Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Intervju: Lance Bennett<br />
Mainstream mediji vratit<br />
će publiku tek kad se vrati<br />
vjera u politički sustav Str. 11<br />
ZARKO BAŠIĆ/PIXSELL<br />
Bivša atletičarka Maja Fijačko<br />
Kći joj spasila život,<br />
a danas studira i živi<br />
punim plućima<br />
Str. 19<br />
ZARKO BAŠIĆ/PIXSELL<br />
Broj <strong>30</strong><br />
Godina III, listopad 2017.<br />
NOVINE<br />
PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Promjena fakulteta<br />
Psihologinja<br />
prebjegla na<br />
FER, veterinari<br />
bježe na Str. 4<br />
stomatologiju<br />
Migranti<br />
Mediji nastoje<br />
biti objektivni,<br />
ali komentari<br />
ne štede<br />
izbjeglice<br />
Električna vozila<br />
Trud je<br />
uzaludan<br />
ako se struja<br />
dobiva iz<br />
fosilnih goriva<br />
Reportaža<br />
'Pio sam vino<br />
s Angelom<br />
Merkel'<br />
Str. 9<br />
Str. 10<br />
Str. 13<br />
ČEKAJUĆI<br />
Antitelevizija<br />
FOTO: MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
PRAKSU<br />
Str. 3<br />
'Noćna mora'<br />
Željka Malnara<br />
još nam je<br />
stvarnost Str. 17<br />
GORAN STANZL/PIXSELL
2 Studentski život<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
impressum<br />
NOVINE STUDENATA FPZG-a<br />
Izdavač<br />
Fakultet političkih<br />
znanosti<br />
Lepušićeva 6, Zagreb<br />
Za izdavača<br />
prof. dr. sc.<br />
Lidija Kos-Stanišić<br />
Voditelj projekta<br />
doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />
Glavni urednik<br />
Igor Weidlich<br />
Zamjenica glavnog<br />
urednika<br />
Zrinka Medak<br />
Urednik – mentor<br />
Zlatko Herljević<br />
Uredništvo<br />
Studentski život,<br />
Srednja:<br />
Hana Ivković<br />
Božica Kopić<br />
Željka Škreblin<br />
Društvo, Reportaža:<br />
Tamara Horvat<br />
Svijet:<br />
Mihael Gelo<br />
Intervju:<br />
Zrinka Medak<br />
Novac:<br />
Mia Musulin<br />
Kultura:<br />
Tina Ozmec-Ban<br />
Vanessa Curman<br />
Lara Perošević<br />
Sport:<br />
Edi Džindo<br />
Tehnologija, Karijera:<br />
Marija Edita Feldi<br />
Lifestyle:<br />
Patricija Topić<br />
Zadnja:<br />
Patricia Ivić<br />
Fotografija:<br />
Matea Petrović<br />
Lektura<br />
Snježana Babić Višnjić<br />
Marketing<br />
Kristina Balun<br />
promocija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
Promocija<br />
Dora Slivar, Nives Jekić,<br />
Alen Kozić<br />
Društvene mreže<br />
Matea Petrović, Mia<br />
Planinić, Nikolina Žužul,<br />
Ivana Buljan<br />
Fotoagencija<br />
Pixsell<br />
Dizajn i prijelom<br />
Atlantis<br />
Tehnička podrška<br />
Story Editor<br />
redakcijski sustav<br />
Tisak<br />
Tiskara Zagreb<br />
Radnička cesta 210,<br />
Zagreb<br />
Kontakt za čitatelje<br />
redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Nemoguća misija Bliži li se kraj bezobraznom iskorištavanju studentskog rada?<br />
Ako trebaš novac, studiraj redovno<br />
i radi punih osam sati na dan<br />
'Uspjela sam pronaći posao koji mi ponekad dopušta da radim manje sati, ali zato danima kad<br />
nemam nastave, uključujući i vikendom, odradim cijelu smjenu', rekla je studentica Ivona Jeličić<br />
Tekst: Željka Škreblin<br />
Foto: Tin Bedenko/<strong>Global</strong><br />
Mnogi studenti žele<br />
raditi uz studiranje,<br />
ali ih u potrazi<br />
za studentskim<br />
poslovima najčešće dočekaju<br />
oglasi za poslove koji imaju<br />
određeno radno vrijeme ili pak<br />
"fleksibilno" osmosatno radno<br />
vrijeme!<br />
Nerijetko se traži mogućnost<br />
svakodnevnog rada. Kako bi<br />
mogli platiti dom ili stan, hranu,<br />
izlaske i koji nepoloženi<br />
kolegij, studenti se odluče potražiti<br />
posao. No što kad željeni<br />
posao ima nemoguće i neprilagodljivo<br />
radno vrijeme?<br />
Iskustvo rada<br />
Veronika Raguž, studentica<br />
novinarstva, smatra kako<br />
je najveći problem što poslodavci<br />
sve češće zahtijevaju<br />
osmosatni rad svih pet radnih<br />
dana. Većini je studenata, barem<br />
onima redovnima, usklađivanje<br />
fakultetskih obveza i<br />
takva rada nemogući pothvat.<br />
Ivona Jeličić je u tome uspjela.<br />
Obično radi osam sati, a ponekad<br />
i devet.<br />
"Teško mi je pronaći posao<br />
koji mogu prilagoditi obvezama<br />
na fakultetu, ali uspjela<br />
sam pronaći posao koji mi ponekad<br />
dopušta da radim manje<br />
sati, ali zato danima kad<br />
nemam nastave, uključujući<br />
i vikendom, odradim cijelu<br />
smjenu", priznala nam je Ivona.<br />
Neven, s Pravnog fakulteta<br />
ima iskustvo osmosatnog<br />
rada. Smatra kako se uz velike<br />
napore i prilagodbe sigurno<br />
može raditi osam sati, ali to<br />
nije moguće na svakom fakultetu.<br />
"Radio sam zaista svakako,<br />
Priprema se novi zakon<br />
Studentski će se rad regulirati, najavilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.<br />
Naime, Nacrt Zakona o studentskom radu je pripremljen,<br />
a sljedeći će se mjesec pokrenuti javna rasprava."Tijekom javne<br />
rasprave svi će zainteresirani imati prigodu dati prijedloge s ciljem<br />
što kvalitetnijeg zakonskog rješenja", rekli su nam iz MInistarstva.<br />
čak i noćne smjene od osam<br />
sati, ali vjerujem kako bi to<br />
studentu medicine bilo nemoguće",<br />
kazao nam je on.<br />
Poslodavci šute<br />
"Takav način rada ne odgovara<br />
niti jednom studentu jer<br />
bi fakultet i obveze trebali biti<br />
na prvom mjestu", smatra Ivona,<br />
"a studentima bi se trebala<br />
pružiti mogućnost da sami<br />
isplaniraju koliko će sati na<br />
dan raditi".<br />
'Takav način rada ne odgovara<br />
niti jednom studentu<br />
jer bi fakultet i obveze trebali<br />
biti na prvom mjestu',<br />
smatra Ivona, 'a studentima<br />
bi se trebala pružiti mogućnost<br />
da sami isplaniraju<br />
koliko će sati na dan raditi'<br />
Poslovi sa osmosatnim radnim vremenom teško mogu odgovarati redovnim studentima<br />
Poslodavci koje smo pitali<br />
što misle o takvu radu, nisu<br />
nam željeli dati komentar. No<br />
prije nekoliko mjeseci o studentskom<br />
su se radu oglasili<br />
Krešimir Sever i Vilim Ribić,<br />
predstavnici sindikata. Obojica<br />
se slažu kako se studente na<br />
radnim mjestima izrabljuje,<br />
te se koriste kao jeftina radna<br />
snaga. Poslodavci radije zapošljavaju<br />
studente, što mnoge<br />
nezaposlene ostavlja na burzi.<br />
Upravo su zato potrebne<br />
promjene zakona o studentskom<br />
radu. Studentski rad bi<br />
se trebao regulirati kako studenti<br />
više ne bi morali raditi<br />
puno radno vrijeme. No to bi<br />
pak naštetilo onim studentima<br />
koji mogu odraditi osam sati<br />
svakodnevno.<br />
Mali Levijatan<br />
Studentski časopis za<br />
politologiju dobio novo ruho<br />
Nakon sedmogodišnje stanke, tim studenata politologa<br />
na Fakultetu političkih znanosti predstavio je četvrto<br />
izdanje studentskog znanstvenog časopisa Mali<br />
Levijatan. Autori su većinom na završnim godinama<br />
politologije, ali prigodu da se objavi i njihov rad imali<br />
su studenti drugih društveno-humanističkih područja.<br />
Od zaprimljenih 25 radova anonimnim putem je izabrano<br />
devet najboljih. Problematika broja bavi se aktualnim<br />
političkim izazovima. Teme s kojima se čitatelji<br />
mogu upoznati protežu se od nezaposlenosti mladih i<br />
indijsko-pakistanskih odnosa do povezanosti nogometa<br />
s regionalizmom u Španjolskoj. Ivana Turković
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Studentski život 3<br />
Nedostatak prakse Obrazovnom sustavu važnija kvantiteta od kvalitete<br />
students of UniZG<br />
SANJIN STRUKIC/PIXSELL<br />
Zar na ekonomiji i<br />
danas računaju ručno?<br />
'Onaj tko nije digitalno pismen, postat će građaninom drugog reda, neće se moći<br />
snalaziti u životu', izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak<br />
Tekst: Božica Kopić<br />
Današnji obrazovni sustav<br />
u Hrvatskoj na<br />
većini fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu ne<br />
omogućuje studentima praksu<br />
tijekom školovanja. Tako mnoge<br />
s diplomom u ruci dočeka situacija<br />
da zbog nedostatka iskustva<br />
i prakse nisu konkurentni na tržištu<br />
rada.<br />
Student Vedran Ljubobratović<br />
završio je četvrtu godinu, odnosno<br />
preddiplomski studij na<br />
Ekonomskom fakultetu. Za sebe<br />
kaže da nema nikakvog praktičnog<br />
znanja. Smatra da mu je<br />
tijekom obrazovanja upravo i<br />
nedostajala praksa na kojoj bi<br />
mogao i primijeniti naučenu teoriju.<br />
zovnom sustavu u Hrvatskoj,<br />
dotičući se obrazovne reforme,<br />
digitalna opismenjivanja i<br />
nedostatka praktičnog znanja<br />
učenika i studenata. Jedan od<br />
predavača bio je i psiholog Josip<br />
Burušić s Instituta društvenih<br />
znanosti "Ivo Pilar" koji je govorio<br />
o važnosti tržišta za obrazovanje.<br />
"Kad smo uvodili bolonjski sustav<br />
obrazovanja, bio sam siguran<br />
da će se dio studenata nakon<br />
preddiplomskog studija zaposliti,<br />
ali se to danas ne događa jer<br />
studiji nisu usklađeni s tržištem<br />
pa studenti moraju upisivati i<br />
diplomski studij", poručio je Burušić.<br />
Ono što nedostaje našem<br />
obrazovnom sustavu suvremenija<br />
je nota, smatra pak prof.dr.<br />
sc. Neven Vrček s Fakulteta organizacije<br />
i informatike.<br />
"Hitno moramo uvesti nove<br />
sadržaje, nove pristupe poučavanju<br />
i učenju, odnosno osuvremeniti<br />
obrazovanje", dodaje<br />
Vrček.<br />
Svi su sudionici govorili o<br />
tome kako se problem manjka<br />
praktičnog znanja javlja i mnogo<br />
prije fakultetskog obrazovanja<br />
kao i o važnosti digitalne pismenosti.<br />
"Onaj tko nije digitalno pismen,<br />
postat će građanin drugog<br />
reda, neće se moći snalaziti u<br />
životu. Ne smijemo dopustiti da<br />
nekoga izostavimo od stjecanja<br />
digitalnih vještina", izjavila je<br />
'Hitno moramo<br />
uvesti<br />
nove sadržaje,<br />
nove<br />
pristupe<br />
poučavanju<br />
i učenju,<br />
odnosno<br />
osuvremeniti<br />
obrazovanje',<br />
izjavio<br />
je prof. dr. sc.<br />
Neven Vrček<br />
s Fakulteta<br />
organizacije<br />
i informatike<br />
Govornici na konferenciji 'Bolje<br />
obrazovanje - bolja Hrvatska'<br />
Osuvremeniti sustav<br />
"Sve se temeljilo na teoriji i<br />
rješavanju zadataka, a čak se ni<br />
taj dio nije modernizirao, nego<br />
smo sve što se trenutačno odrađuje<br />
uz pomoć računala, pisali i<br />
računali ručno", govori Vedran.<br />
U skladu s razvojem tehnoloških<br />
procesa, digitalno obrazovanje<br />
nužno je na svim razinama.<br />
U listopadu je održana najveća<br />
konferencija o obrazovanju,<br />
u organizaciji 24sata, pod nazivom<br />
"Bolje obrazovanje, bolja<br />
Hrvatska". Okupila je ugledne<br />
stručnjake iz školstva i znanosti,<br />
te pokrenula raspravu o obraministrica<br />
znanosti i obrazovanja<br />
Blaženka Divjak. S njom se<br />
slažio i poduzetnik Nenad Bakić,<br />
rekavši da dijete mora biti društveni<br />
građanin 21. stoljeća, ali da<br />
je potrebno razvijati i kreativnost<br />
od samog početka.<br />
Izvrsnost je ključ<br />
Višak činjeničnog, a manjak<br />
praktičnog znanja javlja se odmah<br />
na osnovnoškolskoj razini,<br />
a nastavlja se i na fakultetskoj<br />
zbog čega posustaje kvaliteta<br />
obrazovanja. Bakić zaključuje<br />
kako je uzrok konstantna pada<br />
rangiranja Sveučilišta u Zagrebu<br />
to što se ne vodimo kvalitetom<br />
nego brojem objavljenih tekstova.<br />
"Ako tražimo riječ kojom bismo<br />
opisali uspješnost društava,<br />
bila bi to izvrsnost. Potreban je<br />
sustavni napor kako bi se postigla<br />
izvrsnost. Zvuči apstraktno,<br />
ali izvrsnošću možemo sve promijeniti",<br />
rekao je Bakić.<br />
Student Vedran s ekonomije<br />
kaže da ne zna koliko je konkurentan<br />
na tržištu rada s završenim<br />
studijem jer nikada tijekom<br />
fakulteta nije radio ništa praktično<br />
vezano uz svoju struku.<br />
"Mislim da bi više ljudi u mnogo<br />
kraćem roku završavalo fakultete<br />
jer bi zapravo i radili ono<br />
o čemu uče na fakultetu. A ako<br />
ništa, možda bi shvatili da to zanimanje<br />
zapravo nije ono s čime<br />
se žele baviti ostatak života", zaključio<br />
je Vedran.<br />
Ime: Dora Trogrlić<br />
Dob: 20<br />
Studij:<br />
Novinarstvo<br />
Dora Trogrlić: Sama sebi<br />
gradim 'veze'!<br />
Kad su maloj Dori bile samo tri godine, posjela<br />
je obitelj u dnevni boravak da bi održala svoj<br />
prvi koncert, i nastavila to raditi svake večeri.<br />
"Iz večeri u večer roditeljima je to očito dosadilo<br />
pa su me odlučili upisati u glazbenu školu",<br />
govori Dora o svojim glazbenim počecima. Tad<br />
je sve počelo, kaže - dječji festivali, raznorazne<br />
priredbe, pa zatim kazalište i gluma, koncerti,<br />
natjecanja... Onda je došla iz Đurđevca u<br />
Zagreb i vrata su se počela otvarati. Da joj je<br />
u Zagrebu karijera krenula, dokazuje popis na<br />
kojem je mnoštvo poznatih i utjecajnih glazbenika<br />
koje je upoznala i još upoznaje, i s kojima<br />
surađuje i dijeli ljubav prema glazbi.<br />
"Vjerujem da je ovo sve tek početak i posebno<br />
se veselim onome što budućnost nosi", dodaje.<br />
Dora je glazbenica koja se pokušava probiti bez<br />
posebnih veza i poznanstva, i na to je jako ponosna.<br />
Misli da je odlično kad čuje da je netko<br />
nešto postigao isključivo svojim radom.<br />
"Upravo zato i ja pokušavam djelovati tako što<br />
sama sebi gradim svoje 'veze' ", kaže.<br />
"Krećem se po mjestima gdje<br />
su odlični glazbenici i tako<br />
stvaram poznanstva i prijateljstva,<br />
objeručke prihvaćam<br />
'Trudim se,<br />
radim na<br />
sebi i zaista<br />
vjerujem da<br />
će nešto lijepo<br />
proizaći<br />
iz toga svega.<br />
Vjerujem<br />
u sebe'<br />
sve prigode, trudim se, i radim<br />
na sebi i zaista vjerujem<br />
da će nešto lijepo proizaći<br />
iz toga svega. Vjerujem u<br />
sebe", odlučno zaključuje.<br />
Dora je studentica treće<br />
godine novinarstva, a usklađivanje<br />
faksa i glazbe ne<br />
smatra nekakvim problemom.<br />
"Isto kako mnoštvo studenata<br />
radi, tako je ovo moj posao - i<br />
velika ljubav - ali i posao. A i<br />
mnogo toga se stigne u 24 sata, mislim, tko još<br />
spava", pita se Dora. Što se tiče razloga odabira<br />
novinarstva kao studija, odgovara da joj je to<br />
s jedne strane način da nauči kako komunicirati<br />
s njima u budućnosti, a s druge da je odličan u<br />
aspektima odnosa s javnošću, samopromocije,<br />
upoznavanja s ljudima i publikom.<br />
"Pokušavam stečeno znanje primijeniti gdje god<br />
mogu u glazbi. A dodatan plus na prethodno<br />
rečeno je što mi ostavlja slobodnog vremena<br />
da radim ono što najviše volim", kaže. Hana<br />
Ivković<br />
ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />
Lovro: Kome se mogu obratiti ako sam<br />
izgubio iksicu s kojom ostvarujem pravo na<br />
subvencioniranu prehranu?<br />
Odgovor: Prema Pravilniku o uvjetima i načinu<br />
ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane<br />
studenata, gubitak iksice moraš prijaviti odmah,<br />
a najkasnije u roku od sedam dana visokom učilištu<br />
na kojem ostvaruješ pravo potpore, nakon<br />
čega ti je ono obvezno izdati novu.<br />
MARIJA EDITA FELDI/GLOBAL
4 Studentski život<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Promjena fakulteta Nezadovoljni prvim odabirom mnogi studenti skupljaju hrabrost za novi korak<br />
Psihologinja 'prebjegla' na FER,<br />
veterinari 'bježe' na stomatologiju<br />
'Na promjenu fakulteta potaknulo me to što sam radio u jednoj stolarskoj radionici, pa sam se zainteresirao za obradu<br />
drveta', govori Marko Domitrović sa Šumarskog fakulteta, koji je prije studirao talijanski jezik na FFZG-u<br />
Tekst: Kristina Komljenović<br />
Foto: Katarina Šapina/<strong>Global</strong><br />
Na svakom fakultetu<br />
postoji barem jedan<br />
student za kojeg bi<br />
drugi rekli: "Aha...to<br />
je onaj što se prebacio". Mnogi<br />
studenti muku muče s fakultetom<br />
koji im je prvi odabir i<br />
žude za promjenom studija, ali<br />
često nemaju dovoljno hrabrosti<br />
i poticaja za tako nešto.<br />
Pritisak roditelja, neispunjena<br />
očekivanja, loša informiranost,<br />
zahtjevnost programa..,<br />
samo su od nekih razloga zašto<br />
se studenti prebacuju na drugi<br />
fakultet. Naši su sugovornici<br />
dokazali da nikad nije kasno za<br />
promjenu fakulteta, čak i ako<br />
je on sasvim suprotan njihovu<br />
prethodnom izboru.<br />
Nikad nije kasno<br />
Bivši student talijanskog jezika<br />
na Filozofskom fakultetu<br />
nije ni znao da će svoj posao iz<br />
snova otkriti pri odlasku na jedan<br />
"običan" studentski posao.<br />
"Na promjenu fakulteta potaknulo<br />
me to što sam dvije godine<br />
preko studentskog servisa<br />
radio u jednoj stolarskoj radionici,<br />
pa sam se zainteresirao za<br />
obradu drveta", govori Marko<br />
Domitrović, sada student drv-<br />
ne tehnologije na Šumarskom<br />
fakultetu u Zagrebu. Problema<br />
s ispisivanjem sa starog i upisa<br />
na novi fakultet, kaže, nije bilo<br />
te je tako cijela procedura bila<br />
prilično jednostavna.<br />
Sve koji se dvoume o promjeni<br />
fakulteta koji su potpuno<br />
nesrodni, razuvjerit će<br />
studentica Jelena Tabak koja<br />
se prebacila s psihologije na<br />
FFZG-u na elektrotehniku na<br />
FER-u.<br />
"Koliko god mi je psihologija<br />
Kada je riječ o proceduri upisa<br />
na novi fakultet, studenti<br />
se trebaju ponovno prijaviti<br />
na NCVVO i sa starim se<br />
rezultatima državne mature<br />
natjecati s ostalim studentima<br />
za željeni fakultet<br />
bila zanimljiva, nije nešto čime<br />
se želim baviti u životu, ali i dalje<br />
su mi oba područja draga",<br />
govori Jelena.<br />
Također kaže kako nije imala<br />
nikakvih komplikacija pri<br />
ispisivanju, što joj je dodatno<br />
olakšalo situaciju. Kada je riječ<br />
o proceduri upisa na novi<br />
Nekad nije dovoljno<br />
upisati studij, nego<br />
upisati onaj pravi<br />
fakultet, studenti se trebaju<br />
ponovno prijaviti na NCVVO i<br />
sa starim rezultatima državne<br />
mature natjecati se s ostalim<br />
studentima za željeni fakultet.<br />
Ako nemaju položen neki od<br />
izbornih predmeta koji se traži<br />
za upis na novi fakultet, studenti<br />
su obvezni položiti i taj<br />
'Ove<br />
su se<br />
akademske<br />
godine s prava<br />
ispisala čak 104<br />
studenta", kaže<br />
Stjepan Lice,<br />
tajnik Pravnog<br />
fakulteta<br />
predmet. Što se<br />
tiče plaćanja ispisa<br />
i upisa, svaki fakultet<br />
ima svoja individualna<br />
pravila koja je dobro provjeriti<br />
prije same promjene.<br />
"Na razini jedne akademske<br />
godine s Veterinarskog se fakulteta<br />
sa svih studijskih godina<br />
ispiše do 20 studenata,<br />
pri čemu studenti ne plaćaju<br />
ispis", govori Nenad Turk, dekan<br />
Veterinarskog fakulteta.<br />
Također kaže kako je najčešći<br />
razlog ispisa s prve godine studija<br />
prelazak na Stomatološki<br />
fakultet u Zagrebu. S druge<br />
strane, dekan Stomatološkog<br />
fakulteta Hrvoje Brkić kaže<br />
kako se s njihova fakulteta u<br />
posljednjih pet akademskih<br />
godina ispisalo 53 studenta,<br />
uglavnom zbog prelaska na<br />
neki drugi studij. Cijena ispisa<br />
na tom fakultetu je 70 kuna.<br />
Što kažu podaci<br />
Dok se s Prirodoslovno-matematičkog<br />
fakulteta ispiše<br />
manje od pet posto upisanih<br />
studenata, Pravni fakultet<br />
je jedan od onih s<br />
kojeg se studenti<br />
najviše ispisuju.<br />
Tajnik fakulteta,<br />
Stjepan Lice<br />
kaže da su se ove<br />
akademske godine<br />
s prava ispisala<br />
čak 104 studenta,<br />
što zbog osobnih razloga,<br />
što zbog prelaska na drugi<br />
studij. Dodaje da se za postupak<br />
ispisa na Pravnom fakultetu<br />
plaća naknada u iznosu od<br />
150 kuna.<br />
Kamo na Erasmus?<br />
ca politologije s Fakulteta političkih<br />
znanosti, provela je ljetni<br />
semestar u gradu Falunu na<br />
sveučilištu Dalarana.<br />
"U Švedskoj se velik dio nastave<br />
obavlja internetski, putem<br />
internetskih učionica.<br />
Kolegiji se slušaju jedan za<br />
drugim, ali mogu se uzeti i dva<br />
predmeta u isto vrijeme, no<br />
više od dva je teško uskladiti.<br />
Postoje tri ocjene: pad, prolaz<br />
i bolji prolaz" rekla nam je<br />
Eva. No Švedska ne razlikuje<br />
od naše zemlje samo u sveučilišnom<br />
smislu, nego i po društvenoj<br />
i kulturnoj integraciji u<br />
zajednicu.<br />
"Da bi bio dobar prijatelj sa<br />
Šveđaninom, trebaš biti dobar<br />
s ostatkom njegova društva i<br />
ako pojedini ljudi ocijene da im<br />
ne odgovaraš, u pravilu ćeš se<br />
ŠVEDSKA Kvalitetno obrazovanje, ali preskup život<br />
Najviša stipendija ne pokriva ni pola troškova studiranja<br />
Tekst: Ramona Ščuric<br />
Kako je to studirati u zemlji<br />
u kojoj noć pada<br />
već u tri sata popodne?<br />
Švedska ima 37 sveučilišta<br />
od kojih je njih pet među 200<br />
najboljih na svijetu. Sva su ta<br />
sveučilišta dostupna studentima<br />
na Erasmusu, a studenti iz<br />
zemalja članica Europske unije<br />
mogu na njima besplatno studirati.<br />
Sveučilišta su koncipirana<br />
jednako kao i u Hrvatskoj,<br />
postoji preddiplomski, diplomski<br />
i poslijediplomski studij.<br />
Švedska je zemlja višeg životnog<br />
standarda, a to se i odražava<br />
na studentske troškove.<br />
Tako je studentu tijekom boravka<br />
u Švedskoj u prosjeku<br />
potrebno oko 6500 kuna na<br />
mjesec. Eva Juraški, studenti-<br />
Šveđani su<br />
hladniji od<br />
nas, nemaju<br />
tendenciju<br />
ulaziti u<br />
sukobe, suzdržani<br />
su,<br />
ali općenito<br />
su pristojni i<br />
žele pomoći<br />
Sveučilište Dalarana<br />
MYDALARNA.COM<br />
teško uklopiti. Dosta su hladniji<br />
od nas, nemaju tendenciju<br />
ulaziti u sukobe, suzdržani su,<br />
ali općenito su pristojni i žele ti<br />
pomoći", objašnjava Eva.<br />
Uvjeti za studiranje u Švedskoj<br />
jednaki su kao za sve Erasmus<br />
razmjene, a jedini problem<br />
nastaje ako ostanete bez<br />
novca, stipendije koja iznosi<br />
460 eura na mjesec ili financijske<br />
pomoći roditelja.<br />
"Švedska je prilično nezahvalna<br />
država za Erasmus jer<br />
najviša stipendija ne pokriva<br />
ni 50 posto ukupnih troškova.<br />
Odnosno, dovoljna je za<br />
smještaj, ako imaš sreću da ti<br />
dodijele najjeftiniji. Hrvatska<br />
je daleko isplativija država za<br />
Erasmus strancima", smatra<br />
Eva.<br />
Eva se nije najbolje priviknula<br />
na klimu, mentalitet i visoke<br />
troškove življenja, ali smatra<br />
kako joj je ovo bilo nezaboravno<br />
iskustvo.<br />
"Stekla sam vrijedno životno<br />
iskustvo koje me obogatilo, ali<br />
imala sam i podosta problema<br />
jer sam bila jedina ne samo iz<br />
Hrvatske, nego i iz tog dijela<br />
Europe. Nismo imali ni Erasmus<br />
Student Network (ESN)<br />
karticu pa nismo mogli biti na<br />
velikom studentskom partiju u<br />
Uppsali. To je velik minus za<br />
Falun kao studentsko odredište",<br />
rekla je Eva.
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Studentski život 5<br />
Teškoće u učenju Disleksija ne mora biti prepreka uspješnom studiranju<br />
Možda uče sporije, ali mogu<br />
razviti natprosječne sposobnosti<br />
Pozitivno radno okruženje i tolerantna okolina sve je što je potrebno za uspjeh<br />
Tekst: Terezija Bošnjaković<br />
Dok se mnogi studenti<br />
žale da neki kolegij<br />
ne mogu položiti<br />
zbog njegove težine,<br />
malo tko je svjestan da postoje<br />
i oni kojima je studiranje dodatno<br />
otežano zbog problema<br />
s čitanjem, pisanjem ili računanjem<br />
- riječ je teškoćama<br />
koje karakteriziraju disleksiju,<br />
disgrafiju i diskalkuliju. Te se<br />
teškoće najčešće spominju u<br />
kontekstu vrtića i škole, ali teži<br />
oblici ostaju trajno obilježje tijekom<br />
života. Osoba s takvim<br />
teškoćama ima i među studentima<br />
i one proživljavaju svaki<br />
studentski stres intenzivnije.<br />
Disleksija je hendikep<br />
Takvi poremećaji veliki su<br />
hendikep za osobe kod kojih je<br />
školovanje zasnovano na čitanju,<br />
pisanju i računanju, tvrdi<br />
predsjednica Hrvatske udruge<br />
disleksičara Stanislava Leljak-Turžanski.<br />
"Mogu biti raznog intenziteta,<br />
od lakših do jako teških. Često<br />
su popraćeni i s poremećajem<br />
orijentacije u prostoru vremenu,<br />
s lošom slušnom analizom i sintezom,<br />
uz smanjenu koncentraciju".<br />
Leljak-Turžanski objašnjava<br />
da osobi s disleksijom treba<br />
više vremena da nauči gradivo<br />
Problem<br />
koji se često<br />
spominje<br />
netolerancija<br />
je prema<br />
učenicima ili<br />
studentima<br />
sa sličnim<br />
teškoćama,<br />
koja često<br />
rezultira<br />
negativnim<br />
emocijama<br />
i pomaže si pri učenju raznim<br />
metodama.<br />
"Osobe s disleksijom su normalne<br />
inteligencije ili nadprosječne,<br />
tako da upornošću uspijevaju<br />
završiti fakultet", kaže.<br />
Netolerancija<br />
Mirjana Lenček, profesorica<br />
na Odsjeku za logopediju<br />
Edukacijsko-rehabilitacijskog<br />
fakulteta<br />
objašnjava teškoće kao specifične<br />
poremećaje učenja.<br />
"Specifičnost se<br />
tiče toga da su u<br />
osoba kojima su ti<br />
Na poteškoćama poput disleksije raznim<br />
akcijama treba raditi od najranije dobi<br />
problemi dijagnosticirani, uredne<br />
intelektualne sposobnosti. Te<br />
osobe nemaju senzoričkih niti<br />
motoričkih oštećenja - poput, na<br />
primjer, oštećenja sluha, socio-<br />
'Profesori i kolege<br />
imaju razumijevanja<br />
jer neki imaju iste probleme<br />
kao i ja pa<br />
razumiju taj<br />
osjećaj', kaže<br />
student Lovro<br />
Šuste<br />
kulturni uvjeti u kojima odrastaju<br />
ili žive su odgovarajući, a<br />
izloženi su redovnoj pouci. Unatoč<br />
tome ne postižu zadovoljavajuće<br />
rezultate u smislu usvajanja<br />
školskih znanja ili akademskog<br />
napredovanja", objašnjava Lenček.<br />
Iako definicije govore o većim<br />
teškoćama, studentima uspjeh<br />
nije onemogućen. Teškoće usporavaju<br />
edukativni proces, ali<br />
ne sprečavaju samu edukaciju.<br />
Zbog problema netolerancije od<br />
okoline, pozitivno radno okruženje<br />
i tolerantna okolina sve što je<br />
potrebno za uspjeh.<br />
Lovro Šuste student je struč-<br />
DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL<br />
nog studija drvne tehnologije na<br />
Šumarskom fakultetu u Zagrebu.<br />
Otkrio je disleksiju u drugom<br />
razredu osnovne škole, prolazio<br />
vježbe, a sada studira. Zahvaljujući<br />
poticajnoj okolini, disleksija<br />
mu nije problem. Većih problema<br />
na fakultetu nije imao, a da<br />
bi smanjio mogućnost pogreške,<br />
uči uz pomoć.<br />
Odabir zanimanja<br />
"Učenje je otežano jer treba<br />
više vremena da neke stvari prođem<br />
i da ih naučim, ali pišem<br />
na laptopu pa lakše vidim pogrešku",<br />
priznaje Lovro i dodaje<br />
kako mu okolina izlazi u susret.<br />
"Profesori i kolege imaju razumijevanja<br />
jer neki imaju iste<br />
probleme kao i ja pa razumiju taj<br />
osjećaj", objašnjava Lovro.<br />
S obzirom na to da takve teškoće<br />
često dolaze uz natprosječne<br />
sposobnosti u nekim drugim<br />
područjima, profesorica Lenček<br />
savjetuje odabir zanimanja u<br />
kojemu će ti potencijali biti iskorišteni.<br />
"Do odrasle dobi mnogi razviju<br />
nadomjesne strategije koje<br />
im olakšavaju funkcioniranje u<br />
društvu. Uz to, odabir zanimanja<br />
može biti takav da osigurava<br />
vidljivost jakih strana kojima<br />
osoba raspolaže - poput kreativnosti,<br />
dobrog vizualnog predočavanja<br />
i sličnog", tvrdi.<br />
Hrvatski studiji Nemogućnost obraćanja predstavnika zbora studentima upozorila na veći problem<br />
Mijenjat će zakon ili sveučilišni pravilnik?<br />
Tekst: Ivor Kruljac<br />
Nakon problema s obraćanjem<br />
predstavnika studentskog<br />
zbora Hrvatskih<br />
studija na uvodnom predavanju<br />
novim studentima, povela se<br />
daljnja rasprava o potencijalnim<br />
nepravilnostima na Sveučilišnom<br />
odjelu i o ugrozi slobode govora.<br />
Međutim, čini se kako iza svega<br />
stoji šira priča. Podsjetimo, Duje<br />
Kovačević, član studentskog zbora<br />
HS-a u medijima je istupio s tvrdnjom<br />
kako mu je bilo zabranjeno<br />
govoriti iako ga je studentski zbor<br />
izabrao za svojeg predstavnika.<br />
Uprava je, s druge strane, tvrdila<br />
da zbor u tom trenutku još "nije<br />
bio konstituiran", iz čega proizlazi<br />
da nije moglo ni biti predstavnika<br />
zbora koji bi u ime zbora govorio.<br />
Mario Grčević, pročelnik Hr-<br />
IGOR ŠOBAN/PIXSELL<br />
vatskih studija, u medijskom je<br />
dopisu obrazložio kako zbor nije<br />
konstituiran zbog Pravilnika o<br />
izboru za Studentski zbor Sveučilišta<br />
u Zagrebu, istaknuvši članak<br />
22. Kako proizlazi iz tog članka,<br />
predsjednik dotadašnjeg saziva<br />
trebao je prije početka nastave<br />
sazvati konstituirajuću sjednicu<br />
novog saziva, izglasanog na prošlim<br />
izborima, što nije učinjeno.<br />
"Sazivanje te sjednice sve do 1.<br />
listopada 2017. u ponoć bilo je u<br />
isključivoj nadležnosti predsjednice<br />
Studentskoga zbora u prethodnom<br />
mandatu", tvrdi Grčević<br />
i dodaje da bi se miješao u autonomiju<br />
zbora ako osobno sazove<br />
sjednicu. Vanja Uzelac, povjerenik<br />
za medije Hrvatskog studentskog<br />
zbora, slaže se da je Grčević<br />
postupio u skladu s pravilnikom<br />
koji je na snazi i legitiman za provođenje<br />
konstituirajućeg zbora.<br />
No kako predsjednica proteklog<br />
saziva Ivana Široki taj sastanak<br />
nije sazvala, to je trebao učiniti<br />
njezin zamjenik, koji to također<br />
nije učinio. Na kraju, kako je Kovačević<br />
upozorio, ovaj je slučaj<br />
upozorio na problem nesklada<br />
između Zakona o studentskom<br />
zboru i samog Pravilnika za biranje<br />
Zbora na Zagrebačkom sveu-<br />
čilištu. Naime, nesazivanjem ove<br />
sjednice prekršene su zakonske<br />
odredbe, prema kojima je konstituirajuću<br />
sjednicu Zbora trebao<br />
sazvati čelnik visokog učilišta u<br />
roku od 15 dana od održanih pravovaljanih<br />
izbora za predstavnike<br />
u Studentskom zboru.<br />
"To znači da sam Pravilnik nije<br />
zakonit, odnosno usklađen sa Zakonom<br />
o studentskom zboru", zaključuje<br />
Kovačević.<br />
Zašto u tom slučaju, ako je zakonom<br />
propisano, ni pročelnik<br />
Grčević, a ni predsjednica starog<br />
saziva ili njezin zamjenik nisu<br />
sazvali konstituirajuću sjednicu<br />
- ostaje nepoznato. U svakom<br />
slučaju, Uzelac iz HSZ-a ističe da<br />
će "Hrvatski studentski zbor prije<br />
mijenjanja Zakona o studentskom<br />
zboru svakako sagledati situacije<br />
konstituiranja studentskih zborova<br />
i naći rješenje koje će biti dobro<br />
za sve sastavnice i studentske zborove<br />
sveučilišta koje će zatim biti<br />
implementirano i u pravilnike o<br />
studentskim izborima".<br />
Mateo Štrbić, predstavnik Hrvatskih<br />
studija u Studentskom<br />
zboru Sveučilišta u Zagrebu, najavio<br />
je pak osnivanje radne skupine<br />
za izradu pravilnika i statuta<br />
Studentskog zbora HS-a.<br />
"Smatramo kako su izrada i donošenje<br />
Statuta SZHS-a iznimno<br />
važni jer ćemo tako napokon jasno<br />
definirati okvire svoga rada",<br />
zaključuje Štrbić. Stav Sveučilišta<br />
u Zagrebu i Ministarstva znanosti<br />
i obrazovanja o ovom neskladu<br />
zakona i pravilnika do zaključenja<br />
broja nismo doznali, kao ni hoće li<br />
za taj problem koji se dogodio na<br />
Hrvatskim studijima itko snositi<br />
ikakve posljedice.
6 Studentski život<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
studentsk@psiha<br />
prof. psih. Ivana Mrgan<br />
kognitivno-bihevioralna<br />
terapeutkinja<br />
Centar za osobni<br />
razvoj Apsiha<br />
E-mail: ivana@apsiha.hr<br />
Jesenski blues<br />
(i kako ga plesati)<br />
Razdoblje koje dolazi znaju obilježiti<br />
promjene kao što su lošije<br />
raspoloženje, gubitak energije ili<br />
umor. Odjednom se uhvatite da<br />
ste, bez ikakva jasna razloga, lošije<br />
raspoloženi ili baš danas nemate<br />
energije za izlazak kojem<br />
ste se veselili jučer. Ako tome pripišemo<br />
često povećanu potrebu<br />
za ugljikohidratima, produljeno<br />
vrijeme spavanja uz pospanost<br />
dobijemo sezonski blues. Uzroci<br />
promjena nisu potpuno razjašnjeni,<br />
a smatra se da jedan od<br />
njih leži u promjeni lučenja melatonina<br />
i seratonina. Do promjene<br />
može doći zbog promjene sata i<br />
zbog toga što su nam dani kraći,<br />
a noći dulje. Osim toga, osobe<br />
se još žale na razdražljivost, tjeskobno<br />
raspoloženje, promjene<br />
tjelesne težine, kronični umor te<br />
teškoće u akademskom, radnom<br />
i socijalnom okruženju. Što učiniti<br />
da biste se osjećali bolje?<br />
Osvijestite tu fazu u promjeni<br />
raspoloženja kao normalnu i prolaznu,<br />
podijelite s ukućanima,<br />
cimerima i drugim bliskom osobama<br />
kako vam je i dogovorite<br />
neke korake - odlazak u šetnju,<br />
poticanje na aktivnost, a pomažu<br />
i sama podrška i razumijevanje.<br />
Procijenite isplativost truda koji<br />
ulažete u aktivnosti. Kako bi vam<br />
bilo bolje, možda ćete trebati<br />
učiniti nešto što je trenutačno<br />
zahtjevno ili naporno. Pokušajte<br />
se podsjetiti kako ćete se osjećati<br />
kad ta faza završi.<br />
Planirajte redovitu tjelesnu aktivnost.<br />
Obavljajte je na tjednoj<br />
bazi, ne mora biti visokog intenziteta<br />
- važan je kontinuitet i uspostavljanje<br />
zdrave navike.<br />
Pripazite na higijenu spavanja.<br />
Odlazak u krevet i buđenje organizirajte<br />
tako da se pridržavate<br />
određenog doba.<br />
Vrlo je važno da obratite pozornost<br />
na zdravu, redovitu i raznoliku<br />
prehranu: neka bude bogata<br />
mineralima, žitaricama i vitaminima.<br />
To će pozitivno utjecati na<br />
osjećaj umora i prevenirati povećanje<br />
tjelesne težine.<br />
U slučaju razdražljivosti korisno<br />
je nakratko napustiti situaciju ili<br />
kontekst. Dajte si nekoliko minuta<br />
vremena skrećući pozornost<br />
na nešto drugo. Nakon pet minuta<br />
ponovno pokušajte procijeniti<br />
vjerujete li i dalje da trebate izreći<br />
kritiku ili ući u sukob.<br />
Podsjetite se da je ovo razdoblje<br />
teško za većinu ljudi. Potrebno je<br />
odati si priznanje za uloženi trud,<br />
pohvaliti se i počastiti te slaviti<br />
male pobjede.<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO<br />
Sajam stipendija NSK posjetilo više od 7000 učenika i studenata<br />
Uz pripremu svatko može<br />
studirati izvan Hrvatske<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Terezija Bošnjaković<br />
Gužve su bile u predvorju<br />
Nacionalne i<br />
sveučilišne knjižnice,<br />
gdje je mali tsunami<br />
srednjoškolaca i studenata<br />
proučavao letke, postavljao pitanja,<br />
hodao među štandovima<br />
i informirao se o tisućama<br />
različitih stipendija koje im se<br />
nude za studiranje u Hrvatskoj<br />
i inozemstvu. Sajam, održan<br />
17. listopada, u jednom je danu<br />
posjetilo više od 7000 učenika<br />
i studenata koji su se informirali<br />
o stipendijama i studijskim<br />
programima više od 60 izlagačkih<br />
institucija iz Hrvatske, drugih<br />
europskih zemalja, Sjeverne<br />
Amerike i Azije.<br />
Veliko zanimanje<br />
Paula, učenica četvrtog razreda<br />
X. gimnazije u Zagrebu, na<br />
sajmu se našla jer namjerava<br />
upisati fakultet, ali smatra da je<br />
u inozemstvu obrazovanje bolje<br />
nego naše.<br />
"Mislim da su sustavi učenja<br />
mnogo suvremeniji nego u<br />
Hrvatskoj, gdje školski sustav<br />
nismo mijenjali godinama. Trebala<br />
bi mi stipendija za odlazak<br />
jer su naši standardi mnogo<br />
niži nego u inozemstvu", tvrdi.<br />
Još jedna posjetiteljica, Jelena<br />
s Prirodoslovno-matematičkog<br />
fakulteta, s druge strane, trenutačno<br />
je na diplomskom studiju<br />
i zadovoljna je odabirom.<br />
"Sviđa mi se sajam. Jako je<br />
lijepo, kvalitetno organizirano,<br />
osobe koje su došle predstavljati<br />
institucije nude dobre<br />
informacije i baš pomažu pri<br />
odabiru", rekla je Jelena. Ana,<br />
studentica druge godine Fakulteta<br />
prometnih znanosti, također<br />
je proučavala mogućnosti<br />
studiranja izvan Hrvatske.<br />
"Tražim stipendiju, ali ništa<br />
specifično, ali rado bih išla<br />
van", istaknula je Ana.<br />
<strong>Global</strong> je na Sajmu također<br />
uspio razgovarati s nekoliko<br />
stipendista koji su već iskusili<br />
život i studij u inozemstvu.<br />
Toni Baković student je druge<br />
godine međunarodnog turističkog<br />
menadžmenta na Sveučilištu<br />
u Derbyju u Engleskoj,<br />
a do stipendije je došao preko<br />
UniWorld agencije koja je učinila<br />
sve što je trebalo za njegov<br />
put. Toni kaže da mu prijam na<br />
fakultet po želji nije predstavljao<br />
nikakav problem.<br />
EDIN TUZLAK/IRO<br />
Na Sajmu se predstavilo više od 60 izlagačkih institucija iz Hrvatske,<br />
drugih europskih zemalja, Sjeverne Amerike i Azije<br />
"Bilo mi je dosta lako upasti<br />
i ljudi su bili mnogo otvoreniji.<br />
Uvijek ima mjesta - samo morate<br />
ispuniti njihove zahtjeve i<br />
sigurno ste upali. Otvaraju toliko<br />
učionica i zapošljavaju toliko<br />
profesora koliko je učenika upisano",<br />
kaže Toni.<br />
Dokumenti i troškovi<br />
Što se tiče pripreme dokumenata<br />
i polaganja Cambridgeova<br />
C1 testa engleskog jezika,<br />
kaže da nije velik problem jer<br />
se potrudio i sve pripremio čak<br />
godinu dana unaprijed. Što se<br />
troška tiče, ističe da je potreban<br />
iznos koji je ipak viši od stipendije<br />
da bi preživio.<br />
"Stipendija pokriva moju<br />
školarinu i mali iznos godišnje<br />
za život, ali ostalo moram<br />
sam pribaviti ili studentskim<br />
poslom ili uz pomoć roditelja",<br />
objašnjava.<br />
Iva Brajković, apsolventica<br />
francuskog i germanistike na<br />
Filozofskom fakultetu, bila je<br />
na ljetnom tečaju prava pri na<br />
sveučilištu u Bayreuthu u Bavarskoj<br />
i kaže kako financijskih<br />
problema nije imala. Dobila je<br />
DAAD (Deutscher Akademischer<br />
Austauschdienst) stipendiju<br />
za ljetne tečajeve u Njemačkoj,<br />
koja joj je bila sasvim<br />
dovoljna.<br />
"Stipendija mi je uspjela pokriti<br />
sve troškove, osim nekih<br />
luksuza koje sam si sama priuštila<br />
svojim džeparcem", kaže<br />
Iva, koja je se vratila puna pozitivnih<br />
dojmova iz Njemačke.<br />
"Sve je bilo jako dobro organizirano,<br />
jako korisno - imali<br />
smo nastavu na fakultetu ujutro<br />
i popodne, kao i raznorazne aktivnosti,<br />
na primjer ekskurzije,<br />
sportove, zborove. Imala sam i<br />
jako dobar smještaj u studentskom<br />
domu", tvrdi. Ivi je trebalo<br />
oko dva tjedna za pripremu<br />
Stipendije za STEM i<br />
socioekonomski ranjive<br />
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i ministar rada<br />
i mirovinskoga sustava Marko Pavić predstavili su 10.000 novih<br />
stipendija na godinu za socioekonomski ranjive skupine studenata<br />
te dodatnih 3400 novih stipendija na godinu za studij u Hrvatskoj u<br />
STEM području. Te se stipendije<br />
financiraju novcem<br />
Europskog socijalnog fonda<br />
i iz državnog proračuna.<br />
MZO je također predstavio<br />
i digitalnu platformu za<br />
prijavu i dodjelu stipendija<br />
koja će omogućiti veću<br />
transparentnost, pouzdanost<br />
i učinkovitost pri<br />
dodjeli stipendija.<br />
dokumentacije, ali preporučuje<br />
drugim studentima da si ipak<br />
uzmu oko mjesec dana da bi se<br />
potpuno informirali o ponudi<br />
studija, za koju kaže da je jako<br />
velika.<br />
Organizatori zadovoljni<br />
"Jako smo zadovoljni današnjim<br />
sajmom, sjajna je posjećenost<br />
i reprezentativnost",<br />
kazao je Ninoslav Šćukanec,<br />
izvršni direktor IRO-a. Također<br />
je dodao da je jako ponosan<br />
na uspjeh sajma prije svega<br />
jer studenti i učenici, kojima je<br />
sve i namijenjeno, prepoznaju<br />
Sajam kao događaj koji im<br />
omogućuje da nađu svoju obrazovnu<br />
karijeru i realiziraju te<br />
ispune svoje talente.<br />
"Pružiti to nešto je što je<br />
nama jako važno i zbog čega već<br />
13 godina tako dobro radimo",<br />
napomenuo je Šćukanec, izvršni<br />
direktor IRO-a.<br />
Zemlja partner -<br />
Austrija<br />
Više od 18 visokih učilišta i<br />
tvrtki predstavilo je Austriju<br />
kao jednu od poželjnijih<br />
zemalja za usavršavanje.<br />
Nude studijske programe te<br />
niz mogućnosti za obavljanje<br />
studentske stručne prakse u<br />
austrijskim IT-tvrtkama. Sonja<br />
Holocher-Ertl, direktorica<br />
Austrijskog ureda za vanjsku<br />
trgovinu, zadovoljna je suradnjom.<br />
Lani se gotovo tisuću<br />
naših studenata obrazovalo<br />
u Austriji. Obje zemlje imaju<br />
mnogo pružiti jedna drugoj",<br />
istaknula je.<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO
OTKRIJ PBZ.<br />
SVE ŠTO TI TREBA JE TU.<br />
• PBZ Indeks plus studentski paket<br />
• PBZ Educa kredit<br />
• Program uštede Student<br />
• program Dovedi prijatelja<br />
• studentske zone u PBZ poslovnicama*<br />
SVIJET MOGUĆEG.<br />
student.pbz.hr<br />
*Zagreb, Cibona i Cvjetni trg; Pula, Flanatička 16; Osijek, Kapucinska 25; Split, Ruđera Boškovića 24<br />
Ovaj oglas je informativnog karaktera i ne predstavlja obvezujuću ponudu za Privrednu banku Zagreb.<br />
Bank of
8 Srednja<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Statistička olimpijada Predstavljen projekt za srednjoškolce kakav u Hrvatskoj još nismo vidjeli<br />
Nije sve samo teorija: učenici će<br />
rješavati zadatke iz - statistike<br />
Tekst: Željka Škreblin<br />
Foto: Tin Bedenko/<strong>Global</strong><br />
Ove će se školske godine<br />
u Hrvatskoj prvi<br />
put održati Statistička<br />
olimpijada, namijenjena<br />
srednjoškolcima. Cilj je<br />
projekta potaknuti znatiželju i<br />
interes srednjoškolaca te njihovih<br />
nastavnika za statistiku.<br />
Iako će se možda u studentima<br />
na spomen statistike pobuditi<br />
negativni osjećaji zbog istoimenog<br />
kolegija, srednjoškolci se<br />
ne trebaju zabrinuti. Zadaci na<br />
Statističkoj olimpijadi fokusirat<br />
će se na primijenjenu statistiku,<br />
a ne na teoriju i komplicirane zadatke.<br />
Tri faze natjecanja<br />
"Već u prvom razredu osnovne<br />
škole, uz matematiku, uvodimo<br />
neke osnovne zadatke vezane<br />
uz statistiku. To neće biti teorija<br />
statistike ili rješavanje formula,<br />
nego pojednostavljeni zadaci,<br />
kako bismo djeci približili statistiku,<br />
objasnila je natjecanje Lidija<br />
Kralj, pomoćnica ministrice<br />
znanosti i obrazovanja. Prijave<br />
za olimpijadu počele su 20. listopada,<br />
a svi zainteresirani stignu<br />
se prijaviti do 26. siječnja.<br />
Važno je istaknuti kako se natjecanje<br />
provodi u dvije kategori-<br />
'Zadovoljan sam što je ovaj projekt krenuo. Žao mi je samo što nema<br />
nečeg sličnog i za osnovnu školu. Moja su djeca naviknuta 'bubati'<br />
napamet, a ne znaju se snalaziti', rekao je Zoran Vakula<br />
je, u kategoriji A za treći i četvrti<br />
te u kategoriji B za prvi i drugi<br />
razred srednje škole. Jednu ekipu<br />
može sačinjavati do troje<br />
srednjoškolaca, a svaka ekipa<br />
mora imati mentora.<br />
Prvi krug natjecanja sastojat će<br />
se od ispita iz općeg znanja, ispita<br />
iz korištenja izvora službenih<br />
statističkih izvora i ispita iz razumijevanja<br />
statističkog teksta. Sve<br />
ekipe koje zadovolje prvi krug<br />
natjecat će se u drugom. Tamo<br />
će ponajprije trebati pokazati<br />
Na predstavljanju Statističke<br />
olimpijade raspravljalo se zašto je<br />
statistika uopće važna i potrebna<br />
To neće biti teorija statistike<br />
ili rješavanje formula, nego<br />
pojednostavljeni zadaci,<br />
kako bismo djeci približili<br />
statistiku, objasnila je natjecanje<br />
Lidija Kralj, pomoćnica<br />
ministrice znanosti i<br />
obrazovanja<br />
Raspored<br />
Razdoblje za<br />
prijavu: od 20.<br />
listopada 2017. do<br />
26. siječnja 2018.<br />
Prvi krug natjecanja:<br />
od 29. siječnja<br />
do 12. veljače<br />
2018.<br />
Objava rezultata<br />
prvoga kruga<br />
natjecanja: 14.<br />
veljače 2018.<br />
Drugi krug<br />
natjecanja: od<br />
15. veljače do 8.<br />
ožujka 2018.<br />
Proglašenje pobjedničkih<br />
ekipa:<br />
6. travnja 2018.<br />
vještine snalažljivosti. To je ono<br />
što ovo natjecanje čini drukčijim<br />
od našeg obrazovnog sustava. S<br />
time se slaže i Zoran Vakula, poznati<br />
hrvatski meteorolog.<br />
Snalaženje je najvažnije<br />
"Zadovoljan sam što je ovaj<br />
projekt krenuo. Žao mi je samo<br />
što nema nečeg sličnog i za<br />
osnovnu školu. Moja djeca su<br />
naviknuta 'bubati' napamet, a ne<br />
znaju se snalaziti", kazao je okupljenima<br />
Vakula na predstavljanju<br />
Statističke olimpijade.<br />
Na predstavljanju olimpijade<br />
u Visokom učilištu Algebri<br />
sudjelovali su i Marko Krištof,<br />
ravnatelj Državnog zavoda za<br />
statistiku, Maja Pekač, voditeljica<br />
projekta, Maja Marković,<br />
zamjenica voditeljice projekta,<br />
Leo Mršić, voditelj Katedre za<br />
upravljanje podacima i analizu<br />
na Algebri te Ksenija Dumičić,<br />
predsjednica Hrvatskog statističkog<br />
društva. U žiriju će biti<br />
svi oni osim Pekač i Marković,<br />
a pridružit će im se Toni Milun i<br />
Nenad Bakić.<br />
"Treba podržati ovu inicijativu<br />
jer je statistika važna. Koristimo<br />
je mnogo više no što mislimo i<br />
želimo priznati", rekao je Mršić.<br />
Vakula je prepoznao da bi<br />
reakcije javnosti mogle biti podijeljene.<br />
Naime, natjecanje će<br />
se održati internetski, što znači<br />
da će srednjoškolci imati mogućnost<br />
prepisivanja i korištenja<br />
tuđe pomoći. Za europsku fazu<br />
natjecanja srednjoškolci će trebati<br />
napraviti dvominutni video<br />
na temu "Zašto je službena statistika<br />
važna u našem društvu?"<br />
Naravno, nagrade su osigurane i<br />
za hrvatsku i europsku fazu natjecanja.<br />
Preostaje samo vidjeti<br />
kakav će biti odziv srednjoškolaca<br />
i njihovih profesora koji bi ih<br />
trebali motivirati.<br />
fakulteti na pladnju<br />
studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove<br />
PMF<br />
DANIJEL JAVORIĆ BARIĆ: Pravni fakultet nudi studentu upoznavanje<br />
s ključnim pojmovima i konceptima raznih grana prava, a sve na temelju<br />
povijesnih i teorijskih pojmova koji se uče na nižim godinama. Kroz studij<br />
se pristupa različitim pravnim problemima kojima se simuliraju razne<br />
životne situacije u kojima je potrebna<br />
pravna intervencija. Posebice se ističe<br />
pravna problematika zaštite subjektivnih<br />
prava najranjivijih skupina. Peta<br />
godina fakulteta nudi različite smjerove<br />
koji studentu pružaju nadogradnju na<br />
temeljne koncepte s nižih godina.<br />
GEOGRAFIJA<br />
(Prirodoslovno-matematički fakultet)<br />
KATARINA PLANCUTIĆ: Geografi<br />
su znanstvenici, kojima cilj<br />
nije znati sve gradove i zastave<br />
država kako možda netko misli.<br />
Oni proučavaju i objašnjavaju<br />
postojeće odnose u prostoru<br />
PRAVNI STUDIJ<br />
(Pravni fakultet)<br />
kako bi planirali i predvidjeli buduće.<br />
Fakultet omogućuje mnogo<br />
međunarodnih razmjena. Prve su<br />
godine više zastupljeni kolegiji<br />
iz prirodne geografije, a poslije<br />
iz društvene. Diplomski studij<br />
grana se na pet smjerova: fizička<br />
geografija s geoekologijom,<br />
geografski informacijski sustavi,<br />
prostorno planiranje i regionalni<br />
razvoj, baština i turizam te<br />
nastavnički smjer. Samim time,<br />
širok je spektar zapošljavanja.<br />
PRAVNI FAKULTET<br />
IRIS VUKSAN/ GLOBAL<br />
MATILDA ŠOLA: Kineziološki fakultet<br />
obrazuje stručnjake koji po svršetku<br />
studija stječu akademski naziv magistra<br />
kineziologije u edukaciji, što omogućava<br />
primjenu znanja i vještina u nastavi<br />
tjelesnog odgoja, te magistar u nekom<br />
od primijenjenih područja, poput brojnih<br />
sportova, kineziološke rekreacije, kinezioterapije,<br />
sportskog menadžmenta<br />
ili fitnesa. Kineziološki fakultet i naši<br />
stručnjaci priznati su i vrlo cijenjeni na<br />
IVANA KOZJAK: Prva godina studija<br />
posvećena je tekstilnom i modnom dizajnu,<br />
a na drugoj godini odlučujete se<br />
za smjer koji je u vama pobudio najviše<br />
STUDIJ KINEZIOLOGIJE<br />
(Kineziološki fakultet)<br />
međunarodnoj razini što dokazuju mnoge<br />
međunarodne konferencije i projekti<br />
koji se redovito provode.<br />
MODNI DIZAJN<br />
(Tekstilno-tehnološki fakultet)<br />
interesa. Možete očekivati mnogo crtanja<br />
i dizajniranja, od tekstilnih i modnih<br />
kreacija do izrade povijesnih kostima,<br />
što će od vas zahtijevati mnogo kreativnosti.<br />
Također, tu su i različiti teorijski<br />
kolegiji gdje vas se na zanimljiv način<br />
uvodi u povijest umjetnosti i odijevanja,<br />
a širok spektar znanja steći ćete i u<br />
područjima konstrukcije odjeće te tekstilnim<br />
vlaknima i materijalima. Studij<br />
zahtijeva mnogo rada i ljubavi prema<br />
dizajnu, ali uz dovoljno volje i motivacije,<br />
trud se definitivno isplati.<br />
KINEZIOLOŠKI FAKULTET
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Društvo 9<br />
Migranti Stvara li se u društvu generalizirana slika na temelju izvještavanja<br />
Mediji nastoje biti objektivni, ali<br />
komentari ne štede izbjeglice<br />
Tekst: Tamara Horvat<br />
Koliko najutjecajniji<br />
mediji oblikuju javno<br />
mnijenje mogli<br />
smo se uvjeriti tijekom<br />
izbjegličkog vala. Svjedočili<br />
smo tome i nedavno dok<br />
smo čitali članke o tome kako<br />
su pojedini azilanti i izbjeglice<br />
silovali jednu i pokušali silovati<br />
drugu ženu usred Zagreba.<br />
Mnogi su nas naslovi tadašnjih<br />
portala upućivali na<br />
negativno kolektiviziranje<br />
mišljenja o izbjeglicama te se<br />
postavlja pitanje kada povući<br />
crtu i ne vjerovati medijima i<br />
kritički promisliti o onome što<br />
mediji nude.<br />
Iz Centra za mirovne studije<br />
Sara Kekuš odgovara da je<br />
slika koju šira javnost dobiva<br />
o izbjeglicama iz mainstream<br />
medija negativna.<br />
Nakon nedavnih kaznenih djela koje su počinili pojedinci iz redova migranata i azilanata, mnogi su<br />
naslovi portala upućivali na negativno kolektiviziranje mišljenja o izbjeglicama<br />
Stereotipizacija<br />
"U većini medijskih<br />
prikaza<br />
prisutno je stereotipiziranje<br />
i<br />
generaliziranje<br />
izbjeglica. Potpuno<br />
zanemarujući<br />
njihove individualne<br />
razlike i potrebe, izbjeglice<br />
se dehumanizira i predstavlja<br />
kao svojevrsnu prijetnju<br />
hrvatskom društvu. Pritom se<br />
često neutemeljene informacije<br />
koriste kao činjenice, tekstovi<br />
i prilozi služe za širenje<br />
panike, a naslovi su vrlo senzacionalistički",<br />
kaže Kekuš.<br />
Suprotno misle u Isusovačkoj<br />
službi za izbjeglice, koja<br />
djeluje kao međunarodna organizacija<br />
što uz materijalno i<br />
duhovno djelovanje pruža pomoć.<br />
Tako Kristina Samardžić<br />
smatra da mediji ne pružaju<br />
negativnu sliku.<br />
"Kada pogledamo medijsko<br />
izvještavanje u trenucima<br />
izbjegličke krize, možemo<br />
zaključiti kako je većina<br />
i mainstream i alternativnih<br />
medija izvještavala u narativu<br />
solidarnosti i empatije prema<br />
izbjeglicama, te su se trudili<br />
umjesto prikazivanja velikog<br />
izbjegličkog migracijskog kretanja,<br />
naglasak staviti na individualne<br />
izbjegličke priče",<br />
ističe Samardžić.<br />
Podsjeća da su mediji isticanjem<br />
volonterskog angažiranja<br />
u pomaganju ljudima koji su<br />
prolazili kroz Hrvatsku zapravo<br />
podsjećali svoje gledatelje i<br />
čitatelje na to koji je prihvat-<br />
Na Twitteru su<br />
se većinom mogli<br />
pronaći pozitivni<br />
i konstruktivni<br />
komentari<br />
VJERAN ZGANEC ROGULJA/PIXSELL<br />
ljiv način postupanja<br />
lokalne zajednice<br />
prema izbjeglicama.<br />
Samardžić govori i da<br />
mediji imaju svoju zaslugu<br />
u stvaranju kolektivnog mišljenja<br />
o izbjeglicama jer se u<br />
člancima primarno ističe da<br />
je određeni incident napravio<br />
"Marokanac", "migrant" ili<br />
"azilant". Centar za mirovne<br />
studije i Isusovačka služba za<br />
izbjeglice slažu se da izbjeglice<br />
nisu prijetnja hrvatskom društvu.<br />
Bivši student Fakulteta političkih<br />
znanosti Emil Čančar<br />
istražio je u suradnji s izv.<br />
prof. dr. sc Viktorijom Car i<br />
dr. sc. Kostom Bovanom kako<br />
su Jutarnji list, Večernji list i<br />
24 sata izvještavali o izbjegličkoj<br />
krizi. Zajedno su došli do<br />
zaključka da niti jedne novine<br />
izbjeglice nisu primarno prikazale<br />
kao žrtve niti kao prijetnju,<br />
nego skupine ljudi bez<br />
izdavanja (majke s djecom,<br />
gnjevni muškarci) koja se kreće.<br />
Iako su izbjeglice prikazane<br />
jednako u sva tri lista, komentari<br />
čitatelja su se razlikovali<br />
te su tako čitatelji Večernjeg<br />
lista bili konzervativnijeg stava<br />
i izbjeglice su bile portretirane<br />
kao "prijetnja kršćanstvu". S<br />
druge strane, Emil kaže da su<br />
novinski članci i komentari u<br />
Dok jedni smatraju da<br />
javnost iz medija dobiva<br />
većinom negativnu sliku o<br />
izbjeglicama, istraživanje je<br />
pokazalo da vodeće novine<br />
pišu jednako korektno<br />
Jutarnjem listu upozoravali na<br />
patnje izbjeglica i pozivali na<br />
solidarizaciju s njima. Kao pozitivan<br />
primjer građanske participacije<br />
putem medija Emil<br />
ističe Twitter, za koji kaže da<br />
ga koriste obrazovaniji građani<br />
Zbog 'ilegalaca' u<br />
Slavoniji policija<br />
povremeno mora<br />
'gasiti vatru'<br />
Trendovi pokazuju da pada<br />
broj ilegalnih migranata<br />
koji su ujedno i zagovaratelji<br />
ljudskih prava, a tijekom izbjegličke<br />
krize putem njega su bili<br />
prikazani pozitivni i konstruktivni<br />
komentari.<br />
Strah ipak postoji<br />
S druge strane, u Slavoniji<br />
već nekoliko tjedana nebom<br />
kruže helikopteri. Noću "nadgledaju"<br />
situaciju ugašenih<br />
svjetala, ali prepoznatljiva zvuka.<br />
Naime, prije mjesec dana<br />
vlak iz Vinkovaca za Zagreb<br />
kasnio je zbog "hvatanja izbjeglica",<br />
kaže Antonela iz Cerića.<br />
Migranti i dalje ilegalno prelaze<br />
granicu i skrivaju se po vlakovima<br />
da bi pobjegli iz Hrvatske.<br />
Studentica Vlatka Vivoda<br />
iz Nuštra, sela pokraj Vinkovaca,<br />
govori da se izbjeglica boji<br />
i žali ih u istoj mjeri. Koliko<br />
je strah od izbjeglica općenito<br />
opravdan?<br />
Iz Ministarstva unutarnjih<br />
poslova odgovaraju da je riječ<br />
o helikopterima nabavljenima<br />
iz Schengen Facility Funda<br />
i da je Hrvatska, kao članica<br />
Europske unije, obvezna štititi<br />
vanjsku granicu prema najvišim<br />
standardima, što uključuje<br />
i nadzor iz zraka. Na upit o mogućem<br />
novom migracijskom<br />
valu kažu pak da se osjeća pad<br />
broja ilegalnih migranata na<br />
tzv. balkanskoj ruti, posebno u<br />
Srbiji.<br />
ZELJKO LUKUNIC/PIXSELL
10 Svijet<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Električni automobili Sve više država pokreće ekološki motivirane inicijative<br />
Trud je uzaludan ako se struja za<br />
aute dobiva iz fosilnih goriva<br />
Tekst: Mihael Gelo<br />
Kina, država s najvećim<br />
automobilskim<br />
tržištem na svijetu,<br />
prošli je mjesec najavila<br />
kako u "skoroj budućnosti"<br />
namjerava obustaviti prodaju<br />
vozila na benzin i dizel, te se<br />
tako "pridružila klubu" ekološki<br />
osviještenih političkih administracija<br />
koje zagovaraju potpuni<br />
prijelaz na električni pogon. S<br />
takvom političkom voljom čista<br />
se budućnost ne čini daleko, ali<br />
će određene prepreke ipak usporiti<br />
tu tranziciju. Odlučili smo<br />
provjeriti u kojoj je fazi globalna<br />
inicijativa.<br />
Norveški model<br />
Mnoge utjecajne države poput<br />
Francuske, Indije i Britanije<br />
već su objavile namjeru potpuna<br />
ukidanja proizvodnje dizelskih<br />
i benzinskih automobila do<br />
20<strong>30</strong>., dok su neke, kao Nizozemska<br />
i Norveška, i naprednije.<br />
Norveška je definitvni lider u<br />
e-mobilnosti, navodi Kristijan<br />
Tićak, glavni urednik magazina<br />
Auto motor i sport.<br />
"Zemlja je vrijednim subvencijama<br />
drastično povećala broj<br />
e-automobila na cestama. Čak<br />
35 posto novoregistriranih automobila<br />
u Norveškoj čine električni<br />
automobili i hibridi, a u<br />
Oslu je taj postotak još veći jer<br />
su vlasnicima e-automobila ondje<br />
pružene pogodnosti poput<br />
'Prava prednost ostvaruje se ako država svoju električnu energiju crpi iz obnovljivih<br />
izvora poput hidroelektrana i vjetroelektrana', ističe Kozarac<br />
besplatna ulaska u uže središte<br />
grada i besplatnog parkinga"<br />
objašnjava Tićak i dodaje: "VWov<br />
e-Golf tamo stoji 27.000 eura<br />
(kad se oduzmu subvencije,<br />
oslobađanje od PDV-a<br />
i poreza na vozila), a<br />
benzinski Golf plaćate<br />
32.000 eura".<br />
Ipak, norveški<br />
model subvencioniranja<br />
ne mogu samo<br />
kopirati druge države<br />
kao rješenje za smanjenje<br />
štetnih emisija.<br />
"Prava prednost električnih<br />
vozila ostvaruje se ako država<br />
Najveći nedostatak<br />
e-automobila<br />
dugo je vrijeme<br />
punjenja<br />
svoju električnu energiju dobiva<br />
iz obnovljivih izvora - hidroelektrana,<br />
vjetroelektrana ili fotonaponskih<br />
ćelija (Norveška tako<br />
dobiva 90 posto struje) pa je<br />
vrlo važno kakva je raspodjela<br />
proizvodnje<br />
E-vozila<br />
S obzirom na to da će Hrvatska<br />
u 2018. izdavati poticaje<br />
za kupnju e-vozila, očekuje se<br />
da će porasti udio takvih automobila<br />
u zemlji. U zagrebačkom<br />
servisu za iznajmljivanje<br />
automobila Avant Car rekli<br />
su kako u posljednje vrijeme<br />
bilježe porast u broju iznajmljenih<br />
električnih automobila<br />
u dugoročni najam: "Mnogim<br />
tvrtkama, ali i fizičkim osobama<br />
to se isplati zbog ukupnog<br />
smanjenja troška (uostalom i<br />
korištenje javnih punionica u<br />
Hrvatskoj je besplatno), a uz<br />
poticaje i postignuća u razvoju<br />
baterija, mnogi će se odlučiti i<br />
na kupnju".<br />
električne energije<br />
u pojedinoj državi",<br />
objašnjava Davor<br />
Kozarac, voditelj<br />
katedre za motore<br />
i vozila na Fakultetu<br />
strojarstva i brodogradnje<br />
u Zagrebu. Ako bi se porast<br />
proizvodnje električne energije,<br />
koji je potreban za značajnije<br />
povećanje broja električnih<br />
automobila, ostvario proizvodnjom<br />
iz fosilnih goriva, onda<br />
takav poticaj za kupnju sve više<br />
automobila ne bi imao smisla i<br />
trebalo bi najprije poticati proizvodnju<br />
električne energije iz<br />
obnovljivih izvora, zaključuje<br />
Kozarac.<br />
Sporo punjenje baterije<br />
Tržišni faktori koji usporavaju<br />
dolazak "električne ere" su činjenice<br />
da su e-automobili trenutačno<br />
ipak skuplji i dulje se čeka<br />
na isporuke, no ti će se problemi<br />
riješiti rastom proizvodnje, kažu<br />
naši sugovornici. Dva problema<br />
koji će pak dugoročno otežati<br />
električnu revoluciju su: sporo<br />
punjenje baterije u usporedbi s<br />
punjenjem rezervoara klasičnog<br />
automobila, te mali kapacitet<br />
elektroenergetske mreže, objašnjava<br />
Kozarac.<br />
"Trenutačno najbrži način<br />
punjenja baterija, Tesla Supercharger,<br />
napuni kapacitet rezervoara<br />
potreban za prolaz 200<br />
kilometara u 19 minuta, dok mu<br />
za 400 kilometara treba gotovo<br />
čitav sat. S druge strane, automobil<br />
koji troši sedam litara na<br />
sto kilometara, gorivo potrebno<br />
za put od 200 kilometara natoči<br />
za <strong>30</strong> sekundi. Možete zamisliti<br />
gužve na našim postajama za<br />
nadopunu energije, na primjer,<br />
na cestama za more, kad bi vrijeme<br />
punjenja bilo 40 puta dulje",<br />
ističe Kozarac.<br />
Što se tiče pak nedovoljnog<br />
kapaciteta ukupne mreže, Kozarac<br />
kao primjer navodi Hrvatsku<br />
kojoj cjelokupno potrošena<br />
energija ne pokriva energiju<br />
transporta, te bi se elektroenergetski<br />
sustav morao povećati za<br />
115 posto da bi zadovoljio potrebe<br />
ere električnih automobila.<br />
Za tako veliki rast potrebna<br />
su desetljeća. Vidljivo je da ti<br />
problemi nisu bezazleni, no dobra<br />
volja političkih aktera može<br />
uvjetovati razvoj tehnologija<br />
iznenađujućom brzinom. Zato<br />
svaku takvu inicijativu treba podržati.<br />
Kriza u Kataloniji Je li ispravno povlačiti paralele s drugim borbama za nezavisnost?<br />
Politička snaga nadilazi ustavne okvire?<br />
EU se ne snalazi u tom pitanju, u njegovim ugovorima nije predviđena ovakva situacija, navodi Višeslav Raos<br />
Tekst: Patricia Ivić<br />
Više od 90 posto glasača<br />
koji su izašli na referendum<br />
u Kataloniji glasalo<br />
je za odcjepljenje od Španjolske,<br />
što se nije svidjelo vlasti u Madridu,<br />
koja je na ulice prvo poslala<br />
policiju, a potom pokrenula<br />
ustavni proces sa svrhom smjenjivanja<br />
katalonskog političkog<br />
vrha i raspisivanjem novih izbora,<br />
što mnogi tumače kao ukidanje<br />
autonomije Kataloniji.<br />
Višeslav Raos, profesor na Fakultetu<br />
političkih znanosti, ističe<br />
kako je Madrid intervenirajući<br />
postupio iracionalno. Smatra da<br />
je trebao ignorirati referendum<br />
i istodobno mobilizirati unio-<br />
nističke stranke da ne izađu na<br />
njega ili da pak glasaju za neovisnost.<br />
"Premda prema španjolskom<br />
ustavu referendum o neovisnosti<br />
nije moguć, politička težina<br />
pitanja statusa Katalonije prevelika<br />
je da bi je Madrid ignorirao",<br />
objašnjava Raos.<br />
Europska komisija se, tvrdi<br />
Raos, ne snalazi najbolje u ovoj<br />
situaciji. Pisci europskih ugovora<br />
nisu jasno predvidjeli izlazak<br />
dijela neke članice iz sastava<br />
te članice. Raos ističe kako i u<br />
drugim dijelovima EU-a postoje<br />
separatistički pokreti te, kao<br />
i u slučaju Kosova, postoji više<br />
problem pravno-političkog presedana<br />
koji bi mogao nastati<br />
priznanjem, a manje bojazan<br />
od domino-efekta, Dodaje kako<br />
treba znati da su pokreti za neovisnost<br />
u Europi vrlo različiti po<br />
svojoj naravi.<br />
Škotski je slučaj, smatra, po-<br />
Katalonija je zaslužna za skoro 20 posto španjolskog BDP-a<br />
najviše sličan katalonskom, dok<br />
u slučaju Baskije treba znati da<br />
mnogo manji postotak ljudi podupire<br />
neovisnost, a i manje ljudi<br />
aktivno govori baskijski jezik<br />
kao glavnu razliku prema špa-<br />
'Ne treba povlačiti<br />
paralele<br />
s Hrvatskom<br />
čije je<br />
odcjepljenje<br />
bilo omogućeno<br />
ustavom',<br />
ističe Raos<br />
njolskom identitetu i zajedničkoj<br />
španjolskoj državi. Pogrešno je,<br />
ističe, tvrditi da gibanja u Kataloniji<br />
mogu pokrenuti sličnu inicijativu<br />
u, primjerice, Bavarskoj.<br />
Uvijek postoji dugotrajan proces<br />
između čina proglašenja i faktičke<br />
konzumacije neovisnosti,<br />
tvrdi Raos. Povlačenje paralela<br />
s Hrvatskom nije odveć sretno,<br />
jer se ona odcijepila kao federalna<br />
republika iz jedne federacije<br />
što je bilo ustavno dopustivo te<br />
je, objašnjava Raos, istodobno<br />
provodila demokratsku i gospodarsku<br />
tranziciju popraćenu<br />
pobunom dijela građana, uz potporu<br />
druge federalne republike<br />
koja je ovladala saveznim institucijama.
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Intervju 11<br />
Mainstream mediji ponovno će<br />
imati publiku tek kad se vrati<br />
vjera u politički sustav<br />
Jedan od najvećih svjetskih<br />
znanstvenika i<br />
autora na području političke<br />
komunikacije i<br />
medija, profesor Lance Bennett<br />
sa Sveučilišta u Washingtonu<br />
gostovao je početkom listopada<br />
na Fakultetu političkih znanosti<br />
u Zagrebu. Ondje je održao<br />
predavanje Populizam, Trump<br />
i kako popraviti demokraciju, te<br />
dao kratki intervju za <strong>Global</strong> o<br />
suvremenim društvenim izazovima<br />
u kontekstu medija i politike.<br />
◼◼S kojim se to ključnim<br />
društvenim problemima danas<br />
suočavamo?<br />
Većina demokratskih država<br />
danas se suočava s gubitkom<br />
povjerenja građana u institucije<br />
poput političkih stranaka, izbornih<br />
sustava i medija. Građani<br />
sve manje vjeruju u reprezentativnost<br />
na političkim izborima te<br />
dolazi do potrage za alternativnim<br />
politikama, što se<br />
različito očituje na lijevoj<br />
i desnoj strani ideološkog<br />
spektra. Na<br />
ljevici, mnogi građani<br />
pridružili su se<br />
lokalnim pravosudnim<br />
projektima i<br />
prosvjedima protiv<br />
neoliberalnog svjetskog<br />
poretka, te su<br />
se mnogi okrenuli<br />
od stranaka tzv.<br />
lijevog centra<br />
koje im se<br />
čine<br />
FOTO: ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL<br />
RAZGOVOR S JEDNIM OD VODEĆIH SVJETSKIH ZNANSTVENIKA<br />
'Apolitični građani jednostavno ignoriraju vijesti o politici koje<br />
dolaze iz mainstream medija, a drugi traže smislene informacije<br />
na alternativnim mjestima - u teorijama zavjere, radikalnim<br />
političkim pokretima i rastućim radikalnim strankama'<br />
Ljudi su<br />
umorni od<br />
propagande<br />
i shvaćaju<br />
da su im vlade<br />
mnogo<br />
puta lagale<br />
Tekst: Mihael Gelo<br />
Za Bennettovo predavanje na FPZG-u tražilo se sjedalo više<br />
korumpiranima.<br />
Na desnici su mnogi građani<br />
pronašli smisao i angažirali se<br />
u nacionalističkim strankama<br />
koje govore o mitskim ili<br />
nostalgičnim vrijednostima<br />
patriotizma,<br />
rasizma i jedinstva<br />
za "prave"<br />
građane nacije.<br />
Te su stranke u<br />
porastu u mnogim<br />
državama, od<br />
SAD-a do Skandinavije,<br />
Njemačke<br />
i Austrije. Kad uspiju<br />
doći na vlast, često počinju<br />
udaljavati državu<br />
od demokratskih načela<br />
kontroliranjem medija i<br />
sudova. Primjer za to su Mađarska<br />
i Poljska.<br />
◼◼<br />
Pad povjerenja u političke<br />
elite i institucije na<br />
koje se gleda kao propagandne<br />
tvornice stvorio<br />
je plodno tlo za<br />
dolazak političkih<br />
'autsajdera'. Je li<br />
se i Trump svojim<br />
specifičnim<br />
stilom komunikacije<br />
profilirao<br />
kao takav?<br />
Da, ljudi su<br />
umorni od propagande<br />
i shvaćaju<br />
da su im vlade<br />
lagale mnogo<br />
puta. Trump<br />
je obećao<br />
reći istinu,<br />
ali ironija<br />
je da i on<br />
laže o velikim i malim stvarima<br />
gotovo svakodnevno, od preuveličavanja<br />
broja okupljenih<br />
na njegovoj inauguraciji do toga<br />
kako će njegovo smanjenje poreza<br />
imati iznimno dobar učinak<br />
za pripadnike srednje klase.<br />
Međutim, većina Trumpovih<br />
javnih nastupa nije skriptirana,<br />
te se čini da se takav pristup sviđa<br />
njegovim sljedbenicima, čak<br />
i onda kad on u govoru iznosi<br />
lažne činjenice. Ušli smo stoga<br />
u razdoblje duboke disfunkcije<br />
u javnoj komunikaciji. Iako bi<br />
ljudi u Americi i drugdje željeli<br />
čuti više poštene javne rasprave<br />
o ozbiljnim problemima, malo je<br />
političkih aktera koji su uistinu<br />
sposobni napustiti ustaljene formule<br />
odnosa s javnošću.<br />
◼◼Koje je značenje Trumpove<br />
česte upotrebe Twittera<br />
za izražavanje svojih stavova<br />
i misli? Upotrebljava li ga<br />
impulzivno ili je i to dio njegove<br />
proračunate strategije<br />
odnosa s javnošću?<br />
Trump se voli izravno obraćati<br />
svojim sljedbenicima te uviđa<br />
kako njegovi tvitovi postaju vijesti,<br />
zaobilazeći posredničke medije,<br />
pa tako samostalno provodi<br />
svoje javno djelovanje. Jasno<br />
je da su mnoge od tih izjava na<br />
Twitteru njegove emocionalne<br />
reakcije, nešto što nismo nikad<br />
prije vidjeli kod predsjednika<br />
i mnogih drugih javnih osoba.<br />
Promijenio je pravila političke<br />
komunikacije i razbio niz nekad<br />
poštovanih normi.<br />
Trump svoju vanjsku politiku<br />
provodi putem Twittera i ondje<br />
FOTO: HRVOJE ŠOLJIĆ<br />
vrijeđa političke protivnike. Čak<br />
je izazvao američke sportaše da<br />
budu više domoljubni i poštuju<br />
himnu na početku utakmica.<br />
Čini se da je to postao stil komunikacije<br />
autentičan za njega<br />
te ga povezuje s ljudima koji ga<br />
podržavaju. No mnogo ljudi u<br />
vladi, pa čak i u njegovoj stranci,<br />
nije baš sretno zbog toga.<br />
◼◼Zbog 'eksplozije' interneta<br />
suvremeni konzumenti vijesti<br />
neprestano su bombardirani<br />
oprečnim informacijama<br />
iz raznih mainstream<br />
i alternativnih izvora. Kako<br />
pojedinac može filtrirati to<br />
more informacija da bi došao<br />
do istine?<br />
Ljudi na razne načine mogu<br />
filtrirati informacije, tako da<br />
to ne vidim kao problem. Veći<br />
problem je to što građani iskazuju<br />
nepovjerenje prema vladi i<br />
političarima u toj mjeri da onda<br />
posljedično ne vjeruju ni onome<br />
što pročitaju u novinama ili čuju<br />
na vijestima. S obzirom na to da<br />
mainstream mediji izvještavaju<br />
o tome što političari izjavljuju,<br />
mnoge građane takve vijesti odbijaju.<br />
Neki se od njih isključe iz<br />
politike uopće te jednostavno<br />
prestanu obraćati pozornost na<br />
sve informacije koje dolaze do<br />
njih. No drugi građani traže više<br />
smislenih informacija, a često ih<br />
nalaze u teorijama zavjere, radikalnim<br />
političkim pokretima<br />
i rastućim radikalnim strankama<br />
koje nude ljudima emocije i<br />
neko značenje.<br />
◼◼Kako vidite budućnost vijesti<br />
u ovom turbulentnom<br />
dobu informiranja? Što<br />
mainstream mediji trebaju<br />
napraviti da bi ponovno zadobili<br />
interes i povjerenje<br />
publike?<br />
Kako bi vratili povjerenje, ti<br />
mediji trebaju postati neovisniji<br />
i kritičnije izvještavati o radu političkih<br />
stranaka i političara, te o<br />
problemima koji se tiču građana<br />
i koji su pitanje javnog interesa.<br />
Također, čitatelji će se novinarima<br />
vratiti i onda kada se<br />
političke stranke, a pogotovo<br />
one lijevog centra, reformiraju<br />
i počnu progovarati o stvarnim<br />
važnim pitanjima i problemima<br />
u ekonomiji, okolišu i demokraciji.<br />
To će mnoge građane ponovno<br />
zainteresirati za politiku,<br />
pa tako i za medije.<br />
LANCE BENNETT stručnjak za političku komunikaciju i medije
12 Fotoreportaža<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Iza kulisa<br />
Tekst i foto: Matea Petrović<br />
Vrijeme postaje ključan faktor, a ono je jedini na koji nitko ne može utjecati. Glumci se prešetavaju po sceni koja je u izradi. Redatelj<br />
hoda uokolo i diktira im posljednje stavke koje mu se motaju po glavi. Plesači cupkaju po dvorani dok ostali gledaju. Prostor<br />
je iznenada ispunjen nervozom i obuhvaća sve poput viroze. Svi znaju zašto je takvo stanje i jasno je da dolazi trenutak kada će<br />
mjeseci vježbanja i proba napokon izaći na vidjelo, ovog puta svima. Predstava ubrzo postaje stvarna, ali još samo treba do kraja<br />
postaviti scenu, našminkati se, ugrijati glasnice, ponoviti zaboravljene rečenice, uštimati violine... Tik-tak. Tik-tak.
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Reportaža 13<br />
Stipendist u Bundestagu Politička praksa u njemačkom parlamentu iz prve ruke<br />
'Pio sam vino s Angelom Merkel!'<br />
Odabrani stipendisti iz cijelog<br />
svijeta iskusili su kako je to<br />
raditi uz bok Angeli Merkel<br />
Tekst: Sandro Sadiković<br />
Čini se da sam bio neobičan<br />
dječak jer uvijek<br />
sam volio gledati vijesti<br />
s političkim temama.<br />
A onda sam, prije dvije godine<br />
upoznao njemačku Mutti – Angelu<br />
Merkel! Iz hobija sam se<br />
prijavio da budem slušač na tribini<br />
na posjetitelje Bundestaga.<br />
Sjećam se Mutti kako je sjedila u<br />
svome udobnom stolcu u zgradi<br />
Reichstaga i zaneseno gledala u<br />
mobitel te samo povremeno bacala<br />
pogled na govornike koji su<br />
nju i njezinu vladu kritizirali.<br />
Potom me Fakultet političkih<br />
znanosti prije dvije godine odveo<br />
na Erasmus+ u Regensburg<br />
gdje sam dobio prigodu upoznati<br />
jedinog Hrvata u njemačkom<br />
Parlamentu (Bundestag), zastupnika<br />
Josipa Juratovića, koji mi<br />
je otkrio kako bih se mogao prešetavati<br />
hodnicima Bundestaga.<br />
Jedan od 120 odabranih<br />
Merkel sam poslije sreo barem<br />
deset puta. Izdvojit ću dva<br />
susreta. U Reichstagu se održavao<br />
neki događaj u organizaciji<br />
CDU/CSU frakcije na kojem je<br />
govorila i sama kancelarka. Nakon<br />
govora je sišla s pozornice<br />
među svoje ljude. Pila je u onom<br />
trenutku isto vino kao i ja, a pogledi<br />
su nam se nekoliko puta<br />
sreli. Drugi put smo jednostavno<br />
bili na zajedničkoj fotografiji: od<br />
nje sam bio udaljen samo jedan<br />
metar. Dobro, Angela Merkel<br />
žena je nevjerojatna obujma posla,<br />
niste valjda mislili da ćemo<br />
ostvariti neku značajniju interakciju?<br />
Ono na što sam ponosan jest<br />
jedinstvena prigoda da s tribina<br />
pratim izglasavanje zakona "Ehe<br />
für alle", kojim se ozakonilo da<br />
nema razlike između heteroseksualnih<br />
i homoseksualnih parova.<br />
Bila je čast gledati svojim<br />
Mladi politolog Sandro ove je godine dobio prigodu iskusiti kako je raditi<br />
u jednoj od najmoćnijih europskih političkih institucija. Gotovo pa uz bok<br />
Angeli Merkel i Martinu Schulzu. Još mu se čini da sanja<br />
Da, Nijemci<br />
sankcioniraju<br />
markiranje<br />
političara!<br />
Ako zastupnik Bundestaga<br />
nije na plenumu, plaća kaznu<br />
od 200 eura, a ako je bolestan<br />
'samo' - 100. S obzirom<br />
na kazne, mnogo ljudi pita<br />
zašto je uvijek prisutno malo<br />
zastupnika. Razlog je u tome<br />
što se oni stalno mijenjaju<br />
prema temi. Ne bavi se svaki<br />
zastupnik svačime, nego je<br />
samo dužan biti na zasjedanju<br />
dok je riječ o njegovoj<br />
temi.<br />
očima nešto što će postati dio<br />
njemačke povijesti. Vidio sam<br />
kako je Mutti nevoljko ubacivala<br />
karticu "protiv" tog zakona u kutiju,<br />
a prepirke koje su uslijedile,<br />
pamtit ću cijeli život. Nakon<br />
službenog dijela glasanja i izglasavanja,<br />
svi zastupnici koji su<br />
bili za zakon, okružili su slavljeničku<br />
tortu s čašama pjenušca u<br />
ruci. Predsjednik SPD-a Martin<br />
Schulz bio je glavna figura, a sjećam<br />
se i da smo jeli tortu udaljeni<br />
dva metra te uz to nazdravili<br />
šampanjcem.<br />
Jer stipendijom Internationales<br />
Parlaments-Stipendium<br />
(IPS) izborio sam se da moj<br />
boravak u Njemačkoj ne stane<br />
samo na Erasmusu, nego baš –<br />
radeći u središnjoj njemačkoj<br />
zakonodavnoj instituciji – Bundestagu!<br />
Teško je opisati koliko<br />
sam bio ponosan i osjećao da<br />
nešto vrijedim kad sam jedan od<br />
dvoje odabranih kandidata koji<br />
idu u Bundestag predstavljati<br />
Hrvatsku. Također, još je bolji<br />
osjećaj kad znaš da si jedan od<br />
120 odabranih mladih iz cijeloga<br />
svijeta. Naposljetku, hodajući<br />
pokraj Josipa Juratovića koji<br />
je već 12 godina u Bundestagu,<br />
osjećao sam se nestvarno.<br />
Party tunel<br />
Početkom tjedna zasjedanja<br />
Bundestaga, svih 6<strong>30</strong> zastupnika<br />
dolazi u Berlin. Zamislite<br />
'Bio sam ponosan što sam<br />
odabran kao jedan od dvoje<br />
kandidata koji idu u Bundestag<br />
predstavljati Hrvatsku'<br />
gotovo 10.000 ljudi koji prolaze<br />
zgradama, trče s jednog odbora<br />
na drugi, zastupnici žure da ne<br />
zakasne na glasavanje u plenumu,<br />
šefovi ureda dolaze primiti<br />
delegaciju s kojom zastupnik<br />
ima susret u svom uredu! No<br />
iako sam zaljubljenik u politiku,<br />
ne zaboravimo da su mi 24 godine.<br />
Da se susret s<br />
predsjednikom<br />
SPD-a Martinom<br />
Schulzom zaista<br />
dogodio, Sandro je<br />
morao ovjekovječiti<br />
fotografijom<br />
Naime, većina zgrada Bundestaga<br />
povezana je tunelima<br />
i jedan, meni najdraži, izgleda<br />
kao prizor iz "Ratova zvijezda".<br />
Tunel je dug malo manje od<br />
100 metara i obasjan je neonskim<br />
zlatnim svjetlom. Svaki put<br />
dok sam prolazio kroz taj tunel,<br />
stvarno sam imao osjećaj da sam<br />
u filmu. Mi, politički pomladak,<br />
zvali smo ga Party tunel.<br />
Bilo je dana i tjedana kada<br />
sam znao raditi i po 14 sati. Ipak,<br />
što sam dulje radio, rasla je vjerojatnost<br />
da upoznam nekog od<br />
političara. Dobar je osjećaj šetati<br />
Bundestagom i naći se nasuprot<br />
ministru vanjskih poslova<br />
njemačke Sigmarom Gabrielom<br />
koji te pozdravi kao da svaki dan<br />
zajedno pijete kavu. Zapamtio<br />
sam i nevjerojatan susret s Martinom<br />
Schulzom, kojom sam<br />
prigodom imao mogućnost razgovarati<br />
nekoliko minuta s njim,<br />
te mu naposljetku - pružiti ruku.<br />
Posjetio sam i drugu politički<br />
najsnažniju osobu u Njemačkoj<br />
- predsjednika Bundestaga<br />
Norberta Lammerta. Naposljetku,<br />
dogovorio sam i termin kod<br />
novoizabranog njemačkog predsjednika<br />
Franka-Waltera Steinmeira.<br />
Nažalost, nekoliko dana<br />
prije termina dobio sam pismo u<br />
kojem se predsjednik Njemačke<br />
ispričava što me ne može primiti<br />
i šalje mi fotografiju s potpisom.<br />
Bolje išta, nego ništa!<br />
Tulum nakon posla<br />
Ipak, uz svaki (dobro) obavljen<br />
posao, mora postojati ispušni<br />
ventil. Da, u Bundestagu<br />
se zabavlja. Prvi, nazovimo ga<br />
tulum u Bundestagu bio je na<br />
samome početku, prijmom u<br />
zgradi Reichstaga. Sve je bilo<br />
vrlo elitno. Tako su stvoreni prvi<br />
kontakti sa zastupnicima Bundestaga.<br />
Druga je zabava bila u<br />
samom središtu Bundestaga! To<br />
je druženje bilo poznatije kao<br />
"IPS noć", gdje su bili svi zastupnici,<br />
osobe iz ureda zastupnika,<br />
veleposlanici i uvaženi gosti. Čak<br />
su me došli podržati i vlastiti roditelji!<br />
Svaki stipendist imao je<br />
stol u zgradi Bundestaga gdje je<br />
predstavio svoju državu od brošura,<br />
pa do jela i pića. Druženje<br />
je trajalo do jutarnjih sati iako je<br />
idući dan bio radni.<br />
No kako u politici odijela čine<br />
ljude, na svakom od tih prijma<br />
postojao je i dress code. Dakako,<br />
odijelo, košulja i kravata obvezna<br />
je uniforma svakog zastupnika<br />
CDU/CSU-a. Kod SPD-a<br />
to je malo ležernije, tako da smo<br />
nosili više casual code – košulje<br />
i traperice. Zeleni i Die Linke u<br />
tome su još više ležerni, tako da<br />
su nosili što god su htjeli, a drznuli<br />
su se nositi tenisice umjesto<br />
cipela. Na stranu odijevanje,<br />
uvjeren sam da su ta okupljanja<br />
pridonijela tome da su neki zastupnici<br />
čak znali moje ime. Sjećam<br />
se da je Martin Schulz uvijek<br />
govorio da sam mu poznat i<br />
da zna da dolazim iz Hrvatske.<br />
No imena se nije mogao sjetiti.
14 Novac<br />
sponzor rubrike*<br />
Kupnja iz inozemstva Brzi šoping za neinformirane kupce može skrivati i 'nepredviđene' troškove<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Može se izbjeći carina, ali teško i PDV<br />
Porezi na dodanu vrijednost u Hrvatskoj viši su nego u većini zemalja<br />
Europske unije pa se pri naručivanju robe iz inozemstva pojavljuju<br />
mnoga pitanja i nedoumice o plaćanju pravog iznosa<br />
* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike<br />
Tekst: Mia Musulin<br />
Iternetska kupnja sve je<br />
popularnija, ali koliko god<br />
praktičnija bila, nosi i rizik<br />
od prevara, nedobivanja<br />
proizvoda ili neugodnih iznenađenja<br />
pri preuzimanju paketa.<br />
Motivacija za kupnju putem<br />
mnogobrojnih internetskih servisa<br />
temelji se na većoj dostupnosti<br />
proizvoda, mnogo većoj<br />
ponudi i često nižim cijenama.<br />
Međutim, od krađe identiteta,<br />
neugodnih iznenađenja tijekom<br />
dostave te velikih poštarina koje<br />
mogu udvostručiti početnu cijenu<br />
proizvoda, internetsko trgovanje<br />
nije bez nedostataka.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Balázs Békeffy,<br />
predsjednik Uprave<br />
OTP banke s<br />
nagradom SJAJ<br />
Male stvari nekad najsnažnije sjaje<br />
Društveno odgovorno poslovanje<br />
kompanija još je vrlo često<br />
svedeno na filantropiju. No korporativno<br />
građanstvo mnogo je više<br />
- percepcija uloge tvrtke u društvu<br />
i njena utjecaja na gospodarstvo,<br />
društvo i okoliš postaje sve važniji<br />
put u osiguranju dugoročne održivosti<br />
poslovanja.<br />
OTP banka već dulje posluje na<br />
načelima održivosti, sagledavajući<br />
u svom dugoročnom planiranju<br />
sve ključne utjecaje na svoju okolinu.<br />
Organizacijskim i poslovnim<br />
procesima koji su postavljeni tako<br />
da u obzir uzmu i društvena pitanja<br />
poput financijske pismenosti<br />
ili okolišna pitanja poput vlastite<br />
potrošnje energije, OTP banka pristupa<br />
svom poslovanju promatrajući<br />
široku sliku u kojoj djeluje.<br />
Tako je početkom godine uveden<br />
program lojalnosti za klijente<br />
utemeljen na pretpostavci da je<br />
ne samo važno nagraditi vjernost<br />
klijenta, nego mu pomoći i da<br />
stjecanjem znanja o financijskim<br />
proizvodima i uslugama podigne<br />
vlastitu financijsku pismenost i<br />
osnaži upravljanje osobnim financijama.<br />
Aplikacija OTPetica tako<br />
edukativnu komponentu pokazuje<br />
u izazovima čijim se rješavanjem<br />
prikupljaju bodovi koji se mogu<br />
mijenjati za privlačne nagrade –<br />
ali i stjecati znanje.<br />
Uvažavanje okolišne komponente<br />
svog rada banka već nekoliko<br />
godina pokazuje svojim<br />
projektom postavljanja solarnih<br />
elektrana na svojim poslovnim<br />
Aplikacija OTPetica edukativnu<br />
komponentu pokazuje u izazovima<br />
čijim se rješavanjem<br />
prikupljaju bodovi koji se mogu<br />
mijenjati za privlačne nagrade –<br />
ali i stjecati znanje<br />
središtima na jadranskoj obali.<br />
Tako je nedavno u pogon puštena<br />
elektrana u Puli, nakon onih u<br />
Dubrovniku i Zadru, koja banci pomaže<br />
da dio energije za potrebe<br />
svog poslovanja dobije iz vlastitih<br />
obnovljivih izvora.<br />
Prostor za poboljšanje svog<br />
utjecaja banka otkriva svakodnevno,<br />
na mnogim poljima svog rada.<br />
Stoga od 2012. redovno izvještava<br />
o svojim nefinancijskim utjecajima<br />
putem izvještaja o održivosti<br />
dostupnim na stranici www.<br />
otpbanka.hr. Da je takva komunikacija<br />
smislena kao postavljanje<br />
primjera i standarda dobrog poslovanja,<br />
pokazuje i nagrada Sjaj<br />
koju je dodijelila Poslovna inicijativa<br />
za afirmaciju društveno odgovornog<br />
poslovanja i održiva razvoja<br />
pri M.E.P. d.o.o. u partnerstvu s<br />
Hrvatskom udrugom poslodavaca<br />
nakon istraživanja vidljivosti i<br />
afirmacije društveno odgovornog<br />
poslovanja i održivosti koje je<br />
obuhvatilo 203 tvrtke u Hrvatskoj.<br />
Kao jedina financijska institucija<br />
nagrađena tom nagradom, OTP<br />
banka na sebe preuzima liderstvo<br />
u segmentu društvene odgovornosti<br />
u industriji koja, iako visoko<br />
regulirana, mora pokazati prilagodljivost<br />
i pažnju u razmišljanju<br />
o svojim širim utjecajima.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Uobičajeni problemi<br />
"Naručio sam dva paketa istih<br />
proizvoda, jedan je došao normalno,<br />
a drugi je bio zadržan na<br />
carini. Za provedbu carinskog<br />
postupka morao sam poslati dokaz<br />
i izjavu o vrijednosti robe.<br />
Bio je potreban račun na koji oni<br />
onda mogu obračunati 25 posto<br />
PDV-a. Račun nisam imao jer su<br />
proizvodi naručivani s kineskih<br />
web-stranica, a do krajnjeg dobivanja<br />
pošiljke sve je to skupa<br />
bio iznimno mučno", kaže Karlo<br />
Nežić, student Medicinskog<br />
fakulteta u Zagrebu. Imao je<br />
osam dana da preuzme pošiljku<br />
i ona mu je na kraju postupka<br />
poslana na poštansku adresu s<br />
iznosom carine od 120 kuna.<br />
Tin Junušić, student Fakulteta<br />
političkih znanosti, kaže da<br />
kupuje na internetu u prosjeku<br />
dva puta na mjesec i da nikad<br />
nije imao neugodnih iskustava.<br />
Ističe da je razlog za to kod<br />
za praćenje pošiljke koji dobije<br />
e-poštom nakon narudžbe proizvoda,<br />
a to je ujedno osiguranje<br />
da u slučaju bilo kakvih problema<br />
uvijek zna gdje je proizvod,<br />
kad dolazi, a i postoji način da<br />
ga vrati.Tin ističe i da kupuje<br />
samo s provjerenih internetskih<br />
stranica.<br />
Off-line kupnja<br />
Što ako kupnja ne ide putem<br />
internetskog servisa i web-shopova?<br />
Ako netko kupuje proizvod<br />
kao što je fotoaparat koji je<br />
u inozemstvu nerijetko jeftiniji,<br />
ali u ovom slučaju izravno u<br />
prodavaonici, tako da mu predmet<br />
kupi i dostavi netko tko živi<br />
u zemlji odakle ga kupuje, troškovi<br />
carine plaćaju se ovisno o<br />
vrijednosti proizvoda, a porez<br />
na dodanu vrijednost naplaćuje<br />
ovisno o propisanom Zakonu o<br />
porezu na dodanu vrijednost. Iz<br />
Carinske uprave kažu da utvrđivanje<br />
davanja vezanih uz kupnju<br />
robe putem poštanskih pošiljaka<br />
ovisi prije svega o tome kupuje<br />
li se domaća roba, odnosno<br />
roba koja ima status robe Unije<br />
ili roba koja nema taj status.<br />
"Ako je roba naručena iz EU-a<br />
i ima status robe Unije, ona ne<br />
podliježe carinskim davanjima<br />
(ako je na računu koji je ispostavljen<br />
prikazan iznos poreza<br />
na dodanu vrijednost)", ističu<br />
iz Carinske uprave. Dodaju da,<br />
ovisno o konkretnom slučaju s<br />
fotoaparatom, utvrdit će se status<br />
robe i sukladno tome utvrditi<br />
i davanja.<br />
Porez na dodanu vrijednost<br />
Troškovi carine<br />
Roba koja ima status Unije<br />
ne podliježe carinskim<br />
davanjima, a za robu koja<br />
nema taj status propisano<br />
je oslobođenje od plaćanja<br />
carine na pošiljke robe zanemarive<br />
vrijednosti. To znači<br />
da sve pošiljke robe iz Trećih<br />
zemalja, bilo komercijalne<br />
ili nekomercijalne naravi,<br />
neovisno o primatelju, kao i<br />
načinu dopreme, ukupne kunske<br />
protuvrijednosti do 150<br />
eura ne podliježu plaćanju<br />
carine. Kod proizvoda većih<br />
iznosa, na utvrđenu carinsku<br />
vrijednost robe obračunava<br />
se carina po stopi propisanoj<br />
carinskom tarifom Europske<br />
unije i ovisi o tarifnom broju u<br />
koji se roba razvrstava.<br />
Međutim, važno je znati da<br />
vrijednosno oslobođenje od plaćanja<br />
poreza na dodanu vrijednost<br />
i trošarina u malim pošiljkama<br />
nekomercijalnog značenja<br />
koje besplatno šalju fizičke osobe<br />
iz Trećih zemalja drugim fizičkim<br />
osobama u Hrvatskoj<br />
količinski je ograničeno za određene<br />
proizvode. Ako roba podliježe<br />
obračunu posebnog poreza<br />
ili trošarina,oni se obračunavaju<br />
sukladno zakonima o posebnom<br />
porezu za određenu vrstu<br />
robe ili prema Zakonu o trošarinama.<br />
Na carinsku vrijednost<br />
robe uvećanu za iznos carine,<br />
posebnog poreza ili trošarina<br />
obračunava se porez na dodanu<br />
vrijednost.<br />
Propisi o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednost<br />
nacionalni su propisi, odnosno Zakon o porezu na dodanu vrijednost<br />
i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, a njima su svi iznosi<br />
propisani isključivo u kunama. Roba kupljena putem interneta u<br />
vrijednosti 250 kuna bit će oslobođena carina (jer je vrijednost<br />
pošiljke manja od 150 eura), ali će se na cjelokupan iznos od 250<br />
kuna platiti porez na dodanu vrijednost (jer je vrijednost pošiljke<br />
veća od 160 kuna). Pošiljke zanemarive vrijednosti do 22 eura u<br />
kunskoj protuvrijednosti, kao i nekomercijalne pošiljke do 45 eura<br />
u kunskoj protuvrijednosti koje fizička osoba šalje fizičkoj osobi<br />
oslobođene su plaćanja carina i poreza na dodanu vrijednost.
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Karijera 15<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO<br />
ARCA 2017 Međunarodna izložba inovatora ugostila genije iz cijelog svijeta<br />
On je budućnost: sa samo 11<br />
godina ima deset inovacija!<br />
Tekst i foto: Marija Edita Feldi<br />
Međunarodna izložba<br />
inovacija ARCA<br />
događaj je namijenjen<br />
najinventivnijima<br />
među nama, i to onima<br />
od 10 do 90 godina, i u svom<br />
jubilarnom, 15. izdanju na tri<br />
je dana, od 19. do 21. listopada,<br />
u Nacionalnoj i sveučilišnoj<br />
knjižnici ugostila inovatore iz<br />
cijeloga svijeta.<br />
Među izlagačima se našlo i<br />
nekoliko studenata Fakulteta<br />
elektrotehnike i računarstva.<br />
Ivan Kožar iz Ivanićgrada predstavio<br />
je CLIK – open source<br />
rješenje za inovativniji i automatizirani<br />
dom. Programiran<br />
je tako da preko Alexe (Appleove<br />
"pomoćnice"') reagira na<br />
glasovne zapovijedi, ali se može<br />
iskoristiti kako god korisniku<br />
zatreba.<br />
Mladi u akciji<br />
"Godinu dana razvijam tu<br />
ideju s još nekoliko kolega i mislim<br />
da smo došli jako daleko",<br />
pohvalio se Ivan i dodao da je<br />
"cijela dokumentacija CLIK-a<br />
dostupna na internetu", tako<br />
da je može skinuti tko god hoće<br />
i iskoristiti kako god hoće.<br />
U sklopu demonstracije<br />
Alexa je upalila i ugasila svjetlo<br />
na stubama, gdje je bio ugrađen<br />
CLIK. Osim što reagira na<br />
glas, CLIK se može i kontrolirati<br />
i sklopkama. To je trenutačno<br />
najmanji takav uređaj koji<br />
može upravljati kućanstvima, a<br />
Ivan i njegov tim za CLIK imaju<br />
velike planove. Naime, planiraju<br />
"pokrenuti kampanju u sklopu<br />
koje bi ljudi mogli naručiti<br />
ovaj proizvod, pa da može početi<br />
proizvodnja".<br />
I nešto su mlađi izlagači sudjelovali<br />
na ARCI. Jedanaestogodišnji<br />
Leonardo Škrnjug<br />
Jedanaestogodišnji Leonardo Škrnjug iz Rovišća pokraj Bjelovara uz<br />
pomoć kućanskih 'otpadaka' dosad je napravio desetak spravica<br />
iz Rovišća pokraj Bjelovara<br />
prvi put sudjeluje na izložbi<br />
sa svojim malim izumima. Uz<br />
pomoć kućanskih "otpadaka",<br />
poput plastičnih čepova, kutijica<br />
i gumica, dosad je napravio<br />
desetak uređaja - od katapulta,<br />
do rezača za stiropor. Na rezaču<br />
stiropora potrošio je samo<br />
'Budućnost naše zemlje<br />
leži na inovatorima',<br />
naglasila je Tatijana Petrić,<br />
glavna ravnateljica<br />
Nacionalne i sveučilišne<br />
knjižnice u Zagrebu<br />
četiri sata, uz malu pomoć roditelja,<br />
a većinu projekata radi<br />
samostalno. No sljedeći mu je<br />
projekt malo ambiciozniji - robotska<br />
ruka.<br />
"Tata se time bavio, popravljanjem<br />
računala i sličnim poslovima,<br />
pa sam i ja počeo sa<br />
sedam godina", rekao je Leo-<br />
Leonardo<br />
sa svojim<br />
izumima<br />
na svom<br />
štandu<br />
nardo. Bez obzira na težinu ili<br />
zahtjevnost projekta, ovaj mladi<br />
inovator ne odustaje. "Često<br />
mi se dogodilo da mi nešto ne<br />
uspije, ali ja uvijek pokušam ponovno",<br />
sa smiješkom je objasnio<br />
Leonardo. Tatijana Petrić,<br />
glavna ravnateljica Nacionalne<br />
i sveučilišne knjižnice u Zagre-<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
bu, samo je jedan od govornika<br />
koji su pozdravili uzvanike tijekom<br />
svečanog otvorenja. Istaknula<br />
je da su počašćeni biti<br />
domaćinima ove jubilarne<br />
ARCE, jer su itekako<br />
"svjesni kako budućnost<br />
naše zemlje leži<br />
na inovatorima".<br />
Poznati i u<br />
inozemstvu<br />
"Samo prošle godine<br />
naši su timovi<br />
donijeli kući 11 zlatnih,<br />
devet srebrnih i šest<br />
brončanih medalja", kazao<br />
je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga,<br />
prorektor Sveučilišta u<br />
Zagrebu. Više od 50 posto svih<br />
studenata u Hrvatskoj je na<br />
Sveučilištu u Zagrebu.<br />
"Sveučilište u Zagrebu ima<br />
golem potencijal" izjavio je<br />
Šimpraga, ali taj bi se potencijal<br />
mogao mnogo bolje iskoristiti.<br />
Na sajmu su već treći put,<br />
te su ponovno došli podržati<br />
mlade inovatore. I Ivan Vlainić,<br />
predsjednik Hrvatske zajednice<br />
tehničke kulture, istaknuo<br />
je da od početaka prati izložbe<br />
inovatora, a ovo mu je već treća<br />
godina kako je posjećuje kao<br />
predsjednik Zajednice. Najviše<br />
ga veseli što se udruga inovatora<br />
iz godine u godinu širi i što<br />
su naši inovatori i u inozemstvu<br />
prepoznati. Za ARCU je<br />
rekao da je to dan za sve inovatore<br />
koji su skriveni u svojim<br />
podrumima i laboratorijima,<br />
da izađu u javnost i pokažu sve<br />
što znaju. "Mi, inovatori, učimo<br />
da za jedan problem imamo<br />
nekoliko rješenja" objašnjava<br />
Vlainić. Ističe kako upravo takav<br />
pristup treba primijeniti u<br />
današnjem školstvu, jer "ako se<br />
djeca uče da postoji samo jedno<br />
rješenje, uvijek će dolaziti do<br />
tog istog rješenja".<br />
Zamijećen je bio i sustav<br />
CLIK mladih inovatora<br />
Grand Prix otišao u ruke<br />
Ervina Matića iz Poreča<br />
Grand Prix, najvažnija nagrada izložbe, dodijeljena<br />
je Ervinu Matiću iz Poreča. Njegova<br />
"naprava za održavanje kandelabra, čišćenje<br />
i bojenje te izmjenu rasvjetnih tijela" izum je<br />
koji jednostavnije i jeftinije održava, čisti i boji<br />
stupove te mijenja žarulje. Matić je na ARCI<br />
prestavio prototip izuma (koji je i zaštićen<br />
patentom), a radi na njemu već 15 godina.<br />
Cijena naprave je oko 20.000 eura, a može<br />
varirati ovisno o izboru alata i funkcijama koje<br />
obavlja.<br />
ARCA<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO
16 Kultura<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
MIMO projekt Pomaže da se dobar zvuk još dalje čuje<br />
Glazbenicima otvorili vrata za<br />
afirmaciju i dobar koncert uz live stream<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Svake prve nedjelje u<br />
mjesecu između listopada<br />
i lipnja, dvorana<br />
Gorgona Muzeja suvremene<br />
umjetnosti otvara svoja<br />
vrata ljubiteljima dobre glazbe.<br />
Ovog mjeseca započela je jubilarna<br />
peta sezona MIMO koncerata,<br />
gdje manje poznati ali<br />
ništa manje kvalitetni domaći<br />
glazbenici predstavljaju svoj<br />
zvuk. MIMO (Medijski inventar<br />
muzičkih originala) projekt postoji<br />
s ciljem promocije vrsnih<br />
umjetnika koji su na sceni već<br />
neko vrijeme ili čak dulje, a šira<br />
javnost i dalje ne zna za njih ili<br />
pak imaju više uspjeha na inozemnoj<br />
sceni nego u Hrvatskoj.<br />
Vrsno i autentično<br />
MIMO su pokrenuli udruga<br />
ViBRa, platforma Free Stage i<br />
Hrvatska radiotelevizija u zajedničkoj<br />
težnji za pozitivnim<br />
promjenama na hrvatskoj glazbenoj<br />
sceni. Koncerti funkcioniraju<br />
tako da na svakom od osam<br />
koncerata na godinu nastupaju<br />
po dva izvođača, odabrana prema<br />
trima osnovnim kriterijima:<br />
vrsnosti, autentičnosti i nedovoljnoj<br />
zastupljenosti u javnosti.<br />
Kako bi publici što bolje<br />
predstavili glazbenike, tijekom<br />
koncertne stanke organizatori<br />
razgovaraju sa stručnim gostima<br />
iz svijeta glazbe koji komentira-<br />
'Poziv na MIMO doživjela sam kao neku vrstu priznanja, odnosno<br />
potvrde vrijednosti našeg rada', kaže Zvonka Obajdin iz grupe Svemir<br />
ju koncert, izvođače<br />
i scenu<br />
općenito. Koncerti<br />
se izravno<br />
prenose na Prvom<br />
programu<br />
Hrvatskog radija i<br />
video live stream na<br />
mrežnoj i stranici Facebooka<br />
MIMO projekta.<br />
"Glazbenicima pružamo vrhunske<br />
uvjete za koncertni<br />
nastup u kojem ih se zaista s<br />
pažnjom sluša. To su uvjeti u<br />
kojima se glazbenici mogu još<br />
više razvijati i raditi na svojem<br />
nastupu", objašnjava Jelena<br />
Balent, organizatorica projekta.<br />
Ostali su organizatori Valent<br />
Samardžija i Konrad Lovrenčić,<br />
Svaki se nastup odlikuje<br />
kristalno čistim zvukom<br />
a također važni<br />
i nezamjenjivi<br />
suradnici u projektu<br />
su MSU i<br />
Škola za grafiku,<br />
dizajn i medijsku<br />
produkciju Zagreb.<br />
Projekt podupire Hrvatsko<br />
društvo skladatelja i<br />
Ministarstvo kulture Republike<br />
Organizatori ne zaboravljaju<br />
svoje grupe nakon<br />
koncerta, nego se trude 'pogurati'<br />
ih u druge projekte s<br />
kojima surađuju<br />
Hrvatske. Organizatori su jako<br />
ponosni što su došli do pete sezone<br />
projekta.<br />
"Stalno radimo na širenju<br />
projekta i na sve boljim uvjetima.<br />
Stalno učimo i pokušavamo<br />
biti sve bolji i prisutniji. Što više<br />
znamo, to nam više ideja pada<br />
na pamet", kaže Balent.<br />
MATEJ ČELAR/M^3 PHOTOGRAPHY<br />
Lijep dodatak CV-u<br />
Osim organizatora, ponosni<br />
na sudjelovanje su i glazbenici<br />
koji su nastupali na pozornici<br />
MSU-a. Zvonka Obajdin, članica<br />
grupe Svemir, za projekt ima<br />
samo riječi hvale.<br />
"Poziv na MIMO doživjela<br />
sam kao neku vrstu priznanja<br />
odnosno potvrde vrijednosti našeg<br />
rada jer MIMO-ovci pažljivo<br />
biraju bendove. Zbog toga s ponosom<br />
to rado ističem u našoj<br />
biografiji, i mislim da je i drugim<br />
neafirmiranim bendovima to lijepa<br />
crtica u CV-u", kaže Obajdin.<br />
Nadodaje da je odlično i to<br />
što bend dobije profesionalno<br />
napravljen live video pjesme po<br />
svom izboru, što je uvijek dobrodošlo.<br />
Zvonka također ističe<br />
kako je projekt super jer izvođači<br />
nastupaju u mnogo boljim<br />
uvjetima nego što manje poznati<br />
sastavi obično imaju.<br />
Novinar i urednik Dinko Komadina<br />
redovno izvještava s<br />
koncerata i također uživa u tim<br />
mjesečnim svirkama. Kaže kako<br />
je MIMO sjajna prigoda da se<br />
uživo poslušaju glazbenici koje<br />
se u eteru ne čuje često.<br />
"MIMO mi je otkrio i neke<br />
izvođače i bendove za koje prije<br />
nisam znao", kaže Komadina.<br />
"Svaki se nastup odlikuje kristalno<br />
čistim zvukom, a Gorgona<br />
je građena poput amfiteatra<br />
pa se nesmetano može uživati<br />
u muziciranju na pozornici, što<br />
stvara bitno drukčiji doživljaj<br />
od praćenja svirke u nekom od<br />
gradskih klubova ili sportskih<br />
dvorana", dodaje Komadina.<br />
U studenome na MIMO-u nastupaju<br />
Svemirko i grupa Šumski.<br />
Ulaz na koncert se temelji na<br />
donacijama publike s minimalnim<br />
iznosom od 20 kuna.<br />
Dani Orisa 17 Konferencija ponijela orden za međunarodnu promociju čileanske kulture<br />
Arhitektonski Nobel trojcu RCR Arquitectes<br />
Jedno od najzvučnijih imena simpozija bio je japanski arhitekt, po struci inženjer, Go Hasegawa<br />
Tekst: Vanessa Curman<br />
Hrvatsku arhitekturu najsnažnije<br />
predstavljaju<br />
događaji i predavanja<br />
koje organizira Oris – kuća arhitekture.<br />
Osim edukacija, Oris<br />
izdaje i istoimeni časopis za arhitekturu<br />
i kulturu življenja.<br />
Ipak, vjerojatno najpoznatiji i<br />
“najizvozniji” njihov proizvod<br />
su Dani Orisa, arhitektonska<br />
konferencija koja se svake godine<br />
održava u Zagrebu.<br />
Iako nije tako apstraktna kao<br />
ostale discipline, arhitektura<br />
jest jedna od vizualnih umjetnosti,<br />
i to jedna od rijetkih koja<br />
tako izričito oblikuje svakodnevnicu.<br />
Orisu i direktoru Andriji Rusanu<br />
čileanska predsjednica<br />
dodijelila je poseban orden za<br />
Dani Orisa 2017<br />
promociju čileanske kulture,<br />
a u njeno ime nagradu su dodijelili<br />
čileanski veleposlanik i<br />
konzul.<br />
Osim primanja nagrada<br />
Oris je jednu i dodijelio. RCR<br />
Arquitectes osvojili su Oris<br />
Roca Award, samo pola godine<br />
nakon osvajanja nagrade<br />
Pritzker, arhitektonskog ekvivalenta<br />
Nobelove nagrade u<br />
iznosu 100.000 dolara i posebne<br />
medalje.<br />
RCR Arquitectes arhitektonski<br />
je ured osnovan 1988.<br />
u katalonskom gradu Olotu,<br />
DAMIL KALOGJERA/ORIS<br />
te je tamo i ostao gotovo <strong>30</strong><br />
godina poslije. Ime tvrtke sastoji<br />
se od inicijala osnivača<br />
ureda Rafaela Arande, Carme<br />
Pigem i Ramóna Vilalte. Iako<br />
su u struci bili cijenjeni i prije,<br />
do osvajanja nagrade Pritzker<br />
nisu bili poznati široj javnosti.<br />
Jedna od glavnih odlika<br />
RCR-ovih projekata je korištenje<br />
prirodnih materijala poput<br />
stakla, drveta, ali i čelika<br />
COR-TEN. Riječ je o posebnoj<br />
vrsti čelika, koji nakon nekoliko<br />
godina dobiva patinu od<br />
hrđe i mijenja boju, ali ne gubi<br />
na strukturalnom integritetu<br />
pa je drag odabir za moderne<br />
zgrade.<br />
RCR su upravo tu vrstu čelika<br />
koristili za oblaganje pročelja<br />
krematorija Hofheide u<br />
Belgiji, posljednjeg projekta<br />
sagrađena u suradnji s tvrtkom<br />
Coussée & Goris Architecten.<br />
Osim RCR Arquitectes, jedno<br />
od najzvučnijih imena simpozija<br />
bio je japanski arhitekt<br />
Go Hasegawa. Poput RCR-ovaca,<br />
i njegove radove određena<br />
umjerenost – umjesto pukog<br />
iskorištavanja prirodnih resursa<br />
za korist stanara i intervencije<br />
u okoliš, Hasegawini<br />
projekti prilagođavaju se lokalitetu<br />
u kojem se realiziraju.<br />
Ovogodišnji Dani Orisa 17.<br />
izborom govornika jasno pokazuju<br />
u kojem smjeru ide suvremena<br />
arhitektura. Vrijeme<br />
je za holistički pristup i ujedinjenje<br />
korisnika, građevine<br />
i lokacije kako bi se osigurala<br />
maksimalna kvaliteta, te ono<br />
što Oris naziva kulturom življenja.
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Kultura 17<br />
Antitelevizija Cjelonoćni talk show koji to nije postao simbol satire koja to nije<br />
'Noćna mora' Željka Malnara<br />
još nam je stvarnost<br />
Tekst: Milan Dalmacija<br />
I<br />
25 godina nakon početka<br />
emitiranja, mnogi još<br />
pamte legendarnu emisiju<br />
kojom su se popunjavale<br />
subote uvečer i rana nedjeljna<br />
jutra. "Noćna mora" Željka<br />
Malnara počela se emitirati 3.<br />
listopada 1992., na maloj i opskurnoj<br />
televiziji zvanoj OTV, u<br />
doba kad je većina bila u krevetu.<br />
Već je i to bilo dovoljno za<br />
titulu antitelevizije, ali njen je<br />
sadržaj i danas predmet mnogih,<br />
često suprotstavljenih polemika.<br />
Naime, Željko Malnar, novinar<br />
i putopisac, tada je proglasio<br />
odcjepljenje Republike<br />
Pešćenice od Hrvatske te za<br />
"ministre" postavio Ševu, Tarzana,<br />
poslije i Bracu, Jarana...,<br />
ljude koji su bili potpuni anonimci,<br />
a na kraju su postali<br />
važan faktor u političkim zbivanjima<br />
u Lijepoj Našoj. "Talk<br />
showom" su se provlačile političke<br />
teme, od suživota nacionalnih<br />
manjina s hrvatskim<br />
narodom, obrane, religijskih<br />
pitanja, pa do prava homoseksualaca.<br />
Tako je "Noćna mora"<br />
bila prva emisija naizravnije<br />
i najotvorenije demokracije<br />
u Hrvatskoj, u koju je svatko<br />
imao pravo doći i reći što i kako<br />
je htio. No najveći je problem u<br />
shvaćanju toga bio manjak političke<br />
korektnosti.<br />
Fućkaš političku korektnost<br />
Emisija je obilovala psovkama,<br />
uvredama svih vrsta, a nije<br />
nedostajalo i fizičkih obračuna.<br />
U takvoj su atmosferi gostovale<br />
mnoge osobe iz političkog i javnog<br />
života Hrvatske, koje su,<br />
ili pod utjecajem alkohola ili<br />
"štimunga" u emisiji, ili isprovocirane<br />
gledateljima i pešćeničkim<br />
"ministrima" ponekad<br />
znale izlanuti nekakvu tajnu ili<br />
nešto čime se osoba na javnoj<br />
sceni ne bi trebala ponositi.<br />
No upravo je zbog toga "Noćna<br />
mora" opravdala svoj naziv.<br />
Mnogi su se žalili mjerodavnim<br />
institucijama zbog devijantnog<br />
ponašanja u emisiji (kao da<br />
se sami nikad tako nisu ponašali).<br />
Osim toga, upravo je<br />
takvo ponašanje šarolike ekipe<br />
sastavljene od pripadnika<br />
nacionalnih manjina, ali i transvestita,<br />
prostitutki, ovisnika<br />
o opijatima i ljudi s margina<br />
društva, bilo pravi prikaz života<br />
u Hrvatskoj, života od kojeg<br />
su mnogi okretali glavu i pred<br />
njim zatvarali oči.<br />
Ta je televizijska emisija bila prva emisija demokratskog tipa u<br />
Hrvatskoj, u koju je svatko imao pravo doći i reći što i kako je htio<br />
Upravo je<br />
devijantno<br />
ponašanje<br />
šarolike<br />
ekipe sastavljene<br />
od<br />
pripadnika<br />
nacionalnih<br />
manjina,<br />
transvestita,<br />
prostitutki,<br />
ovisnika o<br />
opijatima i<br />
ostalih ljudi<br />
s margina<br />
društva, bilo<br />
pravi prikaz<br />
života u<br />
Hrvatskoj,<br />
života od kojeg<br />
su mnogi<br />
okretali<br />
glavu i pred<br />
njim zatvarali<br />
oči<br />
ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL<br />
"Dobro je Malnar to sve<br />
iskombinirao, i to je izgledalo<br />
kao zafrkancija, ali bila je to i<br />
politička poruka o stanju tada<br />
u Hrvatskoj. Bilo je pojedinaca<br />
koji to nisu kužili, ali Malnar je<br />
imao fenomenalnu spiku. Na<br />
kraju krajeva bio je školovan,<br />
prošao je cijeli svijet. Neki su<br />
se političari bojali doći k njemu<br />
jer bi im rekao što misli", pri-<br />
Željko Malnar, novinar i<br />
putopisac, 3. listopada 1992.<br />
proglasio je odcjepljenje<br />
Republike Pešćenice od Hrvatske<br />
te za ministre postavio<br />
Ševu, Tarzana, poslije i<br />
Bracu, Jarana..., ljude koji su<br />
bili potpuni anonimci, a na<br />
kraju su postali važan faktor<br />
u političkim zbivanjima u<br />
Lijepoj Našoj<br />
sjetio se za <strong>Global</strong> Sead Hasanović<br />
Braco.<br />
Karizmatična shvaćanja<br />
Kombinacija političara,<br />
sportaša, ljudi s estrade, ekstremnih<br />
ljevičara i desničara,<br />
te Malnarovih ministara sukus<br />
je ekstremne satirizacije hrvatskoga<br />
društva, koje i danas pati<br />
od istih boljki kao i prije sedam<br />
Košarkaš Dennis<br />
Rodman u emisiji<br />
Noćna mora, gdje ga je<br />
ugostio Željko Malnar<br />
'Nemoguća emisija' nasljednik 'Noćne more'?<br />
Na televiziji Z1 trenutačno se prikazuje "Nemoguća<br />
emisija", koja je ugostila dio društva<br />
iz "Noćne more". No očekivanja publike su bila<br />
velika, a sadržaj očito to nije opravdao.<br />
"Da su emisiju napravili bez likova iz 'Noćne<br />
more', s nekim svojm likovima, možda bi i<br />
uspjela. Oni su uzeli likove iz 'Noćne more'.<br />
Jambo je kao producent odličan, a Denis, voditelj<br />
emisije, nema feeling za to. Na kraju, nije lijep<br />
GORAN STANZL/PIXSELL<br />
'Željko Malnar bio mi je<br />
mentor, čovjek koji mi je<br />
pomogao, a i čovjek prema<br />
kojem smo imali strahopoštovanje.<br />
Svi smo ga voljeli i<br />
poštivali. On je čovjek koji je<br />
prosvijetlio ne samo mene,<br />
nego i ostale članove. Svima<br />
je pomogao; meni, Lakiju,<br />
Ševi, Jaranu...', ističe Sead<br />
Hasanović Braco<br />
kao Malnar, nije pametan kao Malnar i mislim<br />
da bi trebali promijeniti likove u emisiji", ističe<br />
Hasanović te najavljuje pokretanje vlastite<br />
antitelevizijske emisije. "Namjeravam uzeti tri ili<br />
četiri lika i napraviti nešto novo u smislu da ja,<br />
Cigan Braco, budem novi predsjednik Republike<br />
Peščenice, prema želji Željka Malnara, koji mi je<br />
rekao: Cigane, ja umirem, a ti mi čuvaj Pešćenicu<br />
kao zjenicu svog oka."<br />
DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL<br />
godina, kad se emisija prestala<br />
emitirati. Karizmatični doživotni<br />
predsjednik Republike<br />
Pešćenice umro je 2013., ali je<br />
ostavio dubok trag, a najdublji<br />
u srcima svojih "ministara".<br />
"Meni je Željko Malnar bio<br />
mentor, čovjek koji mi je pomogao,<br />
a i čovjek prema kojem<br />
smo imali strahopoštovanje.<br />
Mi smo ga svi voljeli i poštivali.<br />
On je čovjek koji je prosvijetlio<br />
ne samo mene, nego i ostale<br />
članove. Svima je pomogao;<br />
meni, Lakiju, Ševi, Jaranu...",<br />
ističe Braco.<br />
No dubok trag su ostavili i<br />
njegovi monolozi, često i dvosmisleni,<br />
ali vrlo važni za poimanje<br />
svijeta oko nas.<br />
U jednom je gledateljima<br />
objasnio poantu "Noćne more"<br />
riječima: "Vi ste potrošno sredstvo,<br />
pušači koji pušite s ovakvih<br />
medija neke istine koje vas<br />
vrijeđaju. Znate zašto vas vrijeđaju?<br />
Jer ste toliko pokvareni,<br />
da su to vaše vlastite istine. (...)<br />
Mi smo samo prenijeli situaciju<br />
u kojoj vi živite, pa vas to vrijeđa<br />
jer gledate na televiziji, a<br />
ne vrijeđa vas kada živite u toj<br />
istoj situaciji. (...) Vi ste pi***, a<br />
ne ja, koji vam pokazujem vaše<br />
lice." Pametnom dosta, a ako<br />
netko još ne kuži - tko ga j***.<br />
o kulturi<br />
KULTURNO<br />
g Tekst: Lara Perošević<br />
Bez knjige kultura<br />
duhovno tone<br />
Iako su listopad i studeni mjeseci<br />
ispunjeni kvalitetnim programom<br />
i aktivnostima koji pozivaju na<br />
čitanje i dijeljenje knjige, čini<br />
se kako jačanjem tehnologije<br />
tradicionalni mediji gube zanimljivost.<br />
U knjižnicama su danas nova<br />
izdanja gotovo potpuno očuvana<br />
jer sve manje ljudi svoje vrijeme<br />
provodi ondje, a naročito mladi.<br />
Gledanje filmova i korištenje<br />
digitalnih sadržaja duhovno ne<br />
oplemenjuje mlade, kao što to<br />
čini knjiga. Čitati knjigu znači<br />
stvarati svoju verziju onoga što<br />
čitamo i zamišljamo, tako zaključujemo<br />
i povezujemo. Oko nas<br />
je sve manje načitanih ljudi, koji<br />
osim onoga što je u "trendu“, ne<br />
znaju osnove opće kulture, nedovoljno<br />
su informirani i uopće<br />
zbog toga ne gaje zabrinutost<br />
što nigdje nisu vidjeli e-objavu<br />
o čitanju. Mladi ne shvaćaju da<br />
kultura nije nešto što se brzo uči,<br />
što se može nadoknaditi u nekoliko<br />
dana, već da se ona stječe<br />
vremenom<br />
i zahtijeva<br />
kontinuirano<br />
Mladi ne<br />
shvaćaju da<br />
kultura nije<br />
nešto što<br />
se brzo uči,<br />
što se može<br />
nadoknaditi<br />
u nekoliko<br />
dana, nego<br />
da se ona<br />
stječe s<br />
vremenom<br />
i zahtijeva<br />
kontinuirano<br />
informiranje<br />
i čitanje različitog<br />
štiva<br />
informiranje i<br />
čitanje različitog<br />
štiva.<br />
U nedostatku<br />
vremena za<br />
knjigu mladi<br />
pridaju važnost<br />
mnogim<br />
drugim "neplemenitim"<br />
sadržajima<br />
koji ne obogaćuju<br />
njihov<br />
vokabular,<br />
empatiju i<br />
interpretaciju.<br />
Stoga, zašto<br />
mnogo manje<br />
pišemo o<br />
knjigama,<br />
a više o različitim vrstama<br />
filmova i atraktivnim glumcima i<br />
glumicama? Zbog čega nemamo<br />
usađene navike čitanja i je li za<br />
to odgovoran samo ubrzan način<br />
življenja? Je li vrijeme da počnemo<br />
raditi na sebi dok našem<br />
društvu nisu ozbiljno narušena<br />
kulturna znanja i događanja?<br />
Neka istraživanja pokazuju da<br />
knjiga učinkovitije ljude rješava<br />
stresa nego što to čine glazba ili<br />
film. Osim toga, čitajući upoznajemo<br />
sami sebe i što nam odgovara,<br />
svaka riječ može pronaći<br />
drukčiji put do čitatelja.<br />
Zato, istražujte i pronađite knjige<br />
koje volite jer možda za nekoliko<br />
mjeseci promijenite svoju perspektivu!
18 Kultura<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Recenzija Televizija je postala bogatija za dvije nove serije na temelju 'Zvjezdanih staza'<br />
Zarazna društvena relevantnost<br />
koja nam se možda neće svidjeti<br />
Uz 'ozbiljan' 'Star Trek: Discovery' pojavio se i satirični 'The Orville', bez dlake na jeziku i političke korektnosti<br />
Tekst: Igor Weidlich<br />
Hrabro idu kamo još nitko<br />
nije otišao. Hrabro, ali<br />
koliko uspješno? "Star<br />
Trek: Discovery" novi je serijal<br />
vjerojatno najpopularnije znanstvenofantastične<br />
franšize, koji<br />
je sad već nakon nekoliko epizoda<br />
uspio podijeliti publiku.<br />
Ne ulazeći dublje u radnju, jer<br />
okosnicu čini sukob s najdugovječnijim<br />
antagonistima – Klingoncima,<br />
valja pogledati što serijal<br />
donosi na nekoj široj razini,<br />
razini vremena u kojem živimo.<br />
Naime, "Zvjezdane staze" treba<br />
promatrati kao širi društveni<br />
fenomen, nešto što nam je još<br />
u doba crno-bijelih televizora<br />
počelo diktirati, čak predviđalo<br />
budućnost. Teško je onda serijal<br />
gledati izvan tog konteksta, koji<br />
su uvijek obilježavali društveni<br />
i tehnološki napredak te pacifizam.<br />
Nakon prvih odgledanih<br />
epizoda "Discoveryja", ako ima-<br />
Zanimljivo<br />
je. Zadržava<br />
pozornost Likovi<br />
odgovaraju<br />
novijoj<br />
publici. Zato<br />
treba ostati<br />
svjestan<br />
fenomena i<br />
društvene<br />
važnosti<br />
serijala<br />
mo na umu da su kreatori uvijek<br />
bili promišljeni i relevantni,<br />
možda nam se i neće svidjeti<br />
poruka, iako je na prvu serija<br />
prilično zavodljiva. Već nakon<br />
pilota imamo obrate koji su bili<br />
nesvakidašnji u starim inačicama,<br />
neke su scene dosta brutalne<br />
i više nalik na film strave, a<br />
upoznavanje kapetana broda,<br />
dijelom sociopata, kojem su<br />
oružje i rat prioritet zaista daju<br />
serijalu novu dimenziju.<br />
Ali zanimljivo je. Veže gledatelja.<br />
Likovi odgovaraju novijoj<br />
publici. Zato treba ostati<br />
svjestan fenomena i društvene<br />
važnosti serijala pa se na kraju i<br />
zapitati – kamo sve to vodi? Jer<br />
poruka koja se nazire ne pruža<br />
sliku bolje budućnosti, što je<br />
svojevrstan zaštitni znak serijala.<br />
Vjerojatno će trebati pričekati<br />
kraj sezone i nadati se da kreatori<br />
imaju još kojeg asa u rukavu<br />
koji bi mogao izbrisati eventualnu<br />
gorčinu u ustima.<br />
E sad, da franšiza ne bi bila<br />
usamljena, na njenim temeljima<br />
istodobno se pojavio i pravi dragulj<br />
– satira "The Orville", poznatog<br />
Setha MacFarlana, koji<br />
se čini da bi uz svoju društvenu<br />
relevantnost i kritičnost mogao<br />
i pregaziti "Discovery". Dovoljno<br />
je spomenuti<br />
samo neke od tema<br />
koje serija u svojih<br />
nekoliko epizoda<br />
pokriva: borbu<br />
za promjenu spola<br />
izvanzemaljske djevojčice<br />
u rasi koju<br />
čine isključivo muškarci,<br />
zarobljavanje<br />
i stavljanje ljudskih<br />
protagonista u izvanzemaljski<br />
zoološki vrt, šovinističke ispade<br />
amorfne mase, napola pijanog<br />
pilota i stalna koškanja između<br />
kapetana i prve časnice koja mu<br />
je ujedno i bivša žena. Svega pomalo<br />
– "Star Trek" na tripu.<br />
Ali aktualno i bolno gledljivo.<br />
Dvije serije koje će se paralelno<br />
natjecati za svoje mjesto u antologiji<br />
svemirskih saga, i obje donose<br />
nešto što nismo imali prigodu<br />
vidjeti na ekranima. Obje<br />
relevantne i aktualne. Pitanje je<br />
samo, koliko nam se ta relevantnost<br />
sviđa?<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
PBZ STUDENT Uz tebe smo od starta do cilja<br />
Kad već studiranje nije bezbrižno i lako, barem neka to bude poslovanje s bankom. Zato<br />
smo ti u PBZ-u kreirali studentski paket, kredite, zone i blog sa savjetima.<br />
Ti razmišljaj o studiranju, a mi ćemo ti<br />
pomoći s upravljanjem financijama. PBZ<br />
je za studente osmislio PBZ Educa kredite<br />
kojima možeš pokriti troškove studiranja ili<br />
školarine u zemlji i inozemstvu. Do Educa<br />
kredita možeš uz posebne pogodnosti do<br />
31. prosinca 2017. godine - bez naknade<br />
za obradu kreditnog zahtjeva.<br />
Prvi korak ka financijskoj neovisnosti<br />
Osim kredita za školovanje, želimo ti<br />
pomoći i da napraviš prvi konkretan korak<br />
prema financijskoj neovisnosti. Zato smo<br />
u izabranim poslovnicama PBZ-a (Cibona i<br />
Cvjetni trg u Zagrebu, Osijek, Pula i Split)<br />
kreirali studentske zone - prostor namijenjen<br />
isključivo studentima.<br />
U studentskim ćeš zonama pronaći studentske<br />
bankare koji će te voditi kroz sve<br />
procese; od regularnog bankarskog poslovanja,<br />
ugovaranja usluga iz naše studentske<br />
ponude do savjetovanja o svim dostupnim<br />
uvjetima i pogodnostima. Dok kratko<br />
čekaš na svoj red, ugodno se smjesti u<br />
fotelju, listaj časopis ili surfaj besplatnim<br />
internetom. Slobodno se koristi i našim<br />
iPadima.<br />
Studentski paket s dodatnim<br />
pogodnostima<br />
Uz studentske zone i PBZ Educa kredite,<br />
za tebe imamo i poseban paket: PBZ<br />
Indeks plus studentski paket. Uz njega ćeš<br />
dobiti dodatne pogodnosti jer ćeš automatski<br />
sudjelovati u Programu uštede Student.<br />
Uštedi pri kupnji kod naših partnera<br />
plaćanjem American Express® Start Card<br />
za studente - da, tvojom prvom American<br />
Express karticom!<br />
Svidi li ti se naš paket usluga, u što ne<br />
sumnjamo, preporuči nas prijateljima i<br />
dovedi ih u jednu od studentskih zona na<br />
ugovaranje PBZ Indeks plus studentskog<br />
paketa. Zašto? Zato što te čeka nagrada!<br />
Znaš li što je e-Kasica?<br />
E-kasica je inovativan način štednje. To<br />
je elektronička verzija "kasice-prasice" kojom<br />
automatski štediš sitne iznose prema<br />
vlastitim željama i mogućnostima. Mehanizme<br />
štednje, poput zaokruživanja računa<br />
na prvu sljedeću decimalu, možeš istražiti i<br />
odrediti putem internetskog bankarstva.<br />
Ugovoriš li e-Kasicu uz Studentski paket,<br />
naplaćena mjesečna naknada za vođenje<br />
PBZ Indeks plus studentskog paketa bit će<br />
uplaćena u tvoju e-Kasicu, i tako prva tri<br />
mjeseca.<br />
Olakšaj si studiranje savjetima s bloga<br />
Uz sve navedene pogodnosti, za tebe<br />
imamo i jednu koja će ti se posebno svidjeti.<br />
Riječ je o blogu student.pbz.hr na kojem ćeš<br />
pronaći mnogo korisnih i praktičnih savjeta,<br />
vezanih uz studiranje i studentski život.<br />
Osloni se na PBZ i uživaj u studentskim<br />
godinama!<br />
Financijske usluge prilagodili smo kako bi odgovarale<br />
tvojem novom studentskom lifestyleu. Proizvode i usluge<br />
banke koje ti trebaju u studentskim godinama obuhvatili<br />
smo u PBZ Indeks plus studentski paket:<br />
• tekući račun u kunama s dopuštenim prekoračenjem*<br />
u visini 1000 kuna i Visa Inspire kartica tekućeg<br />
računa za obročnu otplatu bez kamata i naknada<br />
*Na iskorišteni iznos dopuštenog prekoračenja kamatna stopa iznosi 6,40% godišnje, fiksno (EKS 6,40%).<br />
Financijske usluge prilagođene studentskom životu<br />
u visini 1.000 kuna<br />
• American Express Start Card za studente s limitom potrošnje<br />
do 2.000 kuna, za kupnju odjednom ili na rate<br />
bez kamata i naknada<br />
• usluge mobilnog i internetskog bankarstva uz mToken<br />
• žiro račun u kunama uz Visa Electron karticu<br />
• tekući račun u stranoj valuti i Visa Electron kartica<br />
• Visa Inspire virtualnu karticu<br />
• mogućnost ugovaranja trajnog naloga sa žiroračuna u<br />
kunama na tekući račun u kunama<br />
• izvadak računa na e-mail<br />
* Mjesečna naknada za korištenje svih navedenih usluga<br />
iznosi od 3,49 kuna do 4,98 kuna mjesečno, ovisno o<br />
paketu Inovacija.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Sport 19<br />
Maja Fijačko Bivša hrvatska rekorderka na 100 metara za <strong>Global</strong> govori o borbi i pobjedi teške bolesti<br />
Kći joj spasila život, danas studira<br />
za trenericu i živi punim plućima<br />
Tekst: Iva Prpić<br />
Maja Fijačko bivša je<br />
hrvatska atletičarka<br />
koja je postavila<br />
rekorde hrvatske<br />
atletike koji su i danas netaknuti.<br />
U mladosti se bavila i<br />
streljaštvom, a sve je počelo<br />
kad je na jedan sat tjelesnog<br />
odgoja došao trener Siniša Cik<br />
iz atletskog kluba na Sveticama<br />
kako bi provjerio ima li zainteresiranih<br />
za atletiku.<br />
"Razvalila sam u svim disciplinama<br />
i pozvao me nakon<br />
sata na stranu i pitao želim li<br />
se baviti atletikom. Došla sam<br />
na Svetice i na svim testovima<br />
opet razvalila. Rekla sam da ću<br />
razmisliti. Naime, prijateljica<br />
je već trenirala atletiku na<br />
Mladosti pa sam odlučila započeti<br />
treninge upravo tamo jer je<br />
ipak u dvoje lakše. Postupno se<br />
rodila ljubav koja je trajala punih<br />
15 godina", počela je Maja.<br />
Dijagnoza preko noći<br />
Maja i dalje drži mlađejuniorski,<br />
juniorski, mlađeseniorski<br />
rekord na 100 metara te<br />
juniorski rekord na 60 metara<br />
u dvorani. Uspjela je srušiti i<br />
veliku atletsku legendu Jelicu<br />
Pavličić.<br />
"Prije deset godina srušila<br />
sam veliku Jelicu Pavličić i<br />
njezin rekord na 100 metara<br />
star 33 godine. Postala sam<br />
najbržom Hrvaticom otkad postoji<br />
samostalna država. Emocije<br />
su bile neopisive. Ja sam<br />
Maja, najbrža žena u Hrvatskoj.<br />
Nisam mogla vjerovati.<br />
Kad je semafor pokazao 11:54<br />
nisam vjerovala, išla sam sucu<br />
provjeriti je zaista tako. Dvije<br />
godine poslije popravila sam<br />
rekord na 11:51, ali ipak mi<br />
je više bombastičnih emocija<br />
omogućila 2007. godina. Sada<br />
sam druga najbrža Hrvatica<br />
jer je 2015. godine moj rekord<br />
'skinula' Andrea Ivančević", otkrila<br />
je.<br />
U sedmom mjesecu trudnoće<br />
Maji su se karijera i život našli<br />
u neizmjernoj opasnosti. Dijagnosticiran<br />
joj je karcinom,<br />
točnije Hodgkinov limfom.<br />
"Doslovno preko noći mi je<br />
izbila kvrga veličine teniske<br />
loptice na vratu. Nakon pretraga<br />
ustanovilo se da je riječ<br />
o Hodgkinovu limfomu ili<br />
karcinomu limfnih čvorova.<br />
Makar, imala sam nekoliko<br />
mjeseci unazad sve simptome<br />
te bolesti, ali kako su<br />
simptomi svrab po tijelu, noć-<br />
Prije deset godina srušila je rekord star 33 godine. Nešto poslije, u<br />
sedmom mjesecu trudnoće, Maji su karijera, ali i život bili u neizmjernoj<br />
opasnosti. Dijagnosticiran joj je karcinom, točnije Hodgkinov limfom<br />
'Najvažnije<br />
je biti zdrav,<br />
pozitivan,<br />
družiti se s<br />
pozitivnim<br />
ljudima, ne<br />
osuđivati<br />
druge i ne<br />
smijati se tuđoj<br />
nesreći<br />
jer smo svi<br />
dodirljivi i<br />
svima se sve<br />
može dogoditi',<br />
poručuje<br />
Maja<br />
"Speedy Maja" - aktivna vlogerica<br />
no znojenje i umor, liječnici su<br />
to pripisivali trudnoći", rekla je<br />
Maja.<br />
Nevjerojatno je da je Majina<br />
tad još nerođena kći Rija zapravo<br />
svojoj majci spasila život<br />
jer da naša atletičarka tad nije<br />
bila trudna, karcinom bi došao<br />
do lošijeg stadija zbog hormona.<br />
Odmah nakon porođaja<br />
Maja je morala započeti borbu<br />
za život. Kako i sama kaže, to<br />
joj je razdoblje bilo najteže jer<br />
ju je kod kuće čekalo novorođenče,<br />
ali je sve shvatila kao životni<br />
izazov koji se upravo njoj<br />
događa s razlogom.<br />
Podrška kolegica<br />
"Kemoterapija je užas, ponekad<br />
u šali znam reći da bih<br />
neprijatelja mučila tako da bih<br />
ga priključila na kemoterapiju.<br />
Svaki lijek nosi određene nuspojave,<br />
a tijekom cijelog raz-<br />
Prije sedam mjeseci Maja Fijačko otvorila je svoj Youtube<br />
kanal "Speedy Maja", na prijedlog prijatelja koji je<br />
također vloger. Kako i sama kaže, cilj joj je približiti<br />
ljudima vježbanje u vlastitom domu bez plaćanja skupih<br />
članarina u teretani.<br />
"Aktivna sam tek sedam mjeseci i imam 467 pretplatnika<br />
na kanal, 1040 pratitelja na Facebooku i 850<br />
pratitelja na Instagramu. Postavljam motivirajuća<br />
videa u kojem gledatelje ohrabrujem da započnu<br />
s tjelovježbom. Rekviziti su mi stolac, trosjed, kćerina<br />
lopta za skakanje, boce s vodom, muž, kći, ruksak,<br />
kamenje... Približavam im također neke rekvizite poput<br />
trx užadi, bučica, guma, medicinka i manžeta koje nisu<br />
toliko skupe. Bitna je želja, motivacija i ustrajnost i<br />
rezultati će se pojaviti. Redovitom tjelovježbom tri do<br />
četiri puta na tjedan tijekom mjesec dana već će se<br />
osjetiti i vidjeti na ljudima kvaliteta koju nosi vježbanje<br />
i zdrav život", iznimno energična je Maja.<br />
ZARKO BASIC/PIXSELL<br />
Bivša atletičarka nedavno<br />
je proslavila petu<br />
obljetnicu ozdravljenja i<br />
kaže da je sport zaslužan<br />
za njezinu unutarnju snagu<br />
IGOR KRALJ/PIXSELL<br />
doblja imala sam temperaturu<br />
41,5 uz povraćanja, proljeve i<br />
tjeskobu. Ali najgore od svega<br />
bilo je opadanje kose jer, iskreno,<br />
to je oboljelima zaštitni<br />
znak. Samo mi nije bilo jasno<br />
kako mi nisu otpale dlake na<br />
nogama i znala sam u šali reći<br />
da se sad i dalje moram brijati<br />
umjesto da mi se koža malo odmori",<br />
prisjetila se.<br />
Maja i sama kaže da ju je bolest<br />
mnogo naučila. Postala je<br />
bolja prema sebi, počela je u<br />
duhovnom smislu misliti više<br />
na sebe, smirila je temperamentnost<br />
i na<br />
mnogo toga počela<br />
gledati potpuno<br />
drukčije.<br />
"Najvažnije je<br />
biti zdrav, pozitivan,<br />
družiti se s<br />
pozitivnim ljudima,<br />
ne osuđivati druge<br />
i ne smijati se tuđoj<br />
nesreći jer smo svi dodirljivi<br />
i svima se sve<br />
može dogoditi.<br />
Uvijek mislimo<br />
da se loše stva-<br />
ri događaju nekom drugom.<br />
Također jako emotivno proživljavam<br />
kada vidim nekog tko se<br />
bori s karcinomom, na televiziji<br />
ili u mojoj okolini", iskrena je<br />
Maja.<br />
Nedugo nakon što se doznalo<br />
da boluje od karcinoma, Ivana<br />
Brkljačić i Ivana Lažeta pokrenule<br />
su humanitarnu akciju za<br />
alternativne lijekove i perike<br />
koje su bile dosta skupe.<br />
"Čak sam i u njima uspjela<br />
naći pozitivu. Danas brineta,<br />
sutra crnka, prekosutra plavuša,<br />
pa malo duga kosa, malo<br />
kratka. Čak mi se i svidjelo.<br />
Apsolutno sve perike i robu u<br />
kojoj sam odlazila na kemoterapije<br />
bacila sam u smeće", prisjeća<br />
se.<br />
Neumorna i zaposlena<br />
Maja je danas 32-godišnja<br />
studentica druge godine kondicijske<br />
pripreme sportaša na<br />
Kineziološkom fakultetu. Želja<br />
joj je okruniti svoje znanje koje<br />
već ima o sportu i naučiti ono<br />
što još ne zna.<br />
"Namjeravam biti kondicijska<br />
trenerica u nekom momčadskom<br />
ili pojedinačnom<br />
sportu. Također sam na fitness-učilištu<br />
završila smjer<br />
sportsko medicinski maser pa<br />
mogu kombinirati treniranje<br />
sportaša i pružiti im rehabilitaciju<br />
te danas-sutra otvoriti<br />
vlastiti centar za vježbanje.<br />
Trenutačno radim kao terapeut<br />
wellnessa u hotelu 'Aristos'<br />
u Buzinu, honorarno sam trenerica<br />
u Atletskom klubu Samobor<br />
i kondicijska trenerica u<br />
košarkaškom klubu Samobor",<br />
iskorištava Maja tako svaki trenutak.<br />
Atletičarka je nedavno proslavila<br />
svoju petu obljetnicu<br />
zdravlja i oslobođenja od karcinoma.<br />
Od samog početka Maja<br />
je znala da će se vratiti atletici<br />
potpuno zdrava.<br />
Sama za sebe kaže da je pozitivna<br />
osoba koja je u tom<br />
razdoblju morala odbaciti svu<br />
negativnu energiju kako bi nastavila<br />
dalje.<br />
"Mislim da je sport zaslužan<br />
za takvo moje unutarnje stanje<br />
i snagu. Mi, sportaši, stvarno<br />
smo moćni u glavi, jaki i borbeni.<br />
Treniramo u bolovima,<br />
trpimo kojekakve ozljede, ali ne<br />
odustajemo nikada i sve ćemo<br />
napraviti za pobjedu pa makar<br />
uzimali svaki dan ibuprofen od<br />
600 miligrama", zaključila je<br />
Maja i dokazala da je jača i od<br />
karcinoma.
20 Sport<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Valentino Rossi Talijan se polako potvrđuje kao najbolji motociklist svih vremena<br />
Pobjeđivao na stazama i dok su<br />
Marquez i Vinales bili djeca<br />
Tekst: Edi Džindo<br />
Jedan od najčešćih i najstarijih<br />
oblika rasprave<br />
navijača svih sportova<br />
oduvijek je bila o tome<br />
tko je najbolji i najveći u povijesti.<br />
U nogometu će mnogi<br />
reći da je to Pele, ali drugi<br />
će uvjeravati da je to<br />
Maradona. U boksu će<br />
prvi na pamet pasti Muhammad<br />
Ali, mnogi će<br />
reći da je to Mike Tyson,<br />
ili pak Mayweather. Tko<br />
je najbolji vozač Formule<br />
1? Ayrton Senna ili Michael<br />
Schumacher? Svi mi koji pratimo<br />
sportove ne možemo si pomoći<br />
i nerijetko raspravljamo o<br />
najvećima i najboljima.<br />
Vječni rast<br />
U motociklizmu se ta rasprava<br />
počela zahuktavati posljednjih<br />
godina jer je 38-godišnji Talijan<br />
Valentino Rossi svojom dugovječnošću<br />
i konstantom počeo<br />
lagano konkurirati legendama<br />
davnih vremena, Giacomu<br />
Agostiniju i Mikeu Hailwoodu.<br />
Pobjedom na početku sezone<br />
u nizozemskom Assenu protiv<br />
iznimno velike konkurencije,<br />
koja mu je ujedno bila i 115. u<br />
karijeri, približio se svojem sunarodnjaku<br />
Agostiniju koji je<br />
još na vrhu vječne ljestvice sa<br />
Nitko nema pobjeda u najjačoj Moto GP klasi kao Rossi. Talijan ih je<br />
skupio 89, prvi je iza njega upravo sunarodnjak Agostini s čak 21<br />
pobjedom manje u takozvanoj Kraljevskoj klasi<br />
122 pobjede.<br />
Međutim, nije sve u brojkama<br />
i pukim statistikama. Dok su<br />
Agostini i Hailwood vozili u vremenskom<br />
razdoblju u kojem je<br />
njihov motocikl, prema svim<br />
karakteristikama, bio jači<br />
od motocikala njihovih<br />
suparnika na stazi, Valentino<br />
Rossi je<br />
tijekom svoje<br />
21-godiš-<br />
nje karijere evoluirao kroz razne<br />
tehnološke inovacije te nedvojbeno<br />
vozio u najkonkurentnijem<br />
razdoblju za motociklizam<br />
općenito.<br />
Kad je Rossi debitirao,<br />
31. ožujka 1996., na Shah<br />
Alam stazi u Maleziji, njegov<br />
danas najveći konkurent<br />
Marc Marquez imao<br />
je samo nešto više od tri<br />
godine, a još jedan od konkurenata,<br />
Maverick Vinales,<br />
napunio je samo 14 mjeseci.<br />
Rossi, trenutačni član Movistar<br />
Yamahe, u svojoj je karijeri<br />
slavio na barem jednoj utrci<br />
čak u 20 različitih sezona, što<br />
iznimno daleko iza Rossijevih<br />
leđa ostavlja legende Agostinija,<br />
Reada i Barrosa koji su to činili<br />
u 11 različitih sezona.<br />
To je sigurno čudan podatak,<br />
uzmemo li u obzir da je Giacomo<br />
Agostini osvajao naslove<br />
čak 15 puta, ali sada 75-godišnji<br />
Talijan vozio je u doba kad<br />
je bilo dopušteno, ali i ne toliko<br />
zahtjevno, voziti više klasa<br />
u jednoj sezoni, što objašnjava<br />
zašto Agostini ima 122 pobjede.<br />
Ima ih Agostini zaista mnogo,<br />
ali nitko nije pobijedio u<br />
najjačoj Moto GP klasi<br />
kao Rossi. Talijan je<br />
Rossi<br />
na stazi<br />
skupio 89 pobjeda, prvi je iza<br />
njega upravo sunarodnjak Agostini<br />
s čak 21 pobjedom manje<br />
u takozvanoj Kraljevskoj klasi.<br />
Kako god svi navijači, mehaničari<br />
i stručnjaci smatrali, Rossi<br />
je iznimno skroman i nikad<br />
neće sebe staviti na vrh.<br />
Jedan od najvećih<br />
"Nisam najveći u povijesti.<br />
Možda bih se stavio na podij<br />
svih vremena uz Agostinija i<br />
Hailwooda", s osmijehom na<br />
licu rekao je Rossi nakon prvog<br />
ovosezonskog slavlja u nizozemskom<br />
Assenu.<br />
Velika je to karijera, uz sedam<br />
Moto GP naslova imati još i dva<br />
u slabijim klasama, ali i biti jedini<br />
u povijesti koji je obranio naslov<br />
na kraju sezone unatoč promjeni<br />
momčadi, kad je 2004.<br />
prešao iz Honde u Yamahu.<br />
Osim dvije traljave<br />
sezone s<br />
Ducatijem, Rossi<br />
je u svojih 17 sezona<br />
u najjačoj kategoriji<br />
samo jednom na<br />
kraju sezone izostao iz<br />
top 3 na ljestvici. Svaka osoba<br />
će na kraju krajeva imati svoju<br />
percepciju, ali 38-godišnji Rossi<br />
ne izgleda kao da će brzo u mirovinu<br />
i velika je mogućnost da<br />
do kraja karijere ostane na vrhu<br />
svevremenske motoljestvice.<br />
Sportfest Novi sajam svojom raznolikošću privukao ljubitelje sporta iz Zagreba i drugih krajeva<br />
Zabava i biznis - sport u nas dobiva novu sliku<br />
Tekst: Vehmir Džakmić<br />
Ne čuje se često rečenica:<br />
"Idem na sportski<br />
sajam". Obično se uz<br />
sport vežu odlasci na utakmice<br />
ili neka druga sportska događanja,<br />
ali sportski je sajam nešto<br />
novo i nešto što, pokazalo se,<br />
zaslužuje mjesto među društvenim<br />
događajima.<br />
Ugostili i mnoge trenere<br />
Jedan je takav sportski sajam<br />
održan na Zagrebačkom velesajmu<br />
pod nazivom Sportfest i<br />
riječ je o prvom takvom sajmu<br />
u Hrvatskoj, koji obuhvaća sve<br />
sportove i sportsku opremu ili<br />
prehranu. Na sajmu je svoje<br />
štandove imalo više od šezdeset<br />
sportskih saveza i više od stotinu<br />
izlagača. Najzaslužniji je za<br />
održavanje Sportfesta Alan Balen,<br />
ambiciozni poduzetnik, du-<br />
Manifstacija je ponudila niz turnira na kojima su najčešće sudjelovala<br />
djeca i širila svoja sportska poznanstva<br />
gogodišnji nogometni djelatnik<br />
HNS-a i UEFA-e, na rukovodećim<br />
položajima u marketingu i<br />
u organiziranju događaja.<br />
"Glavno nam je povezivanje<br />
sporta i sportske industrije i<br />
svih koji su vezani uz sport, i<br />
onih koji proizvode umjetnu<br />
Štandove je<br />
imalo više<br />
od šezdeset<br />
sportskih<br />
saveza i više<br />
od stotinu<br />
izlagača<br />
travu i proizvođača sportske<br />
opreme. Tu su također mnogi<br />
treneri koji gostuju na našim<br />
panelima gdje će ljudi upiti<br />
neka nova znanja. Na sajmu su<br />
bila djeca s roditeljima, stariji<br />
te svi oni koje zanima sport u<br />
bilo kojem smislu i koji su se<br />
IGOR KRALJ/PIXSELL<br />
na razne načine došli zabaviti<br />
i pronaći nešto za sebe", objasnio<br />
je Balen.<br />
Osim toga, Sporfest je ponudio<br />
niz turnira na kojima su<br />
mahom sudjelovala djeca i širila<br />
svoja sportska poznanstva.<br />
Mali nogomet, rukomet, veslanje,<br />
borilački sportovi, košarka<br />
bili su samo neki načini na koje<br />
se može ugodno provesti sate i<br />
sate na festivalu.<br />
Ljudi traže nešto novo<br />
Takvi su događaji iznimno<br />
važni za cjelokupan sportski<br />
svijet jer, prije svega, sport je<br />
jedna od najbrže rastućih grana<br />
biznisa, ako ne i najbrže rastuća.<br />
Upravo u tome leži jedna od<br />
najvažnijih zasluga sportskih<br />
sajmova, a to je pojava novih<br />
sportova koji obogaćuju ionako<br />
širok sportski svijet. Pomalo<br />
zasićeni "velikim sportovima",<br />
ljudi traže nešto novo. Nešto<br />
što bi obogatilo njihovo zanimanje.<br />
Na Sportfestu se, s jedne<br />
strane, moglo vidjeti mnogo<br />
popularnih sportova poput nogometa,<br />
košarke ili rukometa,<br />
a s druge strane, imamo budo,<br />
streljaštvo, mačevanje, cross i<br />
ostale manje poznate sportove.<br />
Posjetitelji mogu biti iznimno<br />
zadovoljni prikazanim ponudama,<br />
a da to ne bi bio samo trenutačan<br />
osjećaj, organizatori<br />
pripremaju sljedeći Sportfest, i<br />
to već sljedeće godine.<br />
"Budućnost ovakva sajma je<br />
sigurna. Širimo se dalje jer smo<br />
s ovom prvom godinom dobili<br />
niz novih ideja i kreativnih<br />
razmišljanja koji će obogatiti<br />
ponudu sljedećeg festivala", zaključio<br />
je Alan Balen.
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Sport 21<br />
Košarka u SAD-u Hrvatski fakulteti mogli bi od Amerikanaca učiti o sportu<br />
Sveučilišni sport cijene<br />
više nego profesionalni<br />
Amerikanci u sportu vide prigodu za promociju vlastitog sveučilišta, što im je iznimna<br />
čast. Zato se običnim ljudima lakše poistovjetiti sa sveučilištima nego s klubovima<br />
Tekst: Marko Andrijić<br />
U<br />
Sjedinjenim Američkim<br />
Državama<br />
djeca se počinju baviti<br />
sportom prije<br />
svega zato što se time omogućava<br />
zdrav život, primarna<br />
potreba za socijalizacijom,<br />
te se roditeljima olakšava<br />
odgoj. Amerikanci tvrde da<br />
je sveučilišni sport najčišći<br />
i najsvetiji oblik sporta kakav<br />
poznaju. Takvo stajalište<br />
podupiru spoznajom da su<br />
mladi prije svega željni dokazivanja<br />
i borbe za prestiž<br />
te u skladu s time nastupaju<br />
s velikim srcem i još više žara<br />
u sebi.<br />
NBA draft<br />
Također, oni u sportu vide<br />
prigodu za samopromociju,<br />
ali i promociju vlastitog sveučilišta<br />
što im je iznimna čast.<br />
Zbog svega toga, običnim se<br />
ljudima lakše poistovjetiti sa<br />
sveučilištima nego s profesionalnim<br />
klubovima. Sveučilištarci<br />
za svoje predstave na<br />
terenu ne dobivaju nikakve<br />
premije, što čini glavnu razliku<br />
između njih i profesionalnih,<br />
NBA igrača.<br />
Danas NBA liga sve više<br />
djeluje kao neka vrsta biznisa.<br />
Smatra se da se prelaskom<br />
sa sveučilišnog programa u<br />
NBA svijet gubi sva čar i romantični<br />
duh koji krase<br />
takvu razinu natjecanja.<br />
Stoga i ne<br />
čudi opće stajalište<br />
da je sveučilišna<br />
košarka u SAD-u<br />
mnogo cjenjenija<br />
od NBA-a.<br />
Igrači koji žele zaigrati<br />
u NBA ligi trebaju se<br />
prijaviti na NBA draft. Draft<br />
je godišnji događaj na kraju<br />
sezone tijekom kojeg ekipe<br />
imaju pravo izabrati igrača<br />
po izboru, s time da prednost<br />
imaju slabije rangirane<br />
momčadi iz prošle sezone.<br />
Mišljenje kako je draft velika<br />
lutrija podupire nekoliko primjera.<br />
Prvi izbor drafta 2013.<br />
godine Anthony Bennett nikad<br />
nije opravdao očekivanja<br />
te uspio kao igrač. Šest<br />
godina prije slično je doživio<br />
i Greg Oden, također prvi izbor.<br />
"Bit ću zapamćen kao najveći<br />
promašaj u povijesti<br />
Polaženjem<br />
američkog<br />
sveučilišta usade<br />
se radne navike,<br />
odgovornost i<br />
predanost<br />
NBA lige, ali ne<br />
mogu ništa učiniti<br />
s time u vezi", Odenova<br />
je izjava koja potvrđuje<br />
da je svjestan stanja.<br />
Međutim, dokaz da se može<br />
profitirati i dolaskom s manjeg<br />
sveučilišta su Damian<br />
Lillard s Weber Statea, koji<br />
se snašao odlično u Portland<br />
Trail Blazersima, te Stephen<br />
Curry s Davidsona, koji nas iz<br />
dana u dan oduševljava svojim<br />
partijama u dresu Golden<br />
State Warriorsa.<br />
Obrazovanje u prvom<br />
planu<br />
Ponekad jednostavno igrači<br />
ne prođu na prvi dojam.<br />
Curry je na zadnjoj godini<br />
izgledao kao da mu je 14 go-<br />
Draft je<br />
godišnji<br />
događaj na<br />
kraju sezone<br />
tijekom<br />
kojeg ekipe<br />
imaju pravo<br />
izabrati<br />
igrača po izboru,<br />
s time<br />
da prednost<br />
imaju slabije<br />
rangirane<br />
momčadi<br />
iz prošle<br />
sezone<br />
dina, može se zaključiti da se<br />
sve ipak zasniva na individualnom<br />
radu i želji za napretkom,<br />
unatoč tim prisjećanjima<br />
Curryjeva sveučilišnog<br />
trenerea Shonna Browna.<br />
Polaženjem američkog sveučilišta<br />
usade se radne navike,<br />
odgovornost i predanost<br />
te se otvaraju mnoge mogućnosti<br />
koje mogu stvoriti<br />
pozitivan preokret u životu<br />
svakog studenta te mu osigurati<br />
daljni razvoj. Osim toga,<br />
sveučilišta stavljaju naglasak<br />
na obrazovanje te im je glavni<br />
cilj da svi ljudi najprije postanu<br />
akademski obrazovani<br />
građani pa tek onda sportaši,<br />
iako je sveučilišni sport u<br />
SAD-u neusporedivo snažniji<br />
od onog u Hrvatskoj.<br />
JURICA GALOIC/PIXSELL<br />
DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL<br />
DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL<br />
Utakmice Vatrenih<br />
TOP 5 NAJBOLJIH<br />
Hrvatska - Njemačka<br />
1. 3:0 (4. 7. 1998.)<br />
Trenutačno nam je ovakav<br />
rezultat reprezentacije<br />
nepojmljiv: bila je to nedvojbeno<br />
najveća pobjeda<br />
Hrvatske u povijesti. Gol Roberta<br />
Jarnija u sudačkoj nadoknadi<br />
prvog poluvremena<br />
šokirao je nogometni svijet,<br />
a Vlaović i Šuker prije kraja<br />
su se utakmice pobrinuli za<br />
još veću povijesnu pobjedu<br />
koja nas je gurnula prema<br />
famoznoj bronci.<br />
Hrvatska - Engleska<br />
2. 3:2 (21. 11. 2007.)<br />
Možete li zamisliti da smo<br />
na toj utakmici imali prigodu<br />
slušati Dragu Ćosića<br />
ili Božu Sušeca, a ne tad<br />
još nezrela Filipa Brkića?<br />
Šokantno vodstvo na Wembleyju<br />
pogocima Kranjčara<br />
i Olića ugašeno je golovima<br />
Croucha i Lamparda, da bi<br />
desetak minuta do kraja<br />
Mladen Petrić bombom<br />
udaljio Englesku s Eura.<br />
Hrvatska - Nizozemska<br />
2:1 (11. 7. 1998.)<br />
3.<br />
Iako ne toliko dominantna<br />
predstava kao protiv Njemačke,<br />
ova će utakmica<br />
uvijek imati posebno mjesto<br />
u srcu svih hrvatskih<br />
TOP 5 NAJGORIH<br />
Hrvatska - Engleska<br />
1. 1:5 (9. 9. 2009.)<br />
Nakon Eura na kojem smo<br />
bili ozbiljni favoriti i na<br />
kojem nije bilo Engleza<br />
jer smo ih izbacili, Gordi<br />
Albion je proveo slatku<br />
osvetu s po dva zgoditka<br />
Lamparda i Gerrarda i jednim<br />
Rooneyja, dok je poraz<br />
ublažio Eduardo.<br />
Hrvatska - Turska 1:1,<br />
2. 1:3 - 11m (20. 6. 2008.)<br />
Bilo je to solidna igra, ali<br />
i veliko razočaranje: na<br />
korak do polufinala Eura i<br />
borbe za medalje, a onda<br />
nas je poslije 120. minute<br />
najledenijim tušem polio<br />
Semih Senturk. Znalo se<br />
nakon toga tko će slaviti u<br />
raspucavanju.<br />
Hrvatska - Portugal<br />
3. 0:1 (25. 6. 2016.)<br />
Još jedan primjer solidne<br />
igre Vatrenih koja je rezultirala<br />
razočaravajućim završetkom.<br />
Doimali smo se i<br />
boljima na terenu, ali onda<br />
S Englezima<br />
smo igrali<br />
dobro i loše<br />
ljubitelja nogometa. Prosinečki<br />
je u 13. pogodio za<br />
vodstvo, a Zenden je ubrzo<br />
nakon toga izjednačio.<br />
Najbolji strijelac Mundijala,<br />
Davor Šuker, stavio je<br />
točku na i, te nam donio<br />
broncu.<br />
Hrvatska - Italija 2:1<br />
4. (8. 6. 2002.)<br />
Nismo tada imali snažnu<br />
momčad, nego smo<br />
u prvom kolu izgubili od<br />
Meksika. Talijani su poveli<br />
pogotkom Vierija u 55. minuti,<br />
a onda su se pokazala<br />
dva dragulja. Tad mlađahni<br />
Ivica Olić u 73. te rutiner<br />
Miki Rapaić u 76. doveli su<br />
nas do jednog od najvećih<br />
iznenađenja prvenstva.<br />
Hrvatska - Španjolska<br />
2:1 (21. 6. 2016.)<br />
5.<br />
Najsvježiji primjer koji<br />
dokazuje da Hrvati mogu<br />
kad hoće. U Bordeauxu je<br />
započelo loše jer je Morata<br />
zabio već u sedmoj minuti.<br />
Međutim, Nikola Kalinić<br />
hladnokrvno petom izjednačava<br />
prije kraja prvog<br />
dijela. Španjolci su bacili<br />
sve karte u napad, a Perišić<br />
je iz kontre zabio za<br />
konačnih 2:1 nad braniteljima<br />
naslova.<br />
Naši<br />
navijači u<br />
razočarenju<br />
je Cristiano Ronaldo prošao<br />
po krilu, a Quaresma dovršio<br />
akciju za potop naših<br />
na Euru, unatoč velikim<br />
nadama.<br />
Hrvatska - Škotska<br />
4. 0:2 (15. 10. 2013.)<br />
Utakmica koja je Igora<br />
Štimca trajno udaljila s izborničke<br />
pozicije. Škotska,<br />
koja je tad vrijedila gotovo<br />
deset puta manje od naše<br />
selekcije rutinski nas je<br />
svladala kao da smo bili<br />
obični autsajderi. Za Škote<br />
su pogodili Snodgrass i Naismith<br />
i tako zacementirali<br />
Štimčev debakl.<br />
Hrvatska - Meksiko<br />
5. 1:3 (23. 6. 2014.)<br />
U drugom kolu smo slavili<br />
jer je tad Kamerun bio u<br />
raspadu. Kolo poslije, nažalost,<br />
hrvatska je reprezentacija<br />
bila u rasulu, te su nas<br />
uz groznu obranu i isključenje<br />
Ante Rebića Meksikanci<br />
osramotili i poslali kući iz<br />
Brazila.
22 Tehnologija<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
gadgeti<br />
Tekst: Silvio Šipušić<br />
Budućnost na dlanu Jesu li hoverboard, smartwatch i 'pametni' usisavač skupe igračke?<br />
Trendovski gadgeti dolaze<br />
nam prekasno i preskupi su<br />
XPERIA TOUCH<br />
Sony Xperia Touch projektor<br />
je koji može stvoriti<br />
sliku do 23 inča (58 centimetara)<br />
i projicirati je na<br />
bilo koju površinu, od zida<br />
do stola. Slika je manje<br />
rezolucije od mnogih "pametnih"<br />
telefona te neupečatljive<br />
svjetline, kontrasta<br />
i boje, što ne zvuči vrlo<br />
primamljivo, ali Xperia<br />
Touch ima posebnog "asa<br />
u rukavu" - touch sučelje<br />
kojim možete manevrirati<br />
Android operativnim<br />
sustavom. Touch sučelje<br />
omogućeno je nevidljivim<br />
infracrvenim svjetlom i<br />
kamerom te radi na gotovo<br />
istom načelu kao i touch<br />
screen "pametnih" telefona;<br />
možete dodirnuti,<br />
uvećati ili pomaknuti, sve<br />
dodirom prsta na projekciju<br />
slike. Možete se i kretati<br />
sučeljem jednostavnim<br />
kretnjama ruke. Xperia<br />
Touch je vrlo slična raznim<br />
Android tabletima jer<br />
pokreće sve aplikacije koje<br />
možete zamisliti, samo<br />
na mnogo većoj skali. No<br />
s obzirom na cijenu od<br />
1699 dolara (oko 10.800<br />
kuna) teško da će itko već<br />
od danas tipkati po stolu<br />
umjesto po svome telefonu.<br />
Tekst: Ramona Ščuric<br />
Za deset ili 15 godina novim<br />
će generacijama, zahvaljujući<br />
brzini kojom<br />
napreduje tehnologija, vjerojatno<br />
biti čudno vidjeti nekoga ako<br />
uopće razgovara na mobitel. Jer<br />
već će tada postojati nešto novo<br />
što danas možda gledamo tek u<br />
filmovima. Evo samo nekih primjera<br />
današnjih spravica koje<br />
naši roditelji nisu ni sanjali da će<br />
postojati, ali su zato bili uvjereni<br />
da će do 2017. postojati leteći<br />
automobili.<br />
Skupe igračke<br />
Vratimo se u budućnost, kada<br />
je u kultnom filmu iz 1985. predstavljen<br />
prototip hoverboarda.<br />
Za taj gadget ne trebate veliku<br />
fizičku pokretljivost tijela, nego<br />
doslovno samo stojite i krećete<br />
se, radeći malene nagibe za kretanje<br />
u pravom smjeru. Tako je i<br />
u filmu "Povratak u budućnost"<br />
funkcionirao "bestežinski, antigravitacijski<br />
skateboard". Stjepan<br />
Mrganić, student s Fakulteta<br />
elektrotehnike, računarstva<br />
i informacijskih tehnologija u<br />
Osijeku, tvrdi kako hoverboard<br />
nije ništa posebno.<br />
"Probao sam ga, ali mi je prespor.<br />
Bilo bi fora imati ga za u<br />
kući, ali 2500 kuna za igračku<br />
je malo previše novca", objašnjava<br />
Stjepan. I studentica Rahela<br />
Ljuban s Informacijskih<br />
'Probao sam hoverboard, ali mi je prespor. Bilo<br />
bi fora imati ga u kući, ali 2500 kuna za igračku<br />
je malo previše', objašnjava FER-ovac Stjepan<br />
Sve pametniji, sve kompleksniji i - s vremenom, sve manji!<br />
'Hrvatska nije zemlja Trećeg<br />
svijeta. Uglavnom je sve<br />
dostupno kao i u ostatku<br />
svijeta', kažu djelatnici jedne<br />
prodavaonice<br />
znanosti Filozofskog fakulteta<br />
tvrdi da su spravice u Hrvatskoj<br />
preskupe. "Svaka novotarija u<br />
Hrvatsku dolazi s povelikim zakašnjenjem<br />
i veoma vidljivom<br />
razlikom u cijeni koju si većina<br />
nas, nažalost, ne može priuštiti",<br />
objašnjava Rahela. Osim što<br />
razgovaramo "sami sa sobom",<br />
postalo je uobičajeno i razgovarati<br />
s našim uređajima. Tako<br />
da nije čudno što i naši pametni<br />
telefoni imaju softver s kojim<br />
možemo komunicirati. Ardijan<br />
Karlo Gashi s Arhitektonskog<br />
fakulteta u Zagrebu je probao<br />
Samsungov Bixby i o njemu ima<br />
samo riječi hvale.<br />
"Volio bih da mi cijeli stan<br />
funkcionira prema tom principu",<br />
priznaje Ardijan.<br />
Pomoć u kući<br />
Sjetimo se filma "Gremlini" i<br />
oca koji je donio malenog Gizma<br />
svojem sinu za rođendan.<br />
Taj otac je bio izumitelj uređaja<br />
koji bi pomagali njegovoj ženi, a<br />
i drugima u kućanstvu i olakšali<br />
im život.<br />
"Pametni" usisavači nisu velika<br />
novost te su dulje u našim životima,<br />
ali su i dalje veliki korak<br />
naprijed u kućanstvima. Robotići<br />
koji se kreću po kući i senzorima<br />
"gledaju" prostor oko sebe.<br />
Ali novost je i pametno glačalo<br />
po imenu Swash, koja je aktualna<br />
tek nekoliko godina i pere i<br />
pegla odjeću potpuno sama.<br />
"Pametni" telefoni do prije deset<br />
godina bili su čudo, umjetna<br />
inteligencija se tek počela razvijati,<br />
a danas govorimo o automobilima<br />
koji rade na elektromagnetnom<br />
polju i aplikacijama<br />
koje prepoznaju naše otkucaje<br />
srca. U jednoj prodavaonici koja<br />
u svom asortimanu ima i popularne<br />
uređaje izdvajaju i tablet,<br />
kao referencu na serijal "Zvjezdanih<br />
staza", ali i smartwatch<br />
kao "(bes)koristan popularni<br />
gadget".<br />
"Što se Hrvatske tiče, nismo<br />
zemlja Trećeg svijeta pa je uglavnom<br />
sve dostupno i dobavljivo<br />
kao i u ostatku svijeta", kažu u<br />
toj prodavaonici.<br />
OCULUS GO<br />
Oculus Go je novi samostalan<br />
VR headset napravljen<br />
za širu publiku kao jeftiniji,<br />
jednostavniji način za „uronjavanje“<br />
u svijet virtualne<br />
stvarnosti. Za razliku od<br />
Oculus Rifta, Oculus Go ne<br />
zahtijeva snažno računalo<br />
za upravljanje i korištenje,<br />
zbog čega je Go potpuno<br />
bežičan. Sličan je Gear-<br />
VR-u, VR headsetu koji<br />
se može kupiti danas, ali<br />
zahtijeva noviji i skuplji<br />
Samsungov telefon. Zbog<br />
toga Oculus Go podržava<br />
svu GearVR zbirku igara i<br />
aplikacija. Oculus Go košta<br />
199 dolara (oko 1270<br />
kuna), a na tržište izlazi<br />
početkom sljedeće godine.<br />
PROMikro Mikroračunalima u školama do makronapretka u edukaciji<br />
Programiranje napokon u školama<br />
Tekst: Marija Edita Feldi<br />
Cilj je da hrvatski đaci budu ravnopravni građani<br />
21. stoljeća, ističe suosnivač Instituta za razvoj i<br />
inovativnost mladih Nenad Bakić<br />
osnivač IRIM-a Nenad Bakić.<br />
Ističe da su mogli taj cilj ostvariti<br />
sami, ali u novom Ministarstvu<br />
znanosti i obrazovanja<br />
našli su odlične partnere. Blaženka<br />
Divjak, ministrica znanosti<br />
i obrazovanja, ističe pak<br />
kako ovaj projekt "u konačnici<br />
pridonosi cilju izgradnje škole<br />
za život, a ne za ocjenu".<br />
Učitelji svih osnovnih škola<br />
pozvani su da se priključe<br />
edukaciji i više od pola ih se<br />
odazvalo. O tome kako koristiti<br />
mikroračunala u nastavi<br />
odlučuju oni, a micro:bit računala<br />
im osigurava Hrvatska<br />
udruga poslodavaca. Davor<br />
Majetić, direktor HUP-a, sma-<br />
tra to "dugoročnim ulaganjem<br />
u bolju budućnost i napredak<br />
Hrvatske" jer na djeci svijet<br />
ostaje.<br />
Marko Šolić, učitelj informatike<br />
u osnovnoj školi Mati-<br />
Učenici će kroz jednostavni jezik raditi<br />
na osnovama programiranja<br />
Većina nas s informatikom<br />
se srela u kasnijim<br />
razredima osnovne<br />
škole, ali to se znanje uglavnom<br />
svodilo na paljenje i gašenje<br />
računala, što je miš, a što<br />
tipkovnica, i kako pokrenuti<br />
Word. Povlašteni su bili oni<br />
koji su učili ponešto o programiranju<br />
i robotici, a takvi bi<br />
sad mogli postati učenici svih<br />
šestih razreda.<br />
Institut za razvoj i inovativnost<br />
mladih (IRIM) pokreće<br />
edukaciju učitelja osnovnih<br />
škola projektom PROMikro.<br />
Riječ je o inicijativi koja želi<br />
uvesti rad na mikroračunalima<br />
u nastavu. Cilj je "da hrvatski<br />
đaci budu ravnopravni građani<br />
21. stoljeća", komentira suje<br />
Gupca, objasnio je zašto su<br />
mikro:bit računala upravo ona<br />
na kojima će djeca najlakše naučiti<br />
programirati.<br />
"Micro:bit dolazi na malenoj<br />
jednostavnoj pločici s ugrađenim<br />
LED diodama, a čak je i<br />
sama pločica obojena i zaobljena<br />
na rubovima", objašnjava<br />
Šolić. Takav dizajn je djeci razumljiv<br />
i vizualno primamljiviji<br />
od većine konkurentskih<br />
uređaja. Naime, učenike se<br />
uvodi preko jednostavnih programskih<br />
jezika LOGO-a, na<br />
kojemu su i neki od nas radili<br />
u školi. Jezik nije pretežak za<br />
učenje, te Šolić tvrdi kako je<br />
dovoljno da se "u svakoj školi<br />
u edukaciju uključi nekoliko<br />
učitelja, pa će oni dalje lako<br />
svoje znanje prenijeti drugim<br />
kolegama".
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
Lifestyle 23<br />
Borba protiv raka dojke Iskrena priča hrabre mlade majke Sabrine Lesinger<br />
'Imate tumor - rekli su mi telefonski'<br />
Tekst: Patricija Topić<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Nakon prve kemoterapije<br />
bilo mi je jako<br />
loše, tim je riječima<br />
počela svoju priču o<br />
borbi s rakom dojke Sabrina Lesinger,<br />
25-godišnja slastičarka iz<br />
istarskog grada Buzeta.<br />
"Četiri dana nisam mogla uopće<br />
ustati iz kreveta, bila sam iscrpljena<br />
od povraćanja. Kako sam<br />
dalje išla s terapijama, postalo<br />
me je više strah tog poslije nego<br />
same kemoterapije", nastavila je<br />
Lesinger.<br />
"Prije godinu dana rodila sam<br />
djevojčicu, svoj mali svijet. No<br />
tri mjeseca poslije toga počela<br />
sam osjećati kvržicu na dojci",<br />
rekla je Lesinger.<br />
Pogrešna dijagnoza<br />
Rak je velik problem hrvatske<br />
populacije. Nakon kardiovaskularnih<br />
bolesti, odnosno bolesti<br />
srca i krvnih žila, drugi je najvažniji<br />
uzrok smrti. Prema posljednjim<br />
službenim podacima<br />
Registra za rak pri Hrvatskom<br />
zavodu javnog zdravstva, u Hrvatskoj<br />
je 2014. od raka umrlo<br />
13.939 osoba, 7911 muškaraca<br />
i 6028 žena. Ulazeći detaljnije<br />
u svoju priču o trenutku kada<br />
je doznala da ima rak dojke,<br />
Lesinger je rekla kako su je svi<br />
uvjeravali da nije riječ ni o čemu<br />
ozbiljnijem, nego da je kvržica tu<br />
zbog mlijeka. Zabrinuta je otišla<br />
liječniku, ali joj je on samo potvrdio<br />
nagađanja obitelji i prijatelja.<br />
Rekao joj je da je u pitanju<br />
mastitis, tj. upala dojke.<br />
"Mastitis nastaje kada se začepi<br />
neki od kanalića u sustavu<br />
mliječnih žlijezda. Zbog toga<br />
mlijeko ostaje zarobljeno u dojci<br />
Rak je velik problem hrvatske populacije. Nakon kardiovaskularnih<br />
bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, drugi je najvažniji uzrok smrti<br />
Građani su sve<br />
svjesniji opasnosti<br />
karcinoma dojke,<br />
ali i sve solidarniji<br />
i izaziva upalu", objasnila nam je<br />
doktorica opće medicine, Dragana<br />
Bevanda. No, u Sabrininu<br />
slučaju nije se radilo o mastitisu.<br />
"Kvržica je počela rasti i s vremenom<br />
je počela izgledati kao<br />
loptica pod pazuhom", prepričavala<br />
je Lesinger. S obzirom na<br />
razvoj situacije, Lesinger je odlučila<br />
otići po još jedno mišljenje,<br />
nadajući se da je u pitanju lažna<br />
uzbuna. Nakon pregleda, doktor<br />
joj je rekao da sumnja da postoji<br />
mogućnost da ima tumor.<br />
"Tad sam otišla na punkciju<br />
koja je bila jako bolna", priznala<br />
je Lesinger. Nakon sedam dana<br />
došli su nalazi koji su joj promijenili<br />
život za 100 posto.<br />
Kao na pokretnoj traci<br />
"Imate zloćudni tumor - rekli<br />
su mi telefonski", Lesinger nije<br />
skrivala zgroženost takvim priopćenjem<br />
najgore vijesti u njezinu<br />
životu. Osjećala se jako loše.<br />
"Kao da sam jedna od stvari<br />
na pokretnoj traci. Oni spuste<br />
slušalicu i njima je kraj razgovora,<br />
a što je sa mnom u toj cijeloj<br />
'Kako sam<br />
dalje išla s<br />
terapijama,<br />
postalo me<br />
je više strah<br />
tog poslije<br />
nego same<br />
kemoterapije',<br />
nastavila<br />
je Lesinger<br />
priči?", pojašnjavala je Lesinger<br />
svoje potresno iskustvo. Ono za<br />
čim žali jest da je prvu godinu<br />
djetinjstva svoje kćeri izgubila<br />
na papirologiju i liječnike.<br />
"Provela sam to doba po bolnicama<br />
umjesto da sam mogla<br />
biti s njom, ali, bolest ne mari za<br />
to. Zbog toga se trudim dok sam<br />
dobro, dakle, između kemoterapija,<br />
provesti što više vremena<br />
s njom igrajući se" objasnila je<br />
Lesinger. Sreća u nesreći, kako<br />
kaže, bila je jer je imala jaku podršku<br />
obitelji, dečka i prijatelja.<br />
Kako bi se sve događalo da toga<br />
nije bilo – ne zna, ali je iskreno<br />
poželjela svima koji imaju rak<br />
da imaju podršku kakvu je ona<br />
imala "jer bez nje se ovo ne može<br />
preživjeti". "Voljela bih da svi<br />
oni koji pročitaju članak, barem<br />
jednoj osobi prenesu da ode na<br />
pregled dojki. Ne košta, a spašava<br />
živote", poručila je Lesinger.<br />
Salate 'To Go' Kako pripremiti kvalitetne 'džepne' obroke<br />
Uz brzu pripremu nahranite mozak i tijelo<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Ubrzan ritam života često<br />
nas natjera da se zaboravimo<br />
hraniti ispravno,<br />
a takve odluke izazivaju nam<br />
različite zdravstvene tegobe. Da<br />
bismo to izbjegli, dobro je sa sobom<br />
imati "džepne" obroke.<br />
U vrijeme kada su studenti sve<br />
više pod stresom malo tko razmišlja<br />
o planiranju obroka, ali<br />
obrok salate ne zahtijevaju dugu<br />
pripremu, rijetko zahtijevaju kuhanje,<br />
a hrane i mozak i tijelo. S<br />
obzirom na mogućnost variranja<br />
sastojaka, salata je odličan<br />
obrok koji će vam omogućiti<br />
da dan provedete maksimalno<br />
Rano otkriven karcinom dojke izlječiv<br />
je u više od 90 posto slučajeva<br />
'Rano otkriveni karcinom dojke izlječiv je u više od 90 posto slučajeva<br />
kad je rano otkriven. 'SVE za NJU' je udruga kojoj se za psihološku i drugu<br />
pomoć obraćaju žene oboljele od raka i članovi njihovih obitelji iz cijele<br />
Hrvatske", rekla je Ljiljana Vukota, voditeljica Udruge. Građanke i građani<br />
mogu pomoći donacijama i preporukama bolesnicama, a najviše mogu<br />
pomoći tako da sami odlaze na redovite preglede i potiču sve žene oko<br />
sebe da čine to isto.<br />
Orašaste plodove, žitarice i bobičasto voće<br />
najjeftinije je kupovati u rinfuzi<br />
koncentrirani. Namirnice koje<br />
se koriste većinom su svježe i<br />
prirodne, gotovo svagdje dostupne,<br />
i za svačiji proračun. Osim<br />
što su salate iznimno hranjive,<br />
obiluju mineralima i možete ih<br />
svaki dan raznovrsno kombinirati.<br />
Tako vam za zdravu salatu<br />
treba tjestenina, povrće i orašasti<br />
plodovi po želji. Tome možete<br />
dodati omega-3 masne kiseline,<br />
malo maslinova ulja ili lanenih<br />
sjemenki, dok ćete visokokvalitetne<br />
proteine unijeti dodavši<br />
sir, jaje i/ili piletinu. Sva priprema<br />
traje samo 10 minuta, a<br />
osigurava zdrav i hranjiv obrok<br />
onda kada nema vremena za odlazak<br />
na ručak.<br />
"Na faks volim nositi salate<br />
čija priprema ne zahtijeva mno-<br />
go vremena, poput tjestenine<br />
s rajčicama, zelenom salatom,<br />
krastavcima i bučnim uljem",<br />
podijelila je svoju verziju to go<br />
obroka Nikolina Božić Kudrić,<br />
studentica ekonomije na engleskom<br />
u Zagrebu.<br />
Za 15-minutne stanke između<br />
predavanja vrijedan je izvor<br />
energije suho voće u kombinaciji<br />
s različitim namirnicama.<br />
Osim što su suhe šljive bogat<br />
izvor antioksidansa, pune su<br />
vitamina A i K, a time i odličan<br />
dodatak vašem obroku. Kombinirajte<br />
ih i s orašastim plodovima<br />
žitaricama, ali i bobičastim<br />
voćem. Namirnice kupite u rinfuzi<br />
jer su tako jeftinije.<br />
namirnica<br />
mjeseca<br />
Tekst: Nika Romek<br />
Jabuka: još od<br />
Adama i Eve<br />
Naizgled dosadna i svakodnevna<br />
namirnica, jabuka, u<br />
sebi skriva mnoge korisne<br />
tvari za naše zdravlje. Jabuka<br />
se smatra najrasprostranjenijom<br />
vrstom voća - čak oko<br />
10.000 sorti koje se razlikuju<br />
po okusu, odnosno slatkoći ili<br />
kiselosti.<br />
Priče o njoj sežu u daleku<br />
prošlost, točnije u doba Adama<br />
i Eve zbog kojih se danas<br />
smatra simbolom znanja i<br />
besmrtnosti, ali i grijeha i seksualnosti.<br />
Divlje stablo jabuke<br />
raslo je još u pretpovijesti<br />
Europe, dok se domaća jabuka<br />
smatra potomkom voća iz<br />
južnog Sibira i Azije.<br />
Zbog dugo godina uzgajanja,<br />
jabuka danas ima posebna<br />
svojstva. Najčešće je jedemo<br />
sirovu, ali i prerađena (sok,<br />
marmelada ili ocat) sadrži<br />
svojstva pogodna za naš organizam.<br />
Jabuka sadrži mnoga<br />
vlakna, ali i antioksidante koji<br />
štite srce, imunološki sustav<br />
i krve žile. Ova voćka može<br />
pružiti i antikancerogeno djelovanje<br />
ako se jede s korom.<br />
Zbog toga što u sebi sadrži<br />
pektin, jabuka ostavlja osjećaj<br />
sitosti zbog kojeg se smatra<br />
namirnicom za mršavljenje.<br />
Također, ova voćka je i prirodna<br />
četkica za zube jer čisti<br />
naslage sa zuba.<br />
RECEPT: Jabuke<br />
u šlafroku<br />
SASTOJCI (za dvije osobe)<br />
‣2 velike jabuke<br />
‣2 dl mlijeka<br />
‣6 do 7 velikih žlica glatkog<br />
brašna<br />
‣prstohvat soli<br />
‣1 jaje<br />
‣1 vanilin šećer<br />
‣šećer u prahu ili cimet (za<br />
posipanje)<br />
PRIPREMA: Očistite jabuke<br />
od peteljki i koštica te ih narežite<br />
na kolutiće (5 do 6 mm debljine).<br />
U pripremljenu smjesu<br />
koja mora izgledati kao ona za<br />
palačinke, ali malo gušća, umočite<br />
jabuke. Jabuke u šlafroku<br />
pecite u dubokom ulju s obje<br />
strane dok porumene. Nakon<br />
što dobiju boju, izvadite ih na<br />
kuhinjski papir da upije višak<br />
masnoće te poslužite posute<br />
šećerom u prahu ili cimetom.
24 Zadnja<br />
BROJ <strong>30</strong>, listopad 2017.<br />
travel tips<br />
ZonzoFox<br />
Susjedna Italija popularno je turističko odredište. Ako je baš to<br />
jedno od vaših sljedećih odredišta, ZonzoFox aplikacija će biti<br />
vaš gradski vodič, i to gotovo za sve važnije gradove, plaže pa<br />
čak i prirodne ljepote u Italiji. Kada odaberete željenu destinaciju,<br />
ZonzoFox vam nudi sve što tamo trebate pogledati, što<br />
jesti, informacije o vremenu, hotelima u blizini te specijalne<br />
ponude, ako ih ima. Također imate kartu grada i sve možete<br />
spremiti za off-line upotrebu. Ako odaberete opciju "Go Zonzo"<br />
te vremensko razdoblje koje želite, aplikacija će vam složiti<br />
najbolji itinerar da vidite sve znamenitosti. Mia Meglić<br />
Od ove<br />
akademske<br />
godine čitajte<br />
nas ONLINE<br />
www.<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
PORTAL PO MJERI STUDENATA<br />
AUTOR:<br />
XANT<br />
Luksuzna<br />
brit.<br />
marka<br />
auta<br />
Simbioza<br />
mesa i<br />
kiselog<br />
kupusa<br />
Bankarski<br />
poslovi s<br />
novcem<br />
Radijus<br />
Muško<br />
mađ. ime<br />
(Ištvan)<br />
Doktor<br />
Književnica<br />
Lindgren<br />
Republika<br />
u Ruskoj<br />
Federaciji<br />
Edwin<br />
van<br />
der<br />
...<br />
Vrsta lire,<br />
citra<br />
Gutljaj<br />
Probavni<br />
ili<br />
urinarni<br />
Ispita<br />
njuhom<br />
(o psu)<br />
Amper<br />
Svejed,<br />
svežder<br />
(lat.)<br />
križaljka<br />
Naseljenost<br />
Metar<br />
Pisac de<br />
Molina<br />
Kralj Ist.<br />
Franačke<br />
Aleutski<br />
otok<br />
(anagr.<br />
ATAK)<br />
Legnu<br />
Krojačice<br />
(lokal.)<br />
Ricardo<br />
kraće,<br />
Rico<br />
Meme po<br />
naški<br />
Lisac, lis<br />
(pučki)<br />
Bimetali,<br />
..., kvadrimetali<br />
Dovrši<br />
sječenje<br />
Italija<br />
Kvasina,<br />
sirće<br />
Tal.pjevačica<br />
(anagram:<br />
MINEO)<br />
Ime naše<br />
književnice<br />
(na<br />
slici<br />
1<br />
Koji<br />
2<br />
Koliko<br />
3<br />
Koja<br />
je najveći lanac restorana<br />
u svijetu?<br />
a) McDonald's<br />
b) KFC<br />
c) Subway<br />
d) Burger King<br />
je težio najveći<br />
hamburger na svijetu?<br />
a) 1164 kg<br />
b) 920 kg<br />
c) 264 kg<br />
d) 337 kg<br />
država je napravila<br />
najveću pizzu na svijetu<br />
i srušila Guinnessov<br />
rekord?<br />
a) Japan<br />
b) Rusija<br />
c) Švicarska<br />
d) Italija<br />
pet za pet<br />
4<br />
Koliko kalorija ima prosječan<br />
hamburger?<br />
a) 800 kcal<br />
b) 500 kcal<br />
c) 250 kcal<br />
d) 4<strong>30</strong> kcal<br />
5<br />
U<br />
kojoj zemlji je nastao<br />
pomfrit?<br />
a) Italija<br />
b) SAD<br />
c) Kanada<br />
d) Francuska<br />
„Naonal<br />
Football<br />
League“<br />
Hvatanje<br />
živonja<br />
Rublje<br />
Kisik<br />
Igra<br />
talijanskim<br />
kartama<br />
... i<br />
Marica<br />
Robert<br />
Redford<br />
Alfred<br />
Nobel<br />
Drugi<br />
vokal<br />
ODGOVORI:<br />
1. c, 2. a, 3. d, 4. c, 5. d<br />
sudoku<br />
1<br />
Najveći<br />
2<br />
Beatlesi<br />
3<br />
Kip<br />
puž na<br />
svijetu dug je 91<br />
centimetar.<br />
su se<br />
najprije zvali<br />
The Quarrymen.<br />
Također su kratko<br />
promijenili svoje<br />
ime u Johnny i<br />
Moondogs.<br />
slobode izvorno<br />
je bio namijenjen<br />
slanju u Egipat.<br />
šok i vjeverica<br />
4<br />
Kada<br />
5<br />
Ljudsko<br />
6<br />
Najstarija<br />
7<br />
Prvi<br />
je Apollo 11<br />
sletio, imao je još<br />
goriva za samo 20<br />
sekundi.<br />
oko može<br />
razaznati više od<br />
10,000.000 različitih<br />
boja.<br />
knjižara<br />
na svijetu je u<br />
Portugalu.<br />
smajlić je napisan<br />
1982. godine.<br />
8<br />
Američka<br />
9<br />
Boing<br />
valuta je<br />
nekad uključivala<br />
novčanicu od pet<br />
centi.<br />
747 zrakoplov<br />
može držati 57.285<br />
galona goriva.<br />
10<br />
Prije izuma<br />
gumice koristili<br />
su se komadići<br />
kruha za uklanjanje<br />
tragova<br />
olovke.<br />
premetaljka<br />
JAKA "LATINO"!<br />
——————————<br />
Autor: XANT<br />
globalko
Change language