Global 29

Rok za ispravak ispita 

U strahu od 'osvete' 

profesora studenti 

čekaju i - šute 

VODIČ ZA BRUCOŠE 

Bez straha krenite u 

novu pustolovinu 

Intervju: Dražen Siriščević 

Mladi glazbenici nude 

čuda, ali ih mediji 

ignoriraju 

Str. 3 Str. 4-6 

Str. 13 

Broj 29 

Godina III, rujan 2017. 

NOVINE 

PO MJERI 

STUDENATA 

/GlobalNovine 

@GlobalNovine 

@global_novine 

ISSN 1849-4722 

NE KMEČITE, 

POČELO JE! 

LUKA ŠATARA/GLOBAL

2 Studentski život 

BROJ 29, rujan 2017. 

impressum 

NOVINE STUDENATA FPZG-a 

Izdavač 

Fakultet političkih 

znanosti 

Lepušićeva 6, Zagreb 

Za izdavača 

prof. dr. sc. 

Lidija Kos-Stanišić 

Voditelj projekta 

doc. dr. sc. Igor Kanižaj 

Glavni urednik 

Igor Weidlich 

Zamjenica glavnog 

urednika 

Zrinka Medak 

Urednik – mentor 

Zlatko Herljević 

Uredništvo 

Studentski život, 

Srednja: 

Hana Ivković 

Božica Kopić 

Željka Škreblin 

Društvo, Reportaža: 

Tamara Horvat 

Svijet: 

Mihael Gelo 

Intervju: 

Zrinka Medak 

Novac: 

Mia Musulin 

Kultura: 

Tina Ozmec-Ban 

Vanessa Curman 

Lara Perošević 

Sport: 

Ivan Pavić 

Edi Džindo 

Karijera: 

Antonija Šipušić 

Tehnologija: 

Marija Edita Feldi 

Lifestyle: 

Patricija Topić 

Zadnja: 

Patricia Ivić 

Fotografija: 

Matea Petrović 

Lektura 

Snježana Babić Višnjić 

Vrijedimo više Mladi prosvjedovali protiv manjkavog stručnog osposobljavanja 

Ministar Pavić: SOR nije dobar, 

ali ostaje. Jačamo pripravništvo 

'SOR može biti koristan osobama u teškom društvenom položaju, ali nikako osobama s visokom 

stručnom spremom', kaže Josip Miličević, predsjednik MMH 

Tekst: Ivor Kruljac 

Mladi vrijede više - krilatica 

je prosvjeda protiv 

stručnog osposobljavanja 

bez zasnivanja radnog 

odnosa (SOR) koji se nedavno 

održao na zagrebačkom Markovu 

trgu. Prosvjed je organizirala 

inicijativa "Vrijedim više" 

koju čine Mreža mladih Hrvatske 

(MMH) i Savez samostalnih 

sindikata Hrvatske, a glavni je 

zahtjev povratak pripravništva 

umjesto SOR-a. 

Uzrok nezadovoljstvu težak 

je položaj mladih nakon što završe 

SOR, što je potvrdila i bivša 

studentica agronomije koja 

unatoč završenom SOR-u ne 

može naći posao. Uz nemogućnost 

zapošljavanja i iskorištavanje 

mladih kao jeftine radne 

snage, prosvjednici navode i 

nedostatak radničkih prava kao 

što su pravo na bolovanje. 

Josip Miličević, predsjednik 

MMH, ističe kako biti pripravnik 

znači da vas poslodavac 

obučava za položaj koji mu je 

potreban. 

"Kada prođete pripravništvo, 

imate sigurnost da ostajete na 

tom mjestu", kazao je Miličević, 

pritom istaknuvši i financijsku 

prednost pripravništva. Naime, 

SOR isplaćuje za osamostalje- 

JURICA GALOIĆ/PIXSELL 

Prosvjed je organizirala inicijativa 'Vrijedim više' 

'To je užasan problem jer 

nema oglasa za posao koji 

ne traži SOR', istaknuo je 

sindikalist Darko Šeperić 

probleme pri zapošljavanju 

starijih od trideset godina 

nje nedostatan minimalac od 

2620 kuna, a pripravništvo 70 

posto plaće položaja za koji se 

pripremate. 

Osim toga, SOR je od 2017. 

ograničen samo na osobe mlađe 

od 30 godina. Sindikalist 

Darko Šeperić objašnjava kako 

je uzrok u financiranju SOR-a 

iz europskog socijalnog fonda 

za mlade. 

"To je napravilo užasan problem 

zato što nema oglasa za 

posao koji ne traži SOR", istaknuo 

je Šeperić probleme pri 

zapošljavanju starijih od trideset 

godina. 

Miličević tvrdi kako "MMH 

dugo upozorava na probleme 

sa SOR-om, ali do sada rješenja 

nije bilo". Iako je aktualni 

ministar rada Marko Pavić kao 

državni tajnik kritizirao SOR, 

MMH nije zadovoljan što je na 

ministarskoj dužnosti najavio 

da se od te mjere neće odustati. 

"Ministar je u srpnju najavio 

da se od SOR-a ne odustaje, 

čime jasno pokazuje koliko 

prati zadovoljstvo mladih s 

ovom mjerom", tvrdi Miličević. 

Ministar Pavić došao je 

uoči prosvjeda i izjavio kako je 

dvije trećine SOR-a ograničeno 

u javni sektor, stavljena je 

obveza plaćanja prijevoza do 

radnog mjesta na poslodavce i 

da se planira ići dalje u jačanje 

pripravništva. Na upit Globala 

o poslodavcima koji izbjegavaju 

plaćanje prijevoza biranjem 

ljudi prema mjestu prebivališta, 

Pavić je prokomentirao i da 

su svjesni toga problema. 

"Regulirali smo to jedinstvenim 

pravilnikom zavoda za 

zapošljavanje", tvrdi ministar 

i ističe da će se provoditi sve 

kontrole da do takvih zloporaba 

ne dođe. Ministar smatra 

da SOR nije dobar, ali ukidanje 

nije opcija. 

"Postoje ljudi koji to trebaju, 

ali idemo na jačanje pripravništva", 

zaključio je. S tim se slaže 

i Miličević ustvrdivši da bi SOR 

mogao ostati, ali ne u trenutačnom 

obliku. 

"SOR može biti koristan osobama 

u teškom društvenom položaju, 

ali nikako ne osobama s 

visokom stručnom spremom", 

zaključuje Miličević. 

Voditeljica promocije 

Kristina Balun 

promocija@GlobalNovine.eu 

Promocija: 

Dora Slivar, Nives Jekić, 

Alen Kozić, Patricija 

Topić, Lara Lovrek 

Društvene mreže: 

Mia Planinić, Natalija 

Kolar, Nikolina Žužul, 

Ivana Buljan 

Fotoagencija 

Pixsell 

Dizajn i prijelom 

Atlantis 

Tehnička podrška 

Story Editor 

redakcijski sustav 

Tisak 

Tiskara Zagreb 

Radnička cesta 210, 

Zagreb 

Kontakt za čitatelje 

redakcija@GlobalNovine.eu 

/GlobalNovine 

@GlobalNovine 

@global_novine 

ISSN 1849-4722 

Kurikularna reforma Premijer na čelu, Dijana Vican dala ostavku 

Ekspertna skupina i dalje ne zna tko joj 'nosi glavu' 

Tekst: Stjepan Pavić 

Posljednjih nekoliko tjedana 

u Vladi se vode gotovo 

rovovske bitke zbog nove 

kurikularne reforme, a došlo 

je i do nekih novih promjena. 

Iako će se tek vidjeti je li sve to 

samo dio političke nagodbe između 

vladajuće koalicije HDZ-a 

i HNS-a, prošli je tjedan Dijana 

Vican dala ostavku, a bivšim 

članovima ekspertne skupine 

poslan je upitnik o tome žele li 

nastaviti s radom na reformi. 

Kako je potvrdio pomoćnik ministrice 

Vlado Prskalo portalu 

srednja.hr, stručna radna skupina 

za nacionalni kurikulum za 

strukovno obrazovanje sastat će 

se početkom listopada te nastaviti 

s radom iako još nema ekspertne 

radne skupine. Također, 

ministrica Blaženka Divjak potvrdila 

je da se u školskoj godini 

Ministrica Blaženka Divjak potvrdila je da se 

u školskoj godini 2018./2019. počinje s pilotprojektom 

realizacije obrazovne reforme 

2018./2019. počinje s pilot-projektom 

realizacije obrazovne reforme. 

Na mjesto predsjednika 

posebnog stručnog povjerenstva 

za provedbu strategije obrazovanja 

zasad će zasjesti premijer 

Andrej Plenković, a u međuvremenu 

raspisan je novi natječaj 

za ekspertnu radnu skupinu. 

Unatoč tome što je Vican s još 

nekolicinom stručnjaka radila 

na izradi akcijskog plana, sada je 

podnijela ostavku. Nakon pisma 

predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, 

u kojem izražava svoje 

nezadovoljstvo podcjenjivanjem 

rada svojih kolega i nje same, 

zaključila je kako predsjednica 

svojim "izjavama pothranjuje 

profesionalno sektaštvo", zbog 

čega će "napraviti odstupnicu 

od davanja sebe javnom 

dobru". Predsjednica je, 

naime, izjavila kako kurikularna 

reforma kasni, 

te kako Hrvatska 

"sprinta" za zemljama 

koje su je već provele, 

očito je da će sada 

biti još više u zaostatku. 

Sama odluka je 

iznenađujuća 

s obzirom na 

to da joj je 

još u kolovozu 

premijer 

Plenković 

iskazivao javnu 

"bezuvjetnu 

potporu" i 

ohrabrivao je 

BORIS ŠČITAR/VEČERNJI 

LIST/PIXSELL 

kako odlično radi svoj posao. 

Resorna ministrica Blaženka 

Divjak s druge strane, od početka 

nije iskazivala osobito 

povjerenje prema profesorici 

Vican. Uz Vican, koja 

je dobrovoljno odstupila, 

smijenjena je i Jasminka 

Buljan Culej, bivša 

pomoćnica ministra 

znanosti i obrazovanja. 

"Ovo je tema 

o kojoj svatko u 

Hrvatskoj ima 

mišljenje, jer 

mu je važno 

kroz kakav 

će obrazovni 

sustav proći 

njihova djeca", 

istaknuo 

je premijer nakon 

pokretanja novog 

natječaja.


Studentski život 3 

Rok za ispravak ispita Rezultati se ponekad čekaju i više od dva tjedna 

Studenti se 

moraju pridržavati 

dogovorenih rokova 

ako nastoje izaći 

na ispite ili gube ispitni 

rok. Od profesora bi 

se trebala očekivati 

ista odgovornost 

U strahu od 'osvete' 

profesora studenti 

radije čekaju i - šute 

Studentska pravobraniteljica pretpostavlja da studenti nisu upoznati s time da 

postoji rok u kojem se ispravljanje ispita mora završiti te koliko traje taj rok 

Tekst: Tamara Horvat 

Unatoč tome što je rok 

do kojeg profesori trebaju 

objaviti studentima 

rezultate ispita u 

većini slučajeva pet dana, mnogi 

od njih toga se ne pridržavaju. 

Statut Sveučilišta u Zagrebu 

(Članak 72.) to jasno određuje, 

ali i dalje je mnogo odstupanja 

kada je riječ o stvarnoj slici u sustavu 

hrvatskog obrazovanja. 

Student Ivan Zovak s Poljoprivrednog 

fakulteta Vinkovci ističe 

kako se mnogo puta događalo 

da su rezultate ispita čekali i do 

dva tjedna. Na njihov upit profesorici 

o datumu kada mogu očekivati 

rezultate ispita, odgovorila 

im je da nitko nije prošao te ih 

zato nisu ni dobili. Očekivali su 

barem uvid u ispit, ali ni to se se 

nikad nije dogodilo. 

ljivanje dogovorenog roka, a to 

su radne obveze, poslovni put ili 

bolovanje. 

Stegovne povrede mogu biti 

lakše i teže. Ako je riječ o lakšima, 

njima se bave prodekani, 

a teže povrede se prosljeđuju 

stegovnom povjerenstvu. Zorko 

ističe da je na FPZG-u dosad 

primila samo jednu pritužbu na 

kašnjenje rezultata, a razlog je 

bio opravdan. 

Na razini Sveučilišta, kako doznajemo, 

nije bilo pritužbi studenata 

zbog zakasnjelog objavljivanja 

rezultata. Studentska 

pravobraniteljica Barbara Šimić 

pretpostavlja da je razlog za to 

što studenti nisu upoznati s time 

da postoji rok u kojem se ispravljanje 

ispita mora završiti te koliko 

traje taj rok. 

Prof. dr. sc. Mirjana Lenček, 

prodekanica za nastavu Edukacijsko-rehabilitacijskog 

fakulteta, 

također govori da dosad 

nisu dobili pritužbe vezane za tu 

temu. Dodaje i kako je u tijeku 

izrada pravilnika o stegovnoj odgovornosti 

zaposlenika ERF-a te 

će dio biti usmjeren i na reguliranje 

prava i obveza nastavnika. 

"Iskreno, ne znam koja prava 

imamo mi, studenti, što se tiče 

objavljivanja rezultata, a bojim 

se tražiti neka prava da se 

Prodekanica 

Fakulteta 

političkih 

znanosti 

doc. dr. sc. 

Marta Zorko 

kaže da uvijek 

postoje 

iznimne 

situacije u 

kojima je 

profesorima 

dopušteno 

produljivanje 

dogovorenog 

roka, 

a to su radne 

obveze, poslovni 

put ili 

bolovanje 

Nije rijetkost da 

neki profesori 

malo 'razvuku' 

ispravljanje 

ispita 

Mali broj pritužbi 

Studenti se moraju pridržavati 

dogovorenih rokova ako nastoje 

izaći na ispite ili gube ispitni rok. 

Od profesora bi se trebala očekivati 

ista odgovornost. 

Prodekanica Fakulteta političkih 

znanosti doc. dr. sc. Marta 

Zorko kaže da uvijek postoje 

iznimne situacije u kojima je 

profesorima dopušteno produprofesori 

ne bi osvećivali nama 

studentima", rekao je Ivan s početka 

priče. 

Studenti u strahu 

Ovakvo razmišljanje često 

je u studenata koji kažu da čak 

i kada bi znali da mogu nešto 

poduzeti i promijeniti situaciju, 

odluče šutjeti zbog straha da im 

se profesori ne odluče na neki 

način "osvetiti". 

Josipa Škrget, studentica Fakulteta 

ekonomije i turizma u 

Puli, ističe situaciju u kojoj je 

čekala rezultate jednog od najtežih 

kolegija više od dva tjedna. 

Požalila se svojim kolegama koji 

su također bili nezadovoljni, no 

nitko se nije odlučio za prvi korak. 

Studentica PMF-a Ivana Zgurić 

također govori kako je rezultate 

ispita često morala čekati 

dulje od pet dana, a kolokvije i 

po mjesec dana. No i ona navodi 

kako nitko od studenata nije postavljao 

pitanja zašto još nema 

rezultata, niti se netko ikad žalio 

studentskom zboru ili dekanatu 

kako bi zaštitio svoja prava. 

"Smatram da se studenti ipak 

boje poduzimati neke mjere jer 

se jednostavno ne žele zamjerati 

asistentima i profesorima", zaključuje 

Ivana. 

students of UniZG 

Ime: 

Klara Komen 

Od iskustva jeftina letenja 

do nagrađene aplikacije 

Klara Komen, studentica ekonomije, sa svojom 

je sestrom Leonardom i Markom Dunđerom 

osmislila još neimenovanu aplikaciju o turneji 

Europom, povezujući više gradova niskoproračunskim 

letovima. Odlukom zrakoplovne tvrtke 

Wizz Air aplikacija je proglašena najboljim 

projektom i iznenada im promijenila život. 

"Projekt doslovno donosi revoluciju u dosadašnji 

način putovanja zrakoplovom", tvrdi Klara. 

Više ne postoje presjedanja nego u svakom 

gradu putnik može provesti nekoliko dana, 

istražiti taj grad i nastaviti dalje. Korisnik bira 

razdoblje u kojemu želi putovati, početak i kraj 

putovanja, zemlje koje želi posjetiti, a aplikacija 

nudi popis letova za koje se karta odmah 

može kupiti. 

"Na primjer, u 17 dana putovanja i za 130 

eura ovo ljeto možete posjetiti Budimpeštu, 

Bukurešt, Kijev, Bruxelles i Varšavu ne trošeći 

vrijeme na autobuse i vlakove nego putujući iz 

grada u grad na brzih pet letova", ističe Klara. 

Sve je počelo nakon što su Klara, Leonarda i 

Marko prošlo ljeto našli sedam 

iznimno jeftinih letova, 

što je na kraju rezultiralo 

trotjednim putovanjem 

'Ako stvarno 

vjeruješ u 

nešto i ako 

za to mnogo 

radiš, uspjeh 

je zajamčen' 

Dob: 

20 

Studij: 

Ekonomija 

Europom. Aplikacija je bila 

rješenje problema vezanih uz 

dugotrajni proces pronalaska 

letova. O projektu su razgovarali 

i razmišljali o njemu 

oko pola godine, a intenzivno 

su radili mjesec dana. U 

projekt su vjerovali od samog 

početka, ali doznavši da su 

ušli u finale natječaja Wizz Aira ostali su u 

nevjerici. Izbor među 978 prijavljenih timova 

činio se nestvarnim, priznaje Klara. U suradnji 

sa zračnom tvrtkom razvijat će projekt, koji će 

uključivati i otvaranje YouTube kanala, gdje će 

se promovirati usluge aplikacije. 

"Wizz Air je entuzijastičan i optimističan te 

vjeruje u uspjeh tog projekta", tvrdi. Sada Klara 

može otići bilo kamo jer joj tvrtka nudi godinu 

dana besplatnih avionskih karata. 

"Gotovo pa u četvrtak netko od nas može reći: 

Ajmo za vikend u Glasgow!", veseli se Klara. 

Lara Perošević 

ŠTO TE MUČI, PROUČI! 

Mihael: Poštovani, do kada imam pravo na 

obvezno zdravstveno osiguranje ako završni 

rad napišem u lipnju te ga obranim prije 

završetka akademske godine? 

Odgovor: Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom 

osiguranju, obvezno se osiguravaju redoviti 

studenti visokih učilišta stariji od 18 godina života 

koji su državljani Hrvatske i imaju prebivalište 

ili boravište u Hrvatskoj s tim da to pravo mogu 

koristiti najdulje do završetka akademske godine 

u kojoj su završili redovito školovanje. 

PRZEMYSLAW POKRYCKI/MAMEL PICTUR


VODIČ ZA 

BRUCOŠE 

Kako se zaposliti kao student? 

Studentima koji planiraju raditi, potrebno 

je članstvo u studentskom servisu, u 

Zagrebu je to najčešće putem Studentskog 

centra u Savskoj 25. 

Studentski servis je svojevrsna 

agencija koja omogućuje 

studentski rad i povezuje studente 

s poslodavcima širokog 

spektra poslova. Za učlanjenje 

je potrebno imati osnovno 

zdravstveno osiguranje, cjelovitu 

prijavnicu, potvrdu o upisu 

na visoko učilište, studentsku i 

osobnu iskaznicu, dvije fotografije 

i potvrdu o ugovorenom žiroračunu 

ili sam ugovor. Nakon ispunjenja osobnog 

kartona, novi član servisa preuzet će svoju 

iskaznicu kojom će potvrđivati svoj 

identitet studenta radnika. Ključan 

je uvjet da se učlanjenje mora obaviti 

osobno. Čitav spektar poslova 

moguće je pronaći na mrežnoj 

stranici studentskog servisa ili u 

poslovnici, a na oba mjesta može 

se naći i popis zakonski određenih 

satnica za pojedine poslove. Isplata 

se provodi na mjesečnoj razini – poslodavac 

je obvezan ispuniti i ovjeriti 

ugovor najkasnije do 15. u mjesecu za 

posao obavljen mjesec dana prije. 

Od točke A do točke B - sve o 

javnom prijevozu 

Zagrebački električni tramvaj – ZET, javni je prijevoz s petnaest dnevnih i četiri noćne tramvajske 

linije i 146 autobusnih linija. Cijene karata variraju ovisno o zoni i trajanju vožnje. Uže gradsko 

područje čini jednu zonu, a karte se mogu kupiti za četiri kune za polusatnu vožnju ili deset 

kuna za vožnju od 90 minuta. Dnevna karta stoji 30 kuna, a karta u noćnoj liniji 15 kuna. Druga 

mogućnost je izrada beskontaktne pretplatne karte – pokaza, koji može biti mjesečni ili godišnji. 

Pokaz se može kupovati na mjesečnoj razini po 100 kuna i mora se redovito obnavljati, ili godišnji 

za 960 kuna. Godišnju kartu možete otplaćivati na rate. Oni koji putuju vlakom mogu koristiti 

jedinstveni pokaz za ZET i Hrvatske željeznice (HŽ) za 200 kuna na mjesec mjesečno, odnosno 

2400 kuna na godinu. 

Za izradu, studenti moraju podnijeti ispravno popunjen zahtjev, koji je potvrdio mjerodavni fakultet 

i fotografiju snimljenu u posljednjih šest mjeseci s ovjerenim pečatom obrazovne ustanove. 

Zahtjev se može pronaći na mrežnoj stranici ZET-a ili u jednoj od poslovnica a potvrde je moguće 

ovjeriti u referadi fakulteta. Oni koji već posjeduju takav pokaz trebaju priložiti prošlogodišnju 

iskaznicu te na prednjoj strani zahtjeva upisati broj pretplatne karte. Studenti uz ovjeren zahtjev 

na uvid donose i osobnu te studentsku iskaznicu (iksicu) ili indeks s upisanim semestrom tekuće 

akademske godine. 

Što kad se razbolimo? 

Da bi se izbjegle komplikacije pri liječenju bolesti 

ili ozljeda, važno je imati karton kod liječnika. 

Studenti koji dolaze u Zagreb iz drugih gradova 

morali bi razmisliti o preseljenju svog kartona nekom 

od zagrebačkih liječnika. Preseljenje 

kartona spriječilo bi neugodnosti kao 

što je odlazak na hitan prijam. 

HZZO dopušta biti pacijentom 

samo jednog liječnika, ali je 

u određenim slučajevima 

moguć premještaj. Promjena 

se obavlja kod novog 

liječnika, koji vas je pristao 

primiti. Liječnik vam predaje 

obrazac za promjenu 

liječnika ili vas upućuje 

da ga nabavite s mrežnih 

stranica HZZO-a. Promjena 

se obavlja jednom u godinu 

dana uz valjane razloge kao 

što su promjena mjesta stanovanja, 

prestanak rada starog 

liječnika, planirano izbivanje iz mjesta stanovanja 

dulje od tri mjeseca, ako se stari liječnik skrbi 

za više pacijenata nego je propisana kvota ili 

ako su narušeni međuljudski odnosi između vas 

i liječnika. 

Dok traje redovito školovanje, zdravstveno 

osiguranje je besplatno i 

nije potrebno donositi potvrdu 

jer HZZO status studenta 

utvrđuje putem eMatice. 

Dobna granica koja je 

nekad bila 26. godina, sada 

je produljena te studenti 

mogu uživati prava dopunskog 

zdravstvenog osiguranja 

do kraja školovanja. 

Uvjeti su da je student 

prijavljen na privremeno ili 

trajno boravište ili prebivalište 

u Hrvatskoj te ne posjeduje 

zdravstveno osiguranje u nekoj 

od drugih članica Europske unije. 


SVE ŠTO TREBATE ZNATI O STUDIRANJU 

MATEA PETROVIC/GLOBAL 

Kolokviji, ECT 

bez straha k 

Vodič pripremile: 

Terezija Bošnjaković 

Hana Ivković 

Početkom akademskog 

životnog 

razdoblja počinje 

važno i vrlo zanimljivo 

doba. No 

početak nikad nije 

lagan, a biti brucošem možda je 

jedno od najtežih razdoblja s kojem 

se studenti suočavaju. Gubljenje 

po velikom fakultetu i još 

većem gradu, polusatno traženje 

učionica, izbjegavanje pogleda 

profesora i starijih studenata – 

svi su studenti to prošli. Srećom, 

da bi se smanjila zbunjenost i 

olakšao početak, pripremili smo 

vodič za brucoše – u kojem ima 

za svakoga ponešto. 

Nastava na prvom mjestu 

Prije svega, važno je znati 

kako fakultet uopće funkcionira. 

Pohađanje pojedinih predmeta 

(odnosno kolegija) najčešće je 

obvezno, ali i ne mora biti, što 

ovisi o profesoru. Na predavanja 

profesora koji je dolaske na 

svoj predmet "proglasio" obveznima, 

mora ići svaki student, a 

koliko je puta dopušteno izostati, 

profesor pojašnjava na uvodnom 

predavanju. Za sve ostale 

izostanke potrebno je donijeti 

ispričnicu. Uvodno predavanje 

jedno je od najvažnijih – profesor 

predstavlja sebe i svoj kolegij 

te postavlja pravila rada i uvjete, 

što je ključno za uspješno polaganje 

i izbjegavanje nesporazuma 

nastalih zbog pogrešna prenošenja 

informacija. 

Predmeti se mogu položiti na 

dva načina – kolokviranjem ili 

polaganjem ispita. Najčešće su 

dva kolokvija u semestru i ako ih 

se položi, nije potrebno izlaziti 

na ispit – osim ako profesor nije 

postavio drukčije uvjete. Kolokviranje 

je jedan od najboljih 

"popusta" jer rješavanje kolegija 

tijekom semestra ostavlja cijeli 

ispitni mjesec za praznike. 

Knjižnice su zakon 

Ako padnete na kolokviju ili 

odlučite ne izaći, možete izaći 

na ispit, a svaki predmet može 

se polagati četiri puta u akademskoj 

godini, ali nakon sedmog 

pada, ispit se polaže pred ispitnom 

komisijom. Predmeti vrijede 

različit broj ECTS bodova, 

ali kada se zbroje ECTS-i svih 

kolegija u godini, iznos mora biti 

60. Bolonja dopušta prebacivanje 

pet ECTS-a u drugu godinu 

besplatno. Drugim riječima, 

Na predavanja profesora 

koji je svoj predmet 'proglasio' 

obveznim, mora ići svaki 

student, a koliko je puta 

dopušteno izostati, profesor 

pojašnjava na uvodnom 

predavanju 

padnete li jedan predmet od pet 

ECTS-a odnosno dva od 2,5, ne 

morate platiti naknadu. Prijenos 

više od pet ECTS-a plaća se 

u prosjeku 120 kuna po ECTS-u, 

ali iznos određuje svaki fakultet 

zasebno. 

Da bi se uopće pripremili za 

ispite, kolokvije i druge ispite



I ŽIVOTU KAO STUDENTI U METROPOLI 

S bodovi, demosi i silabusi - 

renite u novu pustolovinu 

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL 

Fakultet je izazovno i stresno, ali i zabavno iskustvo, stoga treba naći 

zdravu ravnotežu zabave i obveza za učinkovito studiranje 

znanja, potrebno je mjesto za 

učenje i nabavu potrebne literature. 

Za učenje to mogu biti vlastita 

soba, ali i specijalizirane čitaonice 

i učionice. U svakom od 

studentskih domova su učionice 

– prostorije za čitanje i učenje. 

Druga vrsta prostorija za učenje 

su one koje nude knjižnice. Najvažnije 

knjižnice u Zagrebu su 

NSK – Nacionalna sveučilišna 

knjižnica i KGZ – Knjižnice grada 

Zagreba. 

NSK je jedno od središnjih 

mjesta koja mnogi studenti po- 

I mnogo rada, ali i zabave 

očekuje vas za vrijeme 

studiranja, samo treba 

dobro organizirati vrijeme 

sjećuju redovito. 

S obzirom na 

to da po jedan 

primjerak svake 

tiskovine u 

Hrvatskoj mora 

završiti tamo, 

NSK je najbolje 

mjesto za nabavu 

literature. Godišnja je članarina 

100 kuna, a iskaznica omogućuje 

pristup velikom broju knjiga 

i časopisa, te bazama podataka. 

Nedostatak je što se mnogi sadržaji 

ne mogu posuđivati jer su 

zbog osjetljivosti namijenjeni za 

unutarknjižničnu upotrebu. 

No za one koji vole knjige i 

časopise ponijeti kući, postoji 

opcija učlanjivanja u Knjižnice 

grada Zagreba. Godišnja članarina 

iznosi 50 kuna, a iskaznicom 

je moguće posuđivati na 

svim lokacijama – knjižnice su 

na svakom koraku. KGZ nudi i 

čitaonice koje su mnogim studentima 

najbolji izbor za učenje. 

Treća opcija su fakultetske 

knjižnice. Svaki fakultet ima 

svoj prostor za boravak, učenje, 

posuđivanje knjiga i surfanje internetom, 

no nerijetko su takvi 

prostori nemirni i bučni. 

Zdrava ravnoteža 

Studiranje je izazovno i stresno 

iskustvo koje stvara mnogo 

briga i besanih noći. No također 

je i zabavno i jedinstveno iskustvo 

u kojem se najčešće pronalaze 

prijatelji za cijeli život, uče 

nove i zanimljive stvari, odlazi 

na zanimljiva mjesta i prvi se put 

može iskusiti izvjesna osobna 

sloboda. Stoga treba napraviti 

zdravu ravnotežu zabave i obveza 

za učinkovito studiranje bez 

pretjerana stresa. Sretno! 

Menze - spas za novčanik i želudac 

U Zagrebu posluje 16 restorana sa subvencijom za studente – menza. 

Popis 12 glavnih i četiriju privatnih menzi može se naći na mrežnoj stranici 

Studentskog centra (SC-a), gdje je vidljiv i dnevni izbor jela. Cijene 

variraju ovisno o vrsti hrane, ali i o samoj menzi. Privatne su menze 

koju kunu skuplje, ali zbog kvalitete i veličine porcija na boljem su glasu 

od ostalih. Oni koji uzimaju dnevni meni ručak platit će šest do sedam 

kuna, ali na prosječan obrok studenti troše između 10 i 15 kuna. Ono na 

što odlazi većina računa su sokovi, voće i kolači. Osigurani su i obroci za 

vegetarijance, ali je ponuda ograničena. 

Subvencija na obrok se ostvaruje iksicom koja dolazi u tri kategorije ovisno 

o udaljenosti od kuće. Najmanji iznos subvencije imaju studenti iz 

Zagreba i Zagrebačke županije s limitom od 16,10 kuna za dnevnu potrošnju. 

Druga razina su studenti izvan svoje matične županije koji imaju 

na raspolaganju 32,20 kuna na dan. Posebna kategorija je kategorija 2,5 

koja omogućuje 40,25 kuna na dan studentima u domu bez menze, studentima 

s izrazito niskim socijalnim statusom te vrhunskim sportašima 

izvan svog mjesta prebivališta. Svaka menza ima vlastito radno vrijeme, 

ali više-manje sve rade u isto doba dana - ručak ćete dobiti u svakoj 

menzi između 12 i 15 sati. Vikendom i blagdanima rade samo menze u 

domovima, a točno radno vrijeme navedeno je na internetu. 

IVONA BENE/GLOBAL 

Važni studentski 

pojmovi 

AAI Identitet - Iznimno 

važan elektronički identitet. Svaki 

akademski građanin dobiva jedinstveno 

korisničko ime i zaporku s 

kojima se uključuje u Studomat. 

Demonstratori - Studenti 

viših godina koji su veza između 

profesora i studenata. Najčešće 

drže vježbe i pomažu profesoru u 

izvođenju kolegija. 

Ispitni rok - Razdoblje unutar 

kojeg traju ispiti. Postoji jedan 

za zimski semestar (veljača) i 

jedan za ljetni (lipanj) unutar kojih 

postoje po dva roka za svaki predmet. 

Dodatak je jesenski ispitni 

rok – to je razdoblje koje traje od 

kraja kolovoza do sredine rujna i 

tada se "popravljaju" zadnja dva 

ispitna roka. 

JMBAG - Jedinstveni matični 

broj akademskog građanina. Praktički 

OIB za studiranje i jednako 

važan. Koristi se na svim važnim 

studentskim dokumentima. 

Kolokvij - Način polaganja 

ispita tako da se ispitni materijal 

"podijeli" na dva dijela, čime 

se smanjuje količina gradiva za 

pripremu odjednom. No kolokviji 

se polažu usred redovne nastave 

i potrebno je položiti oba da bi se 

položio ispit. 

Prijava/odjava ispita - 

Student/ica na ispit ne može izaći 

ako ga nije prethodno prijavio/la 

na Studomatu. Ako odluči da ipak 

ne želi pristupiti ispitu, može se 

odjaviti, ali vrlo je važno istaknuti 

da, ako se ispit ne odjavi a student 

njemu ne pristupi, računa se 

kao izlazak i k tome pad! 

Potpis - Nakon što je student 

zadovoljio sve uvjete: dolaske na 

predavanja i seminar, profesor 

daje potpis bez kojeg se ne može 

pristupiti ispitu. 

Referada - Studentska služba 

fakulteta. Tamo se obavljaju sve 

administrativne djelatnosti, od 

upisa na fakultet do dobivanja 

potvrde o studiranju. 

Silabus - Dokument na kojem 

pišu sve važne informacije o 

kolegiju, uključujući raspored 

kolegija po temama i popis ispitne 

literature. 

Studentski zbor - Predstavničko 

tijelo studenata. 

Svaki fakultet ima svoj zbor, uz 

jedinstveni Zbor Sveučilišta u 

Zagrebu. Predstavnici se biraju na 

izborima, koji se obavljaju svake 

dvije godine. 

Studomat - Elektronički 

sustav na kojem su svi podaci 

studenta, od statusa studija i 

prehrane, do statusa i ocjena 

pojedinih kolegija. Također se 

koristi za prijavu i odjavu ispita. 

studentsk@psiha 

prof. psih. Ivana Mrgan 

kognitivno-bihevioralna 

terapeutkinja 

Centar za osobni 

razvoj Apsiha 

E-mail: ivana@apsiha.hr 

Upisao sam se! 

I što sad? 

Početak akademske godine 

može biti izrazito stresan, pogotovo 

ako ste brucoš. Preseljenje 

u drugi grad može donijeti brige 

o gubitku postojećeg i tjeskobu 

zbog stvaranja novog socijalnog 

kruga kao i kulturološku promjenu. 

Ako prvi put dobivate cimera 

u domu ili se samostalno brinete 

za kućanstvo, to znatno komplicira 

situaciju. Ako pridodamo 

drukčije zahtjeve vezano uz tip 

nastave, radne zadatke i način 

učenja, popis izazova postaje 

sve duži. Preuzimanje nove životne 

uloge uključuje svladavanje 

niza životnih i akademskih 

vještina. S druge strane, to što 

ste u novim i neistraženim vodama 

može biti prigoda za razvoj 

vještina. Tu pomaže jačanje 

psihološke otpornosti, tj. poticanje 

i razvoj pozitivne prilagodbe 

na pojačane zahtjeve koji mogu 

biti izvor stresa. A kako uvježbati 

svoje vještine? 

Ostanite u kontaktu s osobama 

s kojima ste bliski, ali su sada 

možda u drugom gradu ili na 

drugom studiju. Svakako budite 

realistični o vremenu koje im 

možete posvetiti i obratno. 

Uključite se u aktivnosti i organizacije 

u sklopu fakulteta ili novog 

mjesta/grada. Upoznavanje 

ljudi sa sličnim interesima i ciljevima 

može biti koristan i ugodan 

način da proširite socijalni 

krug i naučite nešto novo. 

Održavajte dnevnu rutinu, 

usmjerite se na dnevne i tjedne 

zadatke. Korisno je paziti na higijenu 

spavanja i zdravu prehranu 

unatoč gustom rasporedu. 

Ne zaboravite fizičku aktivnost! 

Osluškujte što se događa i zadržite 

kontakt sa svojim potrebama 

i unutarnjim stanjima. 

Svjesno prihvaćanje unutarnjih 

iskustava i reakcija kako dolaze, 

bez nastojanja da ih mijenjamo, 

smanjuje pritisak i otvara prostor 

za učinkovito djelovanje, a 

ne emocionalnu blokadu. 

Osvijestite tipične sklonosti u 

zaključivanju ili formulacije koje 

crpe energiju. Ako u svemu vidite 

katastrofu ili ste sebi najveći 

kritičar, vjerojatno je da ćete 

pronalaziti nove probleme, biti 

u "moranjima" i konstantno nezadovoljni 

- dajte si oduška. 

Osim akademskih razvijajte i 

druga znanja te praktične vještine 

- rješavanja problema, 

upravljanja stresom, organizacije 

vremena, socijalnih vještina i 

sl. Time hvatate kontrolu u akademskom, 

ali i širem kontekstu.


VODIČ ZA 

BRUCOŠE 


SVE ŠTO TREBATE ZNATI O STUDIRANJU I ŽIVOTU KAO STUDENTI U METROPOLI 

Tko štiti prava studenata? 

Svi studenti koji smatraju da su im na 

neki način povrijeđena studentska 

prava, mogu se obratiti Uredu 

studentskog pravobranitelja. 

Pravobranitelj rješava pitanja 

akademskih odnosa i štiti akademska 

prava i slobodu studenata, 

ali samo i isključivo u 

akademskoj zajednici. To znači 

da se studenti mogu obratiti 

pravobranitelju ako imaju kakvu 

pritužbu o uvjetima svog studiranja, 

a tu ulaze i pitanja vezana uz studentski 

standard kao npr. prehrana, smještaj ili 

stipendije, kao i studentski rad. Osim na 

razini sveučilišta, pojedine sastavnice 

također imaju svoje pravobranitelje. 

Trenutačna je pravobraniteljica Sveučilišta 

u Zagrebu Barbara Šimić 

koja ističe da, osim što reagira u 

slučajevima kad su studentima 

prava povrijeđena, to nije 

njezina jedina dužnost. 

"Istaknula bih i ovu drugu 

dužnost, a to je preventivno 

djelovanje", kaže Šimić. 

"Savjetujem studentima o pravima 

koja im pripadaju i također 

kako postupiti u određenim nelagodnim 

situacijama", dodaje. 

Pravobraniteljici se studenti mogu javiti na 

email: pravobranitelj.unizg@gmail.com 

ili osobno (Savska 25) četvrtkom, od 17 do 

18 sati, uz prethodnu najavu. 

Studenti s invaliditetom 

imaju i svog predstavnika 

Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Ured 

za studente s invaliditetom, za studente s 

oštećenjima vida, sluha kao i motoričkim 

i drugim poremećajima. Uloga Ureda je 

osigurati uvjete za uspješno studiranje 

svim sadašnjim, ali i budućim studentima s 

invaliditetom, kako bi se svim kandidatima s 

invaliditetom osiguralo ustavom zajamčeno 

pravo na jednak pristup obrazovanju. 

Ured nudi i izravnu pomoć pri rješavanju 

specifičnih problema koji se mogu pojaviti 

tijekom studiranja, i tako je mehanizam za 

osiguravanje jednakih mogućnosti. Važnu 

ulogu u radu Ureda ima i Koordinacija za 

studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu. 

Nju čini po jedan predstavnik studenata 

s invaliditetom sa svake od sastavnica 

Sveučilišta u Zagrebu. Koordinaciju imenuje 

rektor Sveučilišta u Zagrebu sa zadaćom 

iznošenja potreba, predlaganja aktivnosti i 

evaluacije učinjenoga. 

Ured se može kontaktirati osobno na adresi 

Trg Republike Hrvatske 14, Sveučilište u 

Zagrebu, od ponedjeljka do petka, od 8 do 

16 sati, uz prethodnu najavu termina na 

broj telefona 01/4564-210, odnosno mobitel 

099/4593-578 ili putem e-pošte na uredssi@unizg.hr. 

Studentska zlatna karta - ključ za jeftiniju zabavu 

Studentska zlatna karta knjižica je 

koju možete naći na porti fakulteta, a 

sastavljena je od kupona s popustima za 

posjet ustanovama, prodavaonicama i 

mnogočemu drugom. Neka od atraktivnih 

mjesta nude popuste cijele godine, a 

druga isključivo donosiocu kupona. Karta 

je namijenjena svakoj vrsti studenata 

pa se mogu naći popusti za kazalište i 

muzeje ili one za posjet solariju i kozmetičkom 

salonu. 

Također je u karti lako pronaći i fotokopiraonice 

s najjeftinijom ponudom, trenutačne 

ponude ZET-a i HŽ-a ili kebabdžinice 

koje studentima nude posebnu cijenu. 

U ponudi su kuponi za prodavaonice obućom, 

autoškole, putovanja autobusom 

te mnoge druge jeftine i vrlo atraktivne 

ponude. Studentska zlatna karta izlazi 

jednom po semestru te ima određeni rok 

do kojega kuponi vrijede. 

Zagreb je osigurao i cijelu godinu 

studentskih zabava, a sezona počinje 

brucošijadom. Brucošijada – zabava 

ZLATNAKARTA.COM 

koju organizira svaki fakultet za svoje 

brucoše, nema fiksan datum. Vrijeme i 

mjesto svake brucošijade nerijetko se 

doznaje mjesec dana do mjesec i pol prije. 

Sezona počinje sredinom listopada, a 

traje do mjesec dana. Jedna od najvećih 

i najzanimljivijih je Sveučilišna brucošijada 

koja se održava u SC-u, a prošle je 

godine okupila 4000 posjetitelja koji su 

se zabavljali na tri plesna podija: tamburaškom, 

alternativnom i komercijalnom. 

Među ostalim brucošijadama cijenjene 

su one FER-a, Medicine i Filozofskog 

fakulteta. 

SPONZORIRANI ČLANAK 

Plaćanje računa putem Vibera od 

sada je moguće i u Hrvatskoj 

Danas Viber svakog dana koristi više od 800 milijuna korisnika, a broj korisnika u Hrvatskoj poveća se za 

15 posto na godinu, te oni mjesečno pošalju više od 600 milijuna poruka 

Velik izazov s kojim se bankarstvo 

danas suočava jest ubrzani tempo 

promjena zahtjeva i preferencija potrošača 

koji je u najvećoj mjeri pod utjecajem 

tehnoloških noviteta. Nove tehnologije 

utemeljene na samouslužnim platformama 

omogućuju još neposrednije poslovanje te 

će od novih klijenata, poput milenijalaca 

ili generacije Z (rođeni 1995.) stvoriti prvu 

bezgotovinsku generaciju. Generaciju od 

koje će većina 2020. godine kročiti na tržište 

rada i koja od banaka već sada očekuje 

sasvim drukčiju uslugu. 

banci, niti mora imati Addiko Chat Banking. 

Time je Addiko banka postala jedna od prvih 

banaka na svijetu koja pruža usluge 

plaćanja putem Vibera. 

Tako čini osnovne bankarske usluge jednostavnijima, 

izravnijima i učinkovitijima 

kako bi odgovarale svakodnevnim potrebama 

klijenata. Korisnici Addiko Chat Bankinga 

mogu praktično i brzo obavljati plaćanja 

u domaćem platnom prometu, koristiti 

predloške plaćanja, provoditi interne prijenose, 

provjeravati stanje na svom računu, 

pratiti transakcije, locirati najbliže poslovnice 

i bankomate, te primati informacije o 

novim uslugama. 

„Digitalizacija iz temelja mijenja financijske 

institucije i zahtijeva promjene u 

bankarstvu. Današnji klijenti traže moderne, 

brže, praktičnije i dostupnije usluge 

Addiko Chat Banking čini upravo to, omogućava 

našim klijentima da na učinkovit i 

jednostavan način šalju i primaju novac. 

Ponosan sam što suradnjom s globalnim 

brendom poput Vibera uvodimo inovaciju 

koja modernizira bankarsko poslovanje. 

Ipak, najvažnije je što smo stvorili dodanu 

vrijednost za svoje klijente“, izjavio je 

na predstavljanju Mario Žižek, predsjednik 

Uprave Addiko Bank d.d. 

Na tom je tragu Addiko banka 12.rujna 

predstavila Addiko Chat Banking, inovativnu 

digitalnu uslugu plaćanja putem Vibera, 

prvu te vrste u Hrvatskoj, te je klijentima 

omogućila ne samo izravnu komunikaciju 

s bankom već im je osigurala i jedinstvenu 

uslugu plaćanja, putem jedne od globalno 

najpopularnijih komunikacijskih platformi. 

Dovoljno je aktivirati uslugu putem internetskog 

bankarstva i plaćanje prema fizičkim 

i pravnim osobama u dnevnom iznosu 

od 1250 kuna, bez dodatne naknade, može 

početi. Dapače, primatelj novca pri tome 

ne mora uopće imati ni račun u Addiko 

Predstavljajući novu digitalnu uslugu 

Momchil Elenkov Viberov menadžer za 

globalna partnerstva s telekomima rekao 

je kako je cilj povezati privatne korisnike i 

kompanije i tako im olakšati svakodnevno 

poslovanje. „Viber je nastao kao aplikacija 

za pozive, ali danas više od 90 posto korisnika 

Viber koristi za slanje poruka, a 66 

posto ga je počelo upotrebljavati i za poslovnu 

komunikaciju s poslovnim partnerima“, 

objasnio Elenkov. 

Addiko banka je ujedno i prva banka u 

Hrvatskoj koja ima i Viber Stickere. 

SPONZORIRANI ČLANAK



MEDIJSKO POKROVITELJSTVO 

SAJAM STIPENDIJA 

U organizaciji Instituta za razvoj obrazovanja 

održat će se 17. listopada u NSK 

Potpore za studente nadohvat ruke 

U svrhu boljeg informiranja u Hrvatskoj se svake godine održava Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji organizira 

IRO - Institut za razvoj obrazovanja. Ove će se godine Sajam održati 17. listopada 

Pripremila: Hana Ivković 

Ako ste student s 

iznimnim akademskim 

uspjehom, 

imate neki poseban 

dar (npr. sport ili glazba), 

slabijeg ste imovinskog stanja 

ili pak pripadate određenoj 

etničkoj ili društvenoj 

skupini, možda ste pogodni 

za neku od pregršt stipendija 

koje se svake godine nude 

studentima. 

Stipendije su oblik financijske 

pomoći koji se dodjeljuje 

pojedincima za potrebe 

njihova obrazovanja, profesionalnog 

usavršavanja ili 

istraživanja, prema propisanim 

kriterijima, pri čemu se 

ipak ističu kriteriji izvrsnosti 

(izniman akademski uspjeh 

ili talent u nekom području), 

slabo imovinsko stanje ili 

status osobe s posebnim potrebama 

itd. 

Stipendije mogu biti potpune 

ili djelomične, što znači 

da potpune stipendije pokrivaju 

troškove školarine, 

smještaja, hrane, osobnih 

troškova i dodatnih studijskih 

materijala, dok djelomične 

stipendije pokrivaju 

jedan ili više navedenih troškova, 

ali ne sve. 

Stipendija je zaista jako 

mnogo i dijele se prema 

mnogim kriterijima, stoga se 

IRO 

žati u Zagrebu 17. listopada 

u Nacionalnoj i sveučilišnoj 

knjižnici. Sajam stipendija i 

visokog obrazovanja organizira 

se s ciljem olakšavanja 

pristupa visokom obrazovanju 

za sve građane Hrvatske 

i tu se predstavljaju stipendije 

i drugi oblici financijske 

potpore, studijski programi i 

šira obrazovna ponuda dostupna 

za visoko obrazovanje 

u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Stipendije znatno olakša- 

u svrhu boljeg informiranja u 

Hrvatskoj svake godine održava 

Sajam stipendija i visokog 

obrazovanja koji organizira 

IRO - Institut za razvoj 

obrazovanja. 

Ove će se godine Sajam odrvaju 

studiranje jer pomažu 

u pokrivanju studijskih troškova, 

a određene društvene 

skupine mogu se stipendijama 

dodatno motivirati da 

pristupe i uspješno završe 

studij. 

Za inozemne stipendije treba se početi 

pripremati i do godinu dana unaprijed! 

Prijavne rokove, kao i ostale 

uvjete natječaja (dob, 

prosjek, studijsko područje), 

određuje institucija ili 

organizacija koja dodjeljuje 

stipendiju. 

Većina stipendija ima otvorene 

prijavne rokove od listopada 

do siječnja, ali isto 

tako postoje razne stipendije 

čiji su natječaji otvoreni u 

preostalim mjesecima. 

No također treba pripaziti 

na to da za pripremu prijavne 

dokumentacije treba 

mnogo vremena, dva ili tri 

mjeseca. 

U slučaju da za dobivanje 

stipendije morate položiti 

standardizirane testove, 

priprema traje čak nekoliko 

mjeseci dulje, stoga s procesom 

prijave treba početi 

dovoljno rano, ponekad čak 

i godinu dana prije. 

Želim studirati u 

inozemstvu - kako? 

Ako želite studirati 

u inozemstvu, 

postoji nekoliko 

načina na koji 

možete istraživati 

opcije. Prvi 

i jednostavniji 

je onaj gdje se 

u isto vrijeme 

prijavljujete na 

studijski program 

i za financijsku 

potporu za određeni 

program, ali vas taj način poprilično ograničava u izboru jer je 

najčešće zadan i program i institucija, pa tako i država u kojoj se 

studira. 

Drugi način na koji možete istraživati studijske mogućnosti jest 

da sami pronađete program u Europi, SAD-u ili ostalim državama 

koji vam najbolje odgovara pa da zatim od institucije na koju se 

prijavljujete, pa potom ako je potrebno i iz drugih izvora (zaklada u 

inozemstvu i Hrvatskoj, partnerskih institucija vašeg potencijalnog 

sveučilišta) zatražite financijsku potporu za program na koji ste 

primljeni (neka međunarodna sveučilišta imaju programe financijske 

potpore/stipendije za međunarodne studente). 

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO




SAJAM STIPENDIJA 

U organizaciji Instituta za razvoj 

Od države do tvrtki - svi nude priliku 

Stipendije dodjeljuje čitav niz institucija 

i organizacija iz svih društvenih 

sektora – vladina, nevladina 

i privatnoga. Među njima su najčešće 

visoka učilišta, tijela državne ili lokalne 

vlasti (vlade, ministarstva, županije/pokrajine, 

gradovi), međunarodne organizacije, 

zaklade, nevladine organizacije i 

privatne tvrtke. Od tijela državnih vlasti 

razlikujemo općinske, županijske i državne 

stipendije. Državne se stipendije 

dodjeljuju u tri kategorije. Općenita je 

preporuka studentima da najprije provjere 

uvjete i mogućnosti ostvarivanja 

prava na stipendiju na internetskoj stranici 

jedinice lokalne, odnosno područne 

samouprave u kojoj imaju prebivalište. 

Natječaji se objavljuju na internetskoj 

stranici općine, grada odnosno županije 

uglavnom u rujnu, iako to nije pravilo. 

Sveučilišta također daju stipendije, 

a kriteriji ovise o sveučilištu. Sveučilište 

u Zagrebu, na primjer, dodjeljuje 

stipendije u četiri kategorije. Natječaji 

se objavljuju početkom kalendarske 

godine. Zaklade pružaju financijsku 

potporu za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživački 

rad, kako u Hrvatskoj 

tako i u inozemstvu. Te zaklade 

uglavnom imaju otvorene natječaje za 

stipendije, ali uvijek im se može uputiti 

otvorena molba s upitom o financijskoj 

potpori ili otvaranju natječaja. 

Jedna od najistaknutijih zaklada kojoj 

se studenti mogu obratiti jest Nacionalna 

zaklada za potporu učeničkom i 

studentskom standardu. Napokon, privatne 

tvrtke često dodjeljuju stipendije 

kako bi privukle i zaposlile visokoobrazovane 

mlade ljude. Nevladine organizacije 

i zaklade dodjeljivanjem stipendija 

često nastoje olakšati pristup visokom 

obrazovanju podzastupljenim i ranjivim 

društvenim skupinama. 

Tko sve dodjeljuje stipendije? 

SVEUČILIŠTA I 

VISOKA UČILIŠTA 

DRŽAVNE/LOKALNE 

VLASTI 

MEĐUNARODNE 

ORGANIZACIJE 

ZAKLADE 

(NZZPUSS) 

PRIVATNE 

TVRTKE 

VISOKA UČILIŠTA 

(UNIZG) 

a. za izvrsnost 

b. studentima u 

STEM područjima 

c. za uspješne studente 

sportaše 

d. stipendije 

za studente 

slabijega socioekonomskoga 

statusa, visoka 

učilišta 

a) Općinske 

D-1 – studenti 

koji su djeca osoba 

poginulih, umrlih 

i nestalih ili djeca 

mirnodopskih 

vojnih i civilnih 

invalida 

mirnodopski vojni i 

civilni invalidi 

b) Županijske c) Državne 

E – studenti 

slabijega socioekonomskog 

statusa 

P – studenti s 

invaliditetom 

i studenti bez 

odgovarajuće 

roditeljske 

skrbi upisani na 

poslijediplomske 

sveučilišne 

studije. 

kategorija 1 

deficitarni 

studijski programi 

kategorija 2 

osobe s 

invaliditetom 

kategorija 3 

pripadnici romske 

nacionalne 

manjine 

kategorija 4 

aktivni 

kategorizirani 

sportaši 

kategorija 5 

studenti bez 

roditeljske skrbi 

kategorija 6 

mladi umjetnici 

⚫ privlačenje i 

zapošljavanje 

visokoobrazovanih 

mladih ljudi 

⚫ olakšavaju 

pristup visokom 

obrazovanju 

podzastupljenim 

i ranjivim 

društvenim 

skupinama 

Koliko iznosi stipendija 

u Hrvatskoj? 

Prema istraživanju EUROSTUDENT V iz 2016. godine, prosječan 

iznos stipendija za studij u Hrvatskoj iznosi 949 kuna na mjesec. 

Pritom jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u najnižim 

iznosima (u prosjeku 765 kuna na mjesec), nešto više iznose 

stipendija dodjeljuju hrvatska ministarstva (u prosjeku 908 kuna 

na mjesec), dok visoka učilišta dodjeljuju najviše iznose stipendija 

(u prosjeku 1375 kuna na mjesec). 

Prosjek 

Ministarstva 

Lokalna 

samouprava 

Visoka učilišta 

949 kn/mjesec 

908 kn/mjesec 

765 kn/mjesec 

1.375 kn/mjesec 

300,00 kn 600,00 kn 900,00 kn 1.200,00 kn 1.500,00 kn 

Kako 'preživjeti' 

složeni prijavni proces? 

Nakon što ste se odlučili za određenu inozemnu stipendiju, 

morate proći prijavni proces. Prijavni proces 

obuhvaća pripremu prijavnih dokumenata, ispunjavanje 

prijavnog obrasca, ispunjavanje i prikupljanje 

ostalih prijavnih dokumenata, polaganje određenih 

testova (najčešće je riječ o standardiziranim testovima 

provjere znanja stranog jezika), predaju svih 

dokumenata administracijskom centru u zadanom 

vremenskom roku i, napokon, intervju koji je često dio 

procesa prijave (obično slijedi nakon prve ili druge 

predselekcije). Ima različitih vrsta standardiziranih 

ispita: oni mogu biti testovi poznavanja stranih jezika, 

testovi sposobnosti i vještina, testovi za prijam na 

akademske programe, itd. Pri prijavljivanju na programe 

stipendiranja u inozemstvu, najčešći ispiti su 

upravo oni vezani uz poznavanje jezika na kojemu se 

provodi program na koji se kandidat prijavljuje. 

Sastavni dio procesa prijave u pojedinim slučajevima 

može biti i intervju. Ako ste pozvani na intervju, to 

znači da je vaša prijavna dokumentacija potpuna i 

odgovara uvjetima natječaja te da ste uspješno prošli 

prvi krug selekcije, ali i da vam je to još jedna prigoda 

da se dokažete. 

Prijavni obrazac 

- osnovni i obvezan 

dio prijavnih dokumenata, 

najčešće 

priložen uz natječaj. 

Ovisno o pojedinom 

natječaju, ispunjava 

se na internetu ili 

u tiskanom obliku. 

U prijavni obrazac 

kandidati upisuju 

svoje osobne podatke 

(ime, prezime, 

kontakte), podatke 

o svojim akademskim 

(obrazovanje, 

nagrade, itd.) i 

izvanakademskim 

postignućima. 

Koji se dokumenti traže pri prijavi? 

Popis prijavnih dokumenata naveden je u tekstu natječaja ili u prijavnom obrascu, a najčešće obuhvaća: 

Pismo motivacije 

- kratak esej u 

kojemu navodite što 

želite postići tijekom 

studija ili programa 

stipendiranja na 

koji se prijavljujete, 

te zašto smatrate 

da ste upravo vi 

najbolji kandidat za 

dobivanje stipendije. 

Pismo motivacije 

je vrlo važan dio 

prijavnih dokumenata 

kojim pokazujete 

selekcijskoj komisiji 

koje su vaše osobine 

te kako namjeravate 

pridonijeti i što želite 

od samog programa 

na koji se prijavljujete. 

Akademski esej 

- tekst na temelju 

kojega selekcijska 

komisija dobiva uvid 

u kvalitetu vašeg 

pisanja i izražavanja. 

Ovisno o pojedinom 

natječaju, potrebno 

je napisati jedan ili 

više akademskih 

eseja (ili priložiti sažetke 

već napisanih 

radova). Zadana 

tema je najčešće 

vezana uz jedan od 

predmeta koje namjeravate 

studirati 

unutar programa na 

koji se prijavljujete. 

Obrazovni 

dokumenti 

- to su prijepisi ocjena 

(eng. transcripts) 

i potvrde o završenim 

stupnjevima 

školovanja (diplome, 

certifikati itd.), koji 

se najčešće moraju 

dostaviti zajedno s 

ostalim dokumentima. 

Ako obrazovni 

dokumenti nisu 

izdani na jeziku programa 

ponuđenog 

natječajem, moraju 

se prevesti i ovjeriti. 

Prijevod i ovjera 

obavljaju se kod 

sudskog tumača. 

Životopis 

- kronološki opis 

vaših akademskih, 

izvanakademskih i 

poslovnih postignuća. 

Sastavljanje 

životopisa iznimno 

je važan korak u 

prijavi za obrazovni 

program ili u 

potrazi za poslom. 

Cilj životopisa je 

izbornoj komisiji/poslodavcu 

učinkovito 

predstaviti svoje 

kvalifikacije, vještine 

i sposobnosti i time 

ih potaknuti da vas 

pozovu na intervju. 

Pismo preporuke 

- pismo koje za 

vas piše profesor 

(akademsko pismo 

preporuke) ili poslodavac 

(profesionalno 

pismo preporuke), 

opisujući vaše 

osobine u skladu s 

osobinama koje se 

traže natječajem za 

program stipendiranja, 

studija ili 

pak posao na koji 

se prijavljujete. Cilj 

preporuke je pomoći 

selekcijskoj komisiji 

da dobije bolji uvid 

u vaše vrline kako bi 

lakše odlučila jeste 

li poželjan kandidat 

za program ponuđen 

natječajem.



obrazovanja održat će se 17. listopada u NSK 

Privatne stipendije rudnici su 

zlata za izvrsne studente 

'Studenti čiji su obiteljski prihodi malo iznad dogovorenog imovinskog cenzusa imat će više sreće u traženju stipendija u 

privatnim zakladama nego kod države', kaže studentica Dora Klindžić 

Autor: Zrinka Medak 

Foto: Matea Petrović/Global 

Unatoč uvriježenu mišljenju 

da samo studenti slabijeg 

socioekonomskog 

statusa trebaju stipendiju, neke 

udruge i zaklade prepoznale su 

problem onih koji se itekako 

trude ostvariti vrhunske rezultate 

na fakultetima, pa su osnovale 

fondove za njihovo stipendiranje. 

Među studentima koji se 

prijavljuju za privatne stipendije 

je i Hrvoje Mlinarić. Prošle je godine 

dobio stipendiju, zbog čega 

se osjeća povlaštenim. 

"Stipendija za mene znači kvalitetniji 

fokus na fakultetske obveze 

jer zbog nje ne moram misliti 

o tome opterećujem li kućni 

proračun svojih roditelja previše 

ili ne. A koliko ju je teško dobiti 

mogu procijeniti na temelju 

broja prijavljenih i dodijeljenih 

stipendija", kaže Mlinarić. 

Nije na svakom fakultetu isto 

Dora Klindžić još je jedna sretna 

dobitnica stipendije. 

"Dobivena sredstva omogućit 

će mi pokrivanje troškova boravka 

u Zagrebu tijekom ljetne 

prakse na Institutu Ruđer Bošković", 

kaže Klindžić i objašnjava 

da je stipendija koja iznosi 

2500 kuna na mjesec pitanje 

prestiža jer studenti međusobno 

Većina stipendija namijenjena 

je studentima slabijeg 

socioekonomskog statusa 

dija za koju znam da evaluira 

studente samo po uspjehu, a ne 

po imovinskom kriteriju, tako 

da će studenti čiji su obiteljski 

prihodi imalo viši od dogovorenog 

imovinskog cenzusa imati 

više sreće u traženju stipendija u 

privatnim zakladama nego kod 

države", zaključuje. 

Među poznatijima privatnim 

stipendijama su stipendije Zaklade 

Adris, Zaklade Ivane Ho- 

dak, Zaklade FOHS, dobrotvora 

hrvatskih studenata, Zaklade 

Kajo Dadić i Zaklade Zlatko Crnić. 

Sve one prepoznale su i potrebe 

studenata kojima su nužna 

dodatna novčana ulaganja da bi 

postigli uspjeh u području u kojem 

studiraju. 

Nagrađuju izvrsnost 

Broj stipendija koje na godišnjoj 

razini pojedina zaklada dodjeljuje 

varira između 10 i 20, ali 

i to je dobro, ako uzmemo u obzir 

stanje u Hrvatskoj prije deset 

godina, kada ovakve stipendije 

gotovo nisu postojale. Novčani 

iznosi stipendija razlikuju se od 

zaklade do zaklade, a kreću se od 

1000 do 2500 kuna na mjesec. 

Najviša stipendija u Hrvatskoj 

konkuriraju ne samo fakultetskim 

uspjehom nego i znanstvenim 

radovima. 

"U našem je sustavu velika 

stvar napisati rad tijekom studija, 

jer se u nas u Hrvatskoj, a 

posebno na Fizičkom odsjeku 

PMF-a, stavlja naglasak na klasično 

obrazovanje, a ne na samostalan 

rad. Zbog toga je fantastično 

što Zaklada prepoznaje 

i nagrađuje samostalne studentske 

znanstvene radove", ističe 

Klindžić. 

Stipendije nekih privatnih 

zaklada, kao i dio sveučilišne 

stipendije, dodjeljuju se studentima 

prema uspjehu, što ih razlikuje 

od većine drugih stipendija 

koje se dodjeljuju na temelju slabijeg 

socioekonomskog statusa. 

"Malo je stipendija 'krojeno' 

za fakultete kao što je Fizika. 

Sveučilišna stipendija izvrsnosti 

nagrađuje samo deset posto 

najboljih studenata, što možda 

funkcionira na većim fakultetima, 

kao što je Filozofski fakultet 

ili Fakultet elektrotehnike i računarstva, 

gdje se za stipendiju 

prijavljuju deseci ili stotine studenata, 

dok je u nas deset posto 

najboljih samo tri osobe od 30 

ljudi. Tako se ja, s prosjekom 4,9 

na smjeru istraživačke fizike, ne 

mogu prijaviti za sveučilišnu stipendiju", 

objašnjava Klindžić. 

"To je jedna od rijetkih stipendržavna 

je stipendija, koju svake 

godine dodjeljuje Ministarstvo 

znanosti i obrazovanja za više od 

5000 studenata. MZO osigurava 

i 4600 dodatnih socijalno-ekonomskih 

stipendija te, prvi put, 

najmanje 3000 STEM stipendija 

za studij u Hrvatskoj. 

Postoji i sveučilišna stipendija 

koja se dodjeljuje otprilike 500 

studenata. Najviše stipendija je 

za izvrsnost, a dio dobiju studenti 

koji studiraju nastavničke 

studijske programe u području 

matematike, prirodnih znanosti 

i informatike, uspješni studenti 

sportaši i studenti slabijeg socioekonomskog 

statusa. 

Nacionalna zaklada za potporu 

učeničkom i studentskom 

standardu dodjeljuje stipendije 

u iznosu od 1000 kuna na mjesec, 

deset mjeseci u godini. 

Iz Zaklade kažu da im se na 

posljednjem natječaju "drastično 

smanjio broj prijava, ali zbog 

tehničkih problema jako je kasno 

raspisan natječaj za prošlu 

akademsku godinu, pa je to bio 

razlog. U nas broj prijava uvelike 

ovisi o kategorijama za koje raspisujemo, 

a znale su se mijenjati 

tijekom godina". Dodaju da, 

ukupno, imaju isti broj prijava 

posljednjih godina, ali se broj 

prijava smanjio u odnosu prema 

prve dvije godine kada se stipendija 

tek počela dodjeljivati. 

Savjeti i informacije na internetskom 

portalu, ali i na čak tri grupe na Facebooku 

Institut za razvoj obrazovanja 

nudi ažurne, nepristrane 

i potpune informacije 

kao i usluge savjetovanja o 

visokom obrazovanju u Hrvatskoj 

i inozemstvu. IRO je 

osmislio i uređuje portal www. 

stipendije.info, prvi hrvatski 

internetski portal posvećen 

stipendijama koje su dostupne 

hrvatskim građanima 

za studij u Hrvatskoj i u inozemstvu. 

Institut za svoje 

korisnike istražuje dostupne 

stipendije i na portalu objavljuje 

stipendije hrvatskih, ali i 

međunarodnih institucija koje 

EDIN TUZLAK 

IRO studentima pomaže i besplatnim savjetima 

o prijavi i polaganju određenih standardiziranih 

testova (TOEFL iBT, GMAT, UKCAT, ACT) 

Kontakt 

Za sve upite, možete 

se obratiti IRO-u 

putem e-pošte i telefona 

dostupnih na njihovoj 

internetskoj stranici ili 

osobnim dolaskom u 

uredovno radno vrijeme 

za stranke: utorkom i četvrtkom 

od 16 do 20 sati 

i srijedom od 9 do 13 

sati na adresi Trg Nikole 

Zrinskog 9/I u Zagrebu. 

objavljuju natječaje za stipendije 

u različitim područjima 

studija, na različitim razinama 

studija i u različitim državama. 

Portal također pruža i informacije 

o procesu prijave 

na natječaje za stipendije i 

potrebnim dokumentima. Natječaji 

se mogu pretraživati 

prema području studija, razini 

studija te prema državama. 

IRO je ujedno i EducationU- 

SA centar za informiranje o 

studiranju u SAD-u. Korisnici 

društvenih mreža također 

mogu pratiti grupe na Facebo- 

oku "EducationUSA Croatia", 

"Tražim stipendiju" ili "Želim 

studirati u inozemstvu". 

Dobivanje stipendije u inozemstvu 

često podrazumijeva 

polaganje standardiziranih 

testova, stoga IRO pomaže 

studentima besplatnim informiranjem 

i savjetovanjem o 

prijavi i polaganju određenih 

standardiziranih testova, a 

održava i pripreme uz pripremne 

tečajeve, knjige i multimediju 

i omogućava samo 

polaganje određenih standardiziranih 

testova (TOEFL iBT, 

GMAT, UKCAT, ACT). 


10 Srednja 


Što ti sad hoćeš? Projekt Udruge studenata socijalne pedagogije - Pupovci 

Mladi pomažu mladima u 

prilagodbi srednjoj školi 

Od listopada do prosinca u goričkom klubu mladih organizirat će se osam radionica i dvije javne tribine 

Tekst: Željka Škreblin 

Uvijek se teško prilagoditi 

novom životnom 

razdoblju, a dolaskom u 

srednju školu, tinejdžeri se moraju 

nositi s mnogim izazovima. 

Na pitanje kako to napraviti, najčešće 

odgovor moraju potražiti 

sami. 

Projekt "Što ti sad hoćeš?" 

pokušava pomoći srednjoškolcima 

da se bolje prilagode novom 

okruženju i želi im se pokazati da 

u tom procesu nisu sami. 

Premalo sličnih projekata 

Tim iz Udruge studenata 

socijalne 

pedagogije - Pupovci 

na području 

Velike Gorice 

organizirat će 

osam radionica i 

dvije javne tribine 

za prve i druge razrede 

srednjoškolaca. 

Projekt "Što ti sad hoćeš?" 

održavat će se u goričkom klubu 

mladih, od listopada do prosinca. 

Lucija Lamešić, studentica 

socijalne pedagogije na Edukacijsko-rehabilitacijskom 

fakultetu, 

i jedna od petero pokretača 

projekta rekla nam je da će se 

FOTO: ANA VEBLE 

Lucija 

Lamešić 

radionice organizirati 

jednom na 

tjedan i trajat će 

po 90 minuta. Na 

javnim tribinama 

raspravljat će se o 

mentalnom zdravlju 

mladih i o nasilju u mladenačkim 

vezama. 

"Cilj nam je osnažiti srednjoškolce 

da se nakon provedenih 

radionica bolje snalaze u svome 

okruženju, da budu uspješniji u 

školi, putem usvajanja vještina 

koje ćemo im nastojati preni- 

'Bilo bi super da se ovakav 

projekt provodi u svakoj 

srednjoj školi i da je besplatan. 

Pogotovo danas kada 

su srednjoškolci toliko 

zauzeti tehnologijama koje 

su im olakšale život', smatra 

Lara Ščuric, srednjoškolka 

iz Vrbovca 

Kako se 

prijaviti 

Svi zainteresirani 

srednjoškolci 

na području 

Velike 

Gorice koji se 

žele prijaviti 

za radionice 

mogu se javiti 

na stranicu 

na Facebooku 

"Što ti sad 

hoćeš" ili na 

e-adresu stotisadhoces@ 

gmail.com. 

Potrebno je 

samo ispuniti 

obrazac na 

internetu. 

jeti", pojasnila je Lucija. Teme 

poput organizacije vremena, komunikacijske 

vještine, nošenje 

sa stresom i školskim izazovima 

o kojima će se govoriti na radionicama 

trebale bi pridonijeti tim 

ciljevima. 

Potpora grada 

"Bilo bi super da se takav projekt 

provodi u svakoj srednjoj 

školi i da je besplatan. Pogotovo 

danas kada su srednjoškolci toliko 

zauzeti tehnologijama koje su 

im olakšale život", smatra Lara 

Ščuric, srednjoškolka iz Vrbovca 

kojoj bi također dobro došla pomoć 

od nekoga tko razumije kako 

je to biti tinejdžer u današnjem 

svijetu. 

Možda će ovaj projekt potaknuti 

druge udruge, škole i gradove 

da osvijeste koliko su važni 

emocionalna pomoć i učenje 

socijalnih vještina. Grad Velika 

Gorica svake godine raspisuje 

javni poziv za predlaganje programa/projekata 

udruga mladih 

i udruga za mlade. Na najbolji su 

način time pokazali kako prepoznaju 

mlade ljude kao poduzetne 

i sposobne organizirati i pomagati 

svojim vršnjacima. Projekt 

"Što ti sad hoćeš?" realizirat će 

se zahvaljujući ljudima koji su ga 

osmislili, ali i gradu koji je prepoznao 

njegovu vrijednost. 

Zasad nemaju daljnjih planova 

te se samo nadaju uspješno realiziranu 

projektu. 

"Vidjet ćemo kako će projekt 

teći te koje opcije i natječaje 

ćemo pratiti i prijaviti se", govori 

Lucija. Do srednjoškolaca nastoje 

doći putem medija, ali i prezentiranjem 

projekta u srednjim 

školama. Za sve zainteresirane 

srednjoškolce na području Velike 

Gorice prijave su otvorene još 

ovaj mjesec. 

fakulteti na pladnju 

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove 

FOTO: STOMATOLOŠKI FAKULTET 

IVANA NOVAK: Ekonomski fakultet ima mnoge smjerove poput 

turizma, marketinga, informacijskih znanosti, financija. Možete 

i studirati na engleskom jeziku, što je prednost ako želite raditi 

u inozemstvu. Studenti mogu 

upisati poslovnu i opću ekonomiju, 

a ja studiram opću. Taj studij 

se okreće povijesti i otkriva kako 

se uopće utemeljila ekonomija 

kao znanost. Uče se teorije koje 

su iznijeli poznati ekonomisti te 

praktičnost tih teorija. 

OPĆA EKONOMIJA 

(Ekonomski fakultet) 

DENTALNA MEDICINA 

(Stomatološki fakultet) 

MIA KRANJČEC: Dentalna 

medicina, odnosno stomatologija 

izvrstan je izbor ako 

vas zanima područje biomedicinskih 

znanosti. Studijski 

program daje širok spektar 

znanja, a pojedinac se može 

razvijati u smjeru kojem voli 

i želi. Za uspješno studiranje 

stomatologije trebat će vam 

mnogo ljubavi i motivacije 

jer faks zahtijeva mnogo, ali 

daje još više. Fakultet se može 

pohvaliti širokim spektrom 

studentskih aktivnosti u sklopu 

Udruge studenata dentalne 

medicine. 

IVANA IVANDIĆ 

FOTO: FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET 

POLITOLOGIJA 

(Fakultet političkih znanosti) 

ROMANA FRANJKOVIĆ: Politologija se 

bavi proučavanjem teorije države, unutarnje 

i vanjske politike, društvenih pokreta, 

političkih stranaka i ponašanja birača. 

Nakon završetka fakulteta možemo raditi 

kao profesori, glasnogovornici, savjetnici, 

politički analitičari. Već se u prve dvije 

godine odlučimo u kojem smjeru želimo 

ići. Što se tiče kolegija, ima onih teških i 

zahtjevnih, ali svi se mogu položiti i dobra 

su podloga za budući posao. 

FARMACIJA 

(Farmaceutsko-biokemijski fakultet) 

KUĆA EUROPE 

EDVIN BRUSAČ: Farmaceuti su stručnjaci u 

izradi i oblikovanju lijekova, ali i poznavanju 

ljudske anatomije i fiziologije te međusobnoj 

interakciji organizma i lijeka. Osim u ljekarni 

(javnoj ili bolničkoj), farmaceuti se mogu 

zaposliti u laboratorijima, industriji, kliničkim 

odjelima, administraciji te javnim predstavništvima. 

Studij zahtijeva mnogo rada i 

dobro predznanje kemije i biologije, ali trud 

se isplati. Ako vas zanimaju kemizam, dizajn 

i djelovanje lijekova te odgovor ljudskog 

organizma na terapiju i želite pomoći ljudima 

savjetovanjem, ovo je fakultet za vas!


Društvo 11 

STUDENTI I BRAK Mogu li se uskladiti ljubav i fakultetske obveze? 

Dok jedan šeta s djetetom, drugi uči 

Tekst: Tanja Krivačić 

Matea Jurina 

Nije rijetkost da se tijekom 

studija studenti 

odluče uploviti u bračnu 

luku. Hrvatska se 

smatra tradicionalnom zemljom 

i često je uvriježeno mišljenje da 

najprije treba završiti fakultet, 

zaposliti se i biti "svoj čovjek". 

No sve više studenata slaže se 

da brak ne narušava postizanje 

uspjeha na fakultetu. Roditelji 

su uglavnom skeptični prema 

vjenčanju zbog straha da će njihovo 

dijete potom zapostaviti 

studij. 

Blagoslov 

roditelja 

Mateja Glavaš, 

studentica 

politologije, 

udala se po završetku 

druge 

godine fakulteta. 

Ističe kako 

brak njoj i suprugu 

nije bio problem i nije 

utjecao na njihovo ispunjavanje 

obveza na fakultetu. Za ulazak u 

brak ipak su najprije trebali dobiti 

pristanak roditelja. 

"Imali smo plan. U tri godine 

odradili smo tri sezone kako bismo 

mogli financijski biti samostalni, 

i to je, uz odlične ocjene, 

bio dovoljan dokaz odgovornosti 

našim roditeljima", kaže 

Mateja. 

Ono što bi ipak moglo biti 

problem jest prinova koja dolazi 

nakon vjenčanja. Pripremanje 

ispita uz supruga nije ništa teže 

FOTO: IVAN DIMNJAKOVIĆ 

Pripremanje ispita nije ništa teže uz supruga nego uz dečka, ali dijete je 

sasvim druga razina odgovornosti 

Katarina i Vlado Rosančić 

PRIVATNA ARHIVA 

Mateja i Kristijan Glavaš 

Katarina 

i Vlado 

Rosančić 

'Imali smo 

plan. U tri 

godine odradili 

smo tri 

sezone kako 

bismo mogli 

financijski 

biti samostalni, 

i to je, 

uz odlične 

ocjene, bio 

dovoljan dokaz 

odgovornosti 

našim 

roditeljima', 

kaže studentica 

Mateja 

nego uz dečka, ali dijete je sasvim 

druga razina odgovornosti. 

"Nakon što smo dobili dijete, s 

obzirom na to da smo oboje redovni 

studenti, suprug je morao 

dati otkaz na puno radno vrijeme 

jer nije bilo moguće ispunjavati 

moje obvezne dolaske na 

predavanja i pisanje njegova diplomskog 

rada", govori Mateja. 

Veliku podršku ovdje pružaju 

roditelji i prijatelji, ali ipak najveću 

odgovornost na sebi imaju 

roditelji djeteta. Kako bi što 

učinkovitije uspjeli riješiti ispite 

na fakultetima, Mateja i njezin 

suprug uskladili su obveze: dok 

jedan šeta s novorođenčetom, 

drugi uči i obratno. 

Studentica Katarina Rosančić 

uz brak uspjela je uskladiti čak 

dva fakulteta: na Učiteljskom je 

fakultetu bila na petoj godini, a 

na Katoličkom bogoslovnom na 

trećoj. Smatra kako brak nije 

nikakav teret nego olakšanje jer 

je sve utjecalo na to da i ona i 

suprug budu sretniji i motiviraniji 

da završe svoje obrazovanje 

kako bi mogli razmišljati o proširenju 

obitelji. 

Izlazaka im ne nedostaje 

"Uvijek smo bili jedno drugom 

podrška pri obvezama na 

faksu i čak mislim da se tako i 

lakše podnosi stres kojeg realno 

ima dosta na faksu. Brak znači 

da imaš pored sebe osobu koja 

te bezuvjetno voli i podrška ti je 

u svemu, a ne da ja moram skuhati 

ručak umjesto učiti pa da 

zbog toga na kraju ne prođem 

ispit", priča Katarina. 

Kao i kod Mateje, i njihovi su 

roditelji bili skeptični, ali su ih 

ipak podržali u odluci, a oni su 

na kraju i opravdali to povjerenje. 

Unatoč velikoj potpori obitelji 

i prijatelja, studenti koji ulaze u 

brak moraju imati na umu da je 

studij ujedno i vrijeme s najviše 

provoda, izlazaka i druženja 

s prijateljima. Kako nam kaže 

Katarina, ni toga ne nedostaje u 

braku. 

"Nakon faksa je vrijeme za zajednička 

druženja. Imamo zbilja 

hrpu prijatelja pa smo počeli sve 

više prakticirati okupljanje kod 

nas ili kod njih u stanu. Iskreno, 

stvarno nemamo frke s organizacijom 

vremena", kaže ona. 

Red button Internetska stranica prilagođena djeci, ali još nedovoljno poznata u javnosti 

Dječja prava štite educirani studenti volonteri 

Na stranici se mogu anonimno prijaviti slučajevi dječje pornografije, MUP je već zaprimio određen broj prijava 

Tekst: Petra Vuka, Sara Zrinušić 

Foto: Dorian Višnjić/Global 

U 

redu je i ako volontirate 

da pomognete sebi - kaže 

koordinatorica Zrinka 

iz Nacionalnog pozivnog centra. 

Naime, Nacionalni pozivni 

centar surađuje s internetskom 

stranicom Red Button na kojoj 

se anonimno prijavljuju slučajevi 

dječje pornografije. Stranica je 

namijenjena svima, ali je posebno 

prilagođena djeci. Omogućuje 

brzo i učinkovito, a što je najvažnije, 

anonimno prijavljivanje 

dječje pornografije ili bilo kojeg 

drugog iskorištavanja i seksualnog 

zlostavljanja djece. 

Već od samog početka rada 

stranice, Ministarstvo unutarnjih 

poslova zaprimilo je nekolicinu 

prijava nezakonitih 

sadržaja. Anonimne prijave najčešće 

donose stranice prepune 

eksplicitnog sadržaja, ali nije 

zanemariv ni broj prijava žrtava 

ili trećih osoba. Hrvatska je prihvatila 

međunarodne standarde 

o zaštiti djece od zanemarivanja 

i raznih oblika zlostavljanja te 

prilagodila svoje zakonodavstvo 

kako bi se što učinkovitije zaštitila 

djeca. 

Ipak, od upitanih deset studenata 

samo je jedna studentica 

čula za stranicu, i to zato što je 

istraživala o seksualnom nasilju 

na internetu. Ostali stranici zamjeraju 

nedovoljnu promovira- 

nost. Iako je Red Button izvrsna 

aplikacija za sigurnost i zaštitu 

djece, kao i odraslih, ne pruža 

trenutačnu zaštitu te se zbog 

toga svaka hitna intervencija još 

mora prijaviti na broj 192, upozorava 

MUP. 

Iako je Red Button izvrsna 

aplikacija za sigurnost i 

zaštitu djece i odraslih, ne 

pruža trenutačnu zaštitu te 

se zbog toga svaka hitna intervencija 

još mora prijaviti 

na broj 192, upozorava MUP 

Koordinatorica Nacionalnog 

pozivnog centra za žrtve kaznenih 

djela i prekršaja Maja Štahan 

kaže da je njihova linija otvorena 

12 sati na dan, a podršku pružaju 

većinom educirani studenti. Dvije 

anonimne studentice volon- 

terke s nama su podijelile svoja 

iskustva. Studentica socijalnog 

rada kaže da su joj najstresniji 

pozivi žrtava seksualnoga i obiteljskog 

nasilja, a kaže da je dosad 

shvatila da je ponekad žrtvama 

dovoljna samo riječ utjehe, 

podrška i razumijevanje. 

Studentica Pravnog fakulteta 

pak ističe da počela s volontiranjem 

jer smatra da njezinoj struci 

nedostaje empatija. Govori da 

se uz volontiranje susrela i s pozitivnih 

situacijama. 

"Na Silvestrovo smo dobili poziv 

zahvale - gospodin je zvao i 

htio nam je poželjeti sve najbolje 

za blagdane jer je uz pomoć naše 

usluge riješio svoju tešku situaciju", 

ističe ona.

12 Svijet 


One Belt One Road Ambicioznim projektom najmnogoljudnija zemlja širi utjecaj u Euroaziji 

Kina u Uniju ulazi ofenzivom šarma 

Tekst: Mihael Gelo 

U 

rujnu 2017. navršile 

su se četiri godine od 

pokretanja inicijative 

One Belt One Road, 

megaprojekta kojim Kina nastoji 

razviti mrežu trgovinskih 

veza na euroazijskom prostoru, 

sredstvima kao što su ulaganja, 

gradnja infrastrukture, 

željeznica i luka. Projekt je inicirao 

sam vrh kineske vlade pa 

ima i geopolitičku dimenziju, a 

to znači i određene prepreke u 

realizaciji. One Belt One Road 

(Jedan pojas, jedan put) uključuje 

kopneni i morski koridor 

pod imenom Put svile, prema 

istoimenoj mreži važnih trgovačkih 

ruta što su povezivale 

Europu s Azijom u antičko 

doba. 

'Put svile sastavni je dio ukupnog kineskog razvoja; ne samo u 

trgovinskom nego i u političkom smislu', ističe prof. dr. sc. Ljubo Jurčić 

Kina radi i na povezivanju 

svojih pokrajina, čime 

će smanjiti nesrazmjer 

između razvijenih gradova i 

unutrašnjih dijelova zemlje 

li društveno uređenje Kine (s 

elementima autoritarizma: regulacija 

internetskog sadržaja, 

manjak karakteristika tržišne 

ekonomije) naštetiti njenim 

ambicijama za širenje utjecaja, 

jer takav sustav nije kompaktibilan 

s mnogim državama koje 

su u planu One Belt One Road 

inicijative. 

"Dok EU 80 posto svoje javne 

nabave drži otvorenom za 

partnere iz cijelog svijeta, Kina 

taj broj drži na samo 14 posto, 

štiteći svoje sektore", navodi 

Kotarski kao primjer te dodaje 

da sumnja u dugoročnu učinkovitost 

projekta, osim navedenog 

i zbog toga što kineski 

instituti ne provode koordiniranu 

politiku u pogledu provođenja 

kontakata sa srednjoeuropskim 

državama. 

Najveći projekt u povijesti 

Prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, 

pročelnik Katedre za međunarodnu 

ekonomiju Ekonomskog 

fakulteta u Zagrebu, kaže da je 

ovo najveći projekt u ljudskoj 

povijesti. 

"Kad bi se realizirao u cijelosti, 

prolazio bi kroz šesnaest 

zemalja (uz Kinu) te se vezivao 

na još pedesetak zemalja. Put 

svile sastavni je dio ukupnog 

kineskog razvoja; ne samo u trgovinsko-ekonomskom 

nego i 

u političkom smislu te dolazi u 

doba kad Kina prvi put u svojoj 

dugoj povijesti pokazuje da želi 

postati hegemon", objašnjava. 

Govoreći o dosadašnjim 

postignućima Puta svile, Kristijan 

Kotarski, stručnjak za 

međunarodnu političku eko- 

nomiju s Fakulteta političkih 

znanosti u Zagrebu, ponajprije 

ističe stvaranje Azijske banke 

za infrastrukturalne investicije 

(AIIB) koja broji čak 59 država 

članica (od čega 15 članica 

Europske unije), kao i BRICS 

Banke za razvoj, alternative 

Međunarodnoj banci za obnovu 

i razvoj. Djelovanjem takvih 

institucija, Kina nastoji ojačati 

svoj regionalni položaj i zamijeniti 

slične "zapadne" modele. 

Ono što Kini ipak treba, čega 

(za razliku od SAD-a) nema 

dovoljno, jest soft power, sposobnost 

širenja vlastitog utjecaja 

koji ne počiva na izravnoj 

prisili nego na određenim privlačnim 

faktorima - ekonomskim, 

kulturološkim, socijalnim, 

zbog kojih bi joj se države 

Važno je postignuće osnivanje 

Azijske banke za obnovu 

i razvoj s 59 članica, navodi 

Kristijan Kotarski 

bile voljne "prikloniti". Što se 

tiče djelovanja na području 

EU-a, Jurčić i Kotarski ističu 

fokus Kine na produbljivanje 

veza s državama srednje Europe, 

članicama poput Mađarske 

i Poljske, onima koje se u liberalno-demokratskim 

vrijednostima 

najviše udaljuju od Europske 

unije. 

"Kinezi su manjim EU-ovim 

članicama dali ponešto veća 

glasačka prava u AIIB-u u odnosu 

prema uplaćenom kapitalu, 

dok veće članice poput 

Njemačke, Francuske i Velike 

Britanije imaju više uplaćenih 

sredstava u AIIB-u u odnosu 

prema njihovim pravima. 

Zaštitnica manjih država 

Takvo odstupanje dio je kineske 

ofenzive šarma kojom se 

ona nastoji profilirati kao zaštitnik 

interesa manjih država 

koje nemaju velikog utjecaja u 

globalnim poslovima", navodi 

Kotarski i dodaje da Kina mnogo 

radi i na bilateralnoj osnovi 

s manjim državama "gladnima 

kineskih investicija". 

Ipak, s obzirom na to da je 

relativno novi igrač u međunarodnoj 

areni, pitanje je hoće 

Stotine malih projekata 

No Jurčić s Ekonomskog fakulteta 

objašnjava da Kinezi 

ovaj projekt ionako ne doživljavaju 

kao jedan jedinstveni 

nego kao stotinu malih i zasebnih 

projekata, te da premda 

neće svi, mnogo njih će 

uspjeti. Uostalom, treba imati 

na umu da je u One Belt One 

Road inicijativi važan aspekt 

povezivanje same unutrašnjosti 

Kine koja je u odnosu prema 

brzo rastućim kineskim 

obalnim gradovima u prošlosti 

bila zanemarena. Tim će činom 

najmnogoljudnija država 

na svijetu postati povezanija i 

jača, sposobna za nove geopolitičke 

korake: osvajanje regije 

i širenje utjecaja prema zapadu 

u idućim desetljećima. 

O stanju Unije Predsjednik Europske komisije održao je tradicionalni govor u EU-ovu parlamentu 

Juncker: Turska ne može u EU do daljnjega 

Tekst: Mihael Gelo 

U 

sklopu tradicionalnog 

godišnjeg govora pred 

zastupnicima Europskog 

parlamenta u Strasbourgu 

predsjednik Europske komisije 

Jean-Claude Juncker govorio 

je o problemima i prijetnjama 

Europskoj uniji, poput vanjskih 

cyber napada, ali i unutrašnje 

neravnoteže zbog nepravednog 

tretmana proizvođača nekih 

članica. Njegovo obraćanje dolazi 

u trenutku kad je EU suočen 

s mnogim izazovima; od 

posljedica Brexita do migrantske 

krize, sigurnosnih prijetnji 

i manjka solidarnosti među 

članicama. Iako se već neko 

vrijeme spominje mogućnost 

Podržan je ulazak Hrvatske u Schengen, baš u 

trenutku kad se najavljuje slovenska blokada 

stvaranja "Europe više brzina" 

(što bi značilo da bi se one članice 

koje su voljne jače povezale), 

Juncker je u govoru objavio 

kako se on ipak zauzima za homogen 

EU, koji će počivati na 

ravnopravnosti i jednakim odnosima 

među svim zemljama. 

Juncker je na tome tragu 

osudio problem različite kvalitete 

proizvoda za tržišta pojedinih 

članica, što su pozdravili 

Predsjednik EK osudio je problem različite kvalitete proizvoda 

za tržišta pojedinih članica, što su pozdravili hrvatski 

europarlamentarci s obzirom na to da su nedavni testovi 

pokazali kako pripadamo među potrošače drugog reda 

hrvatski europarlamentarci s 

obzirom na to da su nedavni testovi 

pokazali kako pripadamo 

potrošačima drugog reda, odnosno 

onima koji dobivaju proizvode 

lošije kvalitete u odnosu 

prema, na primjer, Njemačkoj. 

Za Hrvatsku je pozitivno i to 

što je Juncker u govoru eksplicitno 

podržao ulazak zemlje u 

Schengen (dakako, u skladu s 

uvjetima), i to u doba kad se najavljuje 

moguća slovenska blokada 

zbog arbitražnog spora. 

Juncker je za daljnji razvoj Europske 

unije istaknuo važnost 

načela slobode, ravnopravnosti 

i vladavine prava te u tom kontekstu 

isključio članstvo Turske 

"u dogledno vrijeme". 

"Javno apeliram na Tursku 

da oslobodi naše novinare i 

prestane vrijeđati naše članice 

i političare nazivati fašistima 

i nacistima", kazao je, nakon 

čega je uslijedio pljesak u parlamentu. 

No neki su dijelovi govora 

izazvali negodovanje zastupnika. 

Mnogima se nije svidjela 

predložena inicijativa o ujedinjavanju 

dužnosti predsjednika 

EU-ova vijeća i EU-ove komisije 

kao ni ideje o osnivanju posebnog 

instituta europskog ministra 

gospodarstva i financija 

te uspostave transnacionalnih 

izbornih lista. Eurozastupnici 

koji su protiv toga smatraju 

kako je tu riječ o neprihvatljivu 

oduzimanju suvereniteta članicama.


Intervju 13 

RAZGOVOR USUSRET NOVOJ SEZONI LISINSKOG, OKRENUTOJ MLADIMA 

Poznato je da kultura 

u medijskom 

prostoru ne uživa 

isti tretman 

kao, na primjer, 

sport, a samim 

time je i na margini interesa 

mladih. Ususret novoj sezoni 

brojnih kulturnih događanja u 

Koncertnoj dvorani Vatroslava 

Lisinskog, koja to namjerava 

barem pokušati promijeniti, 

razgovarali smo s ravnateljem 

te cijenjene kulturne institucije, 

Draženom Siriščevićem. 

◼◼Uskoro će početi nova sezona 

u Lisinskome. Što ona 

donosi za mlade? 

U svakoj sezoni nastojimo 

napraviti atraktivan program 

tako da ga ne dijelimo na dob 

nego da privuče sve, da bude s 

različitim izvođačima, sadržajem, 

instrumentima, sastavima, 

skladateljima te da si doista 

svatko nađe nešto u ovom 

ciklusu. 

Ono što je novo ove godine 

ciklus je koji je baš posebno 

napravljen za mladu publiku, 

Lisinski Gaudeamus ili Mladi 

u Lisinskom. Odlučili smo 

pozvati u dvoranu mlade, istaknute, 

darovite i uspješne glazbenike 

koji su uspjeli ne samo 

ovdje u Hrvatskoj nego i u svijetu. 

Tako da će nastupiti jedan 

hrvatski mladi glazbenik i jedan 

inozemni mladi glazbenik 

istu večer na velikoj pozornici 

dvorane uz simfonijski orkestar 

Hrvatske radiotelevizije te 

predstaviti sve svoje umijeće. 

Naime, već godinama njegujemo 

suradnju s mladim 

glazbenicima, ali su dosad 

bili smješteni u "geto" Male 

dvorane koja može primiti do 

300 posjetitelja. Odlučili smo 

prostor proširiti te im samim 

time dati mogućnost da nastupe 

uz veliki simfonijski orkestar 

- do čega također mladi 

jako teško mogu doći. 

◼◼Prema vašem dugogodišnjem 

iskustvu, što to mladi 

glazbenici mogu ponuditi? 

Mladi glazbenici nude čuda! 

Kapa dolje svim mladim glazbenicima. 

To su sve mladi ljudi 

koji počinju naporno raditi 

već kao djeca jer da biste bili 

vrhunski glazbenik u umjetničkoj 

glazbi morate početi s 

time doista kao dijete. Taj 

trud koji ulažu, a danas 

se sve više govori 

da se mladi ne žele 

"oznojiti" da bi došli 

do rezultata, ovdje 

se stvarno istakne. 

Tako je to i kod sportaša, 

nažalost, daroviti 

i uspješni mladi 

glazbenici ne zarađuju 

niti približno koliko 

zarađuju sportaši. 

◼◼Jesu li ti problemi 

Mladi glazbenici 

nude čuda, ali ih 

mediji ignoriraju 

Bez obzira na raznoliku ponudu i brojne velike popuste, mladi i 

dalje nisu dovoljno zainteresirani za kulturu - osim ako se njome 

i sami ne bave. A i oni često nisu međusobno solidarni... 

SLAVKO MIDŽOR/PIXSELL 

Tekst: Tina Ozmec-Ban, Ivor Kruljac 

Sportskom 

klubu ili 

estradnoj 

zvijezdi lakše 

je doći do 

novca nego 

etabliranom 

glazbeniku 

sa svjetskim 

uspjesima 

univerzalni ili su se pojačali 

prošlih godina? 

Prije je apsolutno bilo lakše 

doći do sponzora. Lisinski je 

nekad imao mnogo više sponzora 

koji su davali više novca. 

Danas je to sve na simboličkoj 

razini. Kako je došla recesija, 

tako je pao interes za kulturu 

i najprije se tu rezao proračun. 

Sportskom klubu ili estradnoj 

zvijezdi bit će mnogo lakše doći 

do sredstava nego čak i etabliranom 

glazbeniku koji je postigao 

velik uspjeh na svjetskoj 

razini. Slično je s medijima 

- glazbeni uspjesi ostaju nezabilježeni, 

a kad je riječ 

o nekome 

sportašu, 

naravno bez uvrede, onda 

se to u medijima ponovi 20 

puta na dan. To je, naravno, 

za sport, ali nije dobro tako ne 

gledati druge koji se podjednako 

trude i ostvaruju iste rezultate 

u kulturi. 

◼◼Koliko, prema vašim informacijama, 

srednjoškolska 

i studentska populacija 

prati događanja u Lisinskom? 

Populacija koja dolazi u naše 

dvorane većinom je starija, ali 

to vani nije tako. Imam prigodu 

dosta putovati po Europi 

i njihove dvorane imaju više 

mlađe publike. Zato smo osmislili 

projekt "Mladost Lisinskog" 

gdje smo svim učenicima 

i studentima bez obzira na fakultet 

omogućili da, ako dođu 

dva sata prije koncerta ili predstave 

na blagajnu te ako ima 

ulaznica, a, nažalost, najčešće 

ih ima, može uzeti kartu 

za cijenu od 10 kuna. 

Nešto se malo povećao 

broj mladih posjetitelja, 

ali jako malo u odnosu 

prema prijašnjem stanju. 

Interesa za glazbu ima samo 

ona mlada populacija koja 

se njome bavi. Imamo raznih 

tragikomičnih situacija u kojima 

student dođe na blagajnu, 

kupi kartu za 10 kuna i tu 

kartu preda svojoj baki koja 

stoji pokraj njega. Baka ode 

u dvoranu, a mladić s prijateljima 

u kafić potrošiti 

barem 50 kuna. Mlade 

je najbolje privući u 

dvoranu pristupačnom 

cijenom te 

vrhunskim programom. 

Sve 

ostalo nije u 

našim mogućnostima 

nego u 

samom 

društvu 

na 

koje 

utječu mediji i obrazovanje. 

◼◼Koji su neki inozemni primjeri 

dobrog obrazovanja i 

medijske promocije? 

Najviše se volim referirati na 

Beč, doduše, on je doista jedinstven. 

Tamo ćete na svakome 

koncertu i operi vidjeti "rijeke" 

mladih. Da bi se došlo do 

ulaznice formiraju se redovi u 

vrećama za spavanje dan prije 

- mladi ljudi! Oni u školi uče i 

svirati, a tako ćemo na najbolji 

način naučiti što onaj na pozornici 

ima za prezentirati. 

◼◼Što bi se u glazbenom odgoju 

u školama moglo promijeniti 

uz aktualnu kurikularnu 

reformu? 

Djecu treba animirati, a ne 

ih bombardirati činjenicama. 

Treba predstaviti Bacha, tog 

"dosadnog" Bacha, kao čovjeka 

koji je u ono vrijeme bio velika 

zvijezda. No za to treba napraviti 

dobar program i profesori 

trebaju biti sposobni za to. Drugi 

dio je to da djecu doista motiviraju 

da sviraju - neka svako 

izabere neki instrument i neka 

proba. Nitko ne očekuje da će 

bilo koji učenik postati virtuoz. 

Samo neka uzmu instrument u 

ruke i osjete to čudo kad proizvedu 

neki zvuk. 

◼◼Jeste li imali prigodu razgovarati 

s mladim glazbenicima 

o njihovu položaju 

danas? 

Mladim je glazbenicima neizmjerno 

teže nego što je bilo prije, 

upravo zato što se cijeli svijet 

promijenio. Konkurencija 

je mladima nevjerojatna i jako 

je teško, ali se bore i vjerujem 

da ih najviše boli to da taj vrijedan 

posao ostaje nezamijećen. 

Volio bih da postoji malo više 

razumijevanja i solidarnosti 

među mladima, pa kad nastupa 

neki mladi glazbenik pa da 

dođu svi mladi poslušati. Malo 

smo se razišli, otuđili, izgubili 

ljestvicu vrijednosti, a u tome 

veliku ulogu imaju obrazovanje 

i mediji. 

◼◼Imaju li sami mladi glazbenici 

inicijative kojima pokušavaju 

pobuditi interes u 

drugima? 

Inicijativa je takva da oni 

dolaze i pitaju mogu li svirati. 

Pa kad im damo Malu dvoranu 

od 300 mjesta svrha je toga da 

dođe netko i posluša, a da to 

nisu samo vaši prijatelji i obitelj 

kojih je 30. Nemamo otkud 

platiti radijsku i televizijsku reklamu 

da im privučemo publiku 

dok su još nepoznati. Mladi 

žele nastupati, ali nemaju vremena 

baviti se pitanjem kako 

privući publiku. Talent je ono 

na pozornici, ali treba imati i 

sreće i malo trgovačkog talenta. 

Mladi ovdje moraju imati 

malo sreće, barem dok se ne 

promijeni sustav. 

DRAŽEN SIRIŠČEVIĆ glazbeni znalac i ravnatelj KD Vatroslava Lisinskog

14 Reportaža 


FraMaFu festival Biciklom po virovitičkom kraju putovima legendarnog novinara Franje Martina Fuisa 

'Nema ti kod nas, 

sinko, škrtih i sebičnih' 

Tekst: Stjepan Pavić 

Iako je jesen na vratima, 

nebo je bilo zadivljujuće 

plavo i čisto. Nije se nazirao 

nijedan spužvasti 

oblak. Autobus HND-a 

polako se zaustavljao uz 

cestu. Dok se jedan za drugim 

iskrcavamo, na čistini uz cestu 

dočekuje nas nasmiješeni Franjo 

Martin Fuis. Doduše, ne onaj legendarni 

virovitički novinar, fotoreporter 

i pisac nego izgledom 

njegov vjerni utjelovitelj, Goran 

Koši. Kao glumac, odrađuje to s 

lakoćom, ali i zbog toga što goste 

FraMaFu festivala ovako dočekuje 

već treću godinu. Tu su i organizatori 

festivala, sjajni i uporni 

virovitički novinari Goran Gazdek 

i Ivan Žada. 

U trenu nismo više stranci, nismo 

gosti festivala nego prijatelji 

i kolege. Možda je tome pridonijelo 

njegovo entuzijastično povlačenje 

za rukav i poziv na prvu 

zajedničku fotografiju. Franjo iz 

2017., odjeven u Franju tridesetih 

godina prošlog stoljeća, nije 

mogao ne ostaviti dobar dojam. 

Uz slaninu, kobasice, kruh iz 

krušne peći i ostale delicije čovjek 

zaboravlja da smo samo jedna 

skupina starih i mladih koji stoje 

uz cestu i njišu se uz zvukove s 

radija. Dok sam tako zaokupljen 

svojim mislima, shvaćam da 

osim žamora koji stvara nas 30- 

ak okupljenih mjesto je prilično 

mirno, toplina gotovo primjetno 

lebdi nad cestom. Zapravo mala 

općina Lukač sa samo 3600 stanovnika 

potpuno je pokrivena 

asfaltiranim cestama. Tako barem 

tvrdi njezin načelnik. Mogli 

smo se zateći uz neasfaltiranu cestu 

ili zarasli makadam. Tada bi 

naša priča bila potpuno drukčija. 

Strikomanova 577. milenijska 

Uz ceste su beskrajni redovi začinske 

paprike. Berba uskoro završava 

i biti će spremna za sušenje, 

pa potom kameni mlin. Ovo 

malo, slikovito mjesto uskoro će 

biti prekriveno slatkastim mirisom. 

Mirisom koji priziva jednako 

slatke uspomene na dom, kuhanje 

ajvara, zavičaj i običaje, a to 

je ono što čini dušu Slavonije, odnosno 

Podravine. Ovisno o tome 

koga se pita jer granice su Hrvatima 

oduvijek bile pitanje rasprave. 

Tako zahvaljujući slatkim 

paprikama, šećerani te proizvodnji 

meda Virovitičko-podravska 

Gospođa Anica iz Cabune prodaje pred kućom plodove koje je uzgojila 

i maše mi u znak pozdrava. 'Svi sve dijelimo, pomažemo si, ljude i dalje 

gledamo ko ljude. Kuću ne zaključavamo, nemamo potrebe. Ali nema ni 

ljudi više kao prije, naše selo je gotovo pusto', pokazuje prazne kuće 

Zapisi FraMaFua: Priča o izgubljenom gradu Virovitici 

Dani su prolazili…Promatrao sam u sumrak ulice i 

zanosio se slikama koje su imale posebno ozračje. 

U tim su se trenucima vraćali s pašnjaka čordaši i 

svinjari sa stadima stoke i svinja. Ulicama bi odjekivalo 

njihovo mukanje i pucketanje čuvarskih bičeva. 

Otvaraju se vrata dvorišta i blago se samo vraća u 

svoja skloništa. 

Skitao sam se ulicama s nekim posebnim osjećajem 

koji je nastao još davno u prošlosti. Slušao sam 

govor i jezik rodnoga grada, tipičan i originalan 

dijalekt Slavonije u raznim rečenicama kao: "Oš 

županija, koja je zapravo dijelom 

u Slavoniji, s pravom nosi epitet 

najslađe županije. 

Ako još uzmemo u obzir i da 

proizvodi poveće količine mlijeka, 

možemo reći da je to prva 

regija u Hrvatskoj u kojoj teku 

med i mlijeko. Iza svega toga 

stoji marljiv narod, onaj kojem 

u očima vidiš svaku žetvu, svaku 

zimu. Onaj mali čovjek, kojeg se 

često zaboravi, koji neprimjetno 

pokreće svijet. Takvog malog čovjeka 

odlučio je zabilježiti i Šime 

Strikoman, svjetski poznati fotograf 

i snimatelj, najpoznatiji po 

svojim milenijskim fotografijama. 

Za 577. fotografiju odabrao 

je upravo ovu malu općinu. Visoko 

na ljestvama vatrogasnih 

kola namještao je objektiv u koji 

su stali svi. Djeca i stariji, bogati 

i oni koji su to malo manje, svi 

isti i jednako maleni dok nas promatra 

s visine i daje posljednje 

upute. 

"Gledajte gore, čučnite, popunite 

prazna mjesta. Gledaj gore!", 

Uz novinare na festivalu gostuju i književnici: Šibenčanka Jagoda Sablić predstavila 

je slikovnicu "Čarobni svijet" Nacionalnog parka Krka 

FOTO: STJEPAN PAVIĆ/ GLOBAL 

Autor reportaže 

s gospođom Anicom 

Vuzem u selu Cabuna 

jabuku? Paz ti gospodina!" 

U riječima koje je najčešće karakterizirao manjak 

nekih slova bilo je nešto posebno, narodno. Nigdje 

se to nije tako živo i posebno kao u Slavoniji isticalo. 

"Oš dojt k nama? Oću." I tako sam se sve više 

upoznavao sa starim prijateljima. Neki od njih orali 

su zemlju, vozili drva, odali se trgovanju. Svi su me 

pomalo prepoznavali, zaustavljali i ispitivali. Odavno 

nisam znao imena kada sam s njima razgovarao, 

počesto nisam ni znao s kime sam govorio. No 

redovito sam bio sa svima na "ti". 

ponavlja nestrpljivo. Nakon kratka 

naguravanja i malo duljeg 

čučanja, milenijska fotografija je 

gotova. 

Pustara Višnjica: Seljački 

doručak na balama slame 

Naše utočište sljedeća tri dana 

bajkovito je imanje Pustara Višnjica. 

Brzo sam se uvjerio da nije 

riječ o pustari nego da tako nazivaju 

velika imanja s konjima. Lokalni 

stanovnici tu se okupljaju s 

obiteljima, uživaju u tom bijegu 

od stvarnosti, dok turisti kušaju 

ukusnu hranu koja se poslužuje 

u staroj pastuharnici. U zraku 

se osjeća mir, i tako u tišini razmišljam 

kako nikakvo blještavilo 

grada ne može zamijeniti ovaj 

spokoj koji odmara dušu i tijelo, 

regenerira i pomlađuje. Spoj čovjeka 

i prirode! 

Zato je s razlogom Pustara Višnjica 

u općini Sopje pobjednica 

natječaja za europsku destinaciju 

izvrsnosti EDEN 2010./2011. 

Gospođa Ksenija Plantak, suvlasnica, 

dala je sve od sebe da nam 

FOTO: STJEPAN PAVIĆ/GLOBAL 

pokaže da su zasluženo dobili 

nagradu. Nekada ruševno gospodarstvo 

danas blista obnovljeno, 

nema ništa ljepše nego probuditi 

se u odlično uređenim sobama s 

pogledom na ravnicu. A tek hrana! 

Seljački doručak na balama 

slame – kruh i mast s paprikom, 

čvarci i bijeli žganci posuti slaninom 

s domaćim krvavicama, a 

onda ručak – fiš paprikaš, šarani 

na ražnju i riba u maslinovu ulju 

našeg pulskog kolege Budimira 

Žižovića Žiže. 

Uz financiranje iz Europskih 

fondova radi se na obnovi kurija 

i dvoraca u Virovitici i okolici, 

planira se gradnja sustava za natapanje 

koji će dovesti vodu na 

više od pola polja u županiji. Iako 

turisti ne čekaju u redu za posjet 

novim i starim atrakcijama, potencijal 

je prisutan i mađarska je 

javnost to prepoznala. 

Projekt mikeškog jestvenika 

Jasmina Jurković iz Gradskog 

muzeja Virovitica u duhu toga 

pokrenula je projekt očuvanja 

mikeške tradicije. Riječ je o kuharici 

sa zbirom jela izvornih Virovitičana, 

Mikeša - Mikeškom 

jestveniku. 

Učenici strukovne te industrijsko 

obrtničke škole u Virovitici uz 

taj će projekt naučiti očuvati vlastitu 

kulturu, educirati se o navikama 

našeg kraja i pripremati 

te jestive suvenire. Uz školarce 

planiraju surađivati i s lokalnim 

slastičarnicama koje će proizvode 

dalje distribuirati. Nakon obnove 

dvorca Pejačević namjerava 

se otvoriti kafić s hranom prema 

Mikeškom jestveniku. 

Kako bih doživio ono što sam 

čuo, prema uzoru na legendarnog 

FraMaFua, kome je cijeli 

ovaj događaj i bio posvećen, 

odlučio sam to učiniti kao i on. 

Biciklirajući. Buđenje u maglovitu 

zoru i gledanje kako se magla 

povlači u daljinu, otkrivajući 

beskonačna polja, ispunjava me 

srećom. No bilo je vrijeme za povratak. 

U 27 kilometara udaljenu 

Viroviticu pošao sam na izložbu 

stripa u sklopu festivala. Iako 

sam krenuo neustrašivo, na putu 

se pojavljuju prve sumnje. 

Trebam li uopće ići, hoću li 

moći pedalirati do kraja? Početak 

je rujna, ali dok klizim praznim 

ulicama, više se ne osjeća ona 

očekivana vrućina, kao da je i 

ona napustila ove krajeve. Mjesta 

kojima prolazim pusta su. Male


Reportaža 15 

Goran Koši, glumac 

Kazališta Virovitica, već 

treću godinu za redom 

glumi FraMaFua 

FOTO: ZLATKO HERLJEVIĆ/GLOBAL 

i neugledne kućice, izgubljene u 

zaraslu travu i drač. Poneko luksuzno 

zdanje, bilo bi impresivno 

da i ono nije napušteno. Spuštene 

rolete i navučene zavjese skrivaju 

svoju priču. Da mogu govoriti, 

vrisnule bi glasno svojim vlasnicima: 

Vratite se! Čak i tada, oni ih 

ne bi čuli. Dok ona sreća prelazi 

u sjetu, vidim poneko dijete koje 

trči za loptom, biciklista koji vozi 

polako. Nikamo ne žuri jer 

vrijeme ovdje ionako 

prolazi sporo. 

Iako je bila 

nedjelja, nedostajalo 

je veselih 

glasova, 

obitelji koje 

FOTO: STJEPAN PAVIĆ/GLOBAL 

ručaju u dvorištima, i svega onoga 

što nazivamo običajem. Pokušavam 

usredotočiti 

misli na dokumentarac 

"Pogled 

iznutra" bivšeg 

novinara Vjesnika 

Marinka 

Petkovića i 

redatelja Slavena 

Petrića, koji ću pogledati na 

festivalu. Film o teškom stanju 

u novinarstvu u Hrvatskoj koji 

prst krivnje ne usmjerava samo 

na loše vlade i političare nego i 

na neorganizirane novinare, jer 

kakvo je društvo, takvo je i novinarstvo. 

Mislim i na predavanje 

Milovana Buhenbergera, čovjeka 

koji je istražio zagonetnu smrt 

FraMaFua čiji je zrakoplov pao 

na Plitvičkim jezerima 1943. 

U stvarnost me vraća gospođa 

koja ispred kuće prodaje plodove 

koje je uzgojila i maše mi u znak 

pozdrava. Kako me poziva na 

okrepu, odlučujem da ću prihvatiti 

jer nisam navikao na ovakvo 

gostoprimstvo. Uz pregršt slatkog 

voća koje mi nesebično gura 

u džepove i istodobno nudi piće 

potvrđuje mi već viđeno. 

Mjesta kojima 

prolazim 

pusta 

su. Male i 

neugledne 

kućice, 

izgubljene 

u zaraslu 

travu i drač. 

Poneko luksuzno 

zdanje, 

bilo bi 

impresivno 

da i ono nije 

napušteno. 

Spuštene rolete 

i navučene 

zavjese 

skrivaju 

svoju priču. 

Da mogu 

govoriti 

vrisnule bi 

vlasnicima: 

Vratite se! 

FOTO: ZLATKO HERLJEVIĆ/GLOBAL 

Svojim rukama proizvedene 

praline dijelile su učenice 

strukovne škole iz Slatine 

Delicije Pustare Višnjica: Za doručak, kruh, mast i paprika, sir i bijeli žganci... za 

ručak fiš paprikaš i šarani na rašljama 

FOTO: STJEPAN PAVIĆ/GLOBAL FOTO: ZLATKO HERLJEVIĆ/GLOBAL 

Tko se kamo odselio 

"Nema ti kod nas, sinko, škrtih 

i sebičnih. Svi sve dijelimo, pomažemo 

si, ljude i dalje gledamo 

ko ljude. Kuću ne zaključavamo, 

nema potrebe. Ali nema ni ljudi 

više kao prije", govori sjetno. Samozatajni 

gospodin na štandu 

pored njezina tužno se osmjehuje 

i potvrdno kima glavom. 

"Slušajte Anicu, mladi gospon, 

zna ona o čemu govori, naša Cabuna 

je pusta". 

Pokazuje usput na kuće i nabraja 

kamo se tko odselio. Uz 

moju ugodnu sugovornicu Anicu 

Vuzem ima još nekolicina ljudi. 

Vjeruje da ljudima ne treba mnogo 

da ih se zadrži. Samo im dati 

vjeru da za njih ima sutra. Dok 

automobil prilazi i traži šljive, 

odlazim uz osmijeh i pozdrav, 

ali i nadu da će se planovi krenuti 

realizirati prije nego što se iz 

Aničina sela odseli još stanovnika. 

Sjedam na bicikl i ubrzano se 

udaljavam, kasnim, organizatori 

Gazdek i Žada neće biti sretni.

16 Novac 

sponzor rubrike* 

Studentske razmjene Kako s novcem tijekom višemjesečnog boravka u inozemstvu? 


Velike troškove u prvih mjesec 

dana stipendije neće pokriti 

Neki studenti otvaraju račune u stranoj banci jer je to brza i jednostavna, 

ali i jeftinija opcija. Uz to u inozemstvu se češće plaća karticama 

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike 

Tekst: Mia Musulin 

Hrvatska se smatra jednom 

od jeftinijih zemalja 

Europske unije, 

stoga svakom našem 

studentu prije odlaska na razmjenu 

probleme zadaje planiranje 

troškova u nekoj od najčešće 

osjetno skupljih zemalja. Često 

je upravo nedobivanje stipendije, 

dobivanje u malom postotku 

ili to da je "svagdje skuplje nego 

u nas" razlog zbog kojeg studenti 

čak odustanu od Erasmusa. 

Ipak, studenti koji se odluče 

za odlazak na razmjenu složni 

su - u početku su troškovi najveći 

i tada je važno napraviti 

dobar financijski plan. 

"U početku se najviše potroši, 

svi trebaju biti spremni za to, ja 

nisam bila, pa sam imala osjećaj 

da sam potrošila unaprijed 

za dva mjeseca. Prvi se mjesec 

plaća depozit za stan, koji je u 

mom slučaju bio golem, a tu 

su bile i još neke stvari za fakultet", 

ističe Rebeka Škulić, 

studentica psihologije koja je 

razmjenu provela u Italiji. S 

njom se slaže i Doria Tonković, 

studentica Ekonomskog fakulteta 

u Zagrebu koja kaže da se 

je najprije teško priviknuti na 

drugu državu i cijene, ali da se 

nakon prvih mjesec dana lakše 

funkcionira. 

Većina studenata odluči se 


Studentska prava na besplatno bankarstvo 

Ponuda za studente 

Poslovanje s bankom jednostavno je ako si student jer u OTP banci sve usluge i 

proizvode koji su ti potrebni možeš koristiti besplatno u studentskom paketu. 

Ugovori paket OTP Indeks online! 

Indeksom do besplatnog 

OTP Indeksa 

Trebaš tekući i žiro račun, 

možda www.otpbanka.hr devizni račun? • 072 Besplatno! 

Ne da ti se baš ići u poslov- 

201 555 

nicu? Internet i mobilno bankarstvo 

su tu, također besplatno! 

Kupuješ na internetu? Za tebe 

je besplatna i Visa web prepaid 

kartica – sve u paketu Indeks 

OTP banke! 

Ugovaranjem paketa OTP 

Indeks dobiti ćeš tekući, žiro i 

devizni račun, internetsko i mobilno 

bankarstvo te karticu Visa 

web prepaid - sve besplatno, 

što će ti donijeti godišnju uštedu 

više od 500 kuna! Sve možeš 

jednostavno ugovoriti popunjavanjem 

obrasca na stranici 

banke www.otpbanka.hr, gdje 

ćeš pronaći i mali vodič kroz sve 

usluge koje ti paket pruža. 

Ugovaranje je jednostavno, u 

Ugovaranje je jednostavno, u tri klika! 

tri klika: na stranici OTP banke beskontaktnu kupnju i kupnju 

odaberi usluge koje želiš koristiti 

u svom paketu, svrati do 

OTP banka Opravdava tvoje povjerenje 

poslovnice s osobnom iskaznicom 

i indeksom ili potvrdom o 

upisanoj akademskoj godini i 

riješi pitanje upravljanja svojim 

Ugovaranjem paketa OTP Indeks 

dobiti ćeš tekući, žiro i devizni 

račun, internetsko i mobilno 

bankarstvo te karticu Visa web 

prepaid - sve besplatno 

financijama – za nula kuna! 

Za one studente koji uz studij 

i rade i žele štedjeti OTP banka 

je osigurala i 50 posto popusta 

za vođenje tekućeg i deviznog 

računa OTP Dinamik štednje te 

ugovaranje kartice Mastercard 

contactless prepaid, idealne za 

putem interneta uz stalnu kontrolu 

troškova. Ako ti tijekom 

studiranja troškovi malo porastu, 

omogućit ćemo ti korištenje 

odgovarajućeg iznosa dopuštenog 

prekoračenja po tekućem 

računu uz nižu kamatnu stopu. 

Korisnici paketa OTP Indeks 

također mogu ostvariti povoljnije 

uvjete kreditiranja gotovinskim 

kreditom za studente. 

Gotovinski kredit namijenjen je 

studentima na preddiplomskim, 

diplomskim i poslijediplomskim 

studijima, sa statusom redovnog 

ili izvanrednog studenta. 

Kredit se u cijelosti isplaćuje na 

studentski tekući račun otvoren 

u OTP banci i odobrava u iznosu 

od 1000 do 10.000 eura uz rok 

otplate do sedam godina. 


prihvatiti razmjenu uz uvjet da 

im se pruži financijska pomoć 

u obliku stipendije. One se ne 

isplaćuju odjednom u cijelom 

iznosu, a pokrivaju najčešće 

fiksne troškove kao što su smještaj, 

režije i pokaz te djelomično 

troškove hrane. Međutim, 

države izrazito dobro povezane 

s ostatkom Europe često sa sobom 

nose troškove putovanja, 

na koje studenti onda ponekad 

troše i višemjesečne ušteđevine. 

"Što se tiče novčane potpore, 

dobila sam je dva tjedna prije 

nego što sam otišla, najprije 

daju 80 posto i onda nakon povratka 

još 20 posto, za slučaj da 

se prije vratiš. Ja sam imala svoju 

ušteđevinu, to sam zbrojila s 

onim što su mi dali i podijelila 

na pet mjeseci koliko sam ostajala, 

zatim sam od toga oduzela 

onoliko koliko sam trebala dati 

svaki mjesec za stanarinu i režije. 

Onaj ostatak trošila sam na 

hranu, ostale potrepštine i putovanja", 

ističe Škulić i dodaje 

da s novcem nije mogla paziti 

baš "u lipu", ali da se dobro držala 

toga te joj je čak nešto novca 

i ostalo nakon što se vratila. 

Kada je u pitanju plaćanje, 

studenti su složni u tome da je 

u inozemstvu uriježenija navika 

plaćanja karticom, a ne gotovinom. 

Neki odmah po dolasku u 

drugu zemlju otvaraju račune u 

stranoj banci jer ističu da je to 

vrlo brz i jednostavan proces, 

ali i jeftinija opcija. 

'Znam studente koji su dizali 

po 100 kuna s hrvatske 

kartice na što bi im provizija 

bila oko 20 kuna, što 

smatram nelogičnim', ističe 

Hana Paleka koja je Erasmus 

provela u Češkoj 

"Moja je preporuka otvoriti 

račun u banci te zemlje. Konkretno, 

u Nizozemskoj je otvaranje 

računa u domaćoj banci 

brzo i naplaćuje se minimalna 

provizija. Bankomati i poslovnice 

tamo su na svakom koraku, a 

i većina toga plaća se karticom 

pa je jednostavnije imati njihovu", 

ističe Doria. 

Međutim, u slučaju korištenja 

hrvatske kartice studentica Arhitektonskog 

fakulteta u Splitu 

Hana Paleka savjetuje podizanje 

višeg iznosa na bankomatima 

jer je tako provizija niža. 

"Otac mi je internetom uplaćivao 

novac, a na bankomatima 

bih podizala veće svote, po nekolikotisuća 

kuna odjednom jer 

je provizija na veće iznose prihvatljiva. 

Znam studente koji 

su dizali po 100 kuna s hrvatske 

kartice na što bi im provizija 

bila oko 20 kuna, što smatram 

nelogičnim", ističe Paleka koja 

je Erasmus provela u Češkoj. 

U Španjolskoj i do 1000 eura na mjesec 

Mate Antičević, bivši student Fakulteta elektrotehnike i računarstva, 

proveo je semestar u glavnom gradu jedne od najskupljih 

europskih država. "Trošio sam oko tisuću eura na mjesec, ovisi o 

tome u kojem ste gradu, a Madrid je jedan od skupljih. Za stan 

koji nije bio u središtu izdvajao sam 400 eura, tu sam mogao bolje 

proći. Bitno je raspitati se i informirati", ističe Mate i dodaje da im 

je cijena hrane kao i kod nas, ali je za mjesečnu kartu izdvajao 50 

eura. Imao je otvoren španjolski račun (beskontaktnu karticu), a za 

njegovo otvaranje bila mu je potrebna putovnica i broj za strance 

koji se dobije u policijskoj upravi. Ako se napravi određen broj 

uplata na mjesec ne treba se ništa plaćati, ali je pri potpisivanju 

ugovora morao platiti 50 eura osiguranja.


Karijera 17 

e-Tvrtke Što se u Hrvatskoj skriva pod 'olakšanim' i 'brzim' otvaranjem tvtke elektroničkim putem 

On-line za nas i dalje znači 

hodanje od šaltera do šaltera 

Iako EU nalaže da se otvaranje poduzeća preko interneta treba ostvariti u roku od tri dana, s početnim kapitalom od 750 

kuna, u Hrvatskoj otvaranje tvrtke, prema našem izračunu, oduzima minimalno osam radnih dana 

Tekst: Antonija Šipušić 

Denis Gaščić 

Čitajući informacije na 

hitro.hr o otvaranju 

tvrtke ostao sam oduševljen. 

Rezervacija 

imena elektroničkim putem, 

zakonski rok za provjeru imena 

tri dana, upis na trgovački sud 

u roku od 24 sata. Iako se vani 

tvrtka putem interneta otvara za 

nekoliko sati, uzimajući iskustva 

kolega koji su otvarali tvrtku u 

Hrvatskoj ovih potencijalnih tjedan 

dana za otvaranje tvrtke je 

zvučalo savršeno. Presavršeno, 

napisao je Matija Srbić, voditelj 

startupa Juvo - Home Friend 

koji se prije pola godine upustio 

u pravnu pustolovinu otvaranja 

tvrtke u Hrvatskoj. Očekivao 

je kako će tvrtku otvoriti za tri 

dana, ali je već pri odabiru imena 

imao problema. 

Teško je smisliti ime 

Ova objava potaknula nas je 

na istraživanje je li u Hrvatskoj 

moguće otvoriti tvrtku potpuno 

putem interneta. No već su same 

informacije s hitro.hr-a nas razuvjerile. 

Iako Europska unija 

nalaže da se otvaranje tvrtke 

putem interneta treba ostvariti 

u roku od tri dana, s početnim 

kapitalom od 750 kuna, u Hrvatskoj 

otvaranje tvrtke, prema 

našem izračunu, oduzima minimalno 

osam radnih dana. Uz 

to, temeljni kapital, koji nije potrebno 

imati odmah, jest 20.000 

kuna. Otvaranje se u nas obavlja 

u četiri koraka. Najprije je potrebno 

odabrati ime trgovačkog 

društva, a tu se mora proći čak 

12 kriterija. Zatim slijedi ovjera 

kod javnog bilježnika, treći korak 

je predaja dokumentacije i 

uplata pristojbi, a posljednji je 

preuzimanje dokumentacije te 

otvaranje računa. Već na prvom 

koraku zapeo je poduzetnik Srbić. 

Njegov prvi, kao i drugi i treći 

prijedlog su odbijeni. 

"Drugo ime ('Home Guardians', 

ime koje smo koristili 

na Microsoftovu natjecanju) je 

Elektroničko otvaranje 

tvrtke ne postoji. Postojalo 

bi da svatko preko interneta 

može poslati svu potrebnu 

dokumentaciju 

Internet bi trebao potpuno zamijeniti šaltere, ali to se nije dogodilo 

odbijeno jer se riječ 'guardian' 

može koristiti u kontekstu 'guardian 

angel', a sve vezano za crkvu 

se odbija", napisao je. 

Osnivaje trgovačkog društva 

samo je dijelom internetsko, i 

to kada servis za klijenta provjerava 

dostupnost imena tvrtke, 

kada javni bilježnik prosljeđuje 

dokumentaciju natrag u servis, 

FOTO: MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL 

onda kada dokumentaciju i provedene 

uplate servis internetski 

šalje Trgovačkom sudu. Prijava 

društva, vlasnika društva i zaposlenika 

u sustave mirovinskog i 

zdravstvenog osiguranja također 

ide internetski. Ostalo se i dalje 

obavlja hodanjem od šaltera do 

šaltera. To je bio i Srbićev slučaj. 

Djelomično virtualno 

"'Elektroničko' otvaranje tvrtke 

ne postoji. Postojalo bi da 

svatko putem interneta može 

poslati potrebnu dokumentaciju. 

Odlazak do ureda Hitro.hr i sjedenje 

pored djelatnice dok ona 

popunjava prijavu koju će poslati 

e-poštom nije otvaranje tvrtke 

elektroničkim putem", istaknuo 

je. Na sreću, javio nam je kako je 

svoju tvrtku otvorio nedugo nakon 

što je na stranicama Vlade 

napisao svoju objavu, a za to mu 

je trebalo oko mjesec dana. 

Iz Hrvatske gospodarske komore 

(HGK) ipak smatraju kako 

je e-Tvrtka olakšala poslovanje. 

"Sigurno je da bi smanjenje 

obveznih doprinosa, administrativnih 

zahtjeva u obliku ukidanja 

nepotrebnih potvrda i uvjerenja 

definitivno imalo utjecaja za 

daljnji razvoj", smatraju u HGK. 


ARCA 2017. Jubilarna 15. izložba inovacija od 19. do 21. listopada u NSK 

Šimpraga: Cilj nam je da Sveučilište postane 

najveće inovacijsko središte u Hrvatskoj 

Tekst: Antonija Šipušić 

Najpoznatija međunarodna 

izložba inovacija na 

ovim prostorima, ARCA, 

jubilarnu 15. godinu u Zagrebu 

okuplja kreativce i inovatore iz 

cijelog svijeta. U tri dana, od 

19. do 21. listopada, u organizaciji 

Udruge inovatora Hrvatske 

u Nacionalnoj i sveučilišnoj 

knjižnici (NSK) inovatori će 

predstaviti više od dvije stotine 

inovacija iz raznih područja 

ljudskog rada, od znanosti i 

tehnologije preko elektrotehnike 

i medicine do rekreacije i 

zabave. 

"Poznato je da su inovacije 

pokretači gospodarstva i društva, 

i zato nastavljamo i ovu 

jubilarnu godinu s izazovom da 

Inovatori će predstaviti više od 200 inovacija - 

od znanosti i tehnologije, preko elektrotehnike i 

medicine, do rekreacije i zabave 

GORAN STANZL/PIXSELL 

na jednom mjestu predstavimo 

domaće i strane inovacije, 

povežemo sve subjekte inovacijskog 

lanca i nastavimo razvijati 

inovacijsku kulturu u Hrvatskoj", 

rekao je Ivan Bračić, 

predsjednik Udruge inovatora 

Hrvatske, inovator i poduzetnik. 

Na ARCI će se uz uspješne 

inovacijske tvrtke, samostalne 

inovatore, udruženja inovatora 

te znanstvene institucije 

predstaviti i velik broj domaćih 

fakulteta i mladih inovatora, 

mahom studenata koji su obilježili 

i prošlogodišnju ARCU. 

Stoga ne čudi da je suorganiza- 

tor izložbe, uz Hrvatsku zajednicu 

tehničke kulture, NSK u 

Zagrebu i Međunarodnu federaciju 

nacionalnih organizacija 

inovatora (IFIA), i zagrebačko 

sveučilište. 

"Cilj nam je da Sveučilište u 

Zagrebu postane najveće inovacijsko 

središte u Hrvatskoj", 

istaknuo je prof. dr. sc. Miljenko 

Šimpraga, prorektor za 

inovacije i transfer tehnologija 

Sveučilišta. Dodao je da uz akademsko 

poduzetništvo, Sveučilište 

želi aktivirati kreativni i 

inovativni potencijal studenata. 

"U razvijenim je zemljama 

svijeta takva inicijativa dugogodišnja 

praksa, a najbolji primjer 

svakako je Silicijska dolina, 

sinonim za tehnološki razvoj i 

napredak", rekao je prorektor. 


18 Kultura 

Fotoreporteri Medijsko tržište stručnjake dovelo na niske grane 

Nagrade i zaštita prava - ne, 

sve lošija kvaliteta - da! 

Zbor fotoreportera, kao samostalna udruga, aktivno je djelovao od 2009. 

do 2015., kada je i održan posljednji profesionalni natječaj u Hrvatskoj 

Tekst: Lara Perošević 

Nedostatak udruga namijenjenih 

profesionalnim 

fotoreporterima postao 

je ozbiljan problem jer su oni 

danas svoje radove, u nedostatku 

domaćih prilika, prisiljeni 

predstavljati gotovo isključivo 

izvan Hrvatske. Promicanje 

uloge i važnost fotografa u svijetu 

medija važna je za kvalitetno 

novinarstvo, a fotoreporteri 

ističu da se kvaliteta gubi dolaskom 

dostupne tehnologije i 

užurbana tržišta. 

Zbor fotoreportera, kao samostalna 

udruga, aktivno je 

djelovao od 2009. do 2015. godine, 

kada je ujedno i održan 

posljednji profesionalni natječaj 

u Hrvatskoj. Od tada su suočeni 

s kroničnim nedostatkom 

motivirajućih uvjeta za rad. 

Problem u tržištu 

"Nije tu riječ samo o vanjskim 

pritiscima na struku nego 

i o općoj društvenoj apatiji koja 

je sveprisutna i koja cijeloj Hrvatskoj 

radi brojne probleme", 

ističe bivši predsjednik Zbora 

fotoreportera Igor Nobilo. Prema 

njegovu mišljenju, fotoreporteri 

dijele sudbinu i status 

svih medijskih djelatnika koji 

su suočeni s divljim tržištem 

rada, kroničnim nedostatkom 

motivirajućih uvjeta za rad te 

negacijom činjenice da su mediji 

važan element demokratskog 

društva. Upravo je najveći 

problem, ističe Nobilo, rad u 

redakcijama i agencijama. 

"Većina je fotoreportera stalno 

zaposlena ili u usko vezanom 

odnosu s poslodavcima, 

koji su iskoristili stanje na tržištu 

te uvjetovali daljnju suradnju 

s fotoreporterima brojnim 

odricanjima od autorskih prava", 

pojašnjava Nobilo. Za bolje 

funkcioniranje u redakcijama 

i agencijama, Nobilo preporučuje 

fotografima i fotoreporterima 

da se upoznaju 

sa svojim pravima 

i zakonom te ističe 

kako je većina profesionalnih 

autora, 

ali i građana, 

nedovoljno 

informirana 

o njima. 

Zakoni koji 

štite prava 

fotografa, 

ali određuju 

i njihova 

ograničenja 

SLAVEN JANDJEL/INFO@SLAVENJAND 

Slaven 

Janđel 

'Problem je u tržištu i medijima 

koji, u želji da što prije 

objave vijest, prihvaćaju 

bilo kakve fotografije, koje 

su često tehnički i estetski 

vrlo loše napravljene', pojašnjava 

Slaven Janđel 

SANDRA ŠIMUNOVIĆ 

Ivan 

Klindić 

koja moraju poštivati, su Zakon 

o medijima te Kazneni zakon. 

Digitalizacija, rezanje troškova 

i sve veći opseg posla zbog 

povećanja produktivnosti nerijetko 

vodi upravo u suprotnom 

smjeru - padanju kvalitete rada. 

Problem koji sve češće stvara 

tržište komentirao je i profesionalni 

fotograf Slaven Janđel. 

"Problem je u tržištu i medijima 

koji u želji da što prije objave 

vijest prihvaćaju bilo kakve 

fotografije, koje su često tehnički 

i estetski vrlo loše napravljene", 

pojašnjava. 

Veći portali, tvrdi, fotografije 

obično preuzimaju od fotoagencija 

(Pixsell, Cropix, FaH), a 

manji nemaju novca ili ne žele 

platiti fotografije slobodnih fotografa, 

a nekad im i plaćaju 

sramotno malo. Janđel smatra 

kako je fotoreporterima i fotografima 

u Hrvatskoj upravo potrebno 

mišljenje i potpora struke, 

ono što je donedavno radio 

Zbor fotoreportera. 

Bez potpore struke 

"U Hrvatskoj trenutačno ne 

postoji nijedna udruga profesionalnih 

fotoreportera koja bi 

promicala ulogu i važnost nas 

fotografa u svijetu medija", komentira 

Janđel i dodaje kako su 

natječaji koje je Zbor raspisivao 

itekako poticali kvalitetniji rad 

i bili dobra prigoda, posebice 

za mlade fotografe. Trenutačna 

situacija fotografe tjera da svoje 

radove šalju na inozemne natječaje. 

Donedavno su postojale svake 

godine izložbe i nagrade 

koje je dodjeljivao Zbor, poput 

putujuće izložbe 100 najboljih 

fotoreporterskih radova koja 

se održavala pod nazivom "Hrvatska 

novinska fotografija" i 

godišnje nagrade koje su promovirale 

fotoreporterstvo i nagrađivale 

najvrednije. 

"Prestankom tih aktivnosti, 

izgubili smo prigodu da podižemo 

ugled struke, a javnost 

u današnjem užurbanom ritmu 

života prigodu za samorefleksiju 

na prošlu godinu kroz 

profesionalno i stručno oko", 

istaknuo je Nobilo. S njime se 

slaže i urednik Lica grada, Ivan 

Klindić, koji smatra da u Hrvatskoj 

nedostaju natječaji koji 

će aktualizirati fotografiju 

te okupiti vrsne fotografe 

i fotoreportere. 

"Nažalost, natječaji 

zahtijevaju volontersko 

vrijeme, 

a ljudima se ne 

da raditi (čast 

iznimkama) na 

takvim projektima 

zbog potencijalno 

slaba 

odziva i interesa 

uopće", pojašnjava 

Igor Nobilo 

Klindić. 



Kulturni vodič I za skroman studentski proraču 

Skrivene je dr 

na društv 

Tekst: Vanessa Curman 

Dramske i Muzičke akademije, 

koji na putu do diplome sudjeluju 

u realizaciji brojnih predstava. 

Tijekom godine obično održavaju 

predstave i koncerte na kojima 

ih se može podržati. 

Radove izlažu i studenti drugih 

umjetničkih usmjerenja, poput 

studija dizajna ili slikarstva, 

čije radove fakulteti često izlažu 

u svojim galerijskim prostorima. 

Studentski centar također daje 

prostor studentskim umjetničkim 

projektima. Ako se uz učenje 

za kolokvije bavite i umjetnošću, 

za održavanje izložbe možete se 

prijaviti na neprekidno otvoren 

natječaj Kulture u Studentskom 

centru. U SC-u također možete 

pogledati razne kazališne predstave 

u Teatru &TD. Šetnja muzejima 

odličan je način provođenja 

stanki između predavanja, a 

stajat će vas otprilike kao kava 

u obližnjem kafiću. Uz predočenje 

iksice studenti ostvaruju po- 

Uz vrlo zgusnut raspored 

prosječnog srednjoškolca 

vrlo je lako propustiti 

obilje kulturnih 

događanja koje nas okružuje. 

Ako biste kao student to htjeli 

promijeniti, prelazak na fakultet 

(i u slučaju mnogih, na skromniji 

studentski proračun), može zvučati 

obeshrabrujuće. Bez straha, 

uz organizaciju vremena i s iksicom 

u ruci, svijet kulture vam 

nikad nije bio dostupniji. 

Studenti za studente 

Za početak ne morate ni napustiti 

fakultet. Mnoge sastavnice 

Sveučilišta u Zagrebu imaju 

amaterske dramske i glazbene 

sekcije, kao što su mješoviti pjevački 

zbor Concordia Discors 

Filozofskog fakultet i Dramska 

skupina Fakulteta političkih znanosti. 

Ne zaboravimo studente 

'Zbog ovog mjuzikla n 

'Uvijek je dobro vidjeti da se mladi interesiraju 

za kazalište, a mjuzikli često znaju prevagnuti 

između sjedenja kod kuće i odlaska na dramsku 

predstavu', ističe redatelj Igor Barberić 

Rijetko se tko može pohvaliti 

da je našu najveću koncertnu 

dvoranu, onu Vatroslava 

Lisinskog, uspio u godinu dana 

rasprodati čak deset puta. To je 

uspjelo otkačenom mjuziklu "Pacijenti", 

autora Mire Gavrana i Tončija 

Huljića, u režiji Igora Barberića. I 

upravo 2. listopada Lisinski će zatresti 

jubilarna izvedba, a razigrano 

suvremeno djelo o zavrzlamama u 

jednoj duševnoj klinici u kojoj pacijente 

liječe glazbom, na svojim 

leđima nosi mahom mlada ekipa 

izvođača. 

Nadmašilo očekivanja 

O tome kako se mjuzikl uopće 

našao u Lisinskom, osvrnuo se za 

Global ravnatelj dvorane Dražen 

Šetnja muzejima odličan 

je način provođenja stanki 

između predavanja, a stajat 

će vas otprilike kao kava u 

obližnjem kafiću 

Pacijenti Jubilarna deseta izvedba u Lisinskom 

Siriščević. "S velikim smo ambicijama 

ušli u projekt 'Pacijenata', ali 

i s malo straha. Zašto? Jer dvorana 

Lisinski bila je poznata po velikim 

produkcijama, a bili su tu i veliki 

mjuzikli. No takva je produkcija zamrla 

i gotovo se dvadeset godina 

ništa u tom smislu nije događalo. 

Ideja je bila Mire Gavrana i Tončija 

Huljića da vratimo mjuzikl na velika 

vrata, a riječ je o autorima koji iza 

sebe imaju velike uspjehe. Kad se 

radi takvo nešto, koliko god realizirali 

projekata, nikad ne znate što 

će se dogoditi s novim djelom, ali 

svi smo ušli zajedno u tu priču. Na 

sreću, naša su očekivanja i premašena 

i ovo je golem iskorak", ističe 

Siriščević. 

Dodaje da možda zvuči skro-


Kultura 19 

n ima lijeka, institucije mladima otvaraju vrata i mogućnosti 

agulje najlakše naći 

enim mrežama 

Mnoge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu imaju amaterske dramske i 

glazbene sekcije kao što su mješoviti pjevački zbor Concordia Discors 

Filozofskog fakulteta i Dramska skupina Fakulteta političkih znanosti 

Brojne izložbe studenti 

mogu pogledati i besplatno 

pust na cijenu ulaznice u gotovo 

svim muzejima. Tako primjerice 

možete razgledati postav Arheološkog, 

Etnografskog ili MSU-a 

(Muzeja suvremene umjetnosti) 

za 15 kuna, ili prošetati Mimarom 

za 30 kuna. Osim popusta, 

određenih dana neki muzeji imaju 

besplatan ulaz. Tako u Arheološki 

možete ući besplatno svake 

prve nedjelje, a u MSU svake 

prve srijede u mjesecu. 

Osim muzeja, studenti mogu 

ostvariti pogodnosti i u drugim 

kulturnim institucijama. Primjerice, 

u Kerempuhu predstavu 

možete pogledati za 35 kuna, a 

u Komediji možete dobiti popust 

od 20 posto za jednu ulaznicu. 

U Gavelli pak možete napraviti 

studentsku karticu uz koju vas 

ulaznice stoje 35 kuna. Ako više 

volite "ozbiljnije" kazalište, HNK 

u Zagrebu studentima nudi 50 

posto popusta na ulaznice, te 

pretplate već od 190 kuna. 

Ponešto za svakoga 

Nemojte zaboraviti iskoristiti 

ni brojne popuste koje na 

fakultetu možete pronaći u studentskim 

Zlatnim kartama, a 

u kojima su također popusti za 

spomenuta kazališta. Osim kazališta, 

muzeja i koncerata, svijet 

kulture nudi i mnogo više. Tije- 

HGM Kulturni 

pokaz 

Ako ste stvarno kulturni frik i ne 

možete izdržati cijeli tjedan u 

predavaonici bez kazališta, koncerta 

ili nečeg trećeg, Hrvatska 

glazbena mladež nudi Kulturni 

pokaz s kojim možete na raznim 

događanjima ostvariti popuste od 

20 do 100 posto. HGM surađuje s 

Koncertnom dvoranom Vatroslava 

Lisinskog, HNK, Zagrebačkim 

kazalištem mladih, Komedijom, 

Zagreb film festivalom, brojnim 

muzejima u Zagrebu, Zagrebačkim 

plesnim centrom, raznim 

manifestacijama, knjižarama, 

Kinom Europa te brojim drugim 

institucijama. Sve što trebate 

napraviti jest ispuniti prijavnicu 

na stranici HGM-a. 

HGM WEB SITE 

kom godine održavaju se mnogi 

festivali raznih umjetničkih 

disciplina, od suvremenog plesa 

do audiosvjetlosnih instalacija. 

Završetkom ljetne sezone brojne 

kulturne organizacije započinju s 

takvim programima. 

Najave nezavisnih festivala 

obično možete pronaći negdje 

u fusnotama tiskanih novina, 

stoga je najlakši način otkrivanja 

različitih događanja čitanje 

kulturnih portala. Osim novina, 

mali festivali za promociju 

se često oslanjaju na društvene 

mreže. Ako čekanje u menzama 

kratite na Facebooku, pogledajte 

događaje u blizini jer nešto zanimljivo 

možda čeka iza ugla. 

o kulturi 

KULTURNO 

g Tina Ozmec-Ban 

Kultura, 

raznolika 

poput ljudi 

Mnogi će vam reći da je odlazak 

na kulturna događanja 

potreban kako biste bili pametniji, 

rječitiji, više rangirani na 

pub-kvizu ili općenito - bolji. No 

možda samo ovaj put pogledajte 

drukčiju perspektivu. 

Kultura je poput ljudi, raznolika. 

Neka je visoka, uštogljena i 

trebate kravatu ili lijepe cipele 

da biste joj mogli prići. Ponekad 

je kultura na nekom mostu 

u obliku ulične umjetnosti ili 

grafita i možete biti potpuno 

ležerni. 

Kultura može biti što god 

želite, dokle god imate volju 

istraživati. Sve što vam oduzima 

dah - za vas je kultura. 

Ponekad najljepša sjećanja 

bude čvrsti podsjetnici na neki 

događaj. Možda straničnik 

kupljen na izložbi Picassa, DVD 

čudnog njemačkog filma koji 

vas je netko drag natjerao da 

pogledate, mnoge ulaznice za 

plesne predstave ili CD Carlosa 

Santane. 

pokazuje da ovaj otkačeni spektakl vraća publiku u dvorane 

eki nam ljudi prvi put dolaze u dvoranu!' 

mno da se u Lisinskom igra deseta 

izvedba, ali treba znati da je 

Lisinski mnogo veći od, recimo Komedije, 

pa i Opera HNK prima gotovo 

tri puta manje posjetitelja od 

Lisinskog. Zato je, kako kaže, velik 

uspjeh i napor održati tako veliku 

produkciju, ali i velika radost. Također, 

nada se da su s "Pacijentima" 

stvorili i zdrave temelje za nove 

slične projekte. 

A da publika, pogotovo mlađa, 

ROMEO IBRIŠEVIĆ 

'Jednak broj kilometara morate 

proći da biste došli do cilja i 

u operi i u mjuziklu, a mlada 

ekipa Pacijenata pokazala je 

da to itekako može i zna', kaže 

Dražen Siriščević 

sve više voli pogledati mjuzikle potvrđuje 

i redatelj Igor Barberić. 

"Može se reći da u mjuziklima generalno 

prevladava mlada energija. 

Brz tempo radnje, emocija pojačana 

glazbom i, ako produkcija ima 

novca, dobar light show. Šalu na 

stranu, uvijek je dobro vidjeti da 

se mladi interesiraju za kazalište, 

a mjuzikli često znaju prevagnuti 

između sjedenja kod kuće i odlaska 

na dramsku predstavu. 'Pacijenti' 

su mladi. Riječ je o originalnom hrvatskom 

mjuziklu koji zakone žanra 

okreće malo naopačke", kaže Barberić. 

Da mjuzikl ima pristup koji je uz 

vrhunske izvođače sposoban privući 

publiku, misli i ravnatelj Siriščević. 

Mladi talenti 

"Drago mi je da sam na 'Pacijentima' 

gotovo svaki put vidio da nam 

dolaze ljudi koji nikad nisu bili u našoj 

dvorani. Dolaze prvi put, privuklo 

ih je. I to je ono što smo htjeli 

– dovesti novu publiku i pobuditi u 

njima znatiželju i za druge programe", 

dodaje ravnatelj. 

A ono što je "Pacijente" posebno 

izdvojilo svakako je - mlada postava, 

u kojoj su mnogi prvi put zaigrali 

u tako velikom projektu. 

"Očaran sam radom svih tih mladih 

ljudi. Naime, premijera je bila 

lani u listopadu, a pripreme su trajale 

cijelo ljeto prije toga, bile su to 

cjelodnevne probe. Jednak broj kilometara 

morate proći da biste došli 

do cilja i u operi i u mjuziklu, a mlada 

ekipa 'Pacijenata' pokazala je da 

to itekako može i zna. Nekim smo 

mladim talentima i otvorili i prostor 

da pokažu svoje mogućnosti pa se 

nadamo da će s tim iskustvom i u 

nekim novim projektima moći napraviti 

nešto pozitivno za napredak 

glazbene umjetnosti", zaključuje 

Siriščević. Jubilarni "Pacijenti" s izlaženjem 

novoga Globala čekaju svoju 

publiku, a Global će, kao medijski 

pokrovitelj, sretnike među svojim 

čitateljima nagraditi i ulaznicama 

za taj spektakl. 


Kultura nije karta za viši sloj. 

Ona je dio svakoga i nerijetko 

povezuje slične umove te ih 

potiče na raspravu. Nije neobično 

da u prvih nekoliko minuta 

razgovora s novim znancem 

izmijenite nekoliko riječi o 

omiljenoj glazbi, bendu ili izvođaču 

- i to je kultura. Poveznica 

među ljudima koja uzdiže svakodnevicu 

na neku višu razinu. 

Izlika za spoj, potencijalna 

tema za razgovor ili, ako idemo 

u potpunu suprotnost, izlika da 

na nekoliko sati budete sami 

sa svojim mislima. 

Zato istražujte sve što možete. 

Možda zbog nekog dragog 

zavolite antičku arhitekturu ili 

nekog džez-basista iz '70-ih. 

Međutim, ne očajavajte ako 

vam se nešto odmah ne svidi. 

Za svakog postoji nešto od 

čega mu se naježe nadlaktice 

ili mu izmami osmijeh na lice. 

Važno je istraživati, zabaviti 

se i pronaći ono nešto, sliku, 

fotografiju, pjesmu ili isječak 

iz knjige koji će za vas biti 

poseban dio vaše osobnog 

kulturnog repertoara i kojim 

ćete se, na kraju krajeva, moći 

razbacivati na pub-kvizu!

Nekad ste plaćali čekom. 

Danas platite chatom 

uz Addiko Chat Banking 

na Viberu!


Sport 21 

Triatlon Europski juniorski kup u Zagrebu ugostio je 400 sportaša iz 20 zemalja 

Preko Jaruna do 

Olimpijskih igara 

Raduje i vijest da su i drugi hrvatski gradovi te klubovi zainteresirani za organizaciju 

utrka višeg ranga kao što su prvenstvo Balkana i Alpe-Adria kup 

Tekst: Edi Džindo 

Nogometni debiji 

TOP 5 NAJBOLJIH 

Recoba 

- heroj u 

debiju 

Zagrebački Jarun na jedan 

je dan postao europska, 

ali i svjetska 

meka triatlonaca. Mladi 

kandidati iz čak 20 europskih 

zemalja, uz još neke zemlje 

izvan europskog tla, 10. rujna 

nadmetali su se na Europskom 

juniorskom kupu, koji drugu 

godinu u nizu organiziraju Zagrebački 

i Hrvatski triatlonski 

savez u suradnji s Upravom grada 

Zagreba, Uredom za sport 

grada Zagreba te Športskim rekreativnim 

centrom Jarun. 

Snage odmjerili i kadeti 

Svi su uložili maksimalan 

trud kako bi infrastruktura popularnog 

zagrebačkog jezera 

odgovarala zahtjevima triatlonskih 

natjecanja i pružila najbolje 

uvjete za nadmetanje svima 

koji su nastupali, a kandidata 

na Jarunu bilo je čak 400, što je 

velik napredak u odnosu prema 

prošlogodišnjem natjecanju. 

Svi su uložili maksimalan 

trud kako bi infrastruktura 

popularnog zagrebačkog 

jezera odgovarala zahtjevima 

triatlonskih natjecanja 

i pružila najbolje uvjete za 

nadmetanje svima koji su 

nastupali 

"Ovo natjecanje je za sve natjecatelje 

iznimno važno zato što 

svi sportaši na Europskom juniorskom 

kupu skupljaju bodove 

koji im određuju mjesto na europskoj 

juniorskoj triatlonskoj 

ljestvici, a dobrim plasmanom 

mogu ući u razvojne programe 

Europske triatlonske federacije 

te Hrvatskog olimpijskog odbora", 

objasnio je predsjednik 

Hrvatskog triatlonskog saveza 

Dorijan Pavliša. "To znači da će 

u budućnosti imati veće izglede 

za odlazak na velika natjecanja 

kao što su olimpijske igre, a već 

si mogu i osigurati plasman na 

Olimpijskim igrama za mlade 

koje se iduće godine održavaju 

u Buenos Airesu", nadodao je. 

Međutim, juniorsko natjecanje 

nije jedino koje se održavalo 

početkom rujna na Jarunu. 

Osvajači medalja na juniorskim utrkama 

Rezultati natjecatelja 

Hrvatska je na Europskom juniorskom kupu 

imala šest predstavnica u konkurenciji od 

42 triatlonke te šest predstavnika u konkurenciji 

od 68 triatlonaca. U utrci za djevojke, 

u kojoj se plivalo 750 metara, vozilo bicikl 

20 kilometara te trčalo pet kilometara, prvo 

mjesto je odnijela Austrijanka Magdalena 

Frueh sa završnim vremenom od jedan sat i 

44 sekunde, dok su iza nje na postolje došle 

i drugoplasirana Ruskinja Valentina Rijasova 

s 19 sekundi zaostatka te trećeplasirana 

Poljakinja Julia Sanecka s 32 sekunde zaostatka. 

Najbolji hrvatski plasman pripao 

je Zari Baković, koja je zauzela solidno 14. 

mjesto sa zaostatkom od dvije minute i 46 

sekundi. Od preostalih hrvatskih predstavnica 

Karla Šešelja bila je 26., Lucija Petrović 

Snage su u plivanju, biciklizmu 

i trčanju odmjerili i kadeti u 

nadmetanju koje je također na 

iznimno visokoj razini, a isto su 

mogli učiniti i ostali triatlonci u 

otvorenoj klasi koja je bila otvorena 

svima koji su htjeli osjetiti 

kako izgleda nastup na visokoj 

razini, a ujedno i odraditi odličan 

test za nadolazeća državna 

prvenstva pod svojim zastavama. 

Organizacija za pohvalu 

Treba dodati da su svi na 

Jarunu dobili pohvale tehničke 

delegatkinje Dore Rozse i 

predstavnika Izvršnog odbora 

ETU-a Herwiga Grabnera te će 

se natjecanja na međunarodnoj 

razini definitivno nastaviti i u 

budućnosti. Raduje i vijest da su 

i drugi hrvatski gradovi te klu- 

27., Ivana Granosa 31., Paola Horvat 32. te 

Lea Šešelja koja je zauzela 34. mjesto. 

U muškoj konkurenciji pobjedu u utrci koja 

je imala identičnu duljinu slavio je jedan 

od rijetkih neeuropljana na natjecanju, Australac 

Callum McClusky s rezultatom od 

53 minute i 35 sekundi. Drugoplasirani je 

bio Mađar Levente Karai s 19 sekundi zaostatka, 

a treće mjesto je uzeo Slovak Matuš 

Verbovskij s 28 sekundi zaostatka. Četiri 

od šest Hrvata uspjeli su završiti utrku. 

Luka Grgorinić došao je do 38. mjesta, Fran 

Tisaj je zauzeo 48. mjesto, dok su pri dnu 

ljestvice plasirani Luka Penić na 58. mjestu 

te Emil Novosad samo mjesto nakon njega. 

Luka Dumančić i Filip Filošević nisu uspjeli 

završiti utrku. 

Snage su 

u plivanju, 

biciklizmu 

i trčanju 

odmjerili i 

kadeti 

bovi zainteresirani za organizaciju 

utrka višeg ranga kao što su 

prvenstvo Balkana i Alpe-Adria 

kup koji nakon uspješne epizode 

u organizaciji Triatlonskog 

kluba Rab pomalo pušta svoje 

korijenje i na jadranskoj obali. 

Sve je to iznimno važno za rast 

hrvatskog triatlona općenito. 

"Važno je dobro organizirati 

ovakav događaj zato što daje 

prigodu našim sportašima da 

nastupaju na domaćem tlu 

među najboljom konkurencijom, 

a ujedno je ovo i dobra 

promidžba ne samo hrvatskog 

triatlona nego i hrvatskog 

sporta općenito. Također nam 

je drago što smo dobili zeleno 

svjetlo baš za juniorski kup jer 

u sportu uvijek treba biti naglasak 

na mladim nadama", zaključio 

je Pavliša. 

TS 

GOAL.COM 

GOAL.COM 

Alvaro Recoba (IN- 

1. TER - Brescia, 1997.) 

Od jednog su se čovjeka 

pri ulasku u novu sezonu 

talijanske lige očekivala 

čuda u prvoj utakmici protiv 

Brescije, a to je brazilski 

Ronaldo. Međutim, Urugvajac 

Recoba ga je zasjenio 

s dva fantastična pogotka 

u posljednjih deset minuta 

utakmice te je donio Interu 

preokret i pobjedu 2-1. 

Tony Cottee (EVER- 

2. TON - Newcastle, 

1988.) 

Tad najskuplji igrač s Otoka 

koji je za samo tri milijuna 

eura došao iz West Hama, 

Cotte je svoj prvijenac 

postigao nakon samo 34 

sekunde. Do kraja utakmice 

Svrakama je utrpao još 

dva, a Everton je slavio 4-0. 

Wayne Rooney 

3. (MAN. UNITED - Fenerbahče, 

2004.) 

Ovog je ljeta otišao u suprotnom 

smjeru, ali u ljeto 

2004. mladi Rooney je iz 

Evertona otišao u United 

za golemih 26 milijuna 

eura. Nije Rooneyu trebalo 

TOP 5 NAJGORIH 

1. 

Jonathan Woodgate 

(REAL MADRID - Atl. 

Bilbao, 2005.) 

Woodgate je u svojem debiju 

protiv baskijske momčadi 

zabio autogol u 25. minuti, 

a u 66. je zaradio drugi žuti 

karton te napustio Bernabeu 

uz ovacije. Da, publika 

je bila sretna što Woodgate 

nije na terenu. 

Jason Crowe (ARSE- 

2. NAL - Birmingham, 

1997.) 

Desni bočni s potencijalom 

napokon je dobio prigodu 

u kup utakmici protiv Birminghama 

kad je ušao u 

igru u sudačkoj nadoknadi. 

Međutim, Crowe je postao 

rekorder, zaradivši crveni 

karton nakon ružnog starta 

samo 33 sekunde nakon 

ulaska u igru i tako upropastio 

karijeru. 

Lionel Messi (AR- 

3. GENTINA - Mađarska, 

2005.) 

Mladi Messi dobio je prigodu 

zaigrati za svoju zemlju 

u srazu s našim susjedima, 

ali se nije proslavio. Samo 

dugo da se privikne, što 

je i pokazao veličanstveni 

hat-trick u Ligi prvaka u 

6-2 pobjedi protiv turske 

momčadi. 

Pierre-Emerick Aubameyang 

(DOR- 

4. 

TMUND - Augsburg, 2013.) 

Prvi Gabonac u povijesti 

Bundeslige zasjao je već 

svojim prvim udarcem 

prema golu nakon dolaska 

iz Saint-Etiennea. Pretvorio 

ga je u zgoditak, kao i 

iduća dva udarca koja je 

uputio u okvir. Kao šećer 

na kraju, Aubameyang je 

asistirao za pogodak Marca 

Reusa za konačnih 4-2. 

Sergio Aguero (MAN. 

5. CITY - Swansea, 

2011.) 

Mancini je u prvom kolu prvenstva 

odlučio ne početi 

s Aguerom jer nije bio siguran 

u njegovu kondiciju nakon 

što je tek netom prije 

utakmice stigao iz Atletico 

Madrida. Talijan je Aguera 

ubacio u igru u 60. minuti, 

a on se odužio s dva pogotka 

i jednom asistencijom 

u samo pola sata igre. 

Woodgate 

se pošteno 

osramotio 

dvije minute nakon ulaska 

u igru Lionelu je pokazan 

crveni karton. Sva sreća 

pa se u idućim godinama 

iskupio. 

Stanley Milton (HA- 

4. LIFAX - Stockport, 

1934.) 

Mečevi Halifaxa i Stockporta 

oduvijek su bili napeti i podjednaki. 

Nažalost po novog 

vratara Halifaxa, Stanleya 

Miltona, tako nije bilo u 

siječnju 1934. Milton je na 

svojem debiju vadio loptu 

iz svoje mreže čak 13 puta, 

većinom zbog svojih gafova. 

Gaetano Berardi 

5. (LEEDS - Accrington, 

2014.) 

Švicarac je na ljeto 2014. 

prešao u Leeds iz Sampdorije 

te se doimao kao 

veliko pojačanje. Uvijek 

igrači žele ostaviti trag na 

svojem debiju, ali ne baš 

ovako. Berardi je nakon 

samo dvije minute igre 

posve nepotrebnim kungfu 

udarcem zaradio crveni 

karton. A kažu da su Švicarci 

uvijek neutralni...

22 Tehnologija 


gadgeti 

Tekst: Silvio Šipušić 

Beat Busters Tehnologija u rukama izvornog hrvatskog glazbeno-kostimiranog sastava 

Nedavno su 

nastupili u Berlinu 

na Music Tech 

Festivalu i tamo bili 

headlineri 

BITTBOY 

BittBoy je malena igraća 

konzola nalik na Gameboy 

Pocket. Konzola ima 

zbirku 300 retro NES igrica 

koje možete igrati na 

2.2 inčnom IPS zaslonu 

ili uključiti u TV jednako 

retro RCA konekcijom. 

Za razliku od već arhaičnih 

Gameboyja, BittBoy 

punite MicroUSB standardom, 

a na litijskoj bateriji 

unutar BittBoya klasične 

NES igrice moći ćete igrati 

satima. Jedna od mana 

jest iako sadrži MicroSD 

utor za SD kartice, s nje 

nećete moći proširiti 

zbirku NES igara. Ako 

ste ljubitelj klasičnih NES 

igrica, BittBoy i njegova 

zbirka vrlo je primamljiva, 

a cijena od 39,99 dolara 

(oko 250 kuna) sasvim 

prihvatljiva. 

Jedinstveni u svijetu: svoja 

tijela i odijela koriste kao 

glazbene instrumente 

MATEJ ČELAR 

CUBIIO 

U današnjem svijetu 

mnoge high-tech sprave, 

koje su nekoć bile 

nezamislivo komplicirane 

i skupe, postaju široko 

dostupne potrošačima. To 

pokušava učiniti Cubiio, 

maleni kockasti uređaj za 

lasersko graviranje koji 

može stati u običnu torbu. 

Cubiio je vrlo jednostavan 

za korištenje, a za 

graviranje dizajna možete 

koristiti računalo ili tablet 

te ih na Cubiio spajati 

kablom ili Wi-Fi vezom. 

Gravirati možete razne 

materijale, poput plastike, 

drva, papira, kože i 

akrila. Uz pomoć raznih 

algoritama i posebnog 

procesora, Cubiio može 

precizno i točno gravirati 

razne dizajne na raznim 

materijalima. Cubiio izlazi 

u studenom, a stajat će 

449 dolara (oko 2800 

kuna). 

Tekst: Ramona Ščuric 

Ovo nije još jedan 

američki proizvod 

popularne kulture 

nego izvorni hrvatski 

glazbeno-kostimirani sastav 

koji čini skupina mladih 

izvođača i odnedavno nova članica 

tima, robotizirana pjevačica 

Neem. 

Techno, house i breakbeat, 

samo su neke vrste glazbe koju 

Beat Bustersi stvaraju - dodirima. 

Tijela koriste kao instrumente. 

Zahvaljujući tehnologiji 

i inovativnosti, osmislili su posebna 

odijela koja imaju senzore, 

te dodirom proizvode glazbu 

u kombinaciji sa svjetlom 

i zvukom. Svaki član pokriva 

određeni instrument. 

Odijela sa senzorima 

"Odijela koja nosimo sadrže 

svako četiri senzora osjetljiva 

na dodir. Kada dotaknete jedan 

senzor, šalje podatak preko 

antene u poseban sempler 

koji onda svira neki ton, udarac 

bubnja, riječ ili bilo što drugo", 

kaže Valent Samardžija, član 

Beat Bustersa. 

Objašnjava da nije važno 

samo stvarati glazbu, svjetlosne 

efekte i spektakl nego i 

povezati se s publikom koja dodirivanjem 

njihovih glazbenih 

Techno, house, breakbeat, samo su neke vrste 

glazbe koju Beat Bustersi stvaraju dodirima, a 

posebnim senzorima proizvode i zvuk i svjetlo 

MATEJ ČELAR 

'Potrebno je veliko glazbeno 

znanje jer su mogućnosti 

sviranja ograničene', kaže 

Valent Samardžija 

MATEJ ČELAR 

odijela sudjeluje u nastupu. 

"Odlučili smo se istraživati, 

pomicati granice i inovirati. 

Svatko tko je nosio Beat Busters 

odijelo pripada u kategoriju 

vrhunskog glazbenika. 

To su ljudi aktivni glazbenici 

iz često vrlo popularnih bendova. 

Potrebno je veliko muzičko 

znanje jer su mogućnosti 

sviranja ograničene", rekao je 

Valent. 

"Hrvatska ima nevjerojatne 

potencijale i potpuno ih je nesvjesna", 

objasnio je Valent i 

dodao da su oni "u nekom smislu 

uvjereni da zemlja vrijedi 

toliko koliko joj cijene kulturu 

pa ulažemo vlastita sredstva i 

ponašamo se kao da je sve normalno 

i da ćemo jednoga dana 

doživjeti svjetsko priznanje". 

Ovakva vrsta stvaranja glazbe 

jedinstvena je u svijetu, ali i 

u Hrvatskoj, te nije čudo da su i 

izvan Hrvatske popularni i pravi 

multimedijski spektakl. 

Izvozni proizvod 

"Da Hrvatska ima neku izvoznu 

kulturnu politiku, mogli bismo 

predstavljati našu kulturu 

izvan Hrvatske. Nedavno smo 

nastupili u Berlinu na Music 

Tech Festivalu i tamo bili headlineri", 

izjavio je Valent. Trenutačno 

Beat Bustersi žive od 

turneja po klubovima po cijeloj 

Hrvatskoj, ali teže priznavanju 

svog talenta na svjetskoj razini. 

U travnju ove godine najavili 

su nove inovacije na kojima su 

radili kako bi poboljšali svoje 

nastupe, ali i novu članicu Beat 

Bustersa, robotiziranu pjevačicu 

Neem.


Lifestyle 23 

Pravila odijevanja Treba pokazati poštovanje, ali ne i zabraniti slobodu izražavanja 

'Profesori su tu da nas uče, 

ne da budu modni žiri' 

'Ako sam cijeli dan na terenu, sigurno neću izgledati kao tratinčica, ali je neprihvatljivo da 

jednako odjeven idem na sastanak', rekao je Franc Matijević, student Geodetskog fakulteta 

Tekst: Patricija Topić 

namirnica 

mjeseca 

Tekst: Nika Romek 

Smokva, kraljica 

Sredozemlja 

Izgledam, dakle postojim – 

izmišljena je poslovica na 

koju bi Descartes vjerojatno 

kolutao očima i pitao se 

što se dogodilo s onim "čovjek 

je misaono biće". Zvuči suviše 

površno, a opet uspijeva upozoriti 

na paradoks današnjeg 

ljudstva – kako biti rob modnih 

trendova i gospodar svojih 

komunikacija, to jest, ophođenja 

s drugim ljudima u iznova 

različitim okolnostima. 

Prvi dojam 

Druga prigoda za ostavljanje 

prvog dojma ne postoji. 

Čovjek kroji sudbinu svakog 

odnosa u prvih sedam 

sekundi svojeg pojavljivanja. 

Ne mora govoriti 

jer ljudsko tijelo govori 

samo za sebe. Izgled, 

hod, kretnje, odijevanje, 

izraz lica pa 

tek onda govor – 

svojim izgledom 

komuniciramo, 

izražavamo (ne) 

poštovanje prema 

osobi, događaju 

ili mjestu. 

Iznimka nisu 

ni studenti na 

svom "radnom 

mjestu". 

Sveučilište 

u Zagrebu 

nema propisan 

kodeks 

odijevanja, 

ali neka 

"nepisana 

pravila" 

ipak postoje. 

"Pojam odijevanja je 

važan u svakoj zajednici i 

uvijek treba biti odjeven prikladno 

okolnostima. Ako sam 

cijeli dan na terenu, sigurno 

neću izgledati kao tratinčica, 

ali je neprihvatljivo da jednako 

odjeven idem na sastanak", rekao 

je Franc Matijević, student 

Geodetskog fakulteta. 

A što se tiče uvođenja službenog 

pravilnika o odijevanju, 

Matijević smatra da bi taj postupak 

bio kontraproduktivan 

jer ako se odijevanje smatra 

jednim od ključnih elemenata 

prikaza samih sebe u javnosti, 

onda taj dio mora biti osobna 

odgovornost. 

"Naravno, potrebno je strogo 

MATIJA HABLJAK/PIXSELL 

Nekima se možda ne čini neumjesno, ali ustrajanje 

na određenom stilu odijevanja, lako se može protumačiti 

kao znak nepoštovanja 

razgraničiti primjereno 

od 

neprimjerenoga", 

nadodao 

je. 

Unatoč rečenome, 

podržava 

ideju o uvođenju 

pravilnika, 

ali u nekoj općoj i 

jednostavnoj formi. 

S druge strane, Milena 

Božić, studentica 

Filozofskog fakulteta, 

smatra da je 

pojam odijevanja nevažan 

u akademskoj zajednici 

i da je stupanjem na snagu 

određenih pravila o odijevanju 

sloboda izražavanja ograničena. 

"Akademska zajednica bi se 

trebala fokusirati na učenje, 

a ne ga ometati nepotrebnim 

'Odjeća 

je ipak 

prvi oblik 

komunikacije 

kojom 

poručujemo 

nešto o sebi 

i o našem 

odnosu 

prema sugovorniku', 

rekla je doc. 

dr. sc. Katarina 

Nina 

Simončič, 

prodekanica 

s Tekstilno-tehnološkog 

fakulteta 

Na tuđim se pogreškama uči 

Mađarsko sveučilište Kaposvár propisalo je odjevna 

pravila djelatnicima i studentima 2013. godine. 

Njihov je kodeks studentima propisao nošenje tamnih 

odijela i zatvorene cipele, a studenticama sakoe, 

košulje i hlače. Zabranjeno je nošenje kratkih suknji, 

odjeće koja "previše otkriva", prenaglašena šminka, 

neuredna kosa, sandale i lak za nokte u intenzivnoj 

boji. Dio studenata s profesorima odlučio je svoje 

nezadovoljstvo novim pravilnikom izraziti neposluhom i 

otporom, sjedeći razgolićeni za vrijeme nastave. Pojasnili 

su da će nastaviti protestirati tako da svaki ponedjeljak 

obuju natikače i prebace ručnike za plažu preko 

ramena. Od 2013. godine njihov se pravilnik pojednostavio. 

Sveo se na urednu, jednostavnu i "pristojnu ili 

prikladnu" odjeću. 

odredbama", rekla je Božić. 

"Tu su da nas uče, a ne da 

budu modni žiri", kritizirajući 

ideju o pravilniku Božić je nadodala: 

"Još će nas i slati kući 

ako su nam ramena gola". Institucija 

je tu za promoviranje 

znanja, a ne nečeg trećeg, objasnila 

je Božić. 

IVANA IVANOVIĆ/PIXSELL 

Nije alarmantno 

Doc. dr. sc. Katarina Nina Simončič, 

prodekanica za znanstveno-istraživački 

rad s Tekstilno-tehnološkog 

fakulteta, 

ne smatra lošim ako se uvede 

pravilnik o odijevanju kao jedan 

oblik ''podsjetnika'' ili ''naputka''. 

"Odjeća je ipak prvi oblik komunikacije 

kojom poručujemo 

nešto o sebi i o svom odnosu 

prema sugovorniku", rekla je 

Simončič. 

Na temelju kretanja među 

hrvatskom studentskom populacijom, 

ne vidi alarmantnu potrebu 

za uvođenjem pravilnika. 

"No ako bi se i radio, trebalo 

bi ga svesti na nekoliko osnovnih 

uputa koje ne bi smjele 

ugroziti slobodu izražavanja", 

nadodala je. 

Iznimaka uvijek ima, objašnjavala 

je Simončič, kako među 

studentima, tako i među zaposlenicima. 

Gloria Gudelj, studentica 

Pravnog fakulteta, smatra da 

se pravila doličnog odijevanja 

moraju poštivati i da "osim za 

studente, to treba vrijediti i za 

nastavničko osoblje". 

Ostaci smokve stari čak 

11.000 godina nađeni su na 

Bliskom istoku. Smokva dolazi 

iz Indije i u njoj su uživali 

Sumerani i Kleopatra pa se s 

razlogom smatra najstarijom 

kultiviranom voćkom. 

"Smokve obnavljaju. Osnažuju 

mlade, a starima održavaju 

zdravlje i brišu bore da izgledaju 

mlađe." Tako ih je opisao 

antički pisac Plinije Stariji. 

Smokva se u narodu smatra 

jednom od najzdravijih voćki. 

Uz to što je izvor minerala 

i vitamina, smokva sadrži i 

magnezij. Upravo zato, konzumiranje 

ove voćke (svježe ili 

suhe) preporučuje se u borbi 

protiv stresa, PMS-a, anksioznosti 

i depresije. Osim ploda 

i ostali dijelovi biljke služe kao 

ljekovito sredstvo. List djeluje 

protuupalno i antibakterijski. 

Također, lišće smokve dobro 

je za dijabetičare. Sok lišća 

smokve najčešće se koristi u 

čaju koji se popije svako jutro 

uz doručak. Smokva sadrži 

čak 80 posto vode i velik broj 

prirodnih šećera pa su tako 

odlične kao izvor energije. 

Ono što većinu može razveseliti 

jest to da ova slasna voćka 

pomaže pri mršavljenju, ali 

i donosi dobro raspoloženje 

zbog vitamina B kompleksa 

koji sadrži. 

RECEPT: 

Suhe smokve 

Predlažemo vam poslasticu 

za koju je potrebno imati 

malo više strpljenja. 

Sastojci: 

‣ neoštećene smokve s 

peteljkom 

‣ slana voda ili more 

‣ sunce 

‣ pamučna plahta 

‣ strpljenje 

Postupak može trajati i do 

sedam dana. Ubrane i neoštećene 

smokve s peteljkom 

treba oprati u slanoj vodi 

ili moru. Zatim ih raširiti na 

pamučnu plahtu i jednom na 

dan ih okrenuti. Preko noći 

bi bilo dobro smokve držati 

u zatvorenom prostoru, kako 

ih ne bi uništila rosa. Kada 

procijenite da su smokve 

dovoljno suhe, na 30 sekundi 

ih uronite u vrelu slanu vodu. 

Za sam kraj, osušite ih još 

jedan dan na suncu te zapakirajte 

po želji. U slast!

24 Zadnja 


travel tips 

Visit a city 

Odredište znate, ali niste još napravili plan putovanja 

niti istražili što tamo vidjeti? Visit a city prava je 

internetska stranica/mobilna aplikacija za vas! Sve što 

trebate jest odabrati grad u koji putujete, izabrati koliko 

dana ostajete i aplikacija će vam ponuditi njihov vodič 

za putovanje kroz svaki vaš dan. Na vama je samo da 

odaberete ritam putovanja, ali postoji mogućnost slaganja 

vlastitog itinerara. Također, možete skinuti kartu 

grada, koja je dostupna za offline upotrebu, te pročitati 

neke općenite savjete o pojedinoj lokaciji. Mia Meglić 

Od ove 

akademske 

godine čitajte 

nas ONLINE 

www.GlobalNovine.eu 

AUTOR: 

XANT 

Kolumbijska 

glumica, 

Sofia 

Akordaš 

Tvrdoglav 

čovjek 

Radij 

Rijeka u 

Francuskoj 

Mjera za 

dužinu, 

palac 

(Zoll) 

Zakupnik 

arende 

Lagana 

vatra 

Zemljin 

polutnik 

Cijev za 

dimnjak; 

Pećnica 

Albanci 

(Zadar!) 

Uzvik u 

koridi 

Naš 

slikar, 

Vinko; 

Nagrđen 

Ojedi na 

koži, 

ojedice 

Dušik 

„Osnovna 

Škola“ 

Čuveni 

gitarist 

Hendrix 

križaljka 

Švicarski 

poličar, 

Gustave 

Rijeka u 

Münchenu 

Pajcek 

Igračica 

ragbija 

Uređaj za 

startanje; 

starter 

Glumac 

Brad 

Cvjetni ili 

livadni 

Hrvatska 

stranka 

prava 

Meci 

Glazbeni 

zvuk 

Kaša od 

krumpira 

Vodik 

Sastavni 

veznik 

Zavariva 

Allen 

Iverson 

Alfred 

Nobel 

U nadi je 

... 

„Joule“ 

Znak za 

glazbeni 

ton 

Žena koja 

se liječi 

1 

2 

3 

Koja je knjiga prva napisana 

na pisaćem stroju? 

a) Pustolovine Toma 

Sawyera 

b) Odiseja 

c) Dekameron 

d) Nikomahova etika 

Za koliko je prodana 

najskuplja knjiga "Codex 

Leicester" Leonarda Da 

Vincija? 

a) 15 milijuna dolara 

b) 90,6 milijuna dolara 

c) 30,8 milijuna dolara 

d) 60 milijuna dolara 

Koja je najprodavanija 

i najčitanija knjiga na 

svijetu? 

a) Harry Potter 

pet za pet 

4 

5 

b) Kur'an 

c) Biblija 

d) Da Vincijev kod 

The Library of Congress, 

najveća knjižnica u svijetu, 

u kojem je gradu u SAD-u? 

a) New Yorku 

b) Houstonu 

c) Dallasu 

d) Washingtonu 

Powell's City of Books, 

naziv je knjižare koja 

zauzima cijeli gradski blok 

(68.000 četvornih metara). 

U kojoj je državi u SAD-u? 

a) Oregonu 

b) Ohiju 

c) Pennsylvaniji 

d) Kaliforniji 

Grad 

starih 

Acerana 

Rimska 

stoca 

Ugljik 

Modulacija 

glasa; 

Virtuozni 

odlomak 

ODGOVORI: 

1. a, 2. c, 3. c, 4 d, 5. a 

sudoku 

1 

U 

2 

Albert 

3 

Naš 

šest sati pustinje 

dobivaju više energije 

od sunca nego 

što je ljudi potroše 

u jednoj godini. 

Einstein bio 

je oženjen svojom 

dalekom rođakinjom, 

Elsom 

Einstein. 

se mozak 

sastoji od gotovo 

60 posto masti. 

šok i vjeverica 

4 

Zečevi, osim slijepe 

točke ispred nosa, 

imaju gotovo panoramski 

vid koji im 

omogućuje otkrivanje 

grabežljivaca 

iz svih smjerova. 

5 

Jedan 

6 

Zalasci 

mrav može 

živjeti do 29 

godina. 

sunca na 

Marsu su plave 

boje. 

7 

Bostonski 

8 

Bluetooth 

maraton 

nije dopuštao ženske 

trkače do 1972. 

godine. 

tehnologija 

nazvana je 

po kralju Haraldu 

Bluetoothu iz 10. 

stoljeća. On je 

ujedinio Dansku 

i Norvešku - baš 

kao što je i bežična 

tehnologija 

ujedinila računala 

i mobitele. 

A ON 

VIDRIĆ? 

premetaljka 

— — — — — — — — — 

Autor: XANT 

globalko

Global 29

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?