji nastup za Noć vještica pamtit će<br />
zbog pozitivne i rasplesane atmosfere cijele noći<br />
za koju je, naravno, bila zaslužna publika koja se<br />
odazvala u velikom broju. Donatella Pauković<br />
ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />
Jakov: Sklopio sam studentski ugovor s jednim<br />
poslodavcem koji mi nije isplatio plaću<br />
za jedan mjesec pod izlikom da ima problema<br />
u poslovanju. Što da napravim?<br />
Odgovor: Prema Općim uvjetima poslovanja čl.<br />
14. za slučaj da poslodavac u dogovorenom roku<br />
ne plati uredno ispostavljenu fakturu, Studentski<br />
centar u Zagrebu, na prijedlog studenta, člana<br />
Student servisa, pokreće protiv poslodavca<br />
postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.<br />
Dakle, molim te da se obratiš Student servisu<br />
sa svojim problemom na temelju ugovora koji si<br />
potpisao s poslodavcem i dalje Student servis<br />
pokreće postupak ovrhe.<br />
VILIM HLUŠIČKA/GLOBAL
4 Studentski život<br />
Studenti s invaliditetom Domskih asistenata premalo, negdje ih nema uopće<br />
Nevena Zubčić<br />
Što ako je hitno?<br />
Jedan asistent ne može<br />
'žonglirati' s pet štićenika<br />
Studentima s invaliditetom studiranje je već ionako teže no ostalima, a kada usluga<br />
domske asistencije ne može biti potpuno funkcionalna, nastaje pravi problem<br />
Tekst: Dominik Janović<br />
Foto: Vilim Hlušička/<strong>Global</strong><br />
U<br />
Studentskom domu Stjepan<br />
Radić djeluje samo<br />
pet asistenata na dvadeset<br />
i četiri studenta s invaliditetom,<br />
odnosno gotovo pet studenata<br />
na jednog asistenta, a u<br />
Studentskom naselju Cvjetno<br />
asistenata nema. Studentima s<br />
invaliditetom studiranje je već<br />
ionako teže no ostalima, a kada<br />
usluga domske asistencije ne<br />
može biti potpuno funkcionalna,<br />
tada nastaje pravi problem.<br />
No oni se u takvoj situaciji vrlo<br />
dobro snalaze i slažu se kako bi o<br />
toj tematici trebalo više govoriti.<br />
Nedostatak novca<br />
"Smatram da je usluga domskih<br />
asistenata vrlo dobra, s<br />
obzirom na brojnost korisnika.<br />
Naravno da bi ih trebalo biti<br />
više, jer bi se tako smanjilo vrijeme<br />
čekanja na uslugu. Asistente<br />
kontaktiramo telefonski, te tako<br />
dogovorimo termin pružanja<br />
usluge. Ako nam nešto treba hitno,<br />
tada zovemo asistente više<br />
puta i tako dobivamo prioritet<br />
pri pružanju usluge", izjavio je<br />
Vid Bonča, student Filozofskog<br />
fakulteta koji se iz Pule preselio<br />
u Zagreb.<br />
Smatra da je osnovni problem<br />
u studentskom domu neinformiranost<br />
kada je riječ o usluzi<br />
domske asistencije, zbog čega<br />
je odziv na natječaj za domske<br />
asistente znantno slabiji. Kao<br />
potencijalno rješenje vidi povećanje<br />
edukacije kojom bi se sve<br />
buduće asistente uputilo u te-<br />
matiku i tako kvalitetno pripremilo<br />
za rad. Što se tiče Cvjetnog,<br />
o tom je problemu bilo govora<br />
na mnogim sastancima.<br />
"Rješenje nije nađeno, te se<br />
nikakve konkretne mjere nisu<br />
poduzele. Cvjetno je tako i dalje<br />
bez asistenata", tvrdi Nevena<br />
Zubčić, studentica koja tamo<br />
živi. Ona smatra da je problem<br />
u novcu.<br />
Dok se u studentskim domovima<br />
ništa ne mijenja, u Uredu<br />
Vid<br />
Bonca<br />
Udruga Zamisli<br />
Udruga Zamisli iza sebe ima<br />
niz uspješnih projekata kroz<br />
koje poboljšavaju život osoba<br />
s invaliditetom u Zagrebu.<br />
Otvoreni su za upite svih<br />
studenata i aktivno se bave<br />
rješavanjem njihovih nedoumica.<br />
Raznim interaktivnim<br />
radionicama udruga Zamisli<br />
postala je vodeća kada je<br />
riječ o studiranju za osobe<br />
s invaliditetom u Zagrebu.<br />
Studenti se u udrugu mogu<br />
javiti na e-poruku:<br />
udruga@zamisli.hr<br />
Smatra se da<br />
je osnovni<br />
problem u<br />
studentskom<br />
domu neinformiranost<br />
kada je riječ<br />
o usluzi domske<br />
asistencije,<br />
zbog čega<br />
je odaziv na<br />
natječaj za<br />
domske asistente<br />
znantno<br />
slabiji<br />
pravobraniteljice za osobe s invaliditetom<br />
dominira optimističan<br />
stav.<br />
"Suradnja s Udrugom Zamisli<br />
ključna je za ovo pitanje, s<br />
obzirom na to da se dugo bave<br />
osobama s invaliditetom. Odlično<br />
surađujemo s njima, a o<br />
domskim asistentima još nismo<br />
dobili nikakav upit ili pritužbu.<br />
Predviđamo kako će se situacija<br />
riješiti zajedničkim dogovorom<br />
na nekom od predstojećih sastanaka",<br />
izjavila je zamjenica pravobraniteljice<br />
za osobe s invaliditetom<br />
Mira Pekeč Knežević.<br />
Koordinatori šute?<br />
Iz Ureda pravobraniteljice<br />
dodaju kako im je poznato da<br />
studentski domovi imaju svoje<br />
predstavnike za osobe s invaliditetom.<br />
Ana Marija Mandić<br />
koordinatorica je za studente s<br />
invaliditetom u Studentskom<br />
domu Stjepan Radić, ali nam<br />
ni nakon više upita i poziva nije<br />
odgovarala.<br />
Pekeč Knežević navodi kako<br />
dosad nije bilo aktivne suradnje<br />
s koordinatorima, ali da su uvijek<br />
otvoreni za nove prijedloge<br />
u svrhu poboljšanja usluge. Studenti<br />
s invaliditetom i dalje često<br />
održavaju zajedničke sastanke<br />
na kojima razmatraju moguća<br />
poboljšanja života u studentskom<br />
domu. Iako situacija s asistentima<br />
nije na zavidnoj razini,<br />
tvrde kako im to ne smeta dok<br />
vlada prijateljska atmosfera.<br />
Svaki student u domu aktivno<br />
sudjeluje u društvenom životu i<br />
uspješno zadovoljava sve svoje<br />
potrebe unatoč invaliditetu.<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Studentski poslovi Napokon se propisuje min<br />
Bez čekanja u red<br />
Tekst: Božica Kopić<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Mnogi studenti željno<br />
iščekuju novi Zakon<br />
o obavljanju studentskih<br />
poslova.<br />
Definiranje studentskih prava u<br />
radnim odnosima oduvijek je bila<br />
aktivna tema, ali sada se napokon<br />
nešto i pomaknulo. Radna skupina<br />
izložila je prijedlog Nacrta zakona<br />
koji će regulirati studentski<br />
rad. Prema prijedlogu bit će omogućen<br />
rad i izvanrednim studentima,<br />
uvest će se minimalna satnica<br />
za studentski rad, postojat će mogućnost<br />
podizanja ugovora elektronički,<br />
putem interneta, a novim<br />
Zakonom bi se mogao iskorijeniti i<br />
problem zloporabe ugovora jer su<br />
predložene visoke sankcije.<br />
Izvanredni studenti<br />
Studentski poslovi dosad su<br />
se obavljali na temelju odredbi<br />
Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju<br />
redovitih studenata<br />
koji je na snazi još od 1996. godine.<br />
Sama godina upućuje na to<br />
da je riječ o zastarjelom sustavu<br />
koji vapi za promjenom. Iz Ministarstva<br />
kažu kako je potreba za<br />
jasnijim definiranjem njegovih<br />
odredbi nastala uvidom u brojne<br />
pravne praznine pravilnika te<br />
potrebe za izradom jedinstvenog<br />
zakona koji će na sustavan način<br />
regulirati sva studentska pitanja<br />
vezana uz obavljanje studentskih<br />
poslova. Marko Lepoglavec kao<br />
član Radne skupine radio je na<br />
izradi novog zakona u ime Hrvatskog<br />
studentskog zbora. Prema<br />
njegovu mišljenju, najveća prednost<br />
koju donosi Zakon jest uvođenje<br />
digitalnog sustava kojim će<br />
se maksimalno ubrzati procesi<br />
ugovaranja i potpisivanja ugovora,<br />
a samim time i isplata.<br />
"Uvođenjem digitalnog sustava<br />
studenti postaju zaštićeniji. Svaki<br />
ugovoreni studentski posao bit će<br />
vidljiv svim potrebnim institucijama,<br />
kako bi se spriječila zloporaba<br />
i samim time poslodavci više neće<br />
moći prevariti studente tako da im<br />
se ne potpišu na ugovor i usporavaju<br />
da su ti studenti ikad radili<br />
kod njih", govori Lepoglavec.<br />
Student Nikola Vuić, koji aktivno<br />
radi preko Student servisa,<br />
smatra da bi se zakonom moglo<br />
stati na kraj iskorištavanju studenata.<br />
"Jednom sam čekao jako<br />
dugo na isplatu ugovora, toliko<br />
da sam rekao čovjeku da mu neću<br />
više raditi ako mi na ruke ne da<br />
novac za ostatak jer nisam vjerovao<br />
da će mi išta isplatiti, tako da<br />
potpuno podržavam ovaj zakon",<br />
kaže Vuić.<br />
Studentski će centri kroz pregled<br />
podataka u ISVU i ISSP sustavima<br />
imati u svakom trenutku<br />
uvid u stanje statusa studenata<br />
kao i u ulaganje sredstava ostva-<br />
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Nakon S<br />
Jerković u godini<br />
Kao predsjednik Studentskog odbora SN<br />
Cvjetno naselje i član Predsjedništva SZZG-a u<br />
prošlom sazivu, Jerković je radio na poboljšanju<br />
studentskog standarda<br />
Tekst: Tea Babić<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Nediljko Jerković, student<br />
druge godine diplomskog<br />
studija na Fakultetu<br />
elektrotehnike i računarstva,<br />
novoizabrani je predsjednik<br />
Studentskog zbora Sveučilišta u<br />
Zagrebu (SZZG) za akademsku<br />
2017./2018. godinu. U ambicioznom<br />
programu koji je predstavio<br />
pri iznošenju svoje kandidature,<br />
Jerković je stavio naglasak<br />
na prepoznatljivost i pristupačnost<br />
SZZG-a, studentske projekte,<br />
studentski sport i e-indeks.<br />
Studenti će zakonski imati<br />
pravo na 50 posto veću naknadu<br />
za noćni rad, vikende,<br />
blagdane kao i pravo na<br />
plaćenu stanku ako se radi<br />
šest ili više sati
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Studentski život 5<br />
imalna satnica, naknade za rad noću, nedjeljom i praznicima<br />
ovima, po ugovor za posao iz fotelje<br />
Uvođenjem digitalnog sustava studenti postaju zaštićeniji. Svaki posao<br />
bit će vidljiv svim potrebnim institucijama, kako bi se spriječila zloporaba.<br />
Poslodavci više neće moći prevariti studente tako da im ne potpišu ugovor<br />
renih iz naknade za posredovanje<br />
čime će se izbjeći čekanje u redovima<br />
bilo zbog obnove članstva, bilo<br />
zbog sklapanja ugovora.<br />
Točka o kojoj je bilo najviše<br />
rasprave u Radnoj skupini bila<br />
je proširenje definicije redovitog<br />
studenta. Prema posljednjim podacima<br />
Zavoda za statistiku, od<br />
oko 160.000 studenata u Hrvatskoj,<br />
izvanrednih je oko 44.000.<br />
Studenti su to koji ne ostvaruju<br />
pravo na subvencionirano školovanje,<br />
a istodobno redovito polaze<br />
provođenje inspekcijskog nadzora<br />
čime bi se spriječila zloporaba<br />
studentskih poslova te rad preko<br />
tuđeg ugovora. Na svaki otkriveni<br />
prekršaj poslodavcima će biti uručena<br />
kazna od 100.000 kuna, a<br />
studentima godina dana zabrane<br />
rada preko SC-a.<br />
Studentski centri imat će i obvezu<br />
vođenja evidencije o obavljanju<br />
studentskih poslova, izdanim<br />
ugovorima i računima te dužnost<br />
isplate naknade za rad do 15. u<br />
mjesecu. Također, studenti će<br />
zakonski imati pravo na 50 posto<br />
višu naknadu za noćni rad, vikende,<br />
blagdane, pravo na plaćenu<br />
stanku ako se radi šest ili više sati,<br />
kao i pravo na naknadu za topli<br />
obrok, putne troškove ako je to<br />
ugovoreno.<br />
Minimalna satnica<br />
Ono što se možda najviše priželjkuje<br />
jest definiranje minimalne<br />
satnice za studentski rad. Nakon<br />
što se iznos minimalne bruto<br />
plaće u Hrvatskoj u skladu s posebnim<br />
propisom podijeli sa 160,<br />
studentska bi satnica iznosila oko<br />
20 kuna. Često poslodavci postavljaju<br />
mizerne satnice i niže od 15<br />
kuna čime iskorištavaju studente<br />
kao jeftinu radnu snagu.<br />
Lepoglavec smatra da će se to<br />
promijeniti nakon javne rasprave<br />
u koju je ušao prijedlog Zakona, a<br />
ovim putem poziva sve studente<br />
da pozdrave donošenje tog zakona,<br />
te da se jave ako imaju još prijedloga.<br />
"Zakon bi nakon rasprave<br />
mogao stupiti na snagu početkom<br />
2018.", kaže Mario Župan, povjerenik<br />
za informiranje iz Studentskog<br />
centra u Zagrebu.<br />
andra Gašpara novi predsjednik stiže s FER-a<br />
dana želi e-indekse na fakultetima<br />
nastavu s redovnim studentima<br />
čime su dovedeni u nepovoljan<br />
položaj. S obzirom na to da oni<br />
ne moraju nužno biti u radnom<br />
odnosu, Zakon predlaže da se definicija<br />
redovitog studenta proširi<br />
i na njih, kako zaposlene osobe<br />
ne bi upisivale izvanredan studij i<br />
paralelno uz postojeći radni odnos<br />
iskorištavale sustav isplaćujući<br />
plaću uz niže doprinose i naknade.<br />
Taj zahtjev još je pokrenuo student<br />
Marko Leskovar, koji je uspio<br />
peticijom prikupiti oko 7000<br />
S početkom nove akademske<br />
godine održane su i konstituirajuće<br />
sjednice studentskih zborova<br />
sastavnica pa tako i ona Studentskog<br />
zbora Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Važnost studentskih zborova posebno<br />
je vidljiva u posljednje vrijeme<br />
jer sve više studenata postaje<br />
svjesno svojih prava, osobito kada<br />
se krše.<br />
SZZG najveće je predstavničko<br />
tijelo studenata, a čine ga predstavnici<br />
studentskih zborova sastavnica,<br />
te oni studenti koji su izabrani<br />
na izborima. Bivši predsjednik<br />
zbora, student Medicinskog fakulteta<br />
Sandro Gašpar predao je<br />
svoje mjesto novoizabranom kolegi<br />
Nediljku Jerkoviću. O važnosti<br />
koju donosi njegova uloga, ali i o<br />
samom zboru, rekao je u nekoliko<br />
rečenica. "Studentski zbor je<br />
vrhovno predstavničko tijelo studenata<br />
Sveučilišta u Zagrebu te<br />
svojim moralnim i odgovornim<br />
djelovanjem predstavlja temelj za<br />
buduće uspjehe Sveučilišta. Također,<br />
SZZG je pokretač svih važnih<br />
promjena u našem društvu te se<br />
svakodnevno na razini sastavnica<br />
Zakon bi nakon rasprave mogao<br />
stupiti na snagu početkom 2018.<br />
Koje su sve mogućnosti iksice<br />
potpisa, poslavši ih Ministarstvu<br />
znanosti i obrazovanja.<br />
Nadalje, za rad preko Student<br />
servisa, studentima će biti dovoljan<br />
jedan ECTS bod ostvaren u<br />
prethodnoj akademskoj godini, a<br />
posredničku ulogu pri zapošljavanju<br />
uz studentske će centre imati i<br />
visoka učilišta uz uvjet da osiguraju<br />
smještajne jedinice, prehrane za<br />
studente, pravnu pomoć u slučaju<br />
da poslodavac ne isplati naknadu<br />
za obavljeni posao i osiguranje od<br />
ozljeda na radu. Zakon predlaže i<br />
i na razini Sveučilišta bori za dobrobit<br />
studenata", kazao je Jerković.<br />
Za prve vidljive pomake na<br />
bolje i novi predsjednik je svjestan<br />
da treba pričekati neko vrijeme.<br />
"Potrebno je dosta vremena tako<br />
da treba odmah krenuti s radom.<br />
Jerković ističe kako se studentska<br />
iskaznica iksica može koristiti na više<br />
načina, posebno kako bi se stranim<br />
studentima olakšalo studiranje,<br />
smanjila zloporaba i spriječila prodaja<br />
ostvarenih prava, a smatra kako bi se<br />
time smanjila procedura za sljedeće<br />
stavke:<br />
• Korištenje subvencionirane prehrane<br />
u studentskim restoranima<br />
• e-indeks<br />
• Ulazak u sobe unutar smještajnih kapaciteta<br />
subvencioniranog stanovanja<br />
• Korištenje studentske iskaznice kao<br />
iskaznice za mobilnost studenata<br />
unutar Republike Hrvatske<br />
• Korištenje javnog prijevoza u mjestu<br />
studiranja<br />
• Međugradski prijevoz<br />
• Kartica za ulazak u nacionalne knjižnice<br />
i knjižnice studentskih centara u<br />
mjestu studiranja i u cijeloj Republici<br />
Hrvatskoj<br />
• Studentski rad<br />
Neke stvari neće biti moguće realizirati<br />
u godinu dana koliko traje<br />
mandat, ali stvari poput e-indeksa<br />
i pristupačnosti Studentskog zbora<br />
uključivanjem što više studenata<br />
u rad SZZG-a je definitivno<br />
moguće implementirati u godinu<br />
dana", rekao je Jerković.<br />
Planira raditi i na pitanju kapaciteta<br />
smještaja u domovima<br />
te obnove onih domova koji još<br />
nisu obnovljeni. To je nešto što<br />
će sigurno zainteresirati i širu<br />
javnost s obzirom na to da je broj<br />
prijavljenih studenata na natječaj<br />
za smještaj u i ove godine bio<br />
mnogo veći od onoga što domovi<br />
mogu primiti. Kao predsjednik<br />
Studentskog odbora SN Cvjetno<br />
naselje i član Predsjedništva<br />
SZZG-a u prošlom sazivu Nediljko<br />
je radio na poboljšanju studentskog<br />
standarda.<br />
studentsk@psiha<br />
prof. psih. Ivana Mrgan<br />
kognitivno-bihevioralna<br />
terapeutkinja<br />
Samo mijena<br />
stalna jest<br />
Centar za osobni<br />
razvoj Apsiha<br />
E-mail: ivana@apsiha.hr<br />
Stvarno je zanimljivo kako je definicija<br />
stresa vrlo bliska definiciji<br />
promjene: unutrašnji odgovor<br />
organizma na unutarnji ili vanjski<br />
zahtjev za prilagodbu. Razumijevanje<br />
da je ovaj ciklus univerzalan<br />
i dobro poznati procesi mogu<br />
nam olakšati promjenu i pomoći<br />
pri prijelazu iz faze u fazu. U tom<br />
kontekstu razlikujemo:<br />
1. Status quo - Prisutno zadovoljstvo,<br />
ugodna rutina i poznatost.<br />
S vremenom se javlja potreba<br />
za promjenom. Ona traži<br />
prilagodbu u ovom fino ugođenom<br />
sustavu koji je dosad funkcionirao.<br />
U ovoj fazi je važno prepoznati<br />
potrebu za prilagodbom te,<br />
metaforički, izvagati prednosti i<br />
nedostatke.<br />
2. Dvojba - Gubi se poznatost i<br />
ugodna rutina terena i javlja se<br />
otpor prema promjeni, nekad se<br />
on preruši u negiranje potrebe za<br />
promjenom, a nekad u grčevito<br />
držanje obrazaca koji su do tog<br />
trenutka funkcionirali. Naši obrasci<br />
su bili tu u dobru i zlu, odani<br />
smo im jer druge opcije izgledaju<br />
strašnije i neizvjesne. Nije potrebno,<br />
a može biti i pogubno pokušati<br />
se naglo rastati s njima. Korisnije<br />
je pozabaviti se njihovom<br />
svrhom, tj. koju su potrebu ispunjavali<br />
i možemo li biti otvoreni<br />
za druge opcije. Ponekad je za<br />
izlazak iz dvojbe dovoljno pobuditi<br />
osnovanu sumnju da postojeći<br />
sustav ima sve odgovore i da ga<br />
ne treba dirati.<br />
3. Istraživanje - Kad se potreba<br />
za promjenom osvijesti i prihvati,<br />
oslobađa se kreativna energija da<br />
istražimo druge mogućnosti kao i<br />
stanja u kojima smo. Novo i nepoznato<br />
sa sobom nose dozu nelagodnog<br />
iščekivanja i potencijal za<br />
izbjegavanje. Ovo je faza za prihvaćanje<br />
emocija i iskustava koje<br />
dolaze s ciljem usmjerenog djelovanja,<br />
a ne bijega ili borbe protiv<br />
promjena. U ovoj fazi je korisno<br />
podsjećati se da su padovi i pogreške<br />
u procesu nužni i korisni,<br />
iz njih učimo i kroz njih rastemo.<br />
4. Prilagodba - Usmjereni smo<br />
na optimizaciju poboljšanog sustava<br />
i djelujemo s novom energijom.<br />
Možemo se posvetiti realizaciji<br />
onog što smo prepoznali kao<br />
potrebnu promjenu. U ovoj je fazi<br />
korisno podijeliti dugoročniji cilj u<br />
manje, lakše dosežne. Važno je<br />
prepoznati i male korake naprijed<br />
i slaviti ih. Promjene i potencijal<br />
koji donose mogu biti vrlo inspirirajući<br />
i osnažujući i kontinuiran su<br />
proces koji nikad ne završava. Pa<br />
počnimo…
6 Studentski život<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Ranojutarnja predavanja Studenti priznaju da su 'noćne ptice' i da se prerano ne mogu koncentrirati<br />
Istraživanje pokazalo: nastava ne<br />
bi trebala početi prije deset ujutro<br />
'Profesori također nisu u mogućnosti dati sve od sebe jer im studenti napola spavaju, nemaju podobnu atmosferu za rad,<br />
a i sami nisu ništa uživljeniji u temu predavanja', smatra studentica Anamaria<br />
Tekst: Gabrijela Šalić<br />
Foto: Lucija Adžić/<strong>Global</strong><br />
Učenici i studenti "ne<br />
funkcioniraju" prije<br />
deset sati ujutro, rezultati<br />
su istraživanja<br />
profesora sa Sveučilišta u Nevadi<br />
i britanskog Otvorenog<br />
sveučilišta dobivenih u travnju<br />
ove godine. Istraživanje je<br />
provedeno na dvama tipovima<br />
studenata s prve i druge godine<br />
studija, i to jutarnjim tipovima<br />
i noćnim pticama, a proučavale<br />
su se njihove kognitivne<br />
mogućnosti tijekom dana te je<br />
izveden zaključak da najveću<br />
koncentraciju za praćenje nastave<br />
i učenje imaju u kasnijim<br />
jutarnjim satima.<br />
Barem sat kasnije<br />
Prema istraživanju, najviše<br />
teškoća imaju studenti prve<br />
godine i nižih godina fakulteta<br />
općenito jer im organizam nije<br />
u rangu s organizmom odrasle<br />
osobe koja počinje funkcionirati<br />
oko osam sati ujutro, nego,<br />
prema neurološkim ispitivanjima,<br />
dva sata poslije. Kako bi se<br />
studentima olakšalo praćenje i<br />
sudjelovanje na studiju, profesori<br />
su zaključili kako bi nastava<br />
trebala početi od deset sati.<br />
Anamaria, studentica prve<br />
Studenti ne vole jutarnju<br />
nastavu, a ni nekim<br />
profesorima nije draga<br />
godine farmacije, tvrdi da ne<br />
bi uopće bila na predavanjima<br />
koja nisu obvezna u osam<br />
sati. "Profesori također nisu<br />
u mogućnosti dati sve od sebe<br />
jer im studenti napola spavaju,<br />
nemaju podobnu atmosferu za<br />
rad, a i sami nisu ništa uživljeniji<br />
u temu predavanja", objašnjava<br />
Anamaria. Smatra da bi<br />
bilo mnogo bolje kad predavanja<br />
ne bi počinjala prije devet<br />
sati te da bi se čak i prometni<br />
kolaps smanjio.<br />
Studentica kroatistike, Katarina,<br />
primijetila je na sebi i<br />
među kolegama da im je manja<br />
učinkovitost onih dana kad su<br />
predavanja od ranog jutra.<br />
"Studenti su masovno usporeni<br />
i nezainteresirani, prva ja<br />
ne znam postoji li i ne želim<br />
znati postoji li život prije deset<br />
ujutro", kaže.<br />
Liječnica opće prakse<br />
Evica Jurčević smatra kako<br />
problem nije u biologiji,<br />
nego u tome što studenti<br />
jednostavno vole biti budni<br />
do kasno u noć, pa su ujutro<br />
neispavani<br />
Mirela Landsman Vinković,<br />
profesorica kolegija Njemački<br />
jezik na Fakultetu političkih<br />
znanosti, navodi da i sama pripada<br />
"noćnim pticama" te da<br />
nikad nije uživala u ranim predavanjima.<br />
Kao primjer navodi<br />
britanski sustav u kojem nastava<br />
počinje u devet sati kako bi<br />
djeca bila što spremnija koncentrirati<br />
se.<br />
Poremećen bioritam<br />
"S obzirom na to da se u nas<br />
u školama radi u dvije, ili čak<br />
tri smjene, smatram da ne bi<br />
bilo moguće početi s nastavom<br />
u deset, nego ipak u devet sati,<br />
dok bi početak nastave u deset<br />
sati bio izvediv na sveučilištima",<br />
tvrdi.<br />
No iako bi mnogi bili sretniji<br />
da nastava počne nekoliko<br />
sati kasnije, razlozi za slabu<br />
jutarnju koncentraciju nisu<br />
fiziološki uvjetovani, tvrdi liječnica<br />
opće prakse Evica Jurčević.<br />
Naime, ona smatra kako<br />
problem nije u biologiji, nego u<br />
tome što studenti jednostavno<br />
vole biti budni do kasno u noć.<br />
"Studenti zbog kasnijeg odlaska<br />
na spavanje poremete svoj<br />
bioritam pa u jutarnjim satima<br />
kasnije počinju funkcionirati<br />
za učenje i valjano praćenje nastave",<br />
kaže.<br />
Kamo na Erasmus?<br />
NIZOZEMSKA Vrhunsko obrazovanje, ali po cijenu visokog životnog standarda<br />
Multikulturalno iskustvo za one s dubljim džepom<br />
Katalog predmeta koji se izvode na engleskom<br />
jeziku uistinu je opsežan<br />
Tekst: Mateja Kučko<br />
Osim što je poznata kao<br />
zemlja tulipana i vjetrenjača,<br />
Nizozemska se sve<br />
više ističe svojim vrsnim obrazovanjem<br />
i multikulturalnošću.<br />
Erasmus program studentima<br />
omogućuje besplatno studiranje<br />
na 14 istraživačkih sveučilišta<br />
i 39 sveučilišta primijenjenih<br />
znanosti od kojih je čak njih 12<br />
među 200 najboljih sveučilišta<br />
svijeta. Više od 2100 programa<br />
dostupno je na engleskom jeziku.<br />
Kao i u Hrvatskoj, postoji preddiplomski,<br />
diplomski i poslijediplomski<br />
studij koji se razlikuje od<br />
našega po sustavu ocjenjivanja i<br />
održavanju nastave. Tako se u<br />
Nizozemskoj koriste ocjene od<br />
jedan do deset, u kojima desetka<br />
predstavlja najvišu ocjenu, dok je<br />
za prolaz potrebno dobiti šesticu<br />
kako bi se zadovoljili zadani kriteriji.<br />
Ana Mesarek, studentica<br />
s Pravnog fakulteta u Zagrebu,<br />
provela je semestar na pravnom<br />
fakultetu sveučilišta u Amsterdamu<br />
(Faculteit der Rechtsgeleerdheid).<br />
"Što se tiče same nastave, postoji<br />
značajna razlika. Mogućnost<br />
upisivanja određenih kolegija<br />
ovisi o semestru i razdoblju unutar<br />
njega, tzv. bloku. Razlika od<br />
matičnog fakulteta je u tome što<br />
se nastava izvodi kao blok s jed-<br />
UU.NL<br />
nim kolegijem što traje otprilike<br />
šest tjedana nakon čega slijedi ispit,<br />
a zatim sljedeći blok s drugim<br />
kolegijima“, rekla nam je Ana. No<br />
Nizozemska se ne razlikuje samo<br />
po nastavi nego i po višem životnom<br />
standardu, a studenti imaju<br />
Sveučilište u Utrechtu<br />
mogućnost primanja stipendije u<br />
iznosu od 410 eura na mjesec.<br />
"Iako je taj iznos značajan,<br />
smatram da bi u slučaju Nizozemske<br />
trebao biti nešto viši, i to prije<br />
svega zbog iznimno visoke cijene<br />
smještaja, ali i standarda uopće.<br />
Uz navedenu potporu, i iako sam<br />
prije odvajala od sveučilišne stipendije<br />
za izvrsnost, pomogli su<br />
mi i roditelji", objašnjava Ana.<br />
Multikulturalnost je vrlo izražena,<br />
što se vidi u velikom broju<br />
stranih studenta iz čak 160 zemalja<br />
svijeta, što zahtijeva određen<br />
stupanj kulturne integracije.<br />
"Upoznala sam ljude sa svih<br />
strana svijeta, a o Nizozemcima<br />
mogu potvrditi da su onakvi kakvima<br />
ih se najčešće i opisuje.<br />
Vrlo su marljivi, pristojni, tolerantni",<br />
smatra Ana. Jedino na<br />
što se Ana nije brzo naviknula<br />
bilo je vrijeme. "Kiša, vjetar, snijeg",<br />
kaže. No iako je kiša lajtmotiv,<br />
znalo je biti i toplo da je<br />
i Anina prijateljica iz Australije<br />
rekla da ne može vjerovati koliko<br />
je vruće!
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Srednja 7<br />
Volontiranje Više od 100 projekata humanitarnog rada u Zagrebu čeka dobrovoljce<br />
Za pomaganje drugima nije<br />
potreban neki poseban razlog<br />
Tekst: Ramona Ščuric<br />
Volontirati, darovati svoje<br />
slobodno vrijeme i<br />
svoj rad besplatno, kako<br />
biste pomogli potrebitima. Biste<br />
li i vi radili bez plaće, ali bili<br />
obogaćeni na jedan drugi način?<br />
Humanitaran rad sastoji se<br />
od riječi human, što znači biti<br />
čovjek s ljudskim osobinama.<br />
Čovječan ne samo prema drugim<br />
ljudima, nego prema svakom<br />
živom biću, bilo ono čovjek<br />
ili životinja. U Hrvatskoj se za<br />
humanitaran rad već osam godina<br />
za redom dodjeljuje, ni<br />
manje ni više nego Oskar, i to<br />
Volonterski Oskar. Jedna<br />
od najmlađih kandidatkinja<br />
ovogodišnjeg<br />
Oskara devetnaestogodišnja<br />
je<br />
volonterka Martina<br />
Hodinj, bivša<br />
učenica Prve gimnazije<br />
u Zagrebu.<br />
Premalo mladih<br />
volontera<br />
"Volontirala sam u azilu za<br />
životinje Dumovec, u pučkoj<br />
kuhinji Misionarki ljubavi –<br />
Sestara Majke Terezije, u dječjem<br />
domu u Nazorovoj, bolnici<br />
Gornja Bistra, dječjim vrtićima<br />
SANJIN STRUKIC/PIXSELL<br />
Samo<br />
15<br />
posto mladih u<br />
Zagrebu od 19 do<br />
24 godine života<br />
volontira<br />
U Volonterskom je centru prijavljeno 16.000 volontera, od toga je 70 posto žena<br />
Nagrada Volonterski Oskar dodijeljena je dobitnicima u Staroj gradskoj vijećnici (Martina Hodinj, treća s lijeva)<br />
i staračkim domovima",<br />
nabrojila<br />
nam je Martina.<br />
Volontiranjem se<br />
počela baviti odmah<br />
na početku srednje<br />
škole.<br />
"Nisam imala neki specifični<br />
razlog zašto sam se htjela baviti<br />
volontiranjem, to me jednostavno<br />
privlačilo. Kad sam krenula<br />
u srednju školu, znala sam da ću<br />
se učlaniti u školski volonterski<br />
klub", rekla je Martina. Podaci<br />
iz Volonterskog centra Zagreb<br />
pokazuju da se samo 15 posto<br />
mladih u Zagrebu od 19 do 24<br />
godine života bavi volontiranjem.<br />
U njihov centar prijavljeno<br />
je gotovo 16.000 volontera<br />
Volonterski Oskar<br />
Top tri volontera ove godine su Mija Rakarić (24), Marina Mesek (34) i<br />
Fran Markulin (17). Oni volontiraju u različitim ustanovama. Volonterka<br />
u Ženskoj sobi, Centru za seksualna prava te u Nacionalnom pozivnom<br />
centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja, Mija je skupila više od<br />
260 volonterskih sati u 2017. godini. Marina, volonterka u Domu za<br />
starije osobe Maksimir, ima više od 300 volonterskih sati i kaže da joj<br />
je volontiranje postalo stil života. Fran, najmlađi finalist, volontira u<br />
bolnicama za djecu oboljelu od malignih bolesti, jer je i sam preživio<br />
leukemiju. Dobitnik je nagrade 'Luka Ritz' i plakete 'The Diana Award'.<br />
i volonterki, od čega 70 posto<br />
čine žene.<br />
"Mladi nisu upućeni toliko u<br />
volonterski rad i moguće je da<br />
ne znaju točno što znači volontiranje.<br />
Sigurno mogu reći da postoji<br />
manjak muških volontera",<br />
objasnila je Martina.<br />
Volontirati se može u svim<br />
društvenim područjima, bilo<br />
da je vezano uz sport, kulturu,<br />
ljudska prava, pomaganje beskućnicima<br />
ili zaštitu okoliša.<br />
Na području Zagreba i okolice<br />
trenutačno se može pronaći čak<br />
119 projekata za volontiranje, i<br />
to na razdoblje od minimalno<br />
tri mjeseca.<br />
Nagrada svake godine<br />
"S godinama se otvara sve<br />
više volonterskih klubova u školama,<br />
tako da će volontiranja<br />
sigurno biti više", kaže Martina.<br />
Svečana dodjela Volonterskog<br />
Oskara održava se svake godine<br />
i nagrađuje se volonter nad<br />
volonterima, za kojeg je nominirana<br />
i Martina. "Osvajanje<br />
Volonterskog Oskara znači da je<br />
rad volontera primijećen te da<br />
zajednica tako zahvaljuje volonteru<br />
na pomaganju zajednici",<br />
rekla je. Oskara se, nažalost,<br />
može osvojiti jedino ako ste svoj<br />
humanitaran rad ostvarili u Zagrebu.<br />
fakulteti na pladnju<br />
studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove<br />
VETERINARSKA MEDICINA<br />
(Veterinarski fakultet)<br />
IVANA DUKARIĆ: Veterinar je osoba<br />
koja štiti zdravlje životinja, životinjskih<br />
proizvoda te ljudi. U veterinarskoj<br />
medicini temeljni objekt je životinja.<br />
Studij traje šest godina, a završetkom se<br />
stječe zvanje doktora veterinarske medicine.<br />
Na prve četiri godine obrađuje se<br />
teorijska i praktična nastava iz temeljnih<br />
kolegija, a na sljedeće dvije iz kliničkih<br />
kolegija. Na petoj godini studenti biraju između kolegija farmske životinje<br />
i konji, kućni ljubimci ili higijena i tehnologija animalnih namirnica<br />
te veterinarsko javno zdravstvo. Važno je istaknuti kako je ovaj fakultet<br />
uvršten na popis pozitivno ocijenjenih učilišta, što znači da studenti<br />
imaju jednakopravno zapošljavanje i usavršavanje u Europi.<br />
URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA<br />
PRIRODE I OKOLIŠA (Šumarski fakultet)<br />
JANA POŽARIĆ: Šumarski fakultet ima tri smjera: šumarstvo, urbano<br />
šumarstvo, zaštita prirode i okoliša te drvna tehnologija. Fakultet<br />
ima brojne laboratorije od kojih su dva priznata na svjetskoj razini.<br />
Omogućava vam terenske<br />
nastave putem kojih možete<br />
iz prve ruke učiti o budućem<br />
zanimanju. Ako vas zanima<br />
područje biologije i rad u prirodi<br />
onda sigurno nećete pogriješiti<br />
u odabiru tog fakulteta.<br />
FOTO: ŠUMARSKI FAKULTET<br />
FOTO: VETERINARSKI FAKULTET<br />
ZELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL<br />
VIZUALNE KOMUNIKACIJE<br />
(Arhitektonski fakultet)<br />
TEA SINOVČIĆ: Studij dizajna u Zagrebu je<br />
interfakultetski i interdisciplinarni studij. Studij<br />
ima dva smjera; dizajn vizualnih komunikacija<br />
i industrijski dizajn.Pri upisu u prvu godinu studirate<br />
oba smjera te se na drugoj godini studija<br />
odlučite za smjer koji želite nastaviti. Na smjeru<br />
vizualnih komunikacija bavimo se dizajnom vizualnog<br />
identiteta, ambalaže, mobilnih aplikacija,<br />
plakata, kampanja i slično. Na studiju dizajna<br />
imate prigodu razvijati svoju kreativnost u praktičnom, ali i u kritičkom smislu dizajna.<br />
Najzanimljiviji kolegiji dosad su mi bili: fotografija, osnove interaktivnih medija,<br />
ilustracija i tipografija.<br />
SOCIOLOGIJA (Filozofski fakultet)<br />
ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
LORENA BLAŽINIĆ: Na obveznim kolegijima<br />
treba više raditi i nisu toliko zabavni, ali<br />
služe kao temelj svemu, dok izborni imaju<br />
mnogo opušteniju atmosferu na nastavi i<br />
sama nastava je raznolikija – gledanje filmova,<br />
posjeti muzejima, gostujuća predavanja<br />
i slično. Veliko mi je iznenađenje bilo koliko<br />
su profesori korektni i pristupačni te im se<br />
stvarno uvijek možeš obratiti za pomoć ili<br />
pitanje. Pravi primjer toga je da nam je jedan<br />
profesor dao čak i svoj privatni broj mobitela<br />
ako ga hitno zatrebamo, uz komentar<br />
da "samo ne zovemo nakon ponoći".
8 Društvo<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Sljemenska atrakcija Godinama se govori o gradnji, ali poslije izbora uvijek sve 'utihne'<br />
Nakon desetljeća obećanja jasno je:<br />
žičara je samo predizborna priča<br />
Ono što je indikativno, nedavnim rebalansom zagrebačkog proračuna iznos od 50 milijuna kuna namijenjenih za žičaru<br />
smanjen je na samo pet milijuna kuna<br />
Tekst: Ana Imbriovčan<br />
Marija Čiček<br />
Više se ne bismo trebali<br />
čuditi, ali gradnja<br />
nove žičare na<br />
Medvednici i nakon<br />
desetljeća opet se pokazala kao<br />
još jedno predizborno obećanje<br />
koje su glasači "progutali"<br />
i upitno je hoće li novu žičaru<br />
ikad vidjeti. Kao što je već postala<br />
tradicija, Zagrepčani su i<br />
tijekom ovogodišnjih lokalnih<br />
izbora slušali o obnovi sljemenske<br />
žičare, počeli su i pompozno<br />
najavljivati neke radove, da<br />
bi se nekoliko mjeseci poslije<br />
priča stišala.<br />
Ništa od EU-ovih fondova<br />
Gradonačelnik Milan Bandić<br />
tijekom izbora najavljivao<br />
je završetak radova za iduću<br />
godinu, no sad je priča promijenjena<br />
pa kaže da se žičarom<br />
nećemo voziti do sredine 2019.<br />
godine. Razlog za to je, navodi<br />
gradonačelnik, izmjena Urbanističkog<br />
plana uređenja (UPU)<br />
"Vršne zone" za produžetak<br />
zadnje stanice do Vidikovca i<br />
garaže za strojeve. Ono što je<br />
indikativno, nedavnim rebalansom<br />
proračuna 50 miljuna<br />
kuna namijenjenih za žičaru<br />
smanjeno je na samo pet milijuna.<br />
O svemu tome smo upitali<br />
Grad nekoliko puta, ali odgovor<br />
nismo dobili. Takvim razvojem<br />
događaja nezadovoljni su prije<br />
svega građani koji su, kako se<br />
čini, počeli gubiti strpljenje za<br />
obećanja.<br />
"Bandić izvodi ove štoseve<br />
već 16 godina, ko da smo mi<br />
tak glup i naivan narod. Eventualno<br />
će Sljeme totalno očistiti,<br />
napraviti klizište i potresno<br />
područje. Nećemo imati zraka.<br />
BORNA FILIC/PIXSELL<br />
Nevjerojatno. To je taj kapitalizam.<br />
Vlasti dopuštaju sječu,<br />
a ništa ne pošumljavaju. Ništa<br />
nisu napravili. Obećao je tunel<br />
do Bistre, da će napraviti sve to.<br />
A sve je to užas kakve mi imamo<br />
političare", rekla je Duška<br />
Bilić koja redovno odlazi pješačiti<br />
na Sljeme.<br />
Tijekom godina često se spominjala<br />
mogućnost financiranja<br />
projekta novcem Europske<br />
unije. Međutim, to dosad nije<br />
bilo moguće jer se žičara ne navodi<br />
kao dio javnog prijevoza u<br />
strategijama prometnog razvoja,<br />
što je nužno da bi se za projekt<br />
mogao povući novac.<br />
Miljenko Sedlar, zamjenik<br />
pročelnice Ureda za EU-ove<br />
programe i projekte Grada Zagreba,<br />
potvrdio nam je da su<br />
izmjene počele, ali završetak<br />
procesa tek možemo očekivati<br />
Podsjetimo, žičara je zatvorena 2007. zbog kvara na elektromotoru,<br />
a tehničkim pregledom je utvrđeno da bi popravak bio skup i<br />
neisplativ. Od tada su se mogla čuti razna obećanja i najave o početku<br />
gradnje. Međutim, svaki taj početak bi se odgodio za nekoliko<br />
mjeseci uz objašnjenje kako nedostaju određeni dokumenti.<br />
I tako već deset godina. No 2009. se prvi puta zaista krenulo u<br />
prikupljanje dokumenata za početak gradnje. Među prvima je bila<br />
objavljena studija o utjecaju na okoliš. Iste godine mediji su najavljivali<br />
da će se nova žičara sagraditi za dvije godine, a da će projekt<br />
obnove stajati 20 milijuna eura.<br />
Ponovno, radovi su odgođeni. Godine 2012. mediji spominju da<br />
su Grad i Zagrebački holding pripremili idejno rješenje za obnovu<br />
i dogradnju žičare. Rečeno je i da su u tijeku pripreme tehničke<br />
Žičara je zatvorena sredinom 2007. nakon kvara na elektromotoru za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje<br />
sredinom iduće godine. Trenutačno<br />
je na snazi strategija<br />
prometnog razvoja od 2014. do<br />
2020. godine.<br />
U tom dokumentu žičara nije<br />
uopće navedena. Stoga se ona<br />
smatra turističkim objektom, a<br />
Izrađene su studije, dokumenti, planovi, ishođene su dozvole, a sve stoji...<br />
DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL<br />
ne dijelom javnog prijevoza.<br />
"Pokušali smo s pomoćnicima<br />
u ministarstvu prometa<br />
dogovoriti da se na neki način<br />
žičara uvrsti u sferu prihvatljivosti.<br />
Pokušali smo da to bude<br />
kroz sigurnost i povećanje si-<br />
dokumentacije, rješenje imovinsko-pravnih odnosa i ishođenje<br />
lokacijske dozvole. Predviđalo se kako će realizacija trajati najdulje<br />
tri godine.<br />
U svibnju 2014. Hrvatski sabor odobrava Prostorni plan Medvednice<br />
čime su stvoreni svi preduvjeti za realizaciju projekta. Iste<br />
godine, govori se o produživanju trase nove žičare koja bi trebala<br />
ići od Zagreba preko Medvednice do Bistre. Sljedeće godine, 2015.<br />
prihvaćen je Urbanistički plan uređenja Gračani – Dolje. Njime je<br />
određena gradnja početne stanice ispod koje bi trebala biti garaža.<br />
Početkom prošle godine gradonačelnik Bandić najavio je početak<br />
gradnje žičare za kraj godine ili početak 2017. Radove je najavio nakon<br />
zimskih blagdana, a umjesto njih u veljači je objavljen natječaj<br />
za izradu glavnog i izvedbenog projekta.<br />
gurnosti prometa na cestama.<br />
U tom slučaju morali biste zatvoriti<br />
cestu koja ide preko Sljemena.<br />
Znači, ona bi mogla postati<br />
servisna cesta, ali tada bi<br />
žičara morala zaista biti u funkciji<br />
prijevoza putnika i morala<br />
bi ići s jedne strane Medvednice<br />
na drugu. Ali onda imate<br />
strategiju prometnog razvoja<br />
koja je uopće ne prepoznaje i<br />
imate ministarstvo koje ne želi<br />
zatvoriti cestu preko Sljemena",<br />
kaže Sedlar.<br />
Druga varijanta financiranja<br />
tiče se financiranja kroz specifične<br />
turističke ciljeve. Tada bi<br />
bilo potrebno napraviti master<br />
plan razvoja Medvednice.<br />
"To je ništa drugo nego razvoj<br />
svih sadržaja u određenom vremenskom<br />
roku koji se potencijalno<br />
planiraju na Medvednici,<br />
a u sklopu Medvednice kao zaštićenog<br />
područja. Znači, što mi<br />
želimo gore od turističkih projekata:<br />
hoćemo li povećavati<br />
broj hotela, hoćemo li povećavati<br />
broj drugih smještaja, kakvu<br />
turističku ponudu gore još<br />
mislimo raditi? Taj jedan dokument<br />
trebao bi pokazati koliko<br />
se toga gore može napraviti u<br />
okviru koji to dopušta zaštićeno<br />
područje", napominje Sedlar.<br />
'Mogla se urediti stara žičara'<br />
Bivša ministrica graditeljstva<br />
Anka Mrak-Taritaš istaknula je<br />
da postoje svi prostorno-planski<br />
preduvjeti potrebni za početak<br />
gradnje. Napravljena je<br />
procjena utjecaja na okoliš i<br />
ostali potrebni dokumenti.<br />
"Stara je žičara mogla biti<br />
remontirana i raditi takva kakva<br />
jest. To je dosta nedokučivo.<br />
To je baš politička odluka.<br />
Mogla se obnoviti i nastaviti<br />
djelomično raditi, poslije se<br />
mogla urediti donja stanica i<br />
produljiti gornja trasa kad bi se<br />
imalo dovoljno novca", smatra<br />
Mrak-Taritaš. Inače, obnovu žičare<br />
podržavala je i Javna ustanova<br />
Park prirode Medvednica.<br />
Osim što je "atrakcija sama po<br />
sebi", ona je i pomoć u kriznim<br />
situacijama. "Žičara je ponekad<br />
i jedina komunikacija s vršnom<br />
zonom u slučaju zatvaranja<br />
ceste. U 2014. Park je zadesilo<br />
devet olujnih nevremena zbog<br />
čega se događalo da je bio nedostupan<br />
nekoliko dana. S<br />
funkcionalnom žičarom taj bi<br />
problem bio uklonjen", doznali<br />
smo u Parku prirode.
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Društvo 9<br />
Online dating Bez obzira na lažne profile, mnoge i dalje privlači znatiželja, pa i sramežljivost<br />
Između izravnih poziva na seks<br />
provuče se i neka pjesnička duša<br />
'Popularnost je očita u okolnostima u kojima vidimo ljude da sjede uživo na nekakvoj romantičnoj terasi, udubljeni u<br />
ekrane svojih mobitela', kaže profesor socijalne psihologije Nebojša Blanuša<br />
Tekst: Petra Vuka<br />
Lažnih se profila ne bojim<br />
jer gotovo nikad ne<br />
započinjem razgovor s<br />
ciljem da se upoznamo<br />
uživo, na to više gledam kao na<br />
zabavu, govori studentica Lorena<br />
o on-line datingu. Ovakav način<br />
komuniciranja odličan je za ljude<br />
sa socijalnom tjeskobom jer se<br />
ne moraju brinuti o tome kako ih<br />
druga osoba upravo doživljava.<br />
Lorena ima iskustva i s opasnostima<br />
koje prijete upoznavanjem<br />
ljudi preko internetskih stranica.<br />
Naime, jedan je član, nakon što<br />
ga je blokirala, dodao sve njezine<br />
kontakte s tri različita lažna profila,<br />
a uz to je napravio i profil s<br />
njezinim imenom da bi se lažno<br />
mogao dopisivati s njezinim prijateljicama.<br />
Usputna zabava<br />
Profesor socijalne psihologije<br />
dr. sc. Nebojša Blanuša za <strong>Global</strong><br />
pojašnjava privlačnost upoznavanja<br />
preko interneta.<br />
"Razlozi zbog kojih ljudi koriste<br />
takav kanal komunikacije<br />
mogu biti raznorodni, od vlastite<br />
sramežljivosti do želje za<br />
isprobavanjem nečega novoga.<br />
Naročito jer je takav oblik komu-<br />
nikacije vrlo popularan, a ta popularnost<br />
je očita u okolnostima<br />
u kojima vidimo ljude da sjede<br />
uživo na nekakvoj romantičnoj<br />
terasi, udubljeni u ekrane svojih<br />
mobitela", kaže on.<br />
Kako bih i sama provjerila "što<br />
se nudi" na stranicama za upoznavanje<br />
parova priključila sam<br />
se jednoj od najpoznatijih u Hrvatskoj,<br />
Iskrici. Odmah pri kreiranju<br />
profila osjetila sam nelagodu<br />
jer su pitanja s kojima sam se<br />
susrela pri dopunjavanju profila<br />
vrlo privatna. Morala sam dati<br />
vrlo precizne podatke o svojoj visini,<br />
težini, boji kose i očiju, svojim<br />
hobijima i interesima, kako<br />
zamišljam idealan spoj, jesam li<br />
u nekoj stranci i slično.<br />
Slika nije nužna, ali stranica<br />
ju sugerira ako želimo što brže i<br />
lakše pronaći idealnog partnera.<br />
Odgovaranje na pitanja je trajalo<br />
poprilično dugo i nisam vjerovala<br />
da ću uspjeti ikoga privući svojim<br />
šturim opisima, ali već u prvih<br />
deset minuta stiglo mi je dvadesetak<br />
poruka, a kroz nekoliko<br />
idućih dana čak trostruko više.<br />
Većina njih je sadržavala izravan<br />
poziv na seks, bez ikakvog<br />
uvoda ili predstavljanja, no bilo<br />
je nekoliko koje su me nasmijale.<br />
Tako, jedan 54-godišnjak mi je<br />
Poznanstva s nekih stranica<br />
završavaju brakovima<br />
Neke od internetskih stranica za upoznavanje parova su Badoo,<br />
Tinder, Iskrica, Hinge. Kako kažu iz aplikacije Plenty of Fish, koja<br />
je uvrštena među pet najpoznatijih takvih stranica, svakodnevno<br />
se susreću s pričama članova koji im priznaju da se bez aplikacije<br />
vjerojatno nikada ne bi imali prigodu upoznati. S više od 150 milijuna<br />
korisnika kreatori ponosno ističu da znaju za više tisuća brakova koji<br />
su počeli upravo na njihovoj stranici. Na pitanje imaju li informacija<br />
o lažnim profilima, odgovaraju da prate negativna iskustva i hvataju<br />
lažne profile. Sigurnost im je prioritet, ali ističu kako pridaju veliku<br />
važnost educiranju njihovih članova o oprezu kada upoznaju nekog.<br />
rekao kako je u prolazu vidio kanadski<br />
javor grimizne boje, ističući<br />
kako je jesen najbolji slikar<br />
u prirodi. Moram priznati da je<br />
većina poruka bila od onih starijih<br />
od 40-ak godina, ali na moje<br />
veliko iznenađenje, takvi su bili<br />
mnogo pristojniji od mlađih.<br />
Poruka koja me najviše nasmijala<br />
glasi: "Ma kaj je s tim dečkima!?<br />
Ti samuješ??".<br />
Sigurnost on-line servisa<br />
Sigurnost članova internetskih<br />
stranica za upoznavanje oduvijek<br />
je bila upitna, ali u posljednje se<br />
vrijeme čini da je negativnih iskustava<br />
s tim stranicama sve više.<br />
"Profili su ono što korisnici stave<br />
o sebi i tu nema gotovo nikakve<br />
vjerodostojnosti. Što je više provjere,<br />
to bi vjerojatno bila manja<br />
volja ljudi da koriste takve stranice",<br />
kaže Lucijan Carić, stručnjak<br />
za informatičku sigurnost. Ističe<br />
kako se tu postavljaju dva pitanja;<br />
prvo je sigurnost tih servisa,<br />
briga koju vode o sigurnosti svojih<br />
korisnika te općenito pitanje<br />
o mogućnostima predstavljanja<br />
korisnika takvih stranica. Vrlo je<br />
teško provjeriti identitet korisnika,<br />
a Carić otkriva da je to moguće<br />
pomoću kreditnih kartica, iako<br />
se time služi malo stranica.<br />
Pravnikovo srce Udruge na pravnom fakultetu nove kolege dočekuju humanitarnom akcijom<br />
Brucošijadom pomažu ugroženim obiteljima<br />
Tekst: Nives Jekić<br />
Foto: Filip Baburak/<strong>Global</strong><br />
Brucošijada Pravnog fakulteta<br />
omogućila je novim<br />
studentima da uđu u akademski<br />
svijet donirajući novac<br />
potrebitima. Studentica Lucija,<br />
koja je upisala prvu godinu na<br />
Pravnom fakultetu, za inicijativu<br />
svog fakulteta u doniranju<br />
novca od prodaje ulaznica karata<br />
za brucošijadu, koje su stajale<br />
30 kuna, pročitala je na njihovoj<br />
stranici na Facebooku. Govori<br />
da je zadovoljna jer se tako od<br />
samog početka studentima pruža<br />
želja za suradnjom, a da se ne<br />
misli isključivo na profit.<br />
"Ovako nam već sad upućuju<br />
na važnost udruga te našeg sudjelovanja<br />
u njima", zaključuje Lucija.<br />
Da su studenti otvorenog srca<br />
i uvijek spremni pomoći dokazuju<br />
i druge brucošijade fakulteta<br />
Prodano je 214 ulaznica, a ukupni iznos donacije je 6420 kuna, te je doniran udruzi Pravnik za njegovu akciju<br />
Sveučilišta u Zagrebu koje novac<br />
od prodanih ulaznica doniraju u<br />
humanitarne svrhe. Brucošijadu<br />
Pravnog fakulteta organizirali su<br />
studenti iz udruga Alimenta, Animalex,<br />
ELSA, Pravnik, Športske<br />
udruga studenata PFZG-a, pjevačkog<br />
zbora Capella Juris, pred-<br />
stavnici portala Faksomat, Studentski<br />
pravobranitelj PFZG-a i<br />
Studentski zbor PFZG-a. U ime<br />
organizatora, suosnivač Faksomata,<br />
prvog modernog portala za<br />
studente, s više od 6000 registriranih<br />
studenata Prava na kojem<br />
su materijali za učenje i ostale informacije<br />
Filip Baburak zahvalio<br />
se brucošima koji su velikog srca<br />
ušli u svoj akademski život donirajući<br />
novac potrebitima.<br />
"Prodano je 214 ulaznica, a<br />
ukupni iznos donacije je 6420<br />
kuna, te je donirano udruzi Pravnik<br />
za njegovu akciju 'Pravnikovo<br />
srce' i udruzi za pravnu zaštitu<br />
životinja ANIMALEX za potrebe<br />
zaštite ugroženih životinja", kaže<br />
Filip.<br />
Humanitarna akcija Pravni-<br />
Namirnice će se prikupljati<br />
u prostorijama Udruge<br />
Pravnik u zgradi<br />
Pravnog fakulteta<br />
kovo srce i ove godine sredinom<br />
prosinca okupit će na inicijativu<br />
studenata iz udruge Pravnik sve<br />
voljne darivanja i tako kupnjom<br />
namirnica uljepšati blagdane<br />
nekoliko socijalno ugroženih<br />
obitelji iz Zagreba i okolice.<br />
Udruga Animalex ove je godine<br />
imala pune ruke posla. Surađujući<br />
s građanima i udrugama<br />
za zaštitu životinja, ostvarili su<br />
veliko postignuće. U Saboru je<br />
početkom listopada izglasan zakon<br />
o zabrani ubijanja životinja u<br />
skloništima.<br />
Pikupljene donacije idu i za<br />
pomoć napuštenim životinjama.<br />
Predsjednik Udruge Mario Jerak<br />
rekao je da ove godine želi akciju<br />
proširiti i na druge fakultete.<br />
Namirnice će se prikupljati u<br />
prostorijama Udruge Pravnik u<br />
zgradi Pravnog fakulteta.
10 Svijet<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Cyber napadi Hakeri su uvijek korak ili dva ispred obrane, a mogu biti bilo gdje na planetu<br />
Društvo treba biti svjesno postojanja<br />
prijetnji u digitalnom svijetu<br />
Tekst: Patricija Ivić<br />
rom na to da su povod za raspisivanje<br />
izbora bile upravo razmirice<br />
između njih, pojačane<br />
tijekom predizborne kampanje.<br />
Uspoređujući aktualna staja-<br />
Posljednjih su godina u<br />
porastu visokotehnološki<br />
napadi u kibernetičkom<br />
prostoru koji<br />
ugrožavaju širok raspon privatnih<br />
i javnih interesa društva.<br />
Premda prostor u medijima povremeno<br />
dobiju samo veći globalni<br />
hakerski napadi, poput lipanjskog<br />
Wannacryja, u kojemu<br />
se štetni softer proširio u 150 zemalja,<br />
globalni hakerski promet<br />
je mnogo užurbaniji i učestaliji<br />
te zahtijeva provođenje ozbiljnih<br />
obrambenih mjera.<br />
Budućnost ratovanja?<br />
Nikola Brzica, bivši pomoćnik<br />
ministra obrane tvrdi da se u<br />
globalnom kontekstu kibernetički<br />
napadi provode svakodnevno:<br />
protiv pojedinaca, organizacija,<br />
ali i država. Iz toga, kako kaže,<br />
proizlazi uloga države u ostvarenju<br />
kibernetičke sigurnosti na<br />
svim razinama društva, da zaštiti<br />
svoje resurse te da usmjerava<br />
i koordinira odgovorne aktere.<br />
Zbog kritične važnosti koje kibernetičko<br />
okružje ima u današnjici,<br />
potrebno je neprestano<br />
razvijati nova zaštitna rješenja,<br />
surađivati s partnerima i razmjenjivati<br />
informacije, sve kako bi<br />
zaštitili podatke i osigurali opstojnost,<br />
ističe Brzica.<br />
Kada govorimo o obrani od<br />
cyber-napada, Alen Delić, viši<br />
konzultant za informatičku sigurnost,<br />
smatra da se ona u teoriji<br />
lako provodi.<br />
U kibernetičkom prostoru znatno je teže pratiti i odrediti odgovornost<br />
aktera, a pravne posljedice za počinitelje još nisu sasvim regulirane<br />
Hrvatska ima strukturu obrane, ali<br />
nedostaju joj resursi za bolju provedbu<br />
"Hrvatska se ponajprije suočava s nedostatkom resursa, kako<br />
materijalnih, tako i ljudskih. Godinama se razgovara o problemu<br />
razmjene informacija, a pomaci prema boljim mehanizmima su minimalni.<br />
Ipak, sustav uglavnom ima dobro postavljene organizacijske<br />
strukture, uključujući službe poput SOA-e, široj javnosti manje<br />
poznatog Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, ali i dijelova<br />
Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane. Organizacijska<br />
nas struktura, međutim, neće obraniti", kaže Alen Delić, viši<br />
konzultant za informatičku sigurnost.<br />
"Analiziramo koje resurse trebamo<br />
braniti utemeljeno na rizicima<br />
te potom provodimo mjere<br />
obrane", kaže Delić i dodaje da<br />
u praksi nije tako jednostavno,<br />
ponajprije iz razloga što su napadači<br />
uvijek korak ili dva ispred<br />
DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL<br />
Troškovi<br />
kibernetičkog<br />
ratovanja<br />
niži su<br />
od drugih<br />
oblika ratovanja,<br />
a postižu<br />
gotovo<br />
jednake ciljeve,<br />
navodi<br />
Brzica<br />
vencionalne primjene sile, a u<br />
suvremenom svijetu nude gotovo<br />
jednake mogućnosti ostvarivanja<br />
političkih i drugih ciljeva",<br />
navodi Brzica.<br />
Također, u kibernetičkom<br />
prostoru znatno je teže pratiti i<br />
odrediti odgovornost aktera, a<br />
pravna regulativa nije još sasvim<br />
jasna glede jurisdikcije i posljedica<br />
za pojedina djela i počinitelje.<br />
Delić pak navodi da državno<br />
sponzorirani napadi ili napadi s<br />
političkim ciljevima za sada još<br />
nemaju za cilj potpunu destabilizaciju<br />
pojedine zemlje ili izravno<br />
ugrožavanje ljudskih života,<br />
nego se svode na manipulacije<br />
obrane, a mogu biti bilo gdje u<br />
svijetu. Brzica napominje da kibernetičko<br />
ratovanje nudi određene<br />
strateške koristi za aktere u<br />
međunarodnim odnosima.<br />
"Troškovi djelovanja neusporedivo<br />
su niži od troškova konsadržajima,<br />
financijske krađe i<br />
elemente špijuniranja.<br />
Međutim, zaključuje, budućnost<br />
ratovanja u pravom smislu<br />
osjetit ćemo s dolaskom velikih<br />
napada na industrijska postrojenja<br />
poput potpunih gubitaka<br />
električne energije ili prijenosa<br />
energenata, onemogućavanja<br />
pravilnog funkcioniranja prometne<br />
infrastrukture ili onesposobljavanja<br />
bolnica.<br />
Mjere prevencije<br />
Brzica navodi da je NATO<br />
na sastanku u Varšavi u srpnju<br />
2016. godine poduzeo niz mjera<br />
kako bi adresirao nove cyber-ugroze.<br />
Cyber je tako identificiran<br />
kao novo područje vojnog<br />
djelovanja, što su do sada bili<br />
samo zrak, more i kopno, te je<br />
iskazana potreba za većom suradnjom<br />
EU-a i NATO-a u suočavanju<br />
s ovim opasnostima.<br />
Kada govorimo o Hrvatskoj,<br />
Brzica ističe da je razina društvene<br />
svijesti o ovoj problematici<br />
ispod zadovoljavajuće razine,<br />
te da su edukacija i promicanje<br />
osviještenosti područja na kojima<br />
se trenutačno najviše može<br />
postići. Zato je, smatra Brzica,<br />
potrebno sustavnom edukacijom<br />
od rane dobi početi stvarati kritičnu<br />
masu ljudi, znanja i vještina<br />
za sigurno korištenje kibernetičkog<br />
prostora, žurno pristupiti<br />
podizanju razine osviještenosti<br />
zaposlenika javnog sektora, a<br />
privatne tvrtke poticati na razvoj<br />
i implementaciju mjera zaštite<br />
od hakerskih napada.<br />
Austrija Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u tijeku su pregovori o formiranju vlasti<br />
Na pomolu je koalicija pučana i desnih radikala<br />
Tekst: Martina Lozo<br />
Rezultati prijevremenih<br />
parlamentarnih izbora<br />
otvorili su put lideru<br />
Austrijske narodne stranke,<br />
Sebastianu Kurzu prema kancelarskom<br />
položaju. Time se<br />
za njegovu stranku pokazalo<br />
isplativim pokretanje svibanjskog<br />
kraha koalicijske vlade,<br />
koju je predvodila lijevo orijentirana<br />
Socijaldemokratska<br />
stranka, kao i programsko<br />
usvajanje konzervativnijih<br />
stavova tijekom predizborne<br />
kampanje. Izbori u listopadu<br />
rezultirali su razdiobom sjedala<br />
u Nacionalnom vijeću u korist<br />
Kurzove stranke, dok su iz-<br />
Ranije je takva vlast uzrokovala napetosti između<br />
Beča i Bruxellesa<br />
Uspješnim formiranjem koalicije<br />
<strong>31</strong>-godišnji Sebastian Kurz postat će<br />
najmlađi svjetski lider<br />
među preostala dva etablirana<br />
aktera socijaldemokrati izvukli<br />
tijesnu prednost naspram krajnje<br />
desne, Slobodarske stranke.<br />
"Premda su matematički moguće<br />
velika koalicija ili koalicija<br />
socijaldemokrata i slobodara,<br />
politički najizgledniji scenarij<br />
je koalicija pučana Sebastiana<br />
Kurza te slobodara H.C. Strachea",<br />
smatra Višeslav Raos,<br />
docent s Fakulteta političkih<br />
znanosti u Zagrebu.<br />
Nije, naime, izgledno da<br />
će stranka ljevice koalirati sa<br />
strankom krajnje desnice, kao<br />
ni s Kurzovom strankom s obzi-<br />
DRAGAN TATIC<br />
lišta pučana i slobodara, dr. sc.<br />
Hrvoje Butković s Instituta za<br />
razvoj i međunarodne odnose<br />
ističe da su vidljive određene<br />
sličnosti, primarno u pogledu<br />
rješavanja migrantske krize<br />
snažnijom zaštitom europskih<br />
vanjskih granica. Nadalje, sličan<br />
obrazac djelovanja očituje<br />
se i u kritičkom promišljanju<br />
multikulturalnosti u društvu,<br />
uz radikalnija shvaćanja slobodara.<br />
"Ono gdje će biti teško pronaći<br />
zajednički nazivnik između<br />
još proeuropskih pučana i<br />
prilično euroskeptičnih slobodara<br />
brojna su aktualna pitanja<br />
europskog integracijskog procesa",<br />
zaključuje s druge strane<br />
Butković, upućujući na težnje<br />
slobodara za "vraćanjem integracije<br />
unatrag" usvajanjem<br />
novih, adekvatnijih europskih<br />
ugovora.<br />
Početak koalicijskih pregovora<br />
i njihovo izvjesno zaključenje<br />
sporazumom pučana i<br />
slobodara izazvali su zabrinutost<br />
velikog dijela političkih<br />
krugova i šire javnosti koji su,<br />
poučeni reakcijama na ostvarenu<br />
koaliciju desnog predznaka<br />
s početka 2000-ih, praćenu<br />
tenzijama na relaciji Europska<br />
komisija - austrijska vlada, kao<br />
i diplomatskim uzmicanjima,<br />
uz suvremene migracijske izazove,<br />
predvidjeli i izazove za<br />
stabilnost Europske unije.
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Intervju 11<br />
UOČI ZAGREB CONNECTA RAZGOVARALI SMO S POZNATIM PODUZETNIKOM<br />
Mentori su važni, treba slušati<br />
savjete pametnijih od sebe<br />
Davorin Štetner, poduzetnik<br />
i predsjednik<br />
Hrvatske mreže poslovnih<br />
anđela, veliko<br />
je ime u svijetu startupa i već je<br />
s 20 godina pokrenuo svoj prvi<br />
projekt. Da od tada ne staje s<br />
radom, dokazuju njegovi brojni<br />
uspjesi, ali i to da je, među ostalim,<br />
od 2015. godine član Vijeća<br />
za gospodarska pitanja predsjednice<br />
Grabar-Kitarović. Ipak,<br />
glavni je Štetnerov cilj pružanje<br />
pomoći mladim, novim inovatorima<br />
koji će tek proći sve ono<br />
što je i on prolazio na početku<br />
karijere.<br />
◼◼Kako ste se odlučili već s<br />
20 godina pokrenuti projekt<br />
KREATORstudio? Što je slijedilo<br />
nakon njega?<br />
Profesor Drago Cepanec s<br />
VERN-a, nakon što je čuo moju<br />
ideju, potaknuo me da krenem u<br />
to, da se ne bojim. Odlučio sam<br />
osnovati obrt i početi s izradom<br />
web-stranice. Nakon toga sam<br />
pokrenuo novine, mjesečnik koji<br />
je izlazio pet godina. To je dobro<br />
išlo, pa su me ljudi s jedne<br />
lokalne televizije pozvali da im<br />
pomognem, bili su u dugovima.<br />
Bio sam dovoljno lud da uđem u<br />
to i da preuzmem dugove. To je<br />
bio dobar projekt u kojem smo u<br />
samo tri godine popravili stanje<br />
i smanjili dug.<br />
◼◼Godine 2011. postali ste vlasnik<br />
medijskog prava za Formulu<br />
1 za Hrvatsku. Kako je<br />
bilo raditi s čovjekom kao što<br />
je Bernie Ecclestone?<br />
Bernie Ecclestone mi je jedan<br />
od najvećih poslovnih uzora u<br />
životu koje sam upoznao i gušt<br />
mi je bio učiti od njega. Impresivno<br />
je da on s toliko godina<br />
bez ikakvih problema sve drži<br />
pod kontrolom. Najdraži mi je<br />
njegov crni smisao za humor,<br />
uvijek je sarkastičan, pravi Britanac.<br />
Zanimljivo mi je kako su<br />
ti ljudi koje sam upoznao, a koji<br />
su među najbogatijima na svijetu,<br />
potpuno normalni, opušteni<br />
i bez ikakvih zahtjeva. Tu se vidi<br />
razlika između onih koji bi htjeli<br />
biti važni, a to nisu, i ovakvih<br />
koji su zaista jako važni i moćni.<br />
◼◼Koliko su mentori važni i<br />
kako mogu pomoći mladim<br />
poduzetnicima?<br />
Mentori su vrlo važni, pogotovo<br />
u svijetu startupa. Izgubio<br />
sam oko milijun kuna u Formuli<br />
1 jer nisam slušao prijatelja<br />
mentora koji mi je davao važne<br />
savjete u vezi s tečajem dolara.<br />
Nikad ne žalim za propuštenim,<br />
ali treba biti pametan i poslušati<br />
'Ecclestone mi je jedan od najvećih poslovnih uzora u životu<br />
koje sam upoznao i gušt mi je bio učiti od njega', ističe Štetner<br />
savjete ljudi koji su pametniji od<br />
tebe.<br />
◼◼Što bi jedan uspješan startup<br />
trebao imati?<br />
Glad za uspjehom, upornost i<br />
pozornost da sluša dobre savjete.<br />
To troje, uz samu ideju, važno<br />
je za uspjeh. Ideja je jedan<br />
posto, a 99 posto je rad, ustrajnost<br />
i učenje.<br />
◼◼Kada netko želi postati poduzetnik,<br />
što treba najprije<br />
napraviti?<br />
Najprije mora čvrsto odlučiti<br />
da želi postati poduzetnik i onda<br />
krenuti. Ako je netko uporan,<br />
nema prepreke. Ipak, treba provjeriti<br />
hoće li proizvod ili usluga<br />
imati tržište, treba napraviti<br />
analizu je li taj proizvod ili usluga<br />
tržišno dobra i isplati li se to.<br />
◼◼Koliko su obrazovanje i diploma<br />
važni?<br />
Zagreb Connect 6. prosinca spojit<br />
će poduzetnike s investitorima<br />
◼◼Početkom prosinca organizirate startup konferenciju Zagreb<br />
Connect. Što sve možemo očekivati na njoj?<br />
Zagreb Connect će se održati na Velesajmu 6. prosinca. Imat<br />
ćemo tri panela, od 70 prijavljenih startupa izdvojili smo 15<br />
najboljih koji ulaze u finale i bore se za nagradni fond od 500.000<br />
kuna. One koji nisu ušli u finale također pozivam da dođu. Ističem da<br />
je ulaz besplatan. Bit će dosta investitora, svi koji žele sudjelovati,<br />
upoznati neke investitore i predstaviti svoje projekte mogu doći, ako<br />
im se posreći, možda uspiju uhvatiti nekog investitora. I naravno, imat<br />
ćemo dobar afterparty na otvorenom, na Strossmayerovu trgu, gdje će<br />
svi moći doživjeti najbolji adventski sajam u Europi.<br />
Ja još nemam diplomu, ali<br />
imam u planu uskoro položiti ispite<br />
koji su mi ostali. Edukacija<br />
je važna, ali sam dokument nije<br />
presudan. Ipak, treba se školovati,<br />
dio uspjeha je utemeljen<br />
i na tome. Ali mimo klasičnog<br />
učenja i školstva, čovjek treba<br />
sam učiti, a to nam danas omogućava<br />
internet. Sva znanja danas<br />
su dostupna na internetu,<br />
a najvažnije znanje je znati<br />
kako pretraživati.<br />
◼◼Što mislite da je najvažnije<br />
u reformi obrazovanja?<br />
Naše je obrazovanje dobro,<br />
ali nije usklađeno s vremenom.<br />
Uzmimo primjer<br />
Finske. Trump je izabran<br />
za predsjednika SAD-a<br />
prije godinu dana, a u<br />
Finskoj je on već u programu.<br />
Što se tiče Hrvatske,<br />
loše je što informatika<br />
još nije<br />
Tekst: Zrinka Medak Foto: Vilim Hlušička/<strong>Global</strong><br />
Proputovao<br />
sam oko<br />
70 zemalja<br />
svijeta i dalje<br />
tvrdim da<br />
je Hrvatska<br />
najljepša<br />
zemlja za<br />
život<br />
obvezan predmet, ali postavlja<br />
se pitanje tko će je predavati kad<br />
učenici znaju više od profesora.<br />
Općenito se u javnom sektoru<br />
nedovoljno cijene i nagrađuju<br />
dobri ljudi koji se trude. Kada<br />
bi se to promijenilo, rezultati bi<br />
bili odlični. Ovo što Nedan Bakić<br />
radi savršeno je, dokaz da pojedinac<br />
s dobrom grupom ljudi<br />
oko sebe može napraviti bitne<br />
promjene u sustavu za budućnost<br />
svih.<br />
◼◼Odlazak mladih i pametnih<br />
sve veći problem. Mislite li da<br />
je stanje stvarno tako loše kao<br />
što ga mediji prikazuju?<br />
Mislim da je stanje loše jer je<br />
mnogo ljudi otišlo,<br />
pa nam nedostaje<br />
vrsnih<br />
radnika.<br />
Ali to<br />
može biti i dobro ako ljudi odu,<br />
vide kako stvari tamo funkcioniraju,<br />
steknu iskustvo i onda se<br />
vrate u Hrvatsku. Moramo ljude<br />
privući nazad. Problem je što ne<br />
možemo dati više plaće jer su<br />
opterećene porezima i davanjima.<br />
Da država poreze i davanja<br />
od plaće smanji za trećinu, taj<br />
novac bi završio u neto plaćama<br />
radnika. Proputovao sam oko 70<br />
zemalja svijeta i dalje tvrdim da<br />
je Hrvatska daleko najljepša zemlja<br />
za život. Ja sam optimist i<br />
aktivno pokušavam sa svoje pozicije<br />
raditi što više da se takve<br />
stvari poprave i promijene.<br />
◼◼Osim što ste pilot, mnogo<br />
putujete na životno opasne<br />
destinacije. Kako ste se na to<br />
odlučili?<br />
Godine 2006. išao sam u školu<br />
za pilote, to mi je bio životni<br />
san. Tako sam i upoznao Dvinu<br />
Meler pa smo počeli zajedno<br />
organizirati ekspedicije.<br />
Najteže je putovanje bila<br />
tura Maroko - Mauritanija<br />
- Mali - Obala<br />
Bjelokosti - Liberija.<br />
Tada je u Obali Bjelokosti<br />
bio građanski<br />
rat pa smo bili<br />
s pobunjenicima<br />
kada mi je život bio<br />
na kocki barem deset<br />
puta. Ipak, kada<br />
to prođeš, onda ti<br />
više ništa nije problem.<br />
DAVORIN ŠTETNER predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela
12 Fotoreportaža<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Pomalo<br />
à la Split<br />
Autor: Luka Šatara<br />
Vikend u Splitu je kolaž ljudi koji unose život u stoljetno središte grada. Puls je smiren, disanje opušteno, a napetost nepoznanica.<br />
Ovo je doba godine u kojem glavnu ulogu imaju domaći ljudi. Još pokoji turist ostavi svoj trag na kamenu rive,<br />
Peristila ili Marmontove. Oni su sada statisti koji s vremena na vrijeme stvore sitnu dinamiku u ugođaju u kojem "pomalo"<br />
dobiva svoj puni smisao. Dok mačji životi nesmetano uživaju upijajući sunce, stanovnici im se u ritualnom guštu pridružuju<br />
uz dodatak aromatična okusa crnog zrna i pokojeg slatkog griza.
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Smotra sveučilišta 13<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO<br />
SMOTRA SVEUČILIŠTA 2017.<br />
FAKULTETI, VISOKE ŠKOLE I AKADEMIJE PREDSTAVLJAJU SVOJE PROGRAME<br />
Nova runda lova na studente,<br />
mami ih 80 fakulteta i učilišta<br />
Ono što privlači studente i učenike diljem Hrvatske na Smotru već 22 godine inovativan je način<br />
na koji se fakulteti i ostale organizacije promoviraju širokoj javnosti<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Zagrebački Studentski<br />
centar ponovno je domaćin<br />
Smotre Sveučilišta<br />
u Zagrebu, već 22.<br />
po redu, koja se održava od 23.<br />
do 25. studenoga. Riječ je o trodnevnoj<br />
manifestaciji koja se već<br />
tradicionalno svake godine održava<br />
u studenome i programom<br />
privlači srednjoškolce i njihove<br />
roditelje, kao i studente i sve<br />
ostale zainteresirane za visoko<br />
obrazovanje.<br />
Sve što studenta zanima<br />
Studenti također sudjeluju u<br />
osmišljavanju aktivnosti svojih<br />
fakulteta i akademija na izložbenim<br />
prostorima s ciljem da obogate<br />
svoju obrazovnu ustanovu<br />
novim intelektualnim snagama.<br />
Na smotri se predstavlja oko 80<br />
sudionika, a ove godine, uz sveučilišne<br />
34 sastavnice, predstavit<br />
će se i veleučilišta, visoke škole<br />
kao i ostali sudionici iz Hrvatske.<br />
Kao i prošlih godina, u sklopu<br />
suradnje između Sveučilišta u<br />
Zagrebu i srednjih škola, programe<br />
smotre prate i srednjoškolci<br />
iz cijele Hrvatske, koji na smotru<br />
dolaze u organiziranim skupinama.<br />
"Sveučilište u Zagrebu i ove<br />
godine organizira smotru kako bi<br />
se učenici završnih razreda srednjih<br />
škola, studenti i svi zainteresirani<br />
informirali o studijskim<br />
programima i upisnim uvjetima,<br />
studentskome životu i uvjetima<br />
smještaja tijekom studiranja u<br />
Zagrebu", poručuju organizatori.<br />
No cilj je također i sudionike<br />
informirati o opremljenosti<br />
pojedinih fakulteta, kreativnim<br />
mjestima za zapošljavanje u pojedinim<br />
strukama te o brojnim<br />
drugim pojedinostima koje su<br />
mladima važne pri odlučivanju<br />
o upisu na fakultet. Ovim putem,<br />
smotra pruža jasne informacije<br />
budućim studentima, kako bi im<br />
olakšala izbor studija i budućeg<br />
zanimanja i postojećim studentima,<br />
o mogućnostima nastavka<br />
akademskog obrazovanja.<br />
JURICA GALOIC/PIXSELL<br />
Najbolje sa sveučilišta<br />
Ono što privlači studente i učenike<br />
diljem Hrvatske na Smotru<br />
već dvadeset i dvije godine inovativan<br />
je način na koji obrazovne<br />
institucije i ostale organizacije<br />
promoviraju svoju ustanovu<br />
širokoj javnosti. Kroz zanimljiva<br />
predavanja i radionice, fakulteti<br />
i visoke škole "lobirajući" privlače<br />
nove buduće kolege, a ostale<br />
organizacije i javnost nastoje<br />
zainteresirati i uputiti u svoje<br />
djelovanje. Osim informiranja<br />
Održava se<br />
i niz predavanja<br />
'Najbolje sa<br />
Sveučilišta',<br />
a moći će se<br />
čuti i može<br />
li Beyonce<br />
spasiti demokraciju<br />
studenata o mogućnostima studiranja<br />
na preddiplomskim, diplomskim<br />
i poslijediplomskim<br />
studijima, ove se godine u sklopu<br />
programa Smotre održava i niz<br />
predavanja pod nazivom "Najbolje<br />
sa Sveučilišta". U sklopu<br />
predavanja, nastavnici i studenti<br />
fakulteta i akademija Sveučilišta<br />
u Zagrebu na pristupačan način<br />
ANTE DELAČ<br />
predstavljaju aktivnosti sastavnica<br />
Sveučilišta o kojima nema<br />
informacija u brošurama, na<br />
mrežnim stranicama ili društvenim<br />
mrežama. Tako, na primjer,<br />
Fakultet političkih znanosti za<br />
posjetitelje ima pripremljeno<br />
predavanje pod nazivom "Tko<br />
su celebrity-političari i može li<br />
Beyonce spasiti demokraciju?"<br />
a nastavnici s Kemijskog odsjeka<br />
Prirodoslovno-matematičkog<br />
fakulteta pokušava zainteresirati<br />
sudionike za obrazovanje u polju<br />
kemije s predavanjem "Gdje ima<br />
dima... ima i vatre!".<br />
Interaktivna predavanja<br />
Ljubitelji dramskih, likovnih i<br />
glazbenih umjetnosti mogu uživati<br />
u Francuskom paviljonu,<br />
gdje umjetničke akademije Sveučilišta<br />
u Zagrebu (Akademija<br />
dramske umjetnosti, Akademija<br />
likovnih umjetnosti i Muzička<br />
akademija) u okviru zajedničkog<br />
predstavljanja pripremaju niz<br />
ANTE DELAČ<br />
ANTE DELAČ<br />
JURICA GALOIC /<br />
PIXSELL<br />
aktivnosti.<br />
Glazbena akademija priprema i<br />
nastup iznenađenja!<br />
Također, u skopu programa<br />
održavaju se i tri interaktivna<br />
predavanja, koje predvodi doktorand<br />
psihologije Božidar Nikša<br />
Tarabić, a na kojima studenti<br />
dobivaju savjete kako oblikovati<br />
motivacijsko pismo i životopis,<br />
što očekivati na selekcijskim intervjuima,<br />
kako razvijati osobine<br />
Studenti također sudjeluju<br />
u osmišljavanju aktivnosti<br />
svojih fakulteta i akademija<br />
na izložbenim prostorima<br />
koje su ključne odlike uspješnih<br />
studenata i tako dalje.<br />
Pokrovitelj Smotre, Grad Zagreb,<br />
na Smotri buduće studente<br />
želi informirati o besplatnim<br />
uslugama zdravstvenih ustanova<br />
u Zagrebu koje su namijenjene<br />
mladima kao i različitim programima<br />
savjetovanja koje organizira<br />
i provodi Gradski ured<br />
za zdravstvo. Na istom izložbenom<br />
prostoru, svoje aktivnosti<br />
predstavlja i Hrvatska udruga<br />
za borbu protiv HIV-a i virusnog<br />
hepatitisa – HUHIV.<br />
Kao i prošlih godina, u sklopu<br />
suradnje između Sveučilišta<br />
u Zagrebu i srednjih škola, programe<br />
smotre pratit će srednjoškolci<br />
iz cijele Hrvatske, koji će<br />
na Smotru Sveučilišta u Zagrebu<br />
stići u organiziranim skupinama.<br />
U četvrtak 23. i petak 24.<br />
studenoga Smotra je otvorena za<br />
posjetitelje od 10 do 18 sati, a u<br />
subotu 25. studenoga od 9 do 15<br />
sati.<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Smotra sveučilišta 15<br />
FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU -<br />
Što sve možete pronaći kod nas?<br />
Vrata u Lepušićevoj 6<br />
svima su otvorena!<br />
GDJE SMO?<br />
ADRESA:<br />
Lepušićeva 6, 10 000 Zagreb,<br />
Hrvatska<br />
Telefon: +385 1 4642-000<br />
E-mail: dekanat@fpzg.hr<br />
www.fpzg.unizg.hr<br />
Fakultet je osnovan 23. veljače 1962. godine odlukom Hrvatskog sabora kao visoko učilište u sklopu Sveučilišta u Zagrebu<br />
Studentski zbor<br />
FPZG-a<br />
Studentski zbor Fakulteta političkih<br />
znanosti nestranačka je organizacija<br />
studenata čiji je cilj štititi prava i<br />
interese studenata. Predstavnici ovog<br />
studentskog predstavničkog tijela<br />
štite interese studenata, sudjeluju u<br />
odlučivanju i predstavljaju studente<br />
u sustavu visokog obrazovanja. Predstavnici<br />
imaju mandat od dvije godine,<br />
a biraju se iz studentskih redova.<br />
Fakultet u<br />
brojevima<br />
1435<br />
studenata na preddiplomskim<br />
i diplomskim studijima<br />
2<br />
preddiplomska studija<br />
3<br />
diplomska studija<br />
1<br />
doktorski studij<br />
6<br />
aktivnih specijalističkih studija<br />
3<br />
studentska medija<br />
2<br />
biblioteke<br />
8<br />
časopisa<br />
5<br />
istraživačkih centara<br />
U<br />
maloj zgradi na adresi Lepušićeva 6 u Zagrebu<br />
smjestio se Fakultet političkih znanosti,<br />
osnovan 23. veljače 1962. godine odlukom<br />
Hrvatskog sabora, kao visoko učilište u sklopu<br />
Sveučilišta u Zagrebu, a u studenome ove godine<br />
proslavio je svoj 55. rođendan. Fakultet krasi epitet<br />
najstarije znanstvene institucije s područja političkih<br />
znanosti u ovom dijelu Europe, a ujedno je<br />
i jedini studij političkih znanosti u državi. Prvi sveučilišni<br />
studij novinarstva u Republici Hrvatskoj<br />
osnovan je 1971. godine upravo na Fakultetu.<br />
Fakultet raspolaže znanstvenom bibliotekom iz<br />
područja političkih znanosti i komunikologije koja<br />
raspolaže s više od 11.000 naslova te više od 21.500<br />
svezaka knjiga koje se mogu pregledati preko web<br />
kataloga. U fondu čuva i oko 240 naslova tiskanih<br />
domaćih i stranih časopisa. Međunarodna suradnja<br />
vrlo je visoko razvijena, kako na razini osobnih<br />
kontakata i suradnje tako i institucijski, u sklopu<br />
brojnih međunarodnih programa. Zahvaljujući<br />
programima razmjene možete studirati u više od<br />
30 država. FPZG je član i nekoliko međunarodnih<br />
stručnih organizacija.<br />
Od akademske godine 2005./06. studiji politologije<br />
(4+1) i novinarstva (3+2) izvode se prema<br />
bolonjskom modelu kao preddiplomski i diplomski<br />
studiji, a fakultet ima i čitavu lepezu specijalističkih<br />
PREDDIPLOMSKI STUDIJI: Upisi na preddiplomski studij<br />
politologije i novinarstva obavljaju se putem sustava Postani<br />
student. Kvota i za jedan i za drugi smjer je 120 redovnih<br />
studenata hrvatskih državljana i EU-ovih državljana, te<br />
pet stranih državljana. Uz bodovanje obveznih i izbornog<br />
predmeta (povijest ili politika i gospodarstvo) te prosjeka<br />
sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja, na smjeru<br />
novinarstvo boduju se i objavljeni novinarski radovi s<br />
maksimalnih 50 bodova. Kandidati imaju pravo prijaviti<br />
izbor od najmanje pet, a najviše 10 audio, audiovizualnih i/<br />
ili tekstualnih novinarskih radova. Pritom najviše dva rada<br />
smiju biti objavljena u istom broju/izdanju/emisiji, odnosno<br />
na istoj mrežnoj stranici unutar mjesec dana, a literarni se<br />
radovi ne vrednuju.<br />
DIPLOMSKI STUDIJI: Za upis na diplomski studij<br />
kandidati ne polažu razredbeni ispit nego se na natječaj<br />
mogu prijaviti studenti koji su završili preddiplomski studij<br />
politologije (240 ECTS bodova) ili novinarstva (180 ECTS<br />
bodova). Rang-liste sastavljaju se na temelju uspjeha postignutog<br />
na preddiplomskom studiju, a kvota i za jedan i za<br />
drugi smjer je 140 redovnih studenata hrvatskih državljana i<br />
EU-ovih državljana, te pet stranih studenata. Na natječaj za<br />
upis na smjer novinarstvo mogu se prijaviti studenti ako su<br />
završili preddiplomski studij novinarstva ili komunikologije<br />
KAKO SE UPISATI?<br />
studija, te jedinstven doktorski studij Politologija.<br />
U svrhu poboljšanja kvalitete studija i povezivanja<br />
teorijskih znanja i praktičnih vještina na studiju,<br />
Fakultet je 1996. godine osnovao Radio Student,<br />
2012. godine Televiziju Student te 2014. godine<br />
studentske novine <strong>Global</strong>.<br />
Ove medije autonomno oblikuju i vode studenti<br />
uz pomoć svojih mentora. Nevjerojatno vrijedno<br />
iskustvo, stjecanje samopouzdanja u budućem<br />
poslovanju te nova poznanstva, druženja i buduće<br />
suradnje, sve to jedan je veliki dobitak studentima<br />
koji se odluče na aktivnost u bilo kojim od ova tri<br />
medija. Fakultet ima i bogatu izdavačku djelatnost,<br />
koja je započela osnivanjem časopisa Politička misao<br />
1964. godine, te biblioteke Politička misao koja<br />
djeluje više od četiri desetljeća, a najmlađa biblioteka<br />
je Političke analize. Danas izdavačka djelatnost<br />
obuhvaća i časopise Anali hrvatskog politološkog<br />
društva, Forum za sigurnosne studije, Medijske<br />
studije, Političke perspektive, Političke analize, Europske<br />
studije i studentski časopis Mali Levijatan.<br />
Već dugo godina Fakultet političkih znanosti<br />
stvara diplomante koji će poslije postati sveučilišni<br />
i gimnazijski profesori, znanstveni istraživači,<br />
ministri, saborski zastupnici, gradonačelnici, diplomati,<br />
novinari, publicisti, medijski analitičari i<br />
stručnjaci za odnose s javnošću.<br />
s ostvarenim ECTS bodovima (upisna kvota 130 redovitih<br />
studenata), ali i studenti koji su završili neki drugi sveučilišni<br />
preddiplomski studij iz društvenih ili humanističkih znanosti<br />
(upisna kvota 10 redovitih studenata).<br />
SPECIJALISTIČKI STUDIJI: Upis na specijalistički studij<br />
provodi se putem javnog natječaja koji raspisuje Fakultetsko<br />
vijeće. Specijalistički studij može upisati osoba koja<br />
je završila sveučilišni dodiplomski ili diplomski studij iz<br />
odgovarajućeg područja utvrđenog programom studija. Studenti<br />
specijalističkog studija sami plaćaju iznos školarine,<br />
odnosno školarinu plaća ustanova ili tvrtka koja ih upućuje<br />
na specijalistički studij.<br />
DOKTORSKI STUDIJI: Postupak upisa na doktorske<br />
studije sličan je onom na specijalističke studije. Prvi je korak<br />
prijava na natječaj koji raspisuje Fakultetsko vijeće najmanje<br />
mjesec dana prije početka nastave. Prijave na natječaj<br />
podnose se u dva dijela. Prvo putem internetske prijave<br />
na http://www.fpzg.unizg.hr a zatim, zajedno sa svom<br />
potrebnom dokumentacijom Studentskoj referadi Fakulteta<br />
političkih znanosti u Zagrebu. Od kandidata se traži izvrstan<br />
ili vrlo dobar uspjeh u dodiplomskom ili u preddiplomskom<br />
i diplomskom studiju. Fakultet ulaže iznimne napore da bi<br />
studentima s invaliditetom osigurao iste uvjete studiranja i<br />
učinio im studentski život što ugodnijim.<br />
STUDENTSKA SLUŽBA:<br />
E-mail: referada@fpzg.hr<br />
Telefon: 01/ 464 2120<br />
Za studente: 10.30 - 12.30 sati<br />
KNJIŽNICA<br />
E-mail: knjiznica@fpzg.hr<br />
Telefon: 01/464 2109<br />
DRUŠTVENE MREŽE<br />
Internetska stranica:<br />
http://www.fpzg.unizg.hr/<br />
Facebook:<br />
https://www.facebook.com/fpzzg/?fref=ts<br />
Twitter:<br />
https://twitter.com/FPZGhr<br />
Instagram:<br />
FPZG_ZG<br />
Koje sve studije<br />
nudimo?<br />
Na Fakultetu političkih znanosti postoje<br />
dva preddiplomska studija. To su<br />
studij politologije, u trajanju od četiri<br />
godine, odnosno osam semestara,<br />
te studij novinarstva u trajanju od tri<br />
godine, šest semestara. Završetkom<br />
preddiplomskog studija stječe se titula<br />
baccalaureus politologije ili novinarstva.<br />
Tijekom studija politologije studenti<br />
usvajaju sva relevantna znanja i<br />
vještine za profesionalni rad u svim<br />
javno-političkim institucijama, srednjoškolskom<br />
sustavu obrazovanja, kao<br />
i u privatnim i javnim poduzećima.<br />
Studenti na studiju novinarstva upoznaju<br />
se s osnovama radija, televizije,<br />
pisanja za novine i odnosa s javnošću,<br />
a preddiplomska nastava studentima<br />
pruža i odabir dva od pet specijaliziranih<br />
smjerova na trećoj godini: Tisak,<br />
Radio, Televizija, Odnosi s javnošću i<br />
Novi mediji.<br />
Nakon stečenih 240 ECTS bodova za<br />
studij politologije odnosno 180 za studij<br />
novinarstva, student ima prigodu<br />
upisati diplomski studij. Diplomski<br />
studij politologije traje jednu godinu<br />
(dva semestra), a novinarstva dvije<br />
godine (četiri semestra). Fakultet<br />
ima i jedinstveni diplomski studij na<br />
engleskom jeziku Master of European<br />
Studies koji traje jednu godinu.<br />
Poslijediplomski specijalistički studiji<br />
dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja,<br />
a njima se, prije svega, povećavaju<br />
stručna znanja, vještine i kompetencije.<br />
Završetkom studija polaznik<br />
stječe akademski naziv sveučilišni<br />
specijalist uz naznaku struke ili dijela<br />
struke sukladno nazivu studijskog<br />
programa. Fakultet političkih znanosti<br />
trenutačno organizira i izvodi sedam<br />
poslijediplomskih specijalističkih<br />
studija koji se izvode kao jednogodišnji<br />
studiji u trajanju od dva semestra.<br />
Doktorski studij Politologija jedinstveni<br />
je doktorski studij u Hrvatskoj. Studij<br />
traje tri godine ili šest semestara u<br />
punom radnom vremenu, odnosno pet<br />
godina za part-time studente. Omogućava<br />
upis nekoliko smjerova, a to su:<br />
Europska politika: Europa i Hrvatska,<br />
Hrvatska politika, Međunarodni odnosi,<br />
Mediji i politika, Politička teorija te<br />
Javne politike i razvoj.
16 Smotra sveučilišta<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
UČITELJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU<br />
Zašto studirati na UFZG-u?<br />
Dekan prof. dr. sc. Ivan Prskalo poručuje budućim studentima Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu: 'U ostvarenju svojih ciljeva niste sami. Na Učiteljskom fakultetu radi gotovo 200<br />
nastavnika i djelatnika koji su vam spremni pružiti ruku i pomoći vam u dostizanju cilja, služenju<br />
najvrednijem što civilizacija, narod i društvo imaju – djetetu'<br />
Studirati na Učiteljskome<br />
fakultetu Sveučilišta<br />
u Zagrebu (UFZG) znači<br />
steći obrazovanje iz<br />
različitih, zanimljivih područja<br />
odgoja i obrazovanja djece jer<br />
je riječ o studiju nakon kojega<br />
se diplomanti primarno zapošljavaju<br />
u osnovnim školama<br />
(učitelji) i predškolskim ustanovama<br />
(odgojitelji). Program<br />
obuhvaća suvremene teme koje<br />
prate kompleksnost rasta i razvoja<br />
djece. Na Učiteljskome<br />
fakultetu nastavu izvode vrsni<br />
stručnjaci iz različitih područja:<br />
doktori znanosti, akademski<br />
umjetnici, iskusni predavači koji<br />
uživaju visok ugled u hrvatskoj i<br />
inozemnoj akademskoj zajednici.<br />
Zanimanja za koja UFZG<br />
obrazuje i osposobljava duboko<br />
su humana te iznimno važna za<br />
cjelokupan razvoj društva. Pružaju<br />
osjećaj samopoštovanja,<br />
korisnosti, spoznaju dubljega<br />
smisla, jer oni koji završe Učiteljski<br />
fakultet na svojim radnim<br />
mjestima svakodnevno vide učinak<br />
onoga što su naučili.<br />
Aktivnosti međunarodne suradnje<br />
obuhvaćaju provedbu<br />
međunarodnih projekata, organizaciju,<br />
suorganizaciju i sudjelovanje<br />
na međunarodnim<br />
konferencijama te odlaznu i<br />
dolaznu mobilnost nastavnika i<br />
studenata. UFZG ima potpisane<br />
Erasmus+ sporazume s 23 europska<br />
sveučilišta iz 11 europskih<br />
zemalja (npr., Austrija, Belgija,<br />
Njemačka, Španjolska i dr.)<br />
te sudjeluje u mobilnosti unutar<br />
triju mreža Srednjoeuropskoga<br />
programa međusveučilišne razmjene<br />
(CEEPUS). Studenti također<br />
odlaze u inozemstvo kako<br />
bi stekli praktična, odnosno radna<br />
iskustva (program Erasmus+<br />
studentska praksa).<br />
Znanstvena djelatnost<br />
UFZG-a ogleda se kroz znanstvenoistraživačke<br />
projekte: trenutačno<br />
se provode dva domaća,<br />
dva međunarodna, 19 istraživačkih<br />
projekata kraćega trajanja<br />
te jedan stručni međunarodni<br />
projekt (Erasmus+). Učiteljski<br />
fakultet jedan je od malobrojnih<br />
fakulteta koji sudjeluje u provedbi<br />
koji se financira iz Obzora<br />
2020. – najprestižnijega EU-<br />
Povijest UFZG-a<br />
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima dugu tradiciju obrazovanja odgojitelja<br />
predškolske djece i učitelja primarnoga obrazovanja. Hrvatsko učiteljstvo<br />
obrazuje se na visokoškolskome stupnju od 1919. godine kada je<br />
osnovana dvogodišnja Viša pedagoška škola u Zagrebu. Tijekom vremena<br />
ta ustanova promijenila je više naziva i načina djelovanja. U 2007. godini<br />
postojeće pedagoške visokoškolske ustanove u Petrinji i Čakovcu priključuju<br />
se djelovanju Sveučilišta u Zagrebu, koje otada proširuje djelovanje<br />
Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu na Odsjek u Petrinji i Odsjek u Čakovcu.<br />
ova istraživačkoga programa.<br />
Kratkoročna znanstvena istraživanja<br />
provode se na pet znanstvenih<br />
područja i ukupno devet<br />
polja (pedagogija, kineziologija,<br />
psihologija, filozofija, filologija,<br />
matematika, biologija, obrazovne<br />
znanosti i likovna umjetnost)<br />
čime se potiče razvoj svih znanstvenih<br />
i umjetničkih područja<br />
koja su u temeljima obrazovanja<br />
učitelja i odgojitelja. Centar<br />
za izdavaštvo Učiteljskoga<br />
fakulteta podupire znanstvenu<br />
djelatnost i izdaje znanstvene i<br />
stručne knjige, sveučilišne udžbenike,<br />
zbornike radova i drugu<br />
znanstvenu i stručnu literaturu.<br />
UFZG izdaje i časopis Croatian<br />
Journal of Education/Hrvatski<br />
časopis za odgoj i obrazovanje<br />
koji se citira u vodećim bazama.<br />
Umjetnička djelatnost ostvaruje<br />
se sudjelovanjem nastavnika<br />
UFZG-a u samostalnim i skupnim<br />
izložbama i koncertima. U<br />
Glazbenoj sceni organiziraju se<br />
nastupi mladih glazbenika, ali i<br />
već potvrđenih umjetnika te studenata<br />
i nastavnika Umjetničke<br />
katedre UFZG-a. U Galeriji Učiteljskog<br />
fakulteta svoja likovna<br />
djela izlažu profesori i studenti<br />
UFZG-a, djeca predškolske<br />
dobi, učenici osnovne škole i<br />
poznati umjetnici iz Hrvatske<br />
i inozemstva. U znanstvenoj i<br />
umjetničkoj djelatnosti sudjeluju<br />
i studenti Učiteljskoga fakulteta.<br />
U autorstvu ili suautorstvu<br />
SVEUČILIŠTE<br />
U ZAGREBU<br />
UČITELJSKI<br />
FAKULTET<br />
www.ufzg.unizg.hr<br />
SREDIŠNJICA U ZAGREBU<br />
10000 Zagreb,<br />
Savska cesta 77<br />
Tel.: 01/632-7300<br />
ODSJEK U ČAKOVCU<br />
40000 Čakovec,<br />
Ulica dr. Ante Starčevića 55<br />
Tel.: 040/370-000<br />
ODSJEK U PETRINJI<br />
44250 Petrinja,<br />
Trg Matice hrvatske 12<br />
Tel.: 044/551-<strong>31</strong>1<br />
izlažu radove na znanstvenim<br />
skupovima od kojih se najbolji i<br />
objavljuju u časopisima ili zbornicima<br />
radova. Godine 2016.<br />
održana je 1. studentska konferencija<br />
Učiteljskoga fakulteta<br />
Studikon s temom Informacijsko-komunikacijske<br />
tehnologije<br />
u obrazovanju. Za svoj znanstvenoistraživački<br />
rad studenti<br />
Učiteljskoga fakulteta redovito<br />
su nagrađivani Rektorovom nagradom.<br />
U posebne aktivnosti UFZG-a<br />
ubrajaju se praktikumi uređeni<br />
za više različitih područja, primjerice<br />
za medijsku, likovnu,<br />
glazbenu i jezičnu kulturu te informatički<br />
praktikumi. Redovito<br />
se organizira terenska i izborna<br />
nastava. Studenti Učiteljskoga<br />
fakulteta sudjeluju u pjevačkome<br />
zboru, glazbenome sastavu<br />
i sportskim natjecanjima. Godine<br />
2003. osnovana je Sportska<br />
udruga Učiteljskoga fakulteta.<br />
Za iznimne sportske uspjehe i<br />
popularizaciju sporta Veslačice<br />
Učiteljskog fakulteta (VUF) nagrađene<br />
su Posebnom dekanovom<br />
nagradom 2017. godine.<br />
Preddiplomski sveučilišni studij –<br />
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje<br />
koji traje tri godine i čijim se završetkom<br />
stječe 180 ECTS bodova, te koji<br />
se ustrojava kao redoviti i izvanredni<br />
studij na tri lokacije (Zagreb; samo<br />
redoviti; Čakovec i Petrinja).<br />
Diplomski sveučilišni studij – Rani i<br />
predškolski odgoj i obrazovanje koji<br />
traje dvije godine i čijim se završetkom<br />
stječe 120 ECTS bodova te koji<br />
se ustrojava kao izvanredni studij (od<br />
ak. god. 2015./2016. i kao redoviti).<br />
Integrirani preddiplomski i diplomski<br />
sveučilišni studij – Učiteljski<br />
studij koji traje pet godina i čijim se<br />
završetkom stječe 300 ECTS bodova<br />
te koji se ustrojava kao redoviti studij<br />
(uključuje program modula) i izvodi<br />
se na tri lokacije (Zagreb, Čakovec,<br />
Petrinja).<br />
Integrirani preddiplomski i diplomski<br />
sveučilišni studij – Učiteljski studij s<br />
engleskim ili njemačkim jezikom koji<br />
Studijski programi UFZG-a<br />
traje pet godina i čijim se završetkom<br />
stječe 300 ECTS bodova te koji se<br />
ustrojava kao redoviti studij i izvodi u<br />
Središnjici u Zagrebu i Čakovcu.<br />
Poslijediplomski specijalistički studij<br />
Cjeloživotno učenje s pedagoško-psihološkim<br />
modulima Poučavanje i<br />
cjeloživotno učenje i Kineziološka<br />
edukacija u predškolskom odgoju i<br />
primarnom obrazovanju, koji traje<br />
dvije godine i čijim se završetkom<br />
stječe 120 ECTS bodova te koji se<br />
izvodi u Središnjici u Zagrebu.<br />
Poslijediplomski specijalistički studij<br />
Dramska pedagogija koji traje jednu<br />
godinu i čijim se završetkom stječe<br />
60 ECTS bodova te koji se izvodi u<br />
Središnjici u Zagrebu.<br />
Poslijediplomski doktorski studij<br />
Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne<br />
znanosti koji traje tri godine i čijim<br />
se završetkom stječe 180 ECTS<br />
bodova te koji se izvodi u Središnjici<br />
u Zagrebu.<br />
PPO: Modul cjeloživotnoga obrazovanja<br />
Pedagoško-psihološko obrazovanje<br />
koje traje jednu godinu i čijim se<br />
završetkom stječe 60 ECTS bodova.<br />
PSPK: Program stjecanja pedagoških<br />
kompetencija za strukovne učitelje<br />
suradnike u nastavi i mentore<br />
čijim se završetkom stječe 60 ECTS<br />
bodova.<br />
Programi Centra za cjeloživotno<br />
obrazovanje<br />
SPONZORIRANI ČLANAK
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Smotra sveučilišta 17<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Uz kvalitetnu nastavu i pripremu za karijeru<br />
nakon školovanja, posebna se pozornost<br />
pridaje studentima i njihovoj proaktivnosti.<br />
Mnogi od njih odrade praksu za vrijeme<br />
studija, zaposle se ili čak pokrenu vlastito<br />
poduzeće<br />
Kombinacijom bogate<br />
tradicije i inovativnog<br />
pristupa<br />
predavanjima,<br />
Ekonomski fakultet Sveučilišta<br />
u Zagrebu prepoznat je<br />
u europskim razmjerima te<br />
je jedan od najpopularnijih<br />
odabira studenata. Uz kvalitetnu<br />
nastavu i pripremu<br />
za karijeru nakon školovanja,<br />
posebna se pozornost<br />
pridaje studentima i njihovoj<br />
proaktivnosti. Mnogi od<br />
njih odrade praksu za vrijeme<br />
studija, zaposle se ili čak<br />
pokrenu vlastito poduzeće,<br />
a suradnja s gospodarskim<br />
subjektima trajno potvrđuje<br />
da je fakultet prepoznat<br />
kao važan strateški partner<br />
u stvaranju iznimnih ekonomskih<br />
stručnjaka.<br />
Svoje studijske programe,<br />
nastavne planove, aktivnosti<br />
studentski udruga, ali<br />
ostale mnogobrojne mogućnosti<br />
koje su studentima<br />
na raspolaganju za vrijeme<br />
studija, Ekonomski fakultet<br />
je i ove godine predstavio<br />
na Smotri Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Kako bi se istaknula<br />
vodeća uloga Ekonomskog<br />
fakulteta u stjecanju<br />
kompetencija potrebnih za<br />
uspješnu karijeru odabran<br />
je slogan - "Ekonomski fakultet:<br />
Pripremi se za poslove<br />
budućnosti", a za koji je,<br />
uz vizualni identitet fakulteta<br />
na ovogodišnjoj Smotri,<br />
zaslužan Filip Hrastić, student<br />
BDiB programa.<br />
"Kao glavnu okosnicu vizualne<br />
i verbalne komunikacije<br />
na ovogodišnjoj Smotri<br />
Sveučilišta Ekonomski<br />
fakultet je odabrao temu -<br />
inovacije. Pri izradi logotipa<br />
cilj mi je bio povezati motiv<br />
inovacija s jednostavnošću<br />
i prepoznatljivošću postojećeg<br />
logotipa Ekonomskog<br />
fakulteta. Važno je pritom<br />
istaknuti kako je odabran<br />
minimalistički stil s jednostavnom<br />
i komplementarnom<br />
paletom boja kako bi<br />
se stvorio dašak elegantnosti.<br />
Novi je logotip kružnog<br />
oblika koji predstavlja zajedništvo<br />
i cjelinu, ali vrlo<br />
se često koristi i kao stilizirani<br />
simbol novca i Zemlje<br />
što dodatno pridonosi<br />
ekonomskom, odnosno internacionalnom<br />
karakteru.<br />
U sredini je bijela žarulja<br />
- simbol inovacija, ideja i<br />
kreativnosti, s vijkom koji<br />
čini sadašnji logotip Ekonomskog<br />
fakulteta. Ovime<br />
je postignuta sinergija dviju<br />
ideja: tradicije s inovacijama.<br />
Kao završni detalj stavljena<br />
je sjena u tamnije ljubičastoj<br />
nijansi koju žarulja<br />
baca po strani", istaknuo je<br />
Filip Hrastić, koji je ujedno<br />
i jedan od suosnivača nove<br />
studentske udruge koja djeluje<br />
na Ekonomskom fakultetu.<br />
KOVAZGCOM<br />
Udruga BDiB studenata Ekonomiko<br />
Početkom ove akademske godine inicijativom troje studenata<br />
Vedrana Brozovića, Klare Komen i Filipa Hrastića<br />
osnovana je nova studentska udruga Ekonomskog fakulteta<br />
- Udruga BDiB studenata Ekonomiko. Članovi Udruge<br />
su studenti koji pohađaju Bachelor Degree in Business<br />
(BDiB) program na Ekonomskom fakultetu.<br />
Glavni su ciljevi Udruge poticanje konstantnog razvitka<br />
studijskog programa BDiB pri Ekonomskom fakultetu, pridonošenje<br />
međunarodnome karakteru BDiB programa te<br />
potpora stranim studentima (redovnim i dolaznim) za vrijeme<br />
studijskog boravka u Zagrebu, podrška projektima<br />
Ekonomskog fakulteta radi omogućavanja kvalitetnog<br />
radnog iskustva kroz praksu za vrijeme studija, zatim priprema<br />
studenata za buduću karijeru u poslovnom svijetu,<br />
povezivanje gospodarskog i obrazovnog sektora te promicanje<br />
i razvoj poduzetničkog duha među studentima.<br />
Ekonomiko trenutačno provodi buddy program u kojem<br />
se pomaže brucošima i ERASMUS studentima pri učenju i<br />
snalaženju u Zagrebu i na fakultetu. U pripremi su mnoga<br />
gostujuća predavanja, kao i posjeti kompanijama. Udruga<br />
također planira intenzivno surađivati s fakultetskim Uredom<br />
za savjetovanje i razvoj karijera kako bi proaktivni studenti<br />
lakše pronašli kvalitetnu praksu i time obogatili svoje<br />
iskustvo.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK
18 Smotra sveučilišta<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU<br />
Sinteza znanstvenoga, humanoga<br />
i duhovnoga za modernog čovjeka<br />
Tako stara, djelujući kontinuirano sedam stoljeća, a<br />
opet – nasuprot nekim mišljenjima – toliko stvarno<br />
suvremena u otvorenosti novom i nadolazećem<br />
i glede vlastite specifičnosti u raznolikosti pristupa, i kao<br />
najstarija ne samo crkvena, nego i hrvatska visokoškolska<br />
ustanova, Katolički bogoslovni fakultet svojski se zauzima<br />
da u sklopu modernoga Zagrebačkog sveučilišta ponudi<br />
suvremenom čovjeku i društvu sintezu znanstvenoga, humanoga<br />
i duhovnoga svijeta. Svoj identitet, među ostalim,<br />
želi uvijek iznova potvrđivati i izvrsnošću i zauzimanjem<br />
u znanstvenom, istraživačkom, nastavnom, duhovnom i<br />
kulturnom radu na znanstvenim poljima filozofije, teologije,<br />
religijske pedagogije, bioetike, socijalnog nauka Crkve<br />
i drugih srodnih humanističkih i društvenih znanosti.<br />
Na Fakultetu se pozornost posvećuje i umjetničkom radu<br />
na poljima glazbe, osobito na području crkvene glazbe.<br />
Na Fakultetu postoji sveučilišni integrirani preddiplomski<br />
i diplomski filozofsko-teološki studij koji traje<br />
pet godina. Tim studijem, od 300 ECTS bodova, stječe<br />
se akademski naziv magistra teologije s kompetencijama<br />
koje se tiču obnašanja crkvenih službi, znanstvenoistraživačkog<br />
rada na području teologije te na području<br />
humanističkih i društvenih znanosti. Važno je istaknuti<br />
i aktivnosti u različitim oblicima pružanja pomoći, rad u<br />
misijskim zemljama te rad koji zadire u šire kulturno djelovanje,<br />
izdavaštvo, aktivnosti u sredstvima društvenoga<br />
priopćavanja, bibliotekarstvo, arhivistiku, dušobrižništvo,<br />
obiteljska savjetovališta i etička povjerenstva. Studij<br />
se također može nastaviti i kao sveučilišni poslijediplomski<br />
studij u različitim znanstvenim područjima.<br />
Svoj identitet fakultet, među ostalim,<br />
želi uvijek iznova potvrđivati i izvrsnošću<br />
i zauzimanjem u znanstvenom,<br />
istraživačkom, nastavnom, duhovnom i<br />
kulturnom radu<br />
Studijem religijske pedagogije i katehetike, odnosno<br />
studijem religijskih znanosti (preddiplomski studij koji<br />
traje tri godine, 180 ECTS bodova, i diplomski studij koji<br />
traje dvije godine, 120 ECTS bodova) stječe se akademski<br />
naziv sveučilišni prvostupnik religijske pedagogije i katehetike<br />
ili magistar istoga studija. Stječu se kompetencije<br />
u smislu ovladavanja temeljnim filozofijskim i teološkim<br />
znanjima kao i drugim znanjima društveno-humanističkih<br />
disciplina važnima za religijskopedagošku formaciju,<br />
pružaju se mogućnosti zaposlenja u području obrazovanja,<br />
medija, kulture, izdavaštva, u župnim zajednicama i<br />
sl. Nakon završenog studija pruža se mogućnost rada kao<br />
vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, kao odgojitelja<br />
u vjeri u predškolskim ustanovama, kao stručnih<br />
suradnika u različitim socijalnim i humanitarnim ustanovama,<br />
kao kvalificiranih voditelja i animatora religijskoga<br />
odgoja, kateheze i duhovno-religiozne kulture u crkvenim<br />
zajednicama.<br />
Studij crkvene glazbe kao sveučilišni preddiplomski<br />
studij, 240 ECTS bodova, traje četiri godine. Njime se<br />
postaje sveučilišni prvostupnik muzike. U suradnji s<br />
Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu izvodi se<br />
diplomski studij glazbe na smjerovima Orgulje ili Glazbena<br />
pedagogija koji traje jednu godinu, odnosno dva<br />
semestra. Svaki semestar nosi po 30 ECTS bodova. Završetkom<br />
studija stječe se naziv magistar muzike - glazbene<br />
pedagogije i kompetencije za aktivnu djelatnost u<br />
svim područjima sakralnoga glazbenog života, poput obnašanja<br />
dužnosti crkvenoga orguljaša i zborovođe te moderatora<br />
i koordinatora liturgijskih slavlja i koncerata u<br />
sakralnim prostorima.<br />
Fakultet ima i svoju knjižnicu s mnoštvom knjiga, časopisa<br />
i drugih bibliografskih jedinica potrebnih studentima,<br />
nastavnicima i drugima zainteresiranima za uspješan<br />
znanstvenoistraživački, stručni, znanstveno-nastavni i<br />
umjetnički rad.<br />
Na Fakultetu postoje i izvannastavne aktivnosti poput<br />
terenske nastave, studentsko-umjetničkog programa Adventski<br />
vijenac, Zbora studenata KBF-a, studentskog časopisa<br />
Spectrum, Theosavjetovanja i podrške studentima<br />
i mnoge druge.<br />
FARMAC EUTSKO -BIOKEMIJSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU<br />
Dugogodišnja tradicija obrazovanja<br />
vrhunskih stručnjaka<br />
sko-biokemijske znanosti) te<br />
poslijediplomski specijalistički<br />
studiji.<br />
Fakultetska nastava provodi<br />
se u 15 zavoda, dva centra te<br />
kroz 11 samostalnih kolegija<br />
na približno 8500 četvornih<br />
metara s dodatnih 25.000 četvornih<br />
metara Farmaceutskog<br />
botaničkog vrta "Fran Kušan".<br />
Nakon završetka studija Farmacije,<br />
koji traje deset semestara<br />
(300 ECTS bodova), stječe<br />
se akademski naziv magistra<br />
farmacije. Magistri farmacije<br />
su stručnjaci s mogućnošću<br />
zaposlenja u javnim i bolničkim<br />
ljekarnama, farmaceutskoj<br />
industriji (proizvodnja,<br />
istraživanje i razvoj, analitika,<br />
registracija i marketing), obrazovnim<br />
ustanovama, istraživačko-razvojnim,<br />
proizvodno<br />
tehnološkim i analitičkim laboratorijima,<br />
veledrogerijama<br />
i specijaliziranim prodavaonicama<br />
lijekova i medicinskih<br />
proizvoda, Agenciji za lijekove<br />
i medicinske proizvode te raznim<br />
institutima u sklopu biomedicine<br />
i zdravstva.<br />
Studenti farmacije usvajaju<br />
znanja o temeljnim, biomedicinskim<br />
i stručnim farmaceutskim<br />
predmetima. Suvremen<br />
pristup obrazovanju osigurava<br />
obrazovanje zdravstvenih<br />
stručnjaka sa specifičnim kompetencijama<br />
nužnim za otkriće<br />
i razvoj lijekova, njihovu učinkovitu<br />
i sigurnu primjenu. Razvijaju<br />
se stručnjaci sposobni<br />
kritičkom promišljanju, aktiv-<br />
Utemeljen na dugogodišnjoj<br />
tradiciji, Farmaceutsko-biokemijski<br />
fakultet, sastavnica Sveučilišta<br />
u Zagrebu, obrazuje farmaceutske<br />
i medicinsko-biokemijske<br />
stručnjake (magistar farmacije<br />
i magistar medicinske<br />
biokemije i laboratorijske medicine).<br />
Farmaceutsko-biokemijski<br />
fakultet, kao ustanova<br />
izvrsnoga nastavnoga i znanstvenog<br />
rada, mjesto je trajnog<br />
obrazovanja i usavršavanja intelektualaca<br />
prepoznatljivih i<br />
uvaženih u zdravstvenoj struci<br />
i u društvu općenito. Zajedno s<br />
Medicinskim, Stomatološkim<br />
i Veterinarskim fakultetom,<br />
Farmaceutsko-biokemijski fakultet<br />
pripada skupini biomedicinskih<br />
fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu.<br />
Na Farmaceutsko-biokemijskom<br />
fakultetu, uz integrirane<br />
preddidiplomske i diplomske<br />
studije (Studij farmacije i<br />
Studij medicinske biokemije),<br />
izvode se i poslijediplomski<br />
doktorski studij (Farmaceutnom<br />
i trajnom stjecanju znanja<br />
u farmaceutskim znanostima,<br />
s vještinama komunikacije na<br />
relaciji ljekarnik - pacijent -<br />
drugi stručnjak u zdravstvu.<br />
Nakon završetka studija Medicinske<br />
biokemije u trajanju<br />
od deset semestara (300 ECTS<br />
bodova) stječe se akademski<br />
naziv magistra medicinske biokemije<br />
i laboratorijske medicine.<br />
Diplomirani magistri medicinske<br />
biokemije i laboratorijske<br />
medicine stručnjaci su s<br />
mogućnošću zaposlenja u sustavu<br />
zdravstvene zaštite (medicinsko-biokemijski<br />
laboratoriji<br />
u primarnoj zdravstvenoj<br />
zaštiti, poliklinike, opće i specijalne<br />
bolnice, klinike i klinički<br />
bolnički centri) te u znanstveno-istraživačkim,<br />
akademskim<br />
i obrazovnim institucijama,<br />
državnim javnozdravstvenim<br />
institucijama, Agenciji za lijekove<br />
i medicinske proizvode,<br />
predstavništvima domaćih i<br />
stranih tvrtki, u farmaceutskoj<br />
industriji (istraživanje i klinički<br />
pokusi za nove lijekove)<br />
i analitičkim laboratorijima.<br />
Studij je interdisciplinaran te<br />
se stječu temeljna, biomedicinska<br />
te stručna znanja i vještine.<br />
Program studija osposobljava<br />
magistra medicinske biokemije<br />
i laboratorijske medicine<br />
za stručno interpretiranje<br />
biokemijskih i hematoloških<br />
nalaza pacijenata, što ga čini<br />
važnim čimbenikom stručnog<br />
medicinskog tima koji zbrinjava<br />
pacijenta.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Smotra sveučilišta 19<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU<br />
Neke od prednosti studiranja<br />
na FSB-u su i industrijske<br />
prakse u tvrtkama u Hrvatskoj<br />
i inozemstvu te diploma koja<br />
je prepoznata diljem Europe<br />
Fakultet strojarstva i brodogradnje<br />
Sveučilišta u Zagrebu najstariji je<br />
i najveći od strojarskih fakulteta<br />
u Hrvatskoj. Od organizacije prve<br />
nastave 1919. godine u sklopu Kraljevske<br />
visoke tehničke škole Studij strojarstva i<br />
Studij brodogradnje, a od 1995. i Studij<br />
zrakoplovstva, svojim su sadržajem uvijek<br />
bili suvremeni zahvaljujući uspješnoj sintezi<br />
temeljnih te općih i stručnih znanja.<br />
Razvoj Fakulteta temelji se na razvoju područja<br />
konstrukcije, materijala, energetike,<br />
proizvodnje i organizacije. Struktura studija<br />
i nastavni sadržaji čine nastavni program<br />
usporedivim s programima istorodnih<br />
studija na uglednim europskim učilištima<br />
i time omogućuju da Fakultet strojarstva i<br />
brodogradnje zadrži mjesto među vodećim<br />
tehničkim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu<br />
i u zemlji.<br />
Suvremeni studiji koji jamče<br />
visoku zapošljivost<br />
Stručnjaci u svim granama industrije<br />
Fakultet strojarstva i brodogradnje nositelj<br />
je suvremenih studijskih programa iz<br />
područja tehničkih znanosti za obrazovanje<br />
stručnjaka u svim granama industrije. Danas<br />
se na Fakultetu izvode tri sveučilišna<br />
preddiplomska i diplomska studija: strojarstva,<br />
brodogradnje te zrakoplovstva. Područja<br />
stručnoga i znanstvenog rada nakon<br />
završetka studija mogu biti: projektiranje,<br />
konstruiranje i proizvodnja, vođenje procesa,<br />
eksploatacija i održavanje proizvodnih<br />
sustava te organizacija rada u njima, i to u<br />
svim granama industrije.<br />
Neke od prednosti studiranja na Fakultetu<br />
strojarstva i brodogradnje su: industrijske<br />
prakse u tvrtkama u Hrvatskoj i<br />
inozemstvu, diploma koja je prepoznata<br />
diljem Europe i velika mogućnost zapošljavanja<br />
nakon završetka sveučilišnih studija.<br />
Na Studiju strojarstva obrazuju se stručnjaci<br />
za rad na razvoju, konstruiranju,<br />
gradnji, uporabi i održavanju postrojenja,<br />
strojeva, alata, uređaja i opreme te projektiranju<br />
i vođenju toplinskih, energetskih<br />
i proizvodnih procesa. Osim toga, stječu<br />
se znanja iz područja materijala, automatizacije,<br />
robotike, osiguranja kvalitete,<br />
mjerenja te unapređenja proizvodnje i organizacije<br />
rada. Tako široko područje obrazovanja<br />
i mogućnost prilagođavanja studija<br />
željama i ambicijama studenata osigurano<br />
je, uz temeljno obrazovanje struke, putem<br />
devet smjerova, 19 usmjerenja i nizom izbornih<br />
kolegija.<br />
Na Studiju brodogradnje školuju se<br />
stručnjaci za rad i poslove osnivanja i<br />
konstrukcije broda, tehnologije gradnje i<br />
organizacije u brodogradilištima te stručnjaci<br />
klasifikacije i nadzora, gradnje broda,<br />
upravljanja, održavanja i iskorištavanja<br />
broda, studijskih i modelskih ispitivanja, u<br />
konzultantskim organizacijama, državnim<br />
nadzornim ustanovama, i to za sve tipove i<br />
veličine brodova i pomorskih objekata.<br />
Mnoge izvannastavne aktivnosti<br />
Na Studiju zrakoplovstva studiraju budući<br />
stručnjaci za rad i poslove održavanja<br />
konstrukcije i opreme zrakoplova i helikoptera<br />
kao i za njihove modifikacije, projektiranje<br />
i dokumentaciju, koji se provode u<br />
državnim agencijama i ustanovama. Na<br />
temeljna tehnička znanja strojarske struke<br />
nadograđuju se specijalistička znanja iz područja<br />
konstrukcije, pogona, aerodinamike,<br />
mehanike leta i upravljanja te projektiranja<br />
letjelica, iz područja opreme i uređaja<br />
zrakoplova kao i područja tehnologije i organizacije<br />
gradnje i održavanja zrakoplova.<br />
Temeljna i stručna znanja koje studenti<br />
Danas se na Fakultetu izvode tri<br />
sveučilišna preddiplomska i diplomska<br />
studija: strojarstva, brodogradnje<br />
te zrakoplovstva<br />
nadograđuju tijekom sveučilišnih studija<br />
na FSB-u, praktičnu primjenu nalaze u<br />
brojnim izvannastavnim aktivnostima, studentskim<br />
udrugama i projektima. Kroz te<br />
aktivnosti studenti dodatno razvijaju opće<br />
kompetencije kao što su npr. komunikacijske<br />
i prezentacijske vještine, funkcioniranje<br />
u timu, odgovornost, poduzetnost,<br />
fleksibilnost, ili sposobnost rješavanja raznovrsnih<br />
(ne)tehničkih problema. Uspješno<br />
stjecanje tih vještina, kao i prigoda mnogih<br />
kontakata s gospodarskim subjektima<br />
i FSB alumnima, studentima predstavlja<br />
izvrsno polazište za početak uspješne profesionalne<br />
karijere.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK
Tko kaže<br />
da ne mogu<br />
za 0kn.<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
•<br />
www.zaba.hr www.tkokaze.hr<br />
/ZagrebackaBanka
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Reportaža 21<br />
Škotska Glasgow i Edinburgh skrivaju brojna iznenađenja, ali i tamnu stranu<br />
Škotski brežuljci kriju<br />
mistične tajne<br />
Dvorac Dunnottar<br />
okružen<br />
prirodnim ljepotama<br />
Hladno lice Škota skriva toplo srce<br />
Tekst i foto: Donatella Pauković<br />
U<br />
Glasgowu postoji šala:<br />
kad pitate nekoga za<br />
koji klub navija, to je<br />
kao da ga pitate želi li<br />
se tući, objašnjava Euan Storer<br />
iz Glasgowa. U najvećem gradu<br />
Škotske dva su nogometna kluba,<br />
Celtic i Rangers. Tijekom<br />
djetinjstva Euan je svaki tjedan<br />
išao na utakmice Celtica s tatom<br />
i kaže da se od tamošnjih dečka<br />
očekuje da vole nogomet. Tijekom<br />
nogometnih utakmica u<br />
Škotskoj igrače bodre navijači u<br />
njihovoj nacionalnoj nošnji, kiltovima<br />
koji imaju tradicionalni<br />
uzorak tartana, također jedan od<br />
simbola Škotske.<br />
Sportska nacija<br />
"Mislim da je to način pokazivanja<br />
nacionalnog ponosa i<br />
podrške reprezentaciji. Škotski<br />
navijači koji putuju na utakmice<br />
u druge zemlje poznati su kao<br />
tartan army te su prepoznatljivi<br />
po svojoj dobronamjernosti, ali i<br />
po svojoj snažnoj podršci", Euan<br />
pojašnjava svoju ljubav prema<br />
nogometu.<br />
U Škotskoj je odigrana i prva<br />
utakmica ragbija, ali i zaigran<br />
prvi golf. Iako su Škoti često<br />
okarakterizirani kao hladni ljudi,<br />
studentica Patricija, koja je<br />
nedavno također posjetila Škotsku,<br />
točnije Edinburgh, misli<br />
suprotno.<br />
"Nikad ne bih rekla da su Škoti<br />
hladni ljudi. Dapače, u kakvoj<br />
god situaciji bila, uvijek sam naišla<br />
na ljubaznost i srdačnost.<br />
Opisala bih ih kao neugasive<br />
generatore sreće", kaže Patricija.<br />
Slično misli i Euan koji to<br />
pojašnjava riječima da je razlika<br />
između Škota i drugih ljudi u<br />
tome da kad pitate Škota u kojem<br />
smjeru trebate ići, neće vam<br />
samo odgovoriti nego će vas odvesti<br />
do tog mjesta da se uvjeri<br />
da ste sigurno došli.<br />
Dva najveća i najvažnija grada,<br />
Irski redovnici su u Škotsku donijeli ni manje ni više nego viski!<br />
Mističnim 'zelenim čudovištem' do<br />
'zelene novčanice'<br />
U središtu škotskog Highlanda najpoznatije je izduženo jezero<br />
– Loch Ness. Škoti znaju kako prodati priču te je i dandanas<br />
poznata priča o čudovištu iz Loch Nessa. Tridesetih godina<br />
prošloga stoljeća novinari su se raspisali o mitskom biću<br />
dugoga vrata, navodno viđenom u jezeru Loch Ness, a<br />
znanstvenici još nisu odgonetnuli kakvo je to biće. Ono što<br />
je provjereno istinito jest to da su im suvenirnice širom regije<br />
prepravljene motivima zelenog čudovišta.<br />
Glasgow i Edinburgh, po mnogočemu<br />
se razlikuju. Edinburgh<br />
je glavni te u njemu zasjeda<br />
škotski parlament, a Glasgow je<br />
najvažnije gospodarsko središte<br />
Škotske. Edinburgh je od 2004.<br />
prema UNESCO-u prvi svjetski<br />
grad književnosti, a poznat je<br />
i po svojem, navodno ukletom<br />
dvorcu. Mnoge su priče o duhovima<br />
vezane uz Edinburgh, a iz<br />
hotelske sobe u središtu grada<br />
potječe jedna od najmaštovitijih<br />
– ona o Harryju Potteru. Naime,<br />
upravo je tamo J.K. Rowling,<br />
vjerojatno inspirirana ovim<br />
predivnim i mističnim gradom,<br />
osmislila priču o najpoznatijem<br />
čarobnjaku na svijetu.<br />
Zemlja brojnih izuma<br />
Mnogi najvažniji izumi za svijet<br />
potječu iz Škotske: bicikl, radar,<br />
televizor u boji, bankomati.<br />
Škotska banka prva je na svijetu<br />
tiskala novac.<br />
Zanimljiva je i priča da<br />
su upravo irski redovnici u<br />
Škotsku donijeli njihov najpoznatiji<br />
proizvod, viski.<br />
Naziv whisky karakterističan<br />
je samo za škotski viski,<br />
dok se u Irskoj i Americi<br />
koristi naziv whiskey. Za<br />
razliku od, na primjer,<br />
proizvodnje vina, za izradu<br />
dobrog viskija nije presudan<br />
urod ječma nego način na<br />
koji će proizvođač izvući tekućine<br />
iz žitarica te ih iskombinirati.<br />
Za Škotsku nije nepoznanica<br />
"punjenje životinjskih<br />
organa" te se se tako njihovo<br />
tradicionalno jelo haggis<br />
prelijeva viskijem, a<br />
prva nogometna<br />
lopta im je zapra-<br />
U Edinburghu se na<br />
ulicama mogu vidjeti<br />
Škoti u tradicionalnoj<br />
odjeći<br />
vo svinjski mjehur obložen kožom.<br />
Ona se danas čuva u muzeju<br />
Stirling i prava je atrakcija.<br />
Slijedeći tu tradiciju, ne čudi niti<br />
to da su gajde, simbol Škotske,<br />
napravljene od ovčjeg mjehura.<br />
Njihov specifičan zvuk može se<br />
čuti iza svakog ugla u Glasgowu<br />
i Edinburghu, pa čak i u prodavaonicama<br />
i restoranima. Gajde<br />
su tek od 15. stoljeća škotski nacionalni<br />
instrument.<br />
Škole u borbi s<br />
pretilošću<br />
Glasgow općenito<br />
ima velike probleme sa<br />
zdravljem svojih stanovnika.<br />
Tamo su alkoholizam<br />
i ovisnost o<br />
pušenju izraženi u najvećim<br />
stopama. Javlja<br />
se i velik problem pretilosti.<br />
Mnoge inicijative u<br />
javnim školama to pokušavaju<br />
promijeniti.<br />
Tako su organizirane<br />
svakodnevne šetnje<br />
prije početka nastave<br />
te je pojačana edukacija<br />
o zdravlju.<br />
Škotski obrazovni<br />
sustav u mnogočemu<br />
je bolji od engleskoga.<br />
Učitelji razredne<br />
nastave osposobljeni<br />
su za viši radni standard,<br />
a nastavni planovi<br />
i programi bolje<br />
odgovaraju djeci. Škole<br />
u Engleskoj dodjeljuju<br />
financijsku potporu na<br />
temelju uspjeha učenika<br />
što znači da djeca<br />
moraju učiti da bi što<br />
bolje položila testove.<br />
Problem je u tome što<br />
time djeca podliježu prevelikom<br />
pritisku da bi što<br />
bolje položila testove znanja.<br />
Suprotno Engleskoj, škotska<br />
vlada svim studentima (iz Škotske,<br />
ali i iz cijele Europe) plaća<br />
školarinu, što smatraju investicijom<br />
u budućnost.
22 Novac<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
sponzor rubrike*<br />
* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike<br />
Iz kuna u EU-ovu valutu Studenti o ekonomskoj strani malo znaju, ali su sentimentalni<br />
Ima mana, ali euro može donijeti stabilnost<br />
'Mislim da kad i ako se uvede, svi će u glavi preračunavati odmah u kune', smatra student Mislav Petošić<br />
Tekst: Mia Musulin<br />
Euro, druga najvažnija<br />
svjetska valuta, danas<br />
se koristi u 19 zemalja<br />
članica Europske unije,<br />
a Hrvatska je, kao i sve nove<br />
države članice, svojim pristupnim<br />
ugovorom preuzela obvezu<br />
uvođenja zajedničke valute<br />
jednom kad za to ispuni uvjete.<br />
U eurostrategiji još ne postoji<br />
ciljani datum uvođenja eura,<br />
a teoretski bi to moglo biti realizirano<br />
najranije 2019. godine.<br />
Studenti o tome znaju jako<br />
malo ili gotovo ništa, a o nekim<br />
bi se stvarima ipak trebalo informirati.<br />
"Draža mi je kuna nego euro,<br />
mislim da kad i ako se uvede<br />
bit će potrebno dugo vremena<br />
prilagodbe na novu valutu, svi<br />
će u glavi preračunavati odmah<br />
u kune. Valuta je jedno od temeljnih<br />
obilježja države, uz grb<br />
i himnu, i bilo bi šteta da je kao<br />
takvu ukinu", kaže Mislav Petošić,<br />
student prve godine Odnosa<br />
s javnošću, i ističe da na sve to<br />
gleda isključivo sa sentimentalne<br />
strane, ali priznaje da s ekonomske<br />
o tome ne zna ništa.<br />
Dugoročno dobra stvar<br />
Međutim, ima studenata koji<br />
uvođenje eura u Hrvatskoj gledaju<br />
drukčije, ekonomski i o toj<br />
temi imaju što reći. Alexandar<br />
Lomtatidze, student treće godine<br />
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,<br />
imao je prigodu analizirati<br />
prednosti i nedostatke, a ističe<br />
da je većinu toga naučio upravo<br />
zato što su mu financije uže područje<br />
interesa.<br />
"Smatram da je uvođenje eura<br />
dugoročno odlično zato što je<br />
glavni cilj svake središnje banke<br />
i monetarne politike da održava<br />
stabilnost cijena. Problem je u<br />
tome što mi sve što uvozimo plaćamo<br />
eurom, a što izvozimo dobivamo<br />
također euro. Odnosno,<br />
kuna je izravno vezana za euro<br />
i denominirana je u njemu", započinje<br />
Alexandar i ističe da se<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
INmusic blagdanski paket:<br />
glazbena kutija za najljepše<br />
blagdane<br />
OTP banka osigurava vaučer u iznosu od 100 kuna za ugovaranje ili<br />
nadopunu Mastercard® contactless prepaid kartice, a INmusic festival u<br />
paket dodaje festivalsku majicu s originalnim dizajnom<br />
Prvi headlineri INmusic festivala<br />
već su poznati pa nema razloga<br />
da ne požurite i nabavite<br />
INmusic blagdanski paket! Darujte<br />
ga nekom tko vam je drag<br />
ili, zašto ne, samima sebi, jer INmusic<br />
već sad najavljuje izvrsnu<br />
ljetnu zabavu.<br />
INmusic blagdanski paket već<br />
je sedam godina omiljeni dar<br />
među koncertnom publikom, a<br />
s obzirom na to da se blagdani<br />
bliže nema razloga ne nastaviti<br />
s dobrom tradicijom uveseljavanja<br />
naših najdražih.<br />
OTP banka osigurava vaučer<br />
u iznosu od 100 kuna za ugovaranje<br />
ili nadopunu Mastercard®<br />
contactless prepaid kartice, a<br />
INmusic festival u paket dodaje<br />
festivalsku majicu s originalnim<br />
dizajnom i ono najvažnije – najpovoljniju<br />
trodnevnu festivalsku<br />
ulaznicu za trinaesto izdanje<br />
omiljenog festivala.<br />
Blagdanski paket možeš kupiti<br />
do kraja godine ili do isteka zaliha<br />
putem INmusic web shopa i<br />
u Dirty Old Shopu, a želiš li ga<br />
osvojiti, to ćeš moći napraviti<br />
u dobro poznatom kvizu OTP<br />
banke "Upadni na INmusic" koji<br />
Prati Fejs OTP banke, pokaži da<br />
povijest festivala imaš u malom<br />
prstu i blagdanski paket je tvoj!<br />
počinje početkom prosinca. Prati<br />
Fejs OTP banke, pokaži da povijest<br />
festivala imaš u malom<br />
prstu i blagdanski paket je tvoj!<br />
Oni koji to ipak ne uspiju i dalje<br />
će imati prigodu, jer će nove krugove<br />
kviza OTP banka organizirati<br />
još dva puta prije početka<br />
festivala u lipnju. Odlučiš li ipak<br />
pričekati s nabavom ulaznice,<br />
znaj da ćeš to i ove godine, po<br />
završetku prodaje blagdanskih<br />
paketa, moći napraviti u više od<br />
stotinu poslovnica OTP banke u<br />
Hrvatskoj.<br />
Omiljeni open air festival već<br />
je podijelio prva velika imena<br />
– Queens Of The Stone Age<br />
i Skunk Anansie. Josh Homme i<br />
vrhunska četvorka na INmusic<br />
#13 dolaze ravno iz kalifornijske<br />
pustinje i donose rifove s hvaljenog<br />
novog albuma "Villains", a<br />
Skunk Anansie se vraćaju održati<br />
obećanje dano 2016. kad nisu<br />
nastupili zbog bolesti tako da će<br />
nam ljeto početi uz dobro poznate<br />
hitove poput "Secretly", "Hedonism",<br />
"Weak" i mnoge druge.<br />
Dvanaesto izdanje INmusic<br />
festivala održat će se od 25. do<br />
27. lipnja 2018., na istom poznatom<br />
mjestu, Otoku mladosti na<br />
zagrebačkom Jarunu. Vidimo se<br />
na INmusicu!<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
stabilnost cijena u Hrvatskoj<br />
mora održavati minimalno uz<br />
sidro monetarne politike koje je<br />
održavanje stabilnog tečaja kuna<br />
euro.<br />
"S obzirom na to da smo sad<br />
u EU i uvodimo euro, Hrvatska<br />
narodna banka će napokon<br />
moći usmjeriti resurse u korisnije<br />
stvari, a ne posvetiti većinu<br />
vremena i resursa u održavanje<br />
iste cijene kuna kroz raznorazne<br />
devizne intervencije. U kratkom<br />
roku zbog tranzicije će nam malo<br />
pasti kupovna moć. Dugoročno<br />
gledano, gospodarski i ekonomski<br />
rast bit će mnogo učinkovitiji,<br />
a inflacija zdravija. Također,<br />
zaštitit ćemo se od valutnih rizika",<br />
završava Alexandar.<br />
Gubitak monetarne politike<br />
Mr. sc. Vedran Šošić, viceguverner<br />
Hrvatske narodne banke,<br />
ističe da uvođenje eura ima<br />
svoje koristi, a da su troškovi<br />
jednokratke naravi s naglaskom<br />
na onom najvećem nedostatku -<br />
gubitku samostalne monetarne<br />
politike.<br />
U trenutku kad se prihvati<br />
euro kao zajednička valuta i izgubi<br />
se vlastita monetarna politika,<br />
bit će velikih ograničenja i<br />
u fiskalnoj politici jer Hrvatska,<br />
kao prezadužena zemlja, ne<br />
može sebi priuštiti trošenje iz<br />
Državnog proračuna milijardi<br />
kojih nema. Jedini raspoloživi<br />
načini oporavka gospodarstva<br />
prezadužene članice u recesiji su<br />
Nedostaci<br />
Prednosti<br />
Uvođenje eura prije svega<br />
donosi otklanjanje valutnog<br />
rizika, smanjenje kamatnih<br />
stopa, pozitivne učinke na<br />
izvoz i investicije, stabilnije<br />
gospodarske uvjete i rast te<br />
nova radna mjesta. Neće više<br />
postojati transakcijski troškovi<br />
poput mjenjačkih troškova, a<br />
troškovi vezani uz prekogranična<br />
plaćanja će se smanjiti.<br />
U okolnostima kada država<br />
nije u stanju ispuniti svoje<br />
financijske obveze, činjenica<br />
da pripada europodručju omogućila<br />
je povoljno financiranje,<br />
restrukturiranje duga i povrat<br />
povjerenja. Jednostavno, rata<br />
kredita neće ovisiti o kretanju<br />
tečaja kune u odnosu prema<br />
euru. Drugim riječima, građani<br />
će primati plaću u eurima i otplaćivati<br />
mjesečne rate kredita<br />
u eurima, čime više neće biti<br />
izloženi riziku promjene tečaja.<br />
sniženje plaća i iseljavanje stanovništva.<br />
"Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi<br />
euro jer bi njihov narod bio frustriran<br />
ako na novčanicama nije<br />
kraljica Elizabeta. Što se mene<br />
tiče, ja ću biti frustriran ako na<br />
našim novčanicama ne bude Radić,<br />
Marulić i Starčević", kaže<br />
pak prof. dr. sc. Drago Jakovčević<br />
s Ekonomskog fakulteta.<br />
A što uvođenje eura znači za<br />
hrvatski standard? Tečaj po kojem<br />
će se kuna nepovratno fiksirati<br />
za euro bit će određen nakon<br />
što Hrvatska ispuni sve kriterije<br />
i kad Vijeće EU donese odluku o<br />
uvođenju eura u Hrvatskoj.<br />
"Da bi zemlje imale istu valutu, moraju imati sličnosti u smislu<br />
stope inflacije, stope nezaposlenosti i ostalih makroekonomskih<br />
pokazatelja. Neke zemlje se opiru uvođenju eura jer to za njih znači<br />
gubitak utjecaja na cijene u njihovim zemljama", započinje Mile<br />
Bošnjak, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje da<br />
kada zemlje imaju neravnotežu u razmjeni s inozemstvom, tečaj se<br />
smatra mehanizmom kojim se najbrže može utjecati na cijene domaće<br />
robe u odnosu prema inozemnima te se tako najbrže postiže<br />
ravnoteža u međunarodnoj razmjeni. EU-ove članice koje koriste<br />
euro različite su u smislu njihove gospodarske snage (Grčka u usporedbi<br />
s Njemačkom) i zbog toga je euro prolazio krize kao valuta.
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Karijera 23<br />
Uspjeti u Hrvatskoj Uskoro dolazi dokumentarac 'Ostaše' o mladima koji su ostali i uspjeli<br />
Kukanje se ne isplati,<br />
stisnite zube i krenite!<br />
Tekst: Gabrijela Čuljak<br />
Može li mladi poduzetnik<br />
u Hrvatskoj uspjeti<br />
sa svojim projektima?<br />
Priče onih koji su odlučili ostati<br />
govore - može se!<br />
O mogućnostima zapošljavanja<br />
u našoj zemlji mladi u posljednje<br />
vrijeme nemaju mnogo<br />
riječi hvale. Lani se iz Hrvatske<br />
iselilo oko 20.000 ljudi. Taj broj<br />
se povećava. Uglavnom se iseljavaju<br />
u dobi od 20 do 39 godina.<br />
Spas pronalaze vani jer vjeruju<br />
da ovdje ne mogu uspjeti te im ne<br />
ostaje ništa drugo nego napraviti<br />
prvi korak za svoju budućnost.<br />
Oni koji ostaše<br />
No ima i onih koji su stisnuli<br />
zube i dokazali da je upornost<br />
jedna od najvećih ljudskih vrlina.<br />
To su oni koji su svoj uspjeh kreirali<br />
sami. Neke je od njih Mirko<br />
Logožar prikazao u seriji "Ostaše",<br />
koja se upravo snima. Riječ<br />
je o dokumentarnom serijalu koji<br />
prati čovjeka koji, u jeku odlazaka<br />
iz zemlje, pokreće svoj posao<br />
u Hrvatskoj. Mirko se savjetovao<br />
s poduzetnicima u Hrvatskoj te<br />
kao glavni savjet i glavnu misao<br />
ovog serijala, ističe – može se!<br />
"Najprije je potrebno stvoriti<br />
naviku, jer je navika kotač koji<br />
te pokreće. Nakon toga potrebna<br />
je aktivnost jer je ona motor koji<br />
pokreće kotače. Na kraju dolazi<br />
strast, strast je gorivo automobila.<br />
Onda upališ automobil, utrka<br />
kreće, pretječeš konkurenciju,<br />
rušiš svoje vrijeme po krugu i dok<br />
sva tri elementa funkcioniraju<br />
savršeno, na cilju si ispred svih",<br />
ističe Mirko.<br />
Njegovo je mišljenje da se<br />
"kukanje po kavama" ne isplati te<br />
da je važno uložiti mnogo slobodnog<br />
vremena kako bi bilo moguće<br />
stvoriti vlastiti biznis.<br />
Na primjer, uspjeh Ive Horvat,<br />
osnivačice brenda Bead ItOn,<br />
nije se dogodio preko noći. Inspirirala<br />
ju je pjesma Michaela<br />
Jacksona "Beat it" preoblikovana<br />
u bead što znači perlica, a "On"<br />
je dodala zbog određenih pravila.<br />
Ističe tim koji ima iza sebe,<br />
mamu i sestru te vanjske suradnike<br />
za promociju i komunikaciju<br />
s medijima.<br />
"Prilično je teško steći određenu<br />
prednost kod ljudi, da oni<br />
baš vaš proizvod traže, ali imam<br />
tu sreću da sam krenula prije<br />
svih koje rade nakit, pa sam se<br />
probila", ističe Iva. Ljudi često<br />
kopiraju njezin rad, ali je na to<br />
bila i spremna. Najvažnije joj je<br />
da su stekli povjerenje kupaca i<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
'Prilično je teško steći prednost kod ljudi, da oni baš vaš proizvod traže,<br />
ali imam tu sreću da sam krenula na vrijeme', ističe Iva Horvat<br />
da im se uvijek vraćaju.<br />
Ana i Maja upoznale su se<br />
2012., a njihova priča počinje s<br />
druženjem uz pivo i kuhanje na<br />
balkonu stana u Zadru. U međuvremenu<br />
su promijenile nekoliko<br />
poslova, a nakon što su bile nezadovoljne<br />
poslodavcima, odlučile<br />
su svoj hobi pokušati pretvoriti<br />
u posao.<br />
Plavuša u akciji<br />
"Volimo da je pivo fino, volimo<br />
da je društvo dobro, i tako smo<br />
spojile dobro društvo i fino pivo<br />
u - zadrugu, iliti zadružno pivo.<br />
Radile smo bezbroj recepata u<br />
nadi da će nam se jedan baš svidjeti<br />
i da ćemo reći to je to", kažu<br />
djevojke. Odlučile su se za craft<br />
savjeti poduzetnika<br />
Prošle godine, iz Hrvatske<br />
se iselilo oko 20.000 ljudi.<br />
Taj se broj povećaje. Uglavnom<br />
se iseljavaju ljudi, u<br />
dobi od 20 do 39 godina<br />
pivo, koje su, kada su prevele stil<br />
piva blondie, nazvale Plavuša.<br />
Etiketu piva dizajnirala je Matea<br />
Bronić te je nastojala prenijeti<br />
snagu i odvažnost osobe, zadruge<br />
i ideje kroz motiv Plavuše na<br />
etiketi.<br />
Djevojke su znale da neće požaliti<br />
pustolovinu poduzetništva,<br />
MIRKO:<br />
Tijekom studentskih dana, što više volontirajte u udrugama,<br />
stječite iskustvo, sudjelujte u organizaciji konferencija, radu na projektima,<br />
razmjenama mladih. Sve to donosi veliko iskustvo, mrežu<br />
poznanstava i unutarnje sazrijevanje. Ako želite biti iznad prosjeka,<br />
biti traženi u najvećim tvrtkama ili pokrenuti uspješna poduzeća na<br />
ovom području, iskustvo koje steknete kroz volonterske<br />
aktivnosti bit će vam zlata vrijedno. Može se!<br />
IVA: Morate biti spremni na mnogo odricanja,<br />
malo slobodnog vremena i jako mnogo nelogičnosti<br />
u našoj Hrvatskoj. Ali opet, radit ćete za<br />
sebe i znati zašto radite to što radite<br />
ANA I MAJA: Idite barem na kratko u drugu zemlju<br />
i steknite iskustvo života. To je dosta važno u životu.<br />
A teškoće vas čekaju svagdje, samo što vlastiti problemi<br />
najviše deprimiraju, pa tako i vlastita država. Često je nepoticajna<br />
atmosfera, ali motivacija, angažiranost i hrabrost su ipak na kraju<br />
presudni u većini slučajeva.<br />
MONIKA: Kada su strast i ljubav glavna vodilja,<br />
onda ne razmišljate toliko o materijalnim<br />
stvarima. Njihova zahvalnost nema cijenu!<br />
Riječi podrške, zahvale i prekrasnih komentara<br />
koje pristižu sa svih strana ono je što<br />
novac ne može kupiti. Oni su moja potvrda da<br />
uspješno živim svoj san pomažući drugima.<br />
Novac nema emociju koja to može potvrditi, a<br />
ja sam se oduvijek samo i jedino vodila srcem.<br />
Osnivačice brenda<br />
"Plavuša" - svijetlog<br />
craft piva<br />
a podrška im je ekipa zadrugara.<br />
Put im je bio trnovit, ali zbog pozitivne<br />
energije zaborave teške<br />
trenutke. Puštanje na tržište bilo<br />
je na Zadarskom festivalu i bilo je<br />
turbulentno. Ana je bila na bratovoj<br />
svadbi i svakih pola sata je<br />
zvala Maju, koja se, zbog količine<br />
posla nije mogla ni javiti na mobitel.<br />
No već drugi dan festivala<br />
su prodale sve što su imaley u<br />
pivovari te su zaboravile sve prijašnje<br />
trnovite uzbrdice.<br />
Uspjeh bračnog para<br />
Promicanje zdravog načina života<br />
Sandiju i Moniki Imerović<br />
nije nepoznanica. Iza njih je fitness-program<br />
i lifestyle pod nazivom<br />
"Budi velik". Svoj uspjeh<br />
temelje na motiviranju ljudi i<br />
pomaganju istima da promjene<br />
svoje loše životne navike. Tako<br />
potpuno besplatno putem društvenih<br />
mreža daju ljudima mogućnost<br />
da prate njihov program<br />
i rade na sebi. Sandi je prvak u<br />
body buildingu, a Monika certificirana<br />
fitness-trenerica. Sandi<br />
već 15 godina sudjeluje na natjecanjima,<br />
a Monika ljubav prema<br />
teretani gaji već deset godina.<br />
Njih dvoje su bračni par koji itekako<br />
dokazuje da se u Hrvatskoj,<br />
ako si motiviran, može. Monika<br />
smatra da je online pristup klijentima<br />
uvelike pomogao, posebno<br />
onim pojedincima koji dolaze<br />
iz malih sredina te imaju prigodu<br />
s njima raditi na sebi. "Teško je<br />
opstati u okolini koja to ne podržava,<br />
a na ovaj način oni vide<br />
podršku i poticaj ostalih istomišljenika",<br />
ističe Monika.<br />
Startup Factory Zagreb<br />
DiVan na StartUp Factory predstavljanju<br />
Startup DiVan<br />
razvija se uz<br />
profesionalno<br />
mentorstvo<br />
Iza svakog je uspješnog projekta<br />
dobra i kvalitetna podrška,<br />
a mnogima je to startup.<br />
Iako je upravo podršku teško<br />
pronaći, za to se i ove godine<br />
pobrinuo Startup Factory<br />
Zagreb, program kojem je cilj<br />
ima razvitak poduzetništva i<br />
ekosustava u sklopu Tehnološkog<br />
parka Zagreb.<br />
Cilj im je podržati mlade<br />
poduzetnike i njihove ideje, a<br />
dio projekta postao je i DiVan<br />
na čelu s Matinom Tenžerom,<br />
koja je nedavno diplomirala na<br />
Fakultetu političkih znanosti<br />
u Zagrebu. Uz nju tu su još i<br />
Zvonimir Todorić, Mihaela Borak<br />
i Maroje Sabljarić. DiVan je<br />
nastao iz ideje da se mladim<br />
ljudima ponudi platforma koja<br />
pokriva noćni život i druge kulturne<br />
manifestacije na jednom<br />
mjestu.<br />
"Ovo mi je bila odlična prigoda,<br />
osobito u novinarstvu. Više<br />
ne moram pretražiti mnoštvo<br />
izvora da bih došla do informacije",<br />
ističe Matina. U prosincu<br />
prošle godine uz internetsku<br />
stranicu lansirana je i mobilna<br />
aplikacija koja privlači sve više<br />
korisnika. Zahvaljujući trudu i<br />
predanosti, ekipa DiVana ušla<br />
je u uži krug SFZ natjecanja i<br />
dobila prigodu raditi uz mentorstvo<br />
deset dana. Matina<br />
navodi da je to odlična prigoda<br />
da se DiVan još više poboljša i<br />
tako postane broj jedan kada<br />
su u pitanju informacije o<br />
događajima u Zagrebu.<br />
Trenutačno aktivno rade na<br />
automatizaciji sadržaja, što<br />
znači da će se sadržaji automatski<br />
dodavati na platformu i<br />
time će ona uvijek biti pravodobno<br />
ažurirana.<br />
"Resurse i mentorstva planiramo<br />
iskoristiti za profesionalizaciju<br />
same usluge. Želimo<br />
napokon steći neki profit i<br />
podići sve na višu razinu",<br />
istaknula je Tenžera.<br />
Dominik Janović<br />
VALENTINA NEDELJKO
24 Kultura<br />
Demo bendovi Mladi glazbenici moraju sami pronaći put do uspjeha<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Glumački talent i rad ispred škole Unatoč miš<br />
Goran Grgić:<br />
akademija<br />
Prilika ima, ali probijaju se<br />
oni ambiciozni i originalni<br />
U Hrvatskoj se održavaju Demo Rock Festival HGF, Demo festival<br />
Zaprešić, Velika Rock eksplozija, kao i Rovinj Music Festival te<br />
Demonique, demo bend natječaj festivala Gričevanje<br />
Tekst: Vanessa Curman<br />
Jedno im je zajedničko<br />
– oni su mladi, nezavisni,<br />
bave se glazbom i ne<br />
pripadaju nijednoj glazbenoj<br />
kući. Ukratko, oni su demo<br />
bendovi. Iako njihove glazbene<br />
preferencije žanrovski variraju,<br />
među studentima krije se<br />
mnogo umjetnički nastrojenih<br />
kolega, a njihov rad, pa i sam<br />
pojam, demo benda teško se<br />
može definirati, broj interpretacija<br />
vjerojatno je blizu broju<br />
postojećih demo bendova.<br />
Neki definiciju primjenjuju<br />
samo na underground bendove<br />
alternativnijeg izričaja, dok<br />
je drugi koriste za izvođače<br />
svih žanrova koji, eto slučajno,<br />
nisu potpisali ugovor niti<br />
s jednim hrvatskim glazbenim<br />
izdavačem.<br />
Teško je biti nezavisan<br />
Bez obzira na žanr, mlade<br />
glazbenike muče i druge stvari<br />
osim drame u prijateljskim<br />
krugovima, ljubavnih tegoba<br />
ili kolokvija. Stvaranje glazbe<br />
nije samo druženje i svirke u<br />
dnevnim boravcima (ili garažama<br />
za one manje usrećene<br />
životom u zgradi). Stvarne prigode<br />
za "pokazivanje" svirke<br />
su uživo i snimanje materijala,<br />
te naposljetku i objavljivanje<br />
singlova i albuma.<br />
Iako se možda čini da je zbog<br />
interneta i društvenih mreža<br />
demo bendovima lako doći do<br />
publike, to baš i nije istina. U<br />
moru demo, ili kako ih međunarodno<br />
zovu, indie-bendova<br />
(od independent, eng. nezavisni),<br />
teško se istaknuti bez nečeg<br />
što izdvaja.<br />
Nažalost, to je često zapravo<br />
samo jaka potpora znanaca<br />
koja ih gura u smjeru izdavača,<br />
radiopostaja i koncerata u klubovima<br />
i na festivalima. Ipak,<br />
postoje prigode da se i zaista<br />
nezavisni bendovi pokažu publici<br />
malo većoj od najbližih<br />
prijatelja.<br />
Iako se možda čini da je<br />
zbog Interneta i društvenih<br />
mreža demo bendovima<br />
lako doći do publike, to ponekad<br />
baš i nije istina<br />
U Hrvatskoj i zemljama regije<br />
dostupno im je nekoliko<br />
glazbenih festivala na koje se<br />
mogu prijaviti, a većina ih je<br />
fokusirana izravno na nezavisne,<br />
nepotpisane demo bendove.<br />
U prošlosti su bili aktivni<br />
natječaji poput posebnog djela<br />
programa InMusic festivala<br />
za demo bendove, kao i bivši<br />
TURbina Demofest. Danas je<br />
glazbenicima dostupno nekoliko<br />
manifestacija.<br />
U Hrvatskoj se održavaju<br />
Demo Rock Festival HGF,<br />
Demo festival Zaprešić, Velika<br />
Rock eksplozija, kao i Rovinj<br />
Music Festival te Demonique,<br />
demo band natječaj festivala<br />
Gričevanje!<br />
Na širem prostoru regije<br />
važno je istaknuti i Demofest<br />
iz Banja Luke, koji pripada<br />
među najveće regionalne festivale<br />
nezavisnih bendova. Bez<br />
obzira na mjesto održavanja,<br />
natječaji su obično otvoreni<br />
svim glazbenim skupinama<br />
iz okolnih zemalja. Na većini<br />
njih je uvjet da bend ne smije<br />
imati službeno objavljen materijal.<br />
Kako se prijaviti<br />
Uvjeti prijave na natječaj<br />
su većinom isti – otvoreni<br />
su bendovima svih žanrova<br />
(s iznimkom klasične i turbofolk-glazbe).<br />
Prijavljeni<br />
bendovi moraju imati barem<br />
jednu fotografiju benda, minibiografiju<br />
te priložiti između<br />
jedne i triju demo snimki.<br />
Neki natječaji imaju i dodatne<br />
uvjete koji variraju s<br />
obzirom na tip nagrada. Primjerice,<br />
Karlovačko RockOff<br />
prima bendove koji sviraju na<br />
hrvatskom, engleskom i jezicima<br />
nacionalnih manjina. Ipak,<br />
kako biste se prijavili morate<br />
imati barem jedan potencijalni<br />
singl na hrvatskom jeziku.<br />
Nagrade za finaliste natječaja<br />
demo bendova mogu biti<br />
bilo što – daruje im se novac,<br />
instrumenti, snimanje videospotova,<br />
te čak profesionalno<br />
snimanje i produkcija albuma.<br />
Bez obzira na količinu demo<br />
bendova koji se prijavljuju<br />
na takva natjecanja, nagrade<br />
i potencijalni uspjeh mogu<br />
predstavljati vrlo primamljiv<br />
poticaj mladim glazbenicima<br />
koji bez ovakvih manifestacija<br />
možda ne bi vidjeli svjetla pozornice.<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Umjetnošću su se<br />
bavili kao vrlo<br />
mladi, amaterski,<br />
a i danas<br />
rade to što vole<br />
– profesionalno<br />
glume na kazališnim daskama,<br />
a nisu završili zagrebačku ili<br />
neku drugu akademiju. Vesna<br />
Ravenšćak Lozić završila je<br />
studij kroatistike i povijesti, a<br />
danas je profesionalna glumica<br />
s brojnim prepoznatim ulogama,<br />
a Hrvoje Foretić završio<br />
je elektrotehniku na FER-u i<br />
radi u struci, ali povremeno<br />
uspješno nastupa u velikim<br />
profesionalnim projektima.<br />
S druge strane, studenti Patrik<br />
Potočki i Katarina Krnčević<br />
uz studij odlaze na sate<br />
glume i ostavljaju otvorenu<br />
mogućnost da im gluma jednom<br />
promijeni život, iako ni<br />
oni ne studiraju na fakultetima<br />
koji bi ih za to mogli pripremiti.<br />
Na ADU kompletna<br />
izobrazba<br />
Akademiju dramskih umjetnosti<br />
Vesna Ravenšćak Lozić<br />
pokušala je upisati čak dva<br />
puta, ali bez uspjeha.<br />
"No od glume nikad nisam<br />
odustala. Već pri prvom pokušaju<br />
na Akademiji imala sam<br />
pozamašan broj odigranih<br />
predstava u životopisu", ističe<br />
ona.<br />
Hrvoje Foretić pak nikad<br />
nije pokušavao upisati Akademiju,<br />
ali je zato nastupao u<br />
Hrvatskoj i inozemstvu zbog<br />
opere, kojoj je težio, i svog pjevačkog<br />
talenta. S glumom se<br />
susreo 2011. kad se prvi put<br />
našao na sceni u glavnoj ulozi<br />
u mjuziklu "Janica i Jean", u<br />
produkciji amaterskog<br />
kazališta Fenix.<br />
"Nakon toga<br />
je uslijedio moj<br />
prvi profesionalni<br />
angažman<br />
u velikom<br />
mjuziklu 'Crna kuća' te<br />
trenutačni u mjuziklu<br />
'Pacijenti', koji je deset<br />
puta napunio Lisinski",<br />
kaže Foretić.<br />
O tome misle li da<br />
glumci koji završavaju<br />
Akademiju imaju bolje<br />
temelje, oboje su suglasni<br />
da Akademija sigurno<br />
pridonosi samopouzdanju<br />
i gradi<br />
STEFANO FIORENTIN<br />
bolje temelje.<br />
"Studenti Akademije u<br />
prednosti su jer su im neki<br />
eminentni kolege profesori.<br />
Do jučer su ih gledali na<br />
televiziji ili u kazalištu, a danas<br />
su im profesori na klasi.<br />
Iz perspektive nekoga kome<br />
je 18 ili 19 godina to je velika<br />
i ozbiljna stvar. Te sam kolege,<br />
primjerice, upoznavala radom<br />
na predstavama. Kolege<br />
s Akademije sigurno imaju i<br />
više samopouzdanja", tvrdi<br />
Ravenšćak Lozić.<br />
Foretić smatra da Akademije<br />
nude kompletnu izobrazbu potrebnu<br />
za obavljanje glumačkog<br />
posla.<br />
"Nauče vas razmišljati u tom<br />
smjeru i mnogo ste spremniji<br />
uletjeti u posao ili predstavu.<br />
Stvar je u onome: to sam već<br />
negdje vidio, znam što je to,<br />
'Studenti ADU svakako su<br />
u prednosti jer su im neki<br />
eminentni kolege profesori.<br />
Do jučer su ih gledali na televiziji<br />
ili u kazalištu, a danas<br />
su im profesori na klasi. Iz<br />
perspektive nekoga kome je<br />
18 ili 19 godina to je velika i<br />
ozbiljna stvar', tvrdi glumica<br />
Vesna Ravenšćak Lozić<br />
postupit ću ovako i rezultat će<br />
biti taj", pojašnjava Foretić.<br />
Učiti u praksi<br />
Naš poznati i nagrađivani<br />
glumac Goran Grgić pak<br />
kaže da nije naklonjen<br />
profesionalnim glumcima<br />
koji se nisu<br />
potrudili barem<br />
proči-<br />
Hrvoje<br />
Foretić<br />
tati neku teoretsku<br />
knjigu ili<br />
otići na jedan od<br />
brojnih tečajeva i<br />
glumačkih radionica.<br />
"Sigurno je teško<br />
uklopiti se u<br />
profesionalne<br />
projekte ako<br />
nisi završio<br />
jednu od akademija,<br />
ali i sa<br />
završenom<br />
akademijom<br />
nije ništa za-
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Kultura 25<br />
ljenju da glumci ne mogu uspjeti bez formalnog obrazovanja, pojedinci dokazuju suprotno<br />
Danas ni završena<br />
ne jamči uloge<br />
OGNJEN KARABEGOVIC<br />
Vesna Ravenšćak Lozić završila je studij kroatistike i povijesti, a<br />
Hrvoje Foretić elektrotehniku. Ona je danas profesionalna glumica<br />
s brojnim ulogama iza sebe, a on radi u struci i povremeno nastupa<br />
u velikim profesionalnim produkcijama - u naslovnim ulogama<br />
jamčeno", ističe Grgić.<br />
"Akademija poučava ozbiljnom<br />
pristupu ulozi, osvješćuje<br />
kreativnost i omogućava, na<br />
razne načine, skupljanje scenskog<br />
iskustva. No poneki kolege<br />
nisu dobili takvu šansu, ali<br />
unatoč tome, uspjeli su u profesionalnom<br />
okruženju svojom<br />
upornošću i talentom", zaključuje.<br />
Ali bez akademije ne<br />
može se skriti da je potrebno<br />
mnogo rada i volje, ali i učenja,<br />
da bi se došlo do profesionalnih<br />
umjetničkih postignuća.<br />
"Mnogo rada. Ali zaista mnogo.<br />
Krčila sam putove kroz prašumu.<br />
Tako se ponekad osjećam.<br />
I iskrčila. Ne samo sebi,<br />
nego posljedično i drugima, na<br />
što sam jako ponosna. Stvar je<br />
upornosti i nešto malo sreće",<br />
ističe Ravenšćak Lozić.<br />
Foretić pak kaže da je u razdoblju<br />
od nekoliko godina bio<br />
počašćen učiti od vrhunskih<br />
stručnjaka, redatelja, glumaca,<br />
koreografa i drugih kolega koji<br />
su mu s velikim zanimanjem<br />
i željom pomagali savjetima,<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Patrik Potočki<br />
Vesna Ravenšćak Lozić<br />
s glumačkim partnerom<br />
u jednoj od produkcija<br />
pokazivali kretnjama, a on je to<br />
sve upijao i dandanas sve njih<br />
smatra zaslužnima što uživa na<br />
kazališnim daskama.<br />
Dakako, postavlja se pitanje<br />
koliko je profesionalna<br />
glumačka scena naklonjena<br />
onima bez formalnog obrazovanja.<br />
Vesna Ravenšćak Ložić smatra<br />
da se pitanje o formalnom<br />
glumačkom obrazovanju više i<br />
ne postavlja, dok je prije dvadesetak<br />
godina bilo goruće.<br />
"Nudi se mnogo prigoda<br />
nekome tko hoće raditi, a na<br />
svojoj sam koži osjetio samo<br />
prihvaćanje, bodrenje te uzajamno<br />
poštivanje, dok se sve razlike<br />
nastoje pretvoriti u zajednički<br />
uspjeh", smatra Foretić<br />
S tim se slaže i Goran Grgić<br />
koji tvrdi da "oni koji zaista to<br />
osjećaju kao poziv, pronaći će<br />
način da se u njemu i okušaju, i<br />
siguran sam da ih gotovo nitko<br />
'Akademija je za mene čudno<br />
mjesto, mnogo se govori<br />
o nekim 'vezama', ali nisam<br />
toliko siguran u to. Mislim<br />
da su samo jako visoki<br />
kriteriji... Ako ti stvarno ne<br />
dokažeš da si stvoren za to,<br />
nemoj ni pokušavati', objašnjava<br />
student Patrik Potočki<br />
koji glumi u Zagrebačkom<br />
kazalištu mladih<br />
MARKO LUKUNIC/PIXSELL<br />
neće sputavati<br />
zbog<br />
nezavršene<br />
akademije, ali<br />
će im put k priznanju<br />
biti sigurno znatno teži".<br />
Student Patrik Potočki, koji<br />
glumi u Zagrebačkom kazalištu<br />
mladih, i Katarina Krnčević,<br />
koja odlazi na sate glume u<br />
Medley Teatar, svoja iskustva<br />
opisuju većinom pozitivno.<br />
"Oduvijek me zanimala<br />
umjetnost. Snimao sam mnogo<br />
filmova, režirao neke, glumio.<br />
Ali kazališna gluma povrh<br />
je toga svega jer ima nešto čarobno",<br />
tvrdi Patrik.<br />
Prilike za one koji kucaju<br />
Katarina se glumom bavi od<br />
osnovne škole, jako joj je posvećena,<br />
iako od glumačke karijere<br />
ne očekuje previše, kaže<br />
da bi voljela da je gluma nastavi<br />
duhovno ispunjavati.<br />
"Nažalost, nedovoljno svoje<br />
slobodno vrijeme ispunjavam<br />
vježbanjem, ali kada sam na<br />
glume ili kada dobijem neki<br />
angažman, stopostotno se predajem<br />
tomu i ulažem veliki<br />
trud", priča Katarina.<br />
Ni Katarina ni Patrik nisu<br />
pokušavali upisati Akademiju.<br />
"Akademija je za mene čudno<br />
mjesto, mnogo se priča o<br />
nekim 'vezama', ali nisam toliko<br />
siguran u to. Mislim da<br />
su samo jako visoki kriteriji...<br />
Ako ti stvarno ne dokažeš da<br />
si stvoren za to, nemoj ni pokušavati",<br />
objašnjava Patrik.<br />
Katarina misli da se glumačka<br />
karijera može ostvariti i bez<br />
Akademije.<br />
"Ako ste dovoljno dobri,<br />
svakako je moguće dobiti bilo<br />
kakvu ulogu, bez obzira na to<br />
jeste li neškolovani glumac ili<br />
ne", pojašnjava.<br />
O položaju neškolovanih<br />
glumaca na sceni, oboje se slaže<br />
da kazališne daske više traže<br />
profesionalce.<br />
"Hrvatska umjetnička scena,<br />
vjerujem, mnogo je naklonjenija<br />
profesionalno obrazovanim<br />
glumcima. Ipak, ako se<br />
glumac amater pokaže kao<br />
dovoljno kompetentan za ulazak<br />
u umjetničke krugove, takvo<br />
nešto mu sigurno neće biti<br />
uskraćeno", uvjerena je Katarina.<br />
Patrik ipak smatra da mu je<br />
gluma pomogla riješiti se straha<br />
od kamera i javnog nastupa,<br />
te se nada da će hrvatska<br />
glumačka scena stvarati prostor<br />
za ovakve poput njega.<br />
o kulturi<br />
KULTURNO<br />
g Tekst: Vanessa Curman<br />
U nadi da puno<br />
gledalište nije<br />
samo prolazni hir<br />
Trendovi se<br />
očito mijenjaju:<br />
više<br />
od deset<br />
tisuća ovosezonskih<br />
ulaznica za<br />
HNK već je<br />
u rukama<br />
budućih<br />
gledatelja<br />
Hrvatski mediji prije nekoliko su<br />
tjedana prenosili slike dugačkog<br />
reda ispred Hrvatskog narodnog<br />
kazališta u Zagrebu, gdje su građani<br />
u parovima poput školske<br />
djece čekali u redu koji se protezao<br />
od blagajne do parkirališta.<br />
Radilo se naime o prvom danu<br />
prodaje ulaznica za balet "Orašar",<br />
koji HNK već tradicionalno<br />
prikazuje u predbožićno vrijeme.<br />
Zagrepčani su u redu satima<br />
čekali svoju prigodu za kupnju<br />
svojih ulaznica za jednu od deset<br />
ovosezonskih izvedbi baleta. Do<br />
sada su sve izvedbe potpuno<br />
rasprodane.<br />
Ovogodišnja verzija baleta Petra<br />
Iljiča Čajkovskog premijerno<br />
je uprizorenje klasične priče o<br />
drvenom orašaru iza koje stoji<br />
britanski kazališni redatelj i koreograf<br />
Derek<br />
Deane.<br />
Iako nas porast<br />
lake zabave<br />
i sveprisutnog<br />
žutila lako<br />
može navesti<br />
na pomisao<br />
da našim<br />
sugrađanima<br />
nije stalo do<br />
kulture, brojke<br />
ipak pokazuju<br />
drugu sliku.<br />
Naime, u<br />
prvome<br />
danu prodaje<br />
"Orašara" prodano je čak osam<br />
tisuća ulaznica za ovosezonske<br />
predstave - do siječnja su<br />
rasprodane i ostale predstave<br />
poput "Labuđeg jezera", "Tri<br />
zime" i "Tko pjeva, zlo ne misli".<br />
Više od deset tisuća ovosezonskih<br />
ulaznica već je u rukama<br />
budućih gledatelja. Usprkos još<br />
stagnirajućoj ekonomskoj situaciji,<br />
Hrvatima se polako vraća<br />
navika odlaska u kazalište. Samo<br />
u Hrvatskom narodnom kazalištu<br />
u Zagrebu u prošloj je kazališnoj<br />
sezoni zabilježen šezdesetpostotni<br />
porast prodaje ulaznica,<br />
a ovogodišnja pomama za<br />
predstavama možda pretkazuje<br />
i još bolju sezonu. Ostaje nam<br />
samo pretpostavljati što je uzrok<br />
ponovne popularizacije kazališta<br />
- je li riječ o ekonomskom poboljšanju,<br />
nekoj novoj generaciji,<br />
svježijim repertoarom ili nečemu<br />
trećem. Možemo se samo nadati<br />
da će se sezonski interes preliti i<br />
na ostatak godine, i u kazališna<br />
sjedala privući još više onih koji<br />
bi u suprotnome večer proveli<br />
pred televizorom.
26 Kultura<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Sajam knjiga Mnogi ne znaju kako se predstaviti potencijalnoj publici<br />
Interliber pomaže savjetima, ali mlade<br />
pisce moraju poduprijeti izdavači<br />
Tekst: Barbara Poslek<br />
Zlatko Majsec i Marijan<br />
Knezović mladi su<br />
književnici, imaju neka<br />
iskustva s izdavačima u<br />
Hrvatskoj, ali im je potpuno nepoznato<br />
kako se može sudjelovati<br />
na sajmovima knjiga. Naime,<br />
Zlatko je autor je knjige "Frik<br />
iz kvarta" i napominje da je vrijednost<br />
Interlibera u tome da će<br />
privuči i one koji se baš ne druže<br />
s knjigom, dok Marijan svoje pjesme<br />
objavljuje na raznim portalima<br />
i želio bi sudjelovati na Interliberu,<br />
ali ne zna kako se prijaviti.<br />
I dok se mladi autori bore s nakladničkim<br />
kućama i pokušavaju<br />
dospjeti na tržište, Interliber, čini<br />
se, mladim autorima ne može ponuditi<br />
ništa drugo osim savjetovanja<br />
i primjera iz prakse.<br />
Izdavač ga nije prijavio<br />
"Mladi mogu razgovarati s<br />
iskusnijim kolegama, to je najvažnije<br />
i to je konkurentska prednost<br />
sajma kao proizvoda. Dostupni<br />
su vam na jednom mjestu<br />
svi stručni ljudi, struka, znanost,<br />
praksa. Možete obići, pogledati,<br />
razgovarati, provjeriti, pitati i<br />
dobiti informacije iz prve ruke",<br />
ističe Dina Tomšić, voditeljica<br />
podružnice Zagrebački velesajam.<br />
Međutim, Marijan Knezović<br />
volio bi jednoga dana svoja djela<br />
izložiti na najpoznatijem sajmu<br />
knjiga u Zagrebu, Interliberu.<br />
Marijan ne vjeruje da postoji<br />
'Na jednom su vam mjestu dostupni svi stručni ljudi, znanost, praksa,<br />
sve iz prve ruke', ističe Dina Tomšić sa Zagrebačkog velesajma<br />
Interliber je ove godine obilježio jubilarno 40. izdanje, a posjetilo ga je oko 130.000 posjetitelja<br />
'Već godinama posjećujem<br />
Interliber i ne sjećam se niti<br />
jedne godine u kojoj nisam<br />
otkrio knjigu nekog mladog,<br />
fenomenalnog književnika<br />
ili književnice', tvrdi<br />
mladi književnik Marijan<br />
Knezović<br />
"diskriminacija" bilo koga u izdavaštvu,<br />
dok Zlatko Majsec priznaje<br />
da nema previše iskustva s<br />
Interliberom.<br />
"Već godinama posjećujem Interliber<br />
i ne sjećam se niti jedne<br />
godine u kojoj nisam otkrio knjigu<br />
nekog mladog, fenomenalnog<br />
književnika ili književnice. Takvo<br />
što je i logično jer su i mladi iznimno<br />
zainteresirani za Interliber",<br />
tvrdi Marijan.<br />
S obzirom na to da se radi na<br />
GORAN STANZL/PIXSELL<br />
tome da postane festivalski prepoznat,<br />
o Interliberu i njegovu<br />
prepoznavanju mladih autora, te<br />
kvalitetnog sadržaja, Majsec ističe<br />
- problem s izdavačima.<br />
"Moj najveći problem u ovom<br />
kontekstu je da me izdavač nije<br />
prijavio. Što se prednosti tiče čini<br />
mi se kao dobra prilika da dođu i<br />
ljudi koji inače možda nikad ne bi<br />
došli u kontakt s knjigom", pojašnjava<br />
Majsec.<br />
Marijan ipak tvrdi da je "problem<br />
bilo kakvih manifestacija<br />
i događaja s previše ljudi i sadržaja<br />
taj što je kvalitetu teško prepoznati,<br />
što ne znači da ona tu ne<br />
postoji. Interliber nam u svom<br />
šarenilu ponekad može otežati da<br />
nađemo odgovarajuće sadržaje."<br />
Prednost u popularnosti<br />
Interliber je ove godine obilježio<br />
jubilarno 40. izdanje, a iako<br />
je okupio više od 300 izlagača,<br />
posjetilo ga je 130.000 posjetitelja<br />
i dalje je sadržajno nevidljiv za<br />
mlade pisce, neafirmirane umjetnike<br />
pisane riječi.<br />
"Interliber bi, pojačavanjem<br />
programa, učinio književnike<br />
vidljivijima i bližima potencijalnim<br />
čitateljima. Možda do sada<br />
Interliber nije stavljao naglasak<br />
na takve stvari, no ova godina je<br />
kretanje u novom, festivalskom<br />
smjeru", pojašnjava Mišo Nejašmić,<br />
predsjednik Zajednice<br />
nakladnika i knjižara. Marijan<br />
stoga zaključuje da je najveća<br />
prednost Interlibera njegova prepoznatljivost<br />
i posjećenost.<br />
"Pazite, Interliber nije samo<br />
sajam knjiga, to je događaj koji<br />
nas svake godine iznova podsjeća<br />
kako hrvatska javnost voli znati,<br />
čitati, izučavati. Podsjeća nas<br />
kako mladi i dalje kao integralni<br />
dio svog života vide knjigu, formu<br />
za koju se već desetljećima<br />
govori kako će izumrijeti. Iz te<br />
perspektive, najveća prednost<br />
Interlibera jest optimizam kojim<br />
zrači", završava.<br />
Nije samo za knjiške moljce Interliber mladima postaje mjesto okupljanja, druženja i dobrog ugođaja<br />
'Prije su me tjerali, sad dolazim jer ja to hoću'<br />
Mnogi su studenti tragali za knjigama koje su na popustu bile i upola cijene, pogotovo ako je riječ o literaturi za nastavu<br />
Tekst: Mateja Ježovita<br />
Osim mirisa kiše, jesen<br />
nam donosi miris tinte i<br />
papira na Zagrebačkom<br />
velesajmu. Nekim je posjetiteljima<br />
miris bio dovoljan razlog<br />
da prolaze labirintom štandova<br />
petog i šestog paviljona. Među<br />
njima su bili i studenti.<br />
"Prvi put sam posjetila Interliber<br />
još u osnovnoj školi jer sam<br />
morala, a sad ga posjećujem jer<br />
to hoću. Čak i ako ništa ne kupim,<br />
uvijek mi je lijepo i zabavno.<br />
Uživam u samom druženju<br />
i ugođaju“, rekla je studentica<br />
Lana Gregurek.<br />
U istraživanju Centra za<br />
istraživanje tržišta GfK, može<br />
se naći podatak da je stopa čitanosti<br />
u Hrvata niska. Najza-<br />
nimljiviji je podatak da malo<br />
ljudi uopće kupuje knjige na<br />
sajmovima. Ni studenti nisu<br />
iznimka. Neki si ne mogu priuštiti<br />
da novac za stanarinu<br />
usmjere u knjige, ali neki to i<br />
ne žele. Prema tome, čini se da<br />
Interliber ne posjećuju isključivo<br />
ljubitelji knjiga i oni koji ih<br />
nužno trebaju kupiti. Mnogo<br />
ljudi jednostavno uživa u samoj<br />
atmosferi, žamoru, susretima<br />
BORNA FILIC/PIXSELL<br />
te cjelokupnom programu.<br />
Sudeći prema nekolicini studenata<br />
koji su radili na jednom<br />
štandu, Interliber je društveni<br />
događaj i dobra navika. Svake si<br />
godine mladi rezerviraju barem<br />
Svake si godine mnogi mladi<br />
rezerviraju barem jedan<br />
dan da obiđu sajam<br />
jedan dan da obiđu sajam. Najveća<br />
se gužva stvori vikendom.<br />
Osim toga, naveli su studente<br />
kao češće posjetitelje, ali i kupce.<br />
Ove je godine već od trenutka<br />
samog otvaranja sajam po-<br />
sjećivalo više ljudi nego prošlih.<br />
Objašnjavaju to boljim reklamama,<br />
marketingom i promocijom<br />
na društvenim mrežama, što se<br />
pokazalo kao pun pogodak za<br />
informiranje javnosti, pogotovo<br />
za milenijske generacije.<br />
Također, čini se da se na kraju<br />
povećava i broj studenata koji<br />
će za pisanu riječ ipak izdvojiti<br />
nešto novca, pogotovo ako je riječ<br />
o sniženim cijenama knjiga,<br />
pogotovo literature za nastavu.<br />
"Osim što knjige znaju biti<br />
u pola cijene, na Interliberu je<br />
mnogo različitih izdavača na<br />
jednom mjestu. Mogu pogledati<br />
knjige i pronaći nešto novo, a<br />
da ne moram hodati po cijelom<br />
gradu ne bih li našla koje trebam<br />
ili hoću", objasnila nam je<br />
studentica Ana Pleše.
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Sport 27<br />
Juniori Dinama Usklađivanje školskih i nogometnih obveza mladim Modrima nije problem<br />
'Ne smatramo se boljima<br />
zbog svoje karijere'<br />
Mlade nade Dominik Kotarski i Tom Alen Tolić stižu na svim poljima i imaju svijetlu budućnost pred sobom<br />
Tekst: Ema Stanković<br />
Međusobno uskladiti<br />
dvije važne obveze<br />
može biti problem<br />
i onim najsavjesnijima,<br />
dok je biti uspješan u školi<br />
mladima izazov sam po sebi.<br />
Kada tome dodamo još i sport ili<br />
neku drugu aktivnost, većini je<br />
gotovo nemoguće postići dobre<br />
rezultate, a za njihovo postizanje<br />
potrebni su navika i odgovornost<br />
od najmlađeg uzrasta, karakter<br />
za upornost za velike ciljeve o kojima<br />
sanjaju.<br />
Dvojica naših sugovornika od<br />
šeste su godine dio nogometnog<br />
svijeta. Dinamovi juniori,<br />
17-godišnji vratar Dominik Kotarski<br />
i 18-godišnji veznjak Tom<br />
Alen Tolić, svoje klupske obveze<br />
uspješno obavljaju uz školske od<br />
malih nogu.<br />
"Najvažnije je napraviti plan i<br />
pridržavati se obveza", kratko je<br />
objasnio Kotarski.<br />
Uskoro će se<br />
dečki moći dokazati<br />
u seniorskoj<br />
momčadi<br />
Trener s razumijevanjem<br />
Tolić je dodao da pozitivnu<br />
ulogu imaju i nastavnici u školi,<br />
kao i trener u klubu, koji shvaćaju<br />
da im nikako nije lagano usklađivati<br />
različite, ali podjednako<br />
važne obveze.<br />
Trener juniora<br />
Dinama, Tomislav Rukavina<br />
posebno ističe važnost polaženja<br />
škole zato što nikad ne mogu biti<br />
sigurni da se neće dogoditi ozljeda<br />
koja će ih spriječiti da se bave<br />
sportom, kamoli da od njega<br />
zarađuju za pristojan život. Potpuno<br />
ih podržava te im izlazi što<br />
više u susret kako bi imali vremena<br />
i za školske obveze.<br />
Kao mladim i izrazito uspješnim<br />
dečkima bilo bi im opravdano<br />
osjećati se boljima od svojih<br />
vršnjaka koji nisu u njihovu položaju.<br />
Međutim, juniori Dinama<br />
se ne slažu.<br />
"Sebe ne smatram boljim od<br />
svojih vršnjaka jer mislim da<br />
svatko na ovome svijetu ima svoju<br />
priču po kojoj je poseban i važan",<br />
objasnio je Tolić.<br />
Uskoro će se dečki dokazati<br />
odlaskom u prvu, seniorsku<br />
momčad koja im slijedi nakon<br />
juniorske. Približavanje tog trenutka<br />
uzbudljivo je, ali i stresno.<br />
Tolić i Kotarski složili su se da je<br />
juniorski uzrast odlična priprema<br />
za prvu ekipu, treninzi su intenzivniji,<br />
utakmice i protivnici<br />
zahtjevniji, a pritisak golem, što<br />
ističe razliku između onih najboljih<br />
i manje dobrih igrača. Točnije,<br />
onih koji će nakon Dinama<br />
imati uzlaznu<br />
SLAVKO MIDZOR/PIXSELL<br />
Učenje ili treniranje<br />
- za juniore Dinama<br />
nema problema<br />
Trener juniora Dinama,<br />
Tomislav Rukavina posebno<br />
ističe važnost polaženja<br />
škole zato što nikad ne<br />
mogu biti sigurni da se neće<br />
dogoditi ozljeda koja će ih<br />
spriječiti da se bave sportom,<br />
kamoli da od njega<br />
zarađuju za pristojan život<br />
karijeru i onih koji će svoje mjesto<br />
pronaći u ekipama manjih<br />
klubova.<br />
Najljepši posao<br />
"Mislim da su mi oduzete određene<br />
stvari poput češćih izlazaka<br />
i druženja s prijateljima, slobodnog<br />
vremena za odmor i školskih<br />
praznika koje bi uvijek prekinule<br />
pripreme za nadolazeću sezonu,<br />
ali ono što sam dobio zauzvrat<br />
jednako je važno i usmjeren sam<br />
na to", kazao je Tolić. Također,<br />
jedan od razloga zašto im nije<br />
teško odricati se je to što ga već<br />
sada smatraju svojim<br />
poslom, ali na<br />
kojem su izrazito<br />
zahvalni jer im je<br />
bavljenje nogometom<br />
najljepši<br />
posao na svije-<br />
tu. Dinamo je klub kojim se Tolić<br />
i Kotarski ponose, imaju samo<br />
riječi hvale, te smatraju kako ima<br />
jednu od najboljih nogometnih<br />
škola na svijetu.<br />
Kvalitetan rad i odlični uvjeti<br />
su, kako Tolić kaže, razlog brojnih<br />
priznanja nogometnoj školi.<br />
Zahvalni su na mogućnosti da<br />
budu dio te uspješne organizacije<br />
te misle da im je bavljenje<br />
nogometom mnogo pomoglo za<br />
daljnji život.<br />
"Nogomet mi je samo pomogao<br />
u životu, upoznao sam pregršt<br />
ljudi, stekao značajna poznanstva<br />
i kontakte koje će mi<br />
možda u budućnosti zatrebati,<br />
a do kojih sigurno ne bih došao<br />
da nisam u ovome. Također me<br />
naučio disciplini, strpljenju, kontroli<br />
emocija, bržem razmišljanju<br />
i donošenju ispravnih odluka",<br />
rekao je Kotarski.<br />
Nizozemska pustolovina<br />
Planovi za budućnost su im<br />
brojni, prije svega, nadaju se<br />
dugačkoj i izrazito uspješnoj nogometnoj<br />
karijeri. Kotarski je u<br />
ljeto 2017. potpisao za veliki Ajax<br />
i tamo će se preseliti te zaigrati<br />
kada navrši osamnaest godina.<br />
Shvaćaju da sami odlučuju o<br />
svojoj budućnosti te ističu da će<br />
se za onu željenu itekako morati<br />
potruditi. Sretni su, kažu, svojim<br />
dosadašnjim rezultatima, ali će<br />
učiti i napredovati kako bi bili još<br />
bolji. Kako u nogometu,<br />
tako i u<br />
školi.<br />
SLAVKO MIDZOR/PIXSELL
28 Sport<br />
komentar<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Plivanje Ivan Varvodić na čelu Hrvatskog pliva<br />
Daleko je<br />
plivači b<br />
Ovo ljeto su Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u<br />
Budimpešti predstavljala samo tri plivača<br />
Hrvatska može i treba biti u<br />
polufinalu rukometnog prvenstva<br />
Mauro Paliska<br />
U<br />
siječnju 2018. Hrvatska kao domaćin<br />
kreće po jedino rukometno<br />
zlato koje joj nedostaje, ono<br />
s Europskog prvenstva. Ždrijebom je<br />
smještena u skupinu A gdje će svoje<br />
utakmice odigrati protiv Islanda, Švedske<br />
i Srbije. U slučaju prolaska, koji se<br />
i očekuje, Hrvatsku očekuje križanje sa<br />
skupinom u kojoj su Francuska, Bjelorusija,<br />
Norveška te Austrija.<br />
Na klupu reprezentacije ponovno<br />
je sjeo, prema mnogim mišljenjima,<br />
najbolji hrvatski strateg, Lino Červar.<br />
Neće imati nimalo lak zadatak te je<br />
i sam naveo da osam reprezentacija<br />
konkurira za zlato.<br />
na klupskoj razini ima visok postotak<br />
obrana po utakmicama i standardni<br />
je prvotimac. No i tu imamo rezerve<br />
u liku Pešića i Stevanovića, a upravo<br />
se Stevanović na prošlom prvenstvu<br />
prometnuo u heroja mnogih utakmica.<br />
Smatram da vratari moraju biti na<br />
izrazito viskom učinku da bi cjelokupna<br />
momčad mogla funkcionirati<br />
Polufinale je obvezno<br />
Na položaju lijevog vanjskog, također<br />
imamo tri igrača: Stipu Mandalinića,<br />
Halila Jaganjca te Marka<br />
Mamića. Šutevi s devet metara (ili<br />
malo udaljeniji) odlučuju utakmicu<br />
u slučajevima kada su nam zatvoreni<br />
proboji i proigravanja na crtu. Mandalinić<br />
nakon ozljede polako podiže svoju<br />
formu u Zagrebu, a Jaganjac, iako<br />
Tekst: Kate Gudelj<br />
Nakon što su plivači<br />
poput Duje Draganje,<br />
Sanje Jovanović i<br />
Gordana Kožulja prije<br />
desetak godina vladali svjetskom<br />
plivačkom scenom, Hrvatska<br />
sad više nema niti finalista na<br />
velikim natjecanjima. Plivači i<br />
stručni kadar reći će da je Hrvatski<br />
plivački savez (HPS) kriv za<br />
takvo stanje, dok iz HPS-a kažu<br />
da jednostavno nedostaje komunikacije.<br />
Bijeg u Ameriku<br />
Jurica Topić, nekadašnji trener<br />
Duje Draganje, jedinog našeg<br />
osvajača olimpijske medalje<br />
u plivanju, čovjek s 30 godina<br />
staža u plivanju, tvrdi da je "HPS<br />
glavni krivac za trenutačno stanje<br />
jer ne rade ništa kako bi privukli<br />
mlade na bazen, koji čine<br />
bazu da bi se uopće išta moglo<br />
nadograđivati. Uz to nedostaje<br />
novca jer ne možemo zadržati<br />
vrsne plivače ako im ne omogućimo<br />
kvalitetnu egzistenciju te<br />
da budu plivači i studenti istodobno."<br />
Većina hrvatskih plivača nakon<br />
završetka srednje škole bježi<br />
"preko bare" na američke koledže<br />
kako bi mogli nastaviti plivati, ali<br />
i završiti fakultet. Nikola Obrovac<br />
(19), zlatni junior s Olimpijskih<br />
igara mladih u Nanjingu<br />
2014. godine te lanjski europski<br />
juniorski prvak, ipak je odlučio<br />
ostati u Hrvatskoj. Upisao je Zagrebačku<br />
školu ekonomije i menadžmenta,<br />
ali je zamrznuo prvu<br />
godinu kako bi se maksimalno<br />
posvetio plivanju i vidio što će<br />
proizaći iz takva režima.<br />
"Iako sam imao ponude raznih<br />
država, koje su mi čak nudile i<br />
državljanstvo da plivam za njih,<br />
odlučio sam ipak ostati u Hrvatskoj.<br />
Točnije, sada živim u Grazu<br />
kako bih cijelo vrijeme bio uz<br />
svog trenera Dirkea Langea, uz<br />
to da vikende i odmore mogu<br />
provoditi u Zagrebu", kaže Nikola.<br />
Uz Obrovca najbolji hrvatski<br />
plivač Mislav Sever "pobjegao"<br />
je na treninge iz Rijeke u Novi<br />
Cindrić nositelj<br />
Kao najveću prednost Kauboja na<br />
ovom prvenstvu vidim u raznovrsnosti<br />
vanjskih igrača. Na položaju<br />
srednjeg vanjskog imamo Domagoja<br />
Duvnjaka, Igora Karačića te Luku<br />
Cindrića. Upravo bi Cindrić trebao biti<br />
glavni pokretač momčadi. U Vardaru<br />
vuče konce, probojima, asistencijama<br />
i raznovrsnim potezima podsjeća na<br />
Balića. Cindrić se nametnuo kao jedan<br />
od ključnih igrača u svom klubu, a to<br />
sad mora postati i u reprezentaciji, posebice<br />
zbog svoje vrline i zbog toga što<br />
Duvnjaka muče ozljede. Inovativnost<br />
i kreativnost koje polaze od srednjeg<br />
vanjskoga, ključ je svakog kvalitetno<br />
odigranog napada i vodi do što manje<br />
tehničkih pogrešaka i do toga da<br />
nemamo nerezonsku igru. Osim toga,<br />
Duvnjak je važniji u segmentima obrane<br />
jer naša 3-2-1 ili 5-1 ne funkcionira<br />
jednako ako on nije najistureniji igrač.<br />
U obrani mu na tom položaju može<br />
pomoći i iskusni povratnik u reprezentaciju,<br />
Igor Vori. Hrvatska je poznata<br />
po čvrstoj obrani i tu ne smije biti<br />
problema, posebice jer imamo i Gojuna<br />
koji obranu igra na visokoj razini.<br />
Kvalitetna obrana pomaže i vratarima,<br />
a protivnici su prisiljeni na nerezonske<br />
šuteve koje je golmanu mnogo lakše<br />
obraniti. Od Mirka Alilovića, još jednog<br />
povratnika u reprezentaciju, očekujemo<br />
mnogo, posebice zbog toga što<br />
Mnogo vrsnih igrača, čvrsta obrana,<br />
kreativni napad te 'vatrena atmosfera',<br />
elementi su za koje smatram<br />
da ih mogu odvesti do uspjeha<br />
je mlada nada hrvatskog rukometa, u<br />
makedonskom Metalurgu igra važnu<br />
ulogu. Jaganjac bi na ovom prvenstvu<br />
trebao dobiti pravu šansu jer je kvaliteta<br />
očita, što je prepoznao i Červar<br />
koji ga je doveo u Metalurg i zna njegove<br />
mogućnost i kako ih iskoristiti.<br />
Mogućnost rotacije uvelike će Červaru<br />
pomoći u ključnim utakmicama.<br />
Naša krila već su standardna, Horvat<br />
i Čupić s desne strane te Štrlek i<br />
Mihić s lijeve. O njihovim vrlinama i<br />
mogućnostima nepotrebno je trošiti<br />
riječi jer znam da se na njih može<br />
računati. Također, laki golovi iz kontri<br />
idu preko njih, i to vidim kao spas kad<br />
se pojave umor i stagnacija u napadu.<br />
Uz sve navedeno, vidljivo je da se od<br />
Kauboja može očekivati mnogo, a i<br />
Hrvati su takav narod da u sportu, a<br />
posebice rukometu, uvijek očekuju<br />
medalju. Mnogo vrsnih igrača, čvrsta<br />
obrana, kreativni napad te domaćinska<br />
"vatrena atmosfera", elementi su<br />
za koje smatram da ih mogu odvesti<br />
do uspjeha. Hrvatska može, treba i<br />
zaslužuje biti u polufinalu, a ako se sve<br />
kockice poslože, smatram da mogu<br />
osvojiti jedino zlato koje im nedostaje.<br />
Nogomet, atlet<br />
1. Koji će nastup na nogometnim<br />
Svjetskim prvenstvima<br />
za Hrvatsku (od osamostaljenja)<br />
biti Mundijal u<br />
Rusiji iduće godine?<br />
a) treći<br />
b) četvrti<br />
c) peti<br />
2. U kojoj kategoriji je pri<br />
ovogodišnjem povratku u<br />
UFC legendarni Georges St-<br />
Pierre osvojio naslov?<br />
a) u velteru<br />
b) u srednjoj<br />
c) u poluteškoj<br />
3. Koja skijašica drži titulu<br />
najbolje veleslalomašice za<br />
prošlu sezonu?<br />
a) Mikaela Shiffrin<br />
b) Lindsey Vonn<br />
c) Tessa Worley<br />
4. Koji tenisač je ove godine<br />
postao najmlađi natjecatelj<br />
u povijesti završnih turnira<br />
Masters serije?<br />
a) Jack Sock<br />
b) Stanislas Wawrinka<br />
c) Alexander Zverev<br />
5. U kojem se od navedenih<br />
gradova neće održavati utakmice<br />
nadolazećeg Europskog<br />
rukometnog prvenstva<br />
u Hrvatskoj?<br />
a) u Osijeku<br />
b) u Varaždinu<br />
c) u Poreču<br />
6. Bivši igrač Italije, Rome,<br />
Juventusa i Southamptona<br />
Daniel Osvaldo je otišao u<br />
mirovinu. Koji je bizaran razlog<br />
naveo?<br />
a) svađe sa suprugom<br />
b) ljubav prema mesu s roštilja<br />
i pivu<br />
c) postaje DJ<br />
7. Koji je Grk trenutačno<br />
jedan od kandidata za najboljeg<br />
igrača tekuće NBA sezone?<br />
a) Giannis Antetokounmpo<br />
b) Georgios Papagiannis<br />
c) Kostas Sloukas<br />
8. Koliko Moto GP naslova<br />
je tijekom svoje karijere<br />
osvojio Španjolac Marc<br />
Marquez?
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Sport 29<br />
čkog saveza sportu želi vratiti staru slavu, dok svađe i neorganiziranosti rastu<br />
'zlatno doba' dok<br />
ježe 'preko bare'<br />
Grand Slam finala<br />
TOP 5 NAJBOLJIH<br />
Mislav Sever s novim trenerom Igorom Beretićem<br />
Sad. Tamo je u rujnu započeo<br />
suradnju s trenerom Igorom Beretićem.<br />
"Otišao sam u Vojvodinu jer<br />
sam tražio motivirajuću sredinu.<br />
Sad treniram s plivačima koji redovito<br />
ulaze u polufinala i finala<br />
velikih natjecanja te se nadam da<br />
ću uz njih i ja napredovati", poručuje<br />
Mislav.<br />
Ovo ljeto su Hrvatsku na Svjetskom<br />
prvenstvu u Budimpešti<br />
GLOBALOV SPORTSKI KVIZ<br />
Odgovore na pitanja možete slati na<br />
e-mail: kviz@globalnovine.eu. Onima<br />
s najvećim brojem točnih odgovora<br />
urednik sportske rubrike <strong>Global</strong>a<br />
poslat će poruku, dok će netko od njih<br />
uz pomoć slučajnog odabira<br />
online na dar dobiti ruksak.<br />
Odgovore ćemo<br />
objaviti u idućem<br />
broju <strong>Global</strong>a.<br />
a) tri<br />
b) četiri<br />
c) pet<br />
9. Uz Anthonya Joshuu i<br />
Deontaya Wildera u profesionalnom<br />
boksu postoji<br />
još jedan teškaški prvak. O<br />
kome je riječ?<br />
a) Tyson Fury<br />
b) Luis Ortiz<br />
c) Joseph Parker<br />
Seniori imaju<br />
Prvenstvo<br />
Hrvatske<br />
zajedno sa<br />
susjedima<br />
Slovencima,<br />
što mnogima<br />
smeta<br />
predstavljala samo tri plivača.<br />
Obrovac je jedini nastupio s A<br />
normom dok su Antono Lončar i<br />
Sever nastupili s B normama.<br />
(Ne)državno prvenstvo<br />
"Nisam zadovoljan rezultatom<br />
na prvenstvu. Koji tjedan prije<br />
samog nastupa posvađao sam se<br />
s trenerom i nakon toga umjesto<br />
deset treninga na tjedan, koji su<br />
potrebni za vrhunski rezultat, ja<br />
10. Gdje je bio prvi trenerski<br />
posao izbornika Vatrenih,<br />
Zlatka Dalića?<br />
a) u Slaven Belupu<br />
b) u Varteksu<br />
c) U Rijeci<br />
11. Koje godine je u Formuli<br />
1 debitirao ovosezonski prvak<br />
Lewis Hamilton?<br />
a) 2007.<br />
b) 2009.<br />
c) 2011.<br />
12. Koja je nogometna<br />
videoigra<br />
GORAN STANZL/PIXSELL<br />
Odgovore šalji na:<br />
kviz@globalnovine.eu<br />
Možda baš tebi urednik<br />
Sporta pokloni<br />
višenamjenski ruksak!<br />
HPS<br />
sam odrađivao samo četiri, ali<br />
sam osobno zadovoljan sezonom<br />
unatoč svemu", kazao je Sever.<br />
Rezultirala je sadašnja situacija<br />
i promjenom u vrhu HPS-a,<br />
gdje je na mjesto predsjednika<br />
sada došao Ivan Varvodić, direktor<br />
reprezentacije iz zlatnog doba<br />
hrvatskog plivanja od 1992. do<br />
2007. godine.<br />
"Želimo napraviti selekciju,<br />
što plivača, što stručnog kadra,<br />
jer nam trebaju ljudi koji su voljni<br />
raditi ne dva, nego 24 sata na<br />
dan", kaže Varvodić.<br />
Od prošle godine, na snazi je i<br />
novi sustav natjecanja. Državno<br />
prvenstvo sada je odvojeno za<br />
dobne kategorije, a seniori imaju<br />
Prvenstvo Hrvatske zajedno sa<br />
susjedima Slovencima što mnogima<br />
smeta, ali predsjednik razuvjerava<br />
skeptične.<br />
"Sve zemlje europe i svijeta<br />
imaju razdoblje tijekom petog<br />
i šestog mjeseca kada se plivaju<br />
norme za velika natjecanja i traži<br />
se konkurencija u bazenu. Zato<br />
mislim da je ovo sustav natjecanja<br />
koji će plivačima dati želju i<br />
poticaj za radom. Za rezultate je<br />
potrebno vremena, a ako ih ne<br />
vidimo, opet ćemo ga mijenjati."<br />
ika, plivanje... svega pomalo<br />
uvedena u natjecanja sveučilišnog<br />
sporta u Hrvatskoj?<br />
a) PES<br />
b) FIFA<br />
c) Football Manager<br />
13. Kad se zbroje naslovi s<br />
olimpijskih igara te svjetskih<br />
i europskih prvenstava<br />
u bacanju diska, koliko ih<br />
ima naša Sandra Perković?<br />
a) tri<br />
b) šest<br />
c) osam<br />
14. Za koju zemlju je nakon<br />
osvajanja srebra na OI u<br />
Ateni 2004. godine naš plivač<br />
Duje Draganja htio nastupati?<br />
a) Saudijsku Arabiju<br />
b) Katar<br />
c) Ujedinjene Arapske Emirate<br />
15. U kojem sportu se natječe<br />
kći hrvatske predsjednice<br />
Katarina Kitarović?<br />
a) ritmička gimnastika<br />
b) konjički sportovi<br />
c) umjetničko klizanje<br />
ATP<br />
JURICA GALOIC/PIXSELL<br />
Nadal je slavio u<br />
najboljem finalu<br />
Nadal - Federer (Wimbledon,<br />
2008.)<br />
1.<br />
Jednostavno, finale nad<br />
finalima. Meč u kojem su<br />
dva tenisača iz samog vrha<br />
kompletne teniske povijesti<br />
ponudila najbolje od sebe<br />
na samim vrhuncima svojih<br />
karijera. Finale Wimbledona<br />
2007. između Rogera Federera<br />
i Rafaela Nadala ponudilo<br />
je spektakularan tenis,<br />
ali ovo ga je finale nadmašilo<br />
u svim parametrima.<br />
Prema mišljenju mnogih<br />
analitičara najbolji teniski<br />
meč ikad završio je nakon<br />
četiri sata i 48 minuta.<br />
Borg - McEnroe (Wimbledon,<br />
1980.)<br />
2.<br />
Tie-break četvrtog seta je<br />
ono što je učinilo ovaj meč<br />
toliko posebnim. Trajao je<br />
čak 22 minute, što ga čini<br />
jednim od najduljih u povijesti.<br />
John McEnroe je u<br />
meču preživio čak sedam<br />
meč lopti, ali nije mogao i<br />
osmu u petom setu. Borg je<br />
odnio svoj četvrti uzastopni<br />
Wimledon rezultatom 1-6,<br />
7-5, 6-3, 6-7, 8-6.<br />
Federer - Roddick<br />
3. (Wimbledon, 2009.)<br />
Najveći tenisač svih vremena<br />
je pružanje fantastičnih<br />
finala u All England Clubu<br />
pretvorio u svoju naviku.<br />
Još je jedno nevjerojatno<br />
TOP 5 NAJGORIH<br />
Ferrero - Verkerk (Roland<br />
Garros, 2003.)<br />
1.<br />
Prije doba Federera, Nadala<br />
i Đokovića tenis nije<br />
imao igrače koji odskaču.<br />
To su dokazali Juan Carlos<br />
Ferrero i Martin Verkerk u<br />
finalu u Parizu. U iznimno<br />
dosadnom meču koji po<br />
nekima nije zavrijedio ni<br />
status meča prvog kola,<br />
Ferrero je slavio sa 6-1,<br />
6-3, 6-2.<br />
McEnroe - Connors<br />
2. (Wimbleon, 1984.)<br />
Od ovog dvojca očekivao<br />
se fenomenalan meč jer su<br />
prije dokazali da to i mogu.<br />
Nažalost, obojica su se doimala<br />
nezainteresiranima,<br />
pogotovo Jimmy Connors,<br />
koji je darovao bodove suparniku<br />
i tako lagano izgubio<br />
3-0 u setovima.<br />
finale došlo samo godinu<br />
poslije, nakon epskog meča<br />
s Nadalom. Ovog puta na<br />
suprotnoj je strani bio Amerikanac<br />
Andy Roddick koji<br />
je pružio nevjerojatno jak<br />
otpor sve do petog seta,<br />
koji je Federer osvojio s nevjerojatnih<br />
16-14.<br />
Ivanišević - Rafter<br />
4. (Wimbledon, 2001.)<br />
Možda malo subjektivna<br />
odluka, ali ovo finale i u<br />
svjetskom pogledu ima<br />
golemo značenje. Naš je<br />
Goran Ivanišević u iznimno<br />
zanimljivih pet setova protiv<br />
favorizirana Patricka<br />
Raftera u meču prepunom<br />
spektakularnih poteza,<br />
drame i emocija došao do<br />
svojeg jedinog Grand Slam<br />
naslova, i to kao igrač s<br />
pozivnicom - jedini koji je<br />
učinio takvo što.<br />
Đoković - Nadal (Australian<br />
Open, 2012.)<br />
5.<br />
Prvo i jedino finale među<br />
listom najboljih koje se nije<br />
dogodilo na Wimbledonu.<br />
Đoković i Nadal nadmašili<br />
su sve granice ljudske izdržljivosti<br />
u meču od pet sati i<br />
53 minute. Nadal je poveo,<br />
Đoković preokrenuo, Nadal<br />
izjednačio i u nevjerojatnom<br />
petom setu Đoković je<br />
napokon došao do pobjede,<br />
u jedan sat ujutro.<br />
Ferrero je bio<br />
razočaravajuć<br />
broj 1<br />
Nadal - Federer (Roland<br />
Garros, 2008.)<br />
3.<br />
Između svoja dva legendarna<br />
wimbledonska finala,<br />
Nadal i Federer su prošli<br />
i kroz za njih nekarakteristično<br />
dosadan meč. Nadalovi<br />
winneri nisu bili dokaz<br />
njegove nadmoći, nego<br />
Federerove slabosti na<br />
zemlji i publika je bila razočarana.<br />
Nadal je pobijedio<br />
rezultatom 6-1, 6-3, 6-0.<br />
Connors - Rosewall<br />
4. (US Open, 1974.)<br />
Ovaj je put slavio Connors,<br />
ali opet u nevjerojatno dosadnom<br />
meču. Autsajderski<br />
veteran Rosewall od početka<br />
nije imao izgleda te je<br />
poražen sa 6-0, 6-1, 6-0.<br />
Agassi - Schuttler<br />
5. (Australian Open,<br />
2003.)<br />
Zaista 2003. godina nije<br />
imala sreće s finalima. U<br />
renesansi karijere Agassi<br />
je nemilosrdno svladao<br />
Nijemca Rainera Schuttlera<br />
rezultatom 6-2, 6-2, 6-1<br />
u meču kalibra prvog kola<br />
Grand Slama.
30 Tehnologija<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
gadgeti<br />
Tekst: Silvio Šipušić<br />
Podijelio mišljenja eSport posao službeni sport na Sveučilištu u Zagrebu<br />
eSportaši provode<br />
mnoge sate igrajući<br />
da bi dosegli<br />
natjecateljski status<br />
JACQUARD<br />
Jacquard (Levi Commuter<br />
Trucker Jacket with Jacquard<br />
by Google) "pametna"<br />
je jakna nastala u partnerstvu<br />
Googlea i Levi<br />
Straussa, poznatog brenda<br />
traperica i traper odjeće.<br />
Sam princip prilično je<br />
jednostavan; jakna sadrži<br />
ugrađeni provodni materijal<br />
i "bazu" koja bežičnom<br />
vezom spaja jaknu na<br />
telefon. Provodni je materijal<br />
na lijevom rukavu, koji<br />
izgleda poput normalne<br />
tkanine, ali ima i funkcionalnu<br />
uporabu. Gestama<br />
možete upravljati raznim<br />
funkcijama telefona, poput<br />
slušanja glazbe, razgovora,<br />
kartama s glasovnim<br />
uputama itd. Osim praktičnih<br />
gesta, Jacquard je<br />
i atraktivna traper jakna<br />
izrađena od visokokvalitetnih<br />
materijala, što je i<br />
očekivano za cijenu od 350<br />
dolara (2270 kuna).<br />
RYLO<br />
Rylo je minijaturna kamera<br />
vidnog polja od 360<br />
stupnjeva koja snima u 4K<br />
rezoluciji. Ono što razlikuje<br />
Rylo od ostalih širokokutnih<br />
kamera jest da tih 360<br />
stupnjeva ne koristi za<br />
pogled sa svih strana nego<br />
za impresivnu stabilizaciju<br />
slike. Rylo koristi dodatnu<br />
informaciju širokokutnih<br />
videozapisa kojima stvara<br />
stabilnu sliku bez uobičajenoga<br />
"svijanja" slike. Može i<br />
pratiti objekt unutar kadra,<br />
tako da ga stavlja u primarni<br />
fokus čak i ako se objekt<br />
kreće. Uređivanje snimljenih<br />
videozapisa moguće<br />
je na iPhonu ili Android aplikacijama<br />
bežičnom vezom<br />
ili putem kabela. Aplikacija<br />
može skratiti, stabilizirati te<br />
spremiti videozapis u standardnom<br />
16:9 formatu ili<br />
kao video od 360 stupnja.<br />
Video možete snimati sat<br />
vremena, a samo korištenje<br />
vrlo je jednostavno – najprije<br />
snimite, poslije uredite.<br />
Za Rylo ćete izdvojiti 499<br />
dolara (3236 kuna).<br />
Vjeruju da će igranje računalnih<br />
igara postati i olimpijska disciplina!<br />
'I u ovoj grani sporta imamo velike talente i nadamo se da ćemo ih uskoro i pronaći',<br />
kaže Marko Komerički, direktor UVI eSports Hrvatska<br />
Tekst: Edi Džindo<br />
Marija Edita Feldi<br />
Računalne igre postale<br />
su sport na Sveučilištu<br />
u Zagrebu. Tako je<br />
izglasano na zajedničku<br />
inicijativu članova Studentskog<br />
zbora Sveučilišta i članova<br />
zagrebačkog Sveučilišnog sportskog<br />
saveza.<br />
Marko Lepoglavec, student<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta<br />
i zamjenik predsjednika<br />
Studentskog zbora, vjeruje kako<br />
će za 15 godina eSport postati<br />
olimpijski sport.<br />
Tehnički zahtjevno<br />
"Drago nam je što ne kasnimo<br />
za Beogradom jer su i oni ove godine<br />
uveli eSport na sveučilište",<br />
komentira Marko. Dodaje kako<br />
je interes za eSport dosta velik.<br />
Želje i zahtjevi mnogih studenata<br />
tako su ispunjeni. Među njima<br />
je i Zvonimir Vlaić, student<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta,<br />
koji se šali kako se ovim<br />
sportom bavio tijekom cijele<br />
srednje škole.<br />
"E-sportovi imaju dosta sličnosti<br />
s olimpijskim sportovima<br />
jer zahtijevaju mnogo treninga,<br />
razvijene strategije, timski rad i<br />
još mnogo toga", komentira Zvonimir.<br />
No neki studenti ne vide<br />
poantu eSporta.<br />
Dora Dotlić s Filozofskog fa-<br />
kulteta objašnjava da se takvi<br />
sportovi, prema njezinu mišljenju,<br />
"ne bi trebali uvoditi u sveučilišna<br />
natjecanja jer sport<br />
smatram fizičkom aktivnošću".<br />
S druge strane, ne vidi<br />
problem u zasebnim natjecanjima<br />
u području računalnih<br />
igara.<br />
U odnosu prema više "tradicionalnim"<br />
sveučilišnim<br />
sportovima, eSport je i tehnički<br />
zahtjevniji. Osim izvrsne tehničke<br />
opreme (poput jakih računala)<br />
i prostora, za održavanje<br />
natjecanja potrebna je i odlična<br />
'E-sportovi imaju dosta sličnosti<br />
s olimpijskim sportovima<br />
jer zahtijevaju mnogo<br />
treninga, razvijene strategije,<br />
timski rad i još mnogo<br />
toga', komentira student<br />
Zvonimir<br />
internetska veza. Marko Komerički,<br />
direktor UVI eSports Hrvatska,<br />
zadovoljan je osiguranim<br />
uvjetima natjecanja. Također<br />
smatra kako će se mnogo studenata<br />
odazvati na ovo natjecanje.<br />
Sigurno će okupiti mnoge<br />
"Možda će na početku biti malo<br />
problema pri formiranju timova i<br />
selekcijskih procesa, ali će se to u<br />
kratkom roku sve brzo posložiti.<br />
Uz to prostor i oprema će im svakodnevno<br />
biti dostupni za vježba-<br />
nje, selekcijske procese, prijateljske<br />
susrete, ili za slične potrebe.<br />
Na studentima je da to iskoriste",<br />
objašnjava Komerički.<br />
U prvo natjecanje su uključene<br />
igre poput League of<br />
Legends, koje se će igrati u<br />
timovima, no i Hearthstone<br />
koji se igra u pojedinačnim<br />
kategorijama. U budućnosti<br />
se Komerički nada kako će<br />
sve više studenata biti zainteresirano<br />
za ovaj tip sporta, te se<br />
priključiti eSports sceni.<br />
"Vjerujemo da i u ovoj grani<br />
sporta imamo velike talente i<br />
nadamo se da ćemo ih uskoro i<br />
pronaći", komentira Komerički.<br />
Sport kao aktivnost nije tu samo<br />
da bi se studenti fizički kretali.<br />
Ronaldo Babić, student Kineziološkog<br />
fakulteta, vidi i još jednu<br />
pozitivnu stranu eSporta.<br />
"Sigurno je mnogo studenata<br />
koje će taj oblik natjecanja privući<br />
te da će se zabaviti i možda<br />
sklopiti nova prijateljstva.<br />
Tko voli nek izvoli!", komentira<br />
Ronaldo.<br />
Što se igra?<br />
Na prvom eSports natjecanju u ovoj akademskoj godini, igrat<br />
će se League of Legends (5vs5), CounterStrike: <strong>Global</strong> Offensive<br />
(5vs5), Pro Evolution Soccer (2vs2) i Hearthstone (pojedinačno).<br />
Svaki fakultet može prijaviti jednu ekipu, a isti igrači<br />
mogu igrati više igara. Natjecanje iz eSporta održat će se u Studentskom<br />
centru u Zagrebu.<br />
MATEJ ČELAR
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
Lifestyle <strong>31</strong><br />
Izbori ljepote Koncept odabira za neke je zastario, a upitni su i standardi<br />
Bi li Marilyn Monroe danas<br />
bila plus size model? Da.<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Nika Poljak i Valentina<br />
Jackiv prva su i druga<br />
pratilja ovogodišnjeg<br />
Izbora miss Hrvatske za miss<br />
Svijeta. Nika završava studij<br />
marketinga i komunikacija dok<br />
Valentina predavanja privodi<br />
kraju na Učiteljskom fakultetu.<br />
Obje tvrde kako im je studij na<br />
prvom mjestu, a Izbor su shvatile<br />
kao izvrsnu prigodu za nezaboravno<br />
iskustvo.<br />
Sanja Sarnavka, predsjednica<br />
udruge B.a.B.e. i predsjednica<br />
upravnog odbora Kuće ljudskih<br />
prava o Izboru za miss kaže da<br />
žene moraju znati zašto ulaze<br />
u to i nipošto ne smiju sanjati<br />
snove o slavi koji se najčešće<br />
neće ostvariti.<br />
"Ako se prijavljuje radi novca<br />
koji joj može omogućiti studiranje,<br />
otvaranje nekog posla,<br />
uspjeh u karijeri, onda to ima<br />
nekog smisla jer će tako najlakše<br />
doći do potrebnog novca.<br />
Mora znati koji joj je cilj i strategija<br />
kojom će ga postići. A nikako<br />
postati robom za jednokratnu<br />
uporabu", rekla je Sarnavka.<br />
Popravljanje 'nedostataka'<br />
Izbori za najljepše nekoć su<br />
bili jako popularni jer je bila<br />
riječ o rijetkoj prigodi u kojoj<br />
su se žene odvažile skidati<br />
u javnosti. Sarnavka tvrdi<br />
da, ako se već podilazi zakonima<br />
tržišta, i uza sve<br />
više žena na položajima<br />
moći, bilo bi u redu birati<br />
i mistera Universa.<br />
"Kruha i igara za<br />
sve, a ne samo za sredovječne<br />
bogate heteroseksualce",<br />
istaknula<br />
je Sarnavka i<br />
upozorila na to da<br />
je sa svih strana sve<br />
više serviranih sadržaja<br />
o konceptima<br />
ljepote.<br />
"Kad gledamo<br />
kroz povijest, postaje<br />
smiješno kad<br />
netko kaže 'pa zna<br />
se što je ljepota'.<br />
Danas bi, recimo,<br />
Marilyn Monroe,<br />
žena koja je<br />
stvarno fascinirala<br />
gotovo sve<br />
heteroseksualne<br />
muškarce, koja<br />
je slovila kao<br />
BORIS MATAKOVIĆ<br />
ljepotica nad<br />
ljepoticama,<br />
vjerojatno bila<br />
ismijana jer su nje-<br />
Valentina Jackiv<br />
'Bilo bi u redu birati i mistera Universa. Kruha i igara za sve, a ne samo<br />
za sredovječne bogate heteroseksualce', istaknula je Sanja Sarnavka<br />
Izbor za Miss Hrvatske<br />
2017. godine<br />
zine dimenzije apsolutno iznad<br />
nekakvog opće proklamiranog<br />
standarda tjelesnih dimenzija.<br />
Ona je prekrupna za današnje<br />
pojmove. Danas industrija ljepote<br />
propisuje idealne mjere<br />
koje su teško dostižne bez estetske<br />
kirurgije, velikog odricanja,<br />
uz trošenje goleme svote novca<br />
na 'popravljanje nedostataka'.<br />
Djevojke se već<br />
sa sedamnaest godina<br />
podvrgavaju operativnim<br />
zahvatima. I<br />
to je tužno", pojasnila<br />
je Sarnavka.<br />
S druge strane,<br />
ovogodišnje<br />
pratilje<br />
tvrde da ni<br />
u jednom<br />
trenutku nisu<br />
osjećale pritisak<br />
organizacije vezano<br />
uz svoj izgled.<br />
"Temelj kojim se<br />
vodio Izbor je 'ljepota<br />
sa svrhom'.<br />
Pojam ljepote je<br />
zaista individualna<br />
percepcija,<br />
djevojke su predivne<br />
svaka na<br />
svoj način, ono<br />
što smo mi trebale<br />
pokazati<br />
ocjenjivalo<br />
se u nekoliko<br />
kategorija -<br />
sport, talent,<br />
intervju,<br />
top model i<br />
kategorija<br />
multimedi-<br />
Nika Poljak<br />
Direkcija Izbora za miss<br />
Hrvatske na naš je upit odgovorila<br />
kako ćemo surađivati<br />
samo ako članak bude napisan<br />
u pozitivnom ozračju<br />
ja", rekla je Nika.<br />
Kruna je jedna<br />
Ni jedna ni druga nisu imale<br />
velika očekivanja, ali bile su svjesne<br />
da će kruna pripasti samo<br />
jednoj od njih.<br />
"Red, rad i disciplina bili su<br />
mi glavni motivatori i, naravno,<br />
pobjeda. Nadmašila sam samu<br />
sebe, nadala sam se pobjedi",<br />
priznala je Nika.<br />
Djevojke su suglasne da bi<br />
se voljele nastaviti baviti modnim<br />
svijetom jer zaista uživaju<br />
u tome, a Nika je istaknula da je<br />
već dobila nekoliko ponuda koje<br />
još razmatra, dok Valentina zasad<br />
nema ozbiljnije planove.<br />
"Trenutačno mi je fakultet na<br />
prvom mjestu, ali u budućnosti<br />
bih se voljela naći u svijetu<br />
mode", objasnila je svoje planove<br />
Valentina.<br />
Studenti, kako se čini, smatraju<br />
pak da se percepcija izbora za<br />
miss u javnosti promijenila ili je<br />
čak pogrešna. Studentica Marisabel<br />
Majić mišljenja je da javnost<br />
ima i dosta predrasuda prema<br />
misicama te da se nerijetko sasvim<br />
pogrešno smatra kako su<br />
one neobrazovane. Njezin kolega<br />
Stjepan dodao je da društvo<br />
danas više ne gleda na izbore za<br />
misicu kao na nešto važno.<br />
No Sarnavka tvrdi da će ovakvi<br />
izbori ljepote trajati dok se od<br />
njih bude gomilao profit.<br />
"Izbori za missice ljepote već<br />
su pomalo zastarjeli, jer uz Instagram<br />
i internetske portale može<br />
se nagledati golih ženskih tijela<br />
do mile volje. Postojat će dok se<br />
iz njih bude mogao izvlačiti kakav<br />
takav profit. Tržište je jače od<br />
svega", pojasnila je.<br />
S tim se poistovjetila i Nika<br />
koja se nada da će se Izbor vratiti<br />
na prijestolje na kojem je nekada<br />
bio jer "zaslužuje mjesto u našem<br />
društvu - mnogo daje, a malo traži".<br />
I dok su s jedne strane Nika i<br />
Valentina iskusile jedinstvenu<br />
prigodu u životu, a Sarnavka<br />
upozorila na pozadinsku priču<br />
samog natjecanja, direkcija Izbora<br />
za hrvatsku misicu na naš je<br />
upit odgovorila kako će surađivati<br />
samo ako članak bude napisan<br />
u pozitivnom ozračju.<br />
BORIS MATAKOVIĆ<br />
namirnica<br />
mjeseca<br />
Tekst: Tea Mihanović<br />
Šipak - junak Drugog<br />
svjetskog rata<br />
Temperature su sve niže pa<br />
vam donosimo najjači prirodni<br />
štit u borbi protiv prehlade<br />
i gripe. Većina zagrebačkih<br />
studenata na početku svake<br />
akademske godine susreće se<br />
s brojim savjetima o blagodatima<br />
šipka i njegovoj pomoći<br />
u preživljavanju hladne zagrebačke<br />
jeseni.<br />
Najsnažnije djelovanje ima<br />
na naš imunološki sustav. O<br />
tome svjedoči priča iz Drugog<br />
svjetskog rata.<br />
Pomorske blokade u kojoj<br />
su njemačke podmornice<br />
potapale trgovačke brodove<br />
koji su plovili prema Britaniji,<br />
spriječile su opskrbu "velikog<br />
otoka" voćem. To je rezultiralo<br />
masovnim zdravstvenim tegobama.<br />
Tadašnje Ministarstvo<br />
hrane naredilo je prikupljanje<br />
šipka i masovnu proizvodnju<br />
sirupa. Proizvedeni sirup prodavao<br />
se po niskim cijenama,<br />
a majkama s djecom dijelio se<br />
u zdravstvenim ustanovama.<br />
U medijima je objavljen recept<br />
s detaljnim uputama za kućnu<br />
pripremu sirupa, a vama ga<br />
donosimo u nastavku.<br />
Ako ste tijekom čitanja ovog<br />
članka kihnuli ili vam je procurio<br />
nos, vrijeme je da posjetite<br />
svoju najdražu kumicu na<br />
Dolcu jer kako narodna poslovica<br />
kaže: "Gdje raste šipak, nisu<br />
potrebni ljekari!"<br />
RECEPT:<br />
Britanski ratni<br />
sirup od šipka<br />
Potrebno vam je:<br />
- 1 kg šipka<br />
- 620 grama šećera<br />
- 1,9 l vode<br />
- sterilne bočice<br />
Priprema:<br />
Dok prokuhavate 1,9 litru<br />
vode, sameljite kilogram<br />
šipka pa ga uspite u nju. Kada<br />
smjesa zakipi, skinite je s vatre<br />
i ostavite 15 minuta. Dobivenu<br />
tekućinu prebacite u krpu pa<br />
ostavite iznad čiste posude da<br />
iskapa. Tri puta ponovite cijeđenje<br />
kako biste odstranili sve<br />
oštre dlačice šipka. Dok kuhate<br />
sok na laganoj vatri, polako<br />
dodajte 620 grama šećera pa<br />
miješajte pet minuta.<br />
Gotov sirup ulijte u sterilizirane<br />
bočice i čuvajte na<br />
tamnom i hladnom mjestu!
32 Zadnja<br />
travel tips<br />
AUTOR:<br />
XANT<br />
Poličar<br />
Iz Zimbabvea,<br />
Robert<br />
Bivši otok<br />
na<br />
Dunavu<br />
Portugalski<br />
model<br />
(sa<br />
slike)<br />
... u oku<br />
Ili<br />
... u peti<br />
Montoya<br />
iz The<br />
Princess<br />
Bride<br />
Grad u S<br />
Njemačkoj<br />
Špavci<br />
(akrapi)<br />
Spakirajte se za put uz pomoć PackPoint aplikacije<br />
Gotovo svaki put vam se dogodi da nešto zaboravite ponijeti<br />
na put? S PackPoint aplikacijom izgledi za to će se drastično<br />
smanjiti. Kada prvi put uđete u aplikaciju, odaberete spol,<br />
odredište, datum i duljinu putovanja. Zatim odaberete kategorije<br />
koje vas zanimaju na vašem putovanju, npr. plaža, svečana<br />
večera, snježni sportovi, kamping, planinarenje, djeca…<br />
itd. Prema tim kategorijama i prema vašem spolu, aplikacija<br />
kreira golem popis stvari od kojih se možda neke sami ne<br />
biste ni sjetili ponijeti, a usput izbaci trenutačnu vremensku<br />
prognozu za vaše odredište. Zgodno, zar ne? Mia Meglić<br />
Rakija s<br />
masksom<br />
Radnik<br />
koji prebacuje<br />
normu<br />
Kozmetički<br />
franc.<br />
brend<br />
Also<br />
Known<br />
As<br />
Služi za<br />
preradu<br />
hmelja<br />
Evo, eno<br />
Strano<br />
muško<br />
ime<br />
(Ljubo!)<br />
Rođak<br />
ironično,<br />
rođo<br />
Druge,<br />
ostale<br />
križaljka<br />
Veliki<br />
haikuist,<br />
Matsuo<br />
Azijska<br />
država<br />
Helenin<br />
otmičar<br />
Zavičaj<br />
starih<br />
Elamita<br />
U usma<br />
pušača<br />
Japanska<br />
nošnja<br />
Maksim<br />
od milja<br />
Pjevačica<br />
Sandé<br />
Smjesta<br />
Hatzeov<br />
junak (...<br />
i Mara)<br />
Metar<br />
Ruskia<br />
negacija<br />
Izbaci<br />
slinu<br />
Orsula od<br />
milja<br />
Italija<br />
Srpska<br />
glumica<br />
(Ruža<br />
vjetrova)<br />
Do, ...,<br />
Mi<br />
Ka Pe ...<br />
Od ove<br />
akademske<br />
godine čitajte<br />
nas ONLINE<br />
www.<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
Glumica<br />
Knightley<br />
East<br />
Šarene<br />
papige,<br />
are<br />
Zenonova<br />
fil.<br />
škola<br />
Staro ime<br />
za Osječanina<br />
1<br />
Koje<br />
2<br />
Pande<br />
3<br />
Kako<br />
je pasmine najmanji<br />
pas na svijetu?<br />
a) čivava (Chihuahua)<br />
b) mops<br />
c) pekinezer<br />
d) bigl<br />
se hrane kakvim<br />
lišćem?<br />
a) eukaliptusa<br />
b) trske<br />
c) palme<br />
d) bambusa<br />
se zove prilagođavanje<br />
nekih životinja bojom i<br />
oblikom tijela okolišu?<br />
a) dioptrija<br />
b) mimikrija<br />
c) zoologija<br />
d) letargija<br />
pet za pet<br />
BROJ <strong>31</strong>, studeni 2017.<br />
PORTAL PO MJERI STUDENATA<br />
4<br />
Gdje obitavaju koale i<br />
klokani?<br />
a) u Sjevernoj Americi<br />
b) u Kini<br />
c) u Australiji<br />
d) u Africi<br />
5<br />
Koja<br />
je životinja ušla u Guinnessovu<br />
knjigu rekorda<br />
jer je "reciklirala" najviše<br />
plastičnih boca?<br />
a) pas<br />
b) mačka<br />
c) hrčak<br />
d) koza<br />
sudoku<br />
Tip dijamanta;<br />
neboder<br />
1<br />
Guinnessova<br />
2<br />
Oko<br />
3<br />
Klasična<br />
4<br />
Srce<br />
knjiga<br />
rekorda najčešća se<br />
krade iz knjižnica.<br />
10 posto svjetskog<br />
stanovništva<br />
su ljevaci.<br />
violina sadrži<br />
oko 70 različitih<br />
drvenih dijelova.<br />
plavog kitova<br />
teško je koliko i<br />
prosječan automobil.<br />
šok i vjeverica<br />
5<br />
Psi mogu čuti veliki<br />
raspon zvukova<br />
koje ljudsko uho ne<br />
može otkriti.<br />
6<br />
Trudnoća u slonova<br />
traje oko dvije<br />
godine.<br />
7<br />
Slon je jedan od<br />
rijetkih sisavaca koji<br />
ne mogu skočiti.<br />
8<br />
Meduza se sastoji<br />
od oko 95 posto<br />
vode.<br />
9<br />
Prema Amazonu,<br />
najčitanije knjige na<br />
Kindleu su Biblija,<br />
životopis Stevea<br />
Jobsa i "Igre gladi".<br />
10<br />
Kad<br />
11<br />
Za<br />
se nilski<br />
konj uzruja, znoj<br />
mu postane<br />
crven.<br />
vrijeme prosječnog<br />
života čovjek<br />
proizvede toliko<br />
sline da bi mogao<br />
napuniti dva<br />
bazena.<br />
ODGOVORI:<br />
1. a), 2. d), 3. b), 4. c), 5. a)<br />
O Hrvatskoj<br />
i Sloveniji<br />
odlučuje:<br />
premetaljka<br />
BISTRA DRUŽINA!<br />
——————————<br />
———<br />
Autor: XANT<br />
globalko
Change language