You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Intervju: Miroslav Ćiro Blažević<br />
O meni su novinari pisali loše,<br />
ali nisam se svađao, na kraju<br />
dobiješ što zaslužuješ Str. 10-11<br />
Akademsko pisanje<br />
Str. 4-5<br />
Fakulteti žele iskorijeniti<br />
plagijate, a ne uče<br />
studente pisati radove<br />
Broj <strong>26</strong><br />
Godina III, travanj 2017.<br />
NOVINE<br />
PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
Specijalistički studiji<br />
Po višu titulu<br />
i besplatan<br />
studij mladi<br />
'bježe' u<br />
Maribor<br />
Str. 2<br />
Studenti u Konzumu<br />
MARIJA VELDIĆ GORAN STANZL/PIXSELL<br />
Poslovođe<br />
se iskaljivali,<br />
a radnici ih<br />
bodrili i učili<br />
Str. 8<br />
Studentska zadruga<br />
Mladi dizajneri<br />
prkose<br />
trgovačkim<br />
centrima<br />
Str. 15<br />
SC postao alternativa burzi<br />
Frende, pošto ugovor?<br />
Str. 3<br />
Mladi književnici<br />
Str. 16-17<br />
Posao je za<br />
režije, pisanje<br />
je za ljubav
2 Studentski život<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
impressum<br />
NOVINE STUDENATA FPZG-a<br />
Izdavač<br />
Fakultet političkih<br />
znanosti<br />
Lepušićeva 6, Zagreb<br />
Za izdavača<br />
prof. dr. sc.<br />
Lidija Kos-Stanišić<br />
Voditelj projekta<br />
doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />
Glavni urednik<br />
Igor Weidlich<br />
Zamjenica glavnog<br />
urednika<br />
Matina Tenžera<br />
Izvršna urednica<br />
Zrinka Medak<br />
Urednik – mentor<br />
Zlatko Herljević<br />
Uredništvo<br />
Studentski život,<br />
Srednja:<br />
Hana Ivković<br />
Božica Kopić<br />
Željka Škreblin<br />
Društvo:<br />
Hanan Nanić<br />
Tamara Horvat<br />
Svijet:<br />
Hanan Nanić<br />
Mihael Gelo<br />
Intervju:<br />
Zrinka Medak<br />
Reportaža:<br />
Matina Tenžera<br />
Novac:<br />
Mia Musulin<br />
Kultura:<br />
Tina Ozmec-Ban<br />
Vanessa Curman<br />
Lara Perošević<br />
Sport:<br />
Ivan Pavić<br />
Edi Džindo<br />
Karijera, Tehnologija:<br />
Antonija Šipušić<br />
Lifestyle:<br />
Patricija Topić<br />
Zadnja:<br />
Patricia Ivić<br />
Fotografija:<br />
Matea Petrović<br />
Lektura<br />
Snježana Babić Višnjić<br />
Voditeljica promocije<br />
Kristina Balun<br />
promocija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
Promocija:<br />
Dora Slivar, Nives Jekić,<br />
Alen Kozić, Patricija<br />
Topić, Lara Lovrek, Ena<br />
Atlija, Paula Čuturić<br />
Društvene mreže:<br />
Mia Planinić, Natalija<br />
Kolar, Nika Romek, Lucija<br />
Relić, Nikolina Žužul,<br />
Iva Prpić, Ivana Buljan,<br />
Katarina Krnčević,<br />
Magdalena Pervan<br />
Fotoagencija<br />
Pixsell<br />
Dizajn i prijelom<br />
Atlantis<br />
Tehnička podrška<br />
Story Editor<br />
redakcijski sustav<br />
Tisak<br />
Tiskara Zagreb<br />
Radnička cesta 210,<br />
Zagreb<br />
Kontakt za čitatelje<br />
redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Specijalistički studiji Zagrebački studenti plaćaju više, a dobivaju manje<br />
Po titulu i besplatan studij<br />
mladi 'bježe' u Maribor!<br />
Tekst: Tanja Krivačić<br />
Foto: Katarina Šapina/<strong>Global</strong><br />
Kada govorimo<br />
o fakultetima u<br />
Hrvatskoj, sigurno<br />
možemo<br />
reći da Zagreb<br />
ima najveću<br />
ponudu. No zagrebački su fakulteti<br />
i među najskupljima<br />
kada je riječ o specijalističkom<br />
diplomskom stručnom studiju.<br />
To potvrđuju Tehničko (TVZ)<br />
i Zdravstveno veleučilište u<br />
Zagrebu (ZVU). Ako usporedimo,<br />
na primjer, ZVU i Fakultet<br />
zdravstvenih studija u Rijeci,<br />
diplomski se studij razlikuje<br />
u više od 10.000 kuna i stečenom<br />
zvanju.<br />
Naime, studenti koji odluče<br />
upisati diplomski studij u Zagrebu<br />
steknu titulu stručnog<br />
specijalista, godinu studija<br />
plate 20.000 kuna, a besplatne<br />
opcije nema. Ako student<br />
odluči otići na diplomski studij<br />
u Rijeku, stekne titulu magistra,<br />
godinu plati 9240 kuna<br />
ako studira izvanredno, dok je<br />
redovnim studentima godina<br />
besplatna. Ovaj studij mogu<br />
upisati i studenti ZVU-a u Zagrebu.<br />
Polaganje razlika<br />
Malo je bolje na TVZ-u, što<br />
se tiče plaćanja godine - tamo<br />
16 najboljih studenata na godini<br />
ima mogućnost besplatnog<br />
specijalističkog studiranja.<br />
Ostali godinu plaćaju 300<br />
kuna po ECTS bodu, što znači<br />
da uz obročno plaćanje i skupljenih<br />
120 ECTS-a, student<br />
plaća školarinu za jednu godinu<br />
18.000 kuna. Studenti<br />
TVZ-a nemaju drugu mogućnost<br />
u Zagrebu.<br />
Može se polagati razlika<br />
predmeta pa upisati Fakultet<br />
elektrotehnike, računarstva i<br />
informacijskih tehnologija u<br />
Osijeku ili Tehnički fakultet u<br />
Rijeci i onda se, uz ponovno<br />
polaganje razlike predmeta,<br />
prebaciti na Fakultet elektrotehnike<br />
i računarstva u Zagrebu.<br />
Postoji i mogućnost studiranja<br />
u Mariboru, i to potpuno<br />
besplatno, bez polaganja razlike<br />
predmeta, a sve više studenata<br />
s TVZ-a uzima tu mogućnost<br />
u obzir.<br />
Ministarstvo znanosti i obrazovanja<br />
ističe kako "nema<br />
zakonske zapreke za upis diplomskog<br />
sveučilišnog studija<br />
za osobe koje su prethodno<br />
završile preddiplomski stručni<br />
Studenti iz metropole odlaze i u Rijeku i<br />
Osijek. Ako usporedimo, primjerice, ZVU<br />
i Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci,<br />
diplomski studij se razlikuje u više od 10.000<br />
kuna i stečenom zvanju<br />
'Nakon završenog preddiplomskog<br />
u Zagrebu planiram<br />
upisati diplomski studij<br />
u Rijeci, ponajviše zato što<br />
je diplomski u Zagrebu jako<br />
skup', kaže studentica fizioterapije<br />
Maja<br />
Zbog previsokih cijena školarina studenti su<br />
prisiljeni iz Zagreba otići u drugi grad, pa i državu<br />
studij na nekom od veleučilišta".<br />
No, kako objašnjavaju,<br />
određivanje uvjeta je u mjerodavnosti<br />
samih visokih učilišta<br />
pa ona određuju tko se može i<br />
kako prebaciti k njima na diplomski<br />
studij. Što se tiče plaćanja<br />
školarine, ako student<br />
ne ostvari punu subvenciju<br />
participacije, odluka o visini<br />
školarine također je u rukama<br />
visokih učilišta. Na pitanje tko<br />
kontrolira te cijene, Ministarstvo<br />
nije dalo odgovor.<br />
Povjerenik za medije Hrvatskog<br />
studentskog zbora Vanja<br />
Uzelac rekao je kako se taj problem<br />
nije još nigdje spominjao<br />
jer se studenti, studentski zborovi<br />
tih fakulteta, a i Vijeće za<br />
veleučilišta nisu javljali s tim<br />
problemom te zbog toga on<br />
nije ni postavljen na dnevni<br />
red. Što se tiče cijena i kontrola<br />
tih cijena, "to je pitanje za studentske<br />
zborove tih fakulteta,<br />
tu mi kao Hrvatski studentski<br />
zbor malo možemo", ističe<br />
Uzelac.<br />
"Mi smo nacionalno koordinativno<br />
tijelo svih zborova<br />
sveučilišta. Ne miješamo se u<br />
pojedine fakultete i sveučilišta<br />
nego više pokušavamo koordinirati<br />
rad svih njih", dodaje.<br />
Na TVZ-u 16 najboljih<br />
studenata na godini ima<br />
mogućnost besplatnog specijalističkog<br />
studija. Ostali<br />
godinu plaćaju 300 kuna po<br />
ECTS bodu<br />
'Bježe' iz Zagreba<br />
Mario, bivši student TVZ-a,<br />
upisao je Fakultet elektrotehnike,<br />
računarstva i informatike<br />
(FERI) u Sloveniji.<br />
"Diplomski u Mariboru upisao<br />
sam prije svega zbog toga<br />
što je besplatan i što po završetku<br />
studija stječem zvanje<br />
magistriranog inženjera elektrotehnike.<br />
Najveći problem je<br />
to što je jezik drukčiji od našeg<br />
pa sam imao problema dok ga<br />
nisam naučio kako treba. Da<br />
je za mene postojala besplatna<br />
opcija u Hrvatskoj i da sam<br />
pritom imao mogućnost steći<br />
istu titulu kao i na FERI-u,<br />
naravno da bih diplomski upisao<br />
ovdje".<br />
Maja, studentica fizioterapije,<br />
ove godine završava preddiplomski<br />
studij na ZVU.<br />
"Nakon završenog preddiplomskog<br />
u Zagrebu planiram<br />
upisati diplomski studij u Rijeci,<br />
ponajviše zato što je diplomski<br />
u Zagrebu jako skup",<br />
kaže Maja.<br />
Drugi razlog zašto upisuje<br />
fakultet u Rijeci je strah od<br />
novih izmjena o kojima se raspravlja<br />
u Saboru, a to je hoće<br />
li stručni studiji imati manju<br />
razinu od sveučilišnih. Maja<br />
je rekla kako bi radije ostala u<br />
Zagrebu, ali da zbog trenutačna<br />
stanja to nije opcija.
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Studentski život 3<br />
Ja ugovaram, drugi radi O radu preko tuđih studentskih ugovora se šuti<br />
Rupa u zakonu: SC<br />
nezaposlenima služi<br />
kao ilegalna burza rada<br />
students of UniZG<br />
TINA KADOIĆ<br />
Ime:<br />
Goran Vinčić<br />
Dob:<br />
22<br />
Studij:<br />
Filozofija<br />
Tekst: Željka Škreblin<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Prije tri godine zaposlio<br />
sam se kao student,<br />
a kad sam završio fakultet,<br />
ostao sam raditi<br />
preko tuđeg studentskog<br />
ugovora, priznao nam je nezaposleni<br />
mladić David. On<br />
smatra kako ljudi koji više nisu<br />
studenti, a rade preko tuđeg<br />
studentskog ugovora nisu nepošteni<br />
nego ih na to natjeraju<br />
okolnosti.<br />
"Problem rada preko tuđih<br />
ugovora zapravo je na razini<br />
države", smatra.<br />
Ugovori se provjeravaju<br />
David tu praksu objašnjava<br />
time da su doprinosi vrlo visoki<br />
pa poslodavci radije zapošljavaju<br />
studente koji su jeftinija<br />
radna snaga. Pritom im ne<br />
smeta zaposliti studente koji<br />
nemaju svoj ugovor. S time se<br />
ipak ne bi složio Studentski<br />
centar u Zagrebu.<br />
"Poslodavci su na temelju<br />
točke pet studentskog ugovora<br />
obvezni utvrditi identitet<br />
studenta ili studentice vjerodostojnom<br />
ispravom i u našoj<br />
komunikaciji s njima to nikad<br />
nije bilo upitno", tvrde iz SC-a.<br />
Rekli su nam i kako se provjere<br />
obavljaju pri svakom izdavanju<br />
ugovora.<br />
Podaci o broju studenata<br />
koji rade preko tuđih ugovora,<br />
naravno, ne postoje. Evidencija<br />
se ne vodi jer ne postoji članak<br />
u "Pravilniku o posredovanju<br />
pri zapošljavanju redovitih<br />
studenata" koji bi spominjao<br />
korištenje tuđih ugovora, kamoli<br />
propisivao kaznu za to.<br />
No primjeri koje smo našli dokazuju<br />
da se takve stvari itekako<br />
često događaju.<br />
Korisno svima?<br />
"Sustav je takav jer rad preko<br />
tuđih ugovora ide svima u korist",<br />
rekao nam je Mario. Specifičan<br />
je pak slučaj njegova<br />
prijatelja koji nakon fakulteta<br />
nije mogao pronaći posao. Zaposlio<br />
se preko tuđeg ugovora<br />
kako bi uspio nešto zaraditi i<br />
skupio barem nekakvo iskustvo<br />
za životopis.<br />
Osobe koje nakon fakulteta<br />
ne mogu naći posao, bit će<br />
sretne ako barem mogu raditi<br />
preko studentskog ugovora, a<br />
Uvijek tu ima i 'nešto' za studente koji uzimaju ugovore za<br />
treće osobe - prema nekom nepisanom pravilu, njima u džepu<br />
ostane provizija za ugovor, najčešće deset posto od iznosa<br />
Tuđi ugovori<br />
traže se i preko<br />
društvenih<br />
mreža<br />
poslodavci to iskorištavaju.<br />
"Postoje i studenti koji mogu<br />
raditi puno radno vrijeme, a<br />
za to će dobiti nižu plaću od<br />
stalno zaposlene osobe", rekao<br />
nam je David. Poslodavce bi<br />
trebalo početi kontrolirati jer<br />
zloupotrebljavaju studentske<br />
ugovore. O toj se temi najčešće<br />
šuti.<br />
Kad smo na studentskih grupama<br />
putem Facebooka pokušali<br />
doznati što studenti misle,<br />
komentari su bili negativni - po<br />
nas novinare. Studenti smatraju<br />
kako se o toj temi ne treba<br />
govoriti jer bi mogla potaknuti<br />
sankcioniranje studenata. O<br />
radu preko tuđih ugovora se<br />
šuti jer je takav rad "dobar" i<br />
za studente, ne samo za poslodavce.<br />
Naime, uvijek tu ima<br />
i "nešto" za studente koji uzimaju<br />
takve ugovore - prema<br />
nekom nepisanom pravilu, njima<br />
u džepu ostane provizija za<br />
"podizanje" ugovora, najčešće<br />
deset posto iznosa na ugovoru.<br />
Vanja Uzelac, povjerenik za<br />
medije Hrvatskog studentskog<br />
zbora, rekao nam je kako HSZ<br />
radi na promjeni dosadašnjeg<br />
pravilnika u zakon.<br />
Poslodavci<br />
su na temelju<br />
točke pet<br />
studentskog<br />
ugovora obvezni<br />
utvrditi<br />
identitet<br />
studenta ili<br />
studentice<br />
vjerodostojnom<br />
ispravom,<br />
ali pitanje je<br />
koliko često<br />
SC provodi<br />
provjere<br />
"Svakako treba regulirati<br />
rad preko tuđih ugovora, zato<br />
i želimo promijeniti neke dosadašnje<br />
zakone o radu", kaže<br />
Uzelac. Novi zakon o studentskom<br />
radu omogućio bi rad<br />
preko studentskog ugovora<br />
izvanrednim studentima ako<br />
nisu zaposleni, studentima na<br />
programu Erasmus te hrvatskim<br />
državljanima koji studiraju<br />
izvan Hrvatske. Također<br />
bi sankcionirao korištenje tuđih<br />
studentskih ugovora.<br />
Zakon je ipak teže kršiti<br />
"Zakon bi sve promijenio<br />
jer je mnogo ozbiljnije kršiti<br />
zakon nego pravilnik", smatra<br />
Uzelac. Studentski centar u Zagrebu<br />
pak zagovara donošenje<br />
"Pravilnika o stegovnoj odgovornosti<br />
studenata" na sličan<br />
način kako je Senat Sveučilišta<br />
u Zagrebu donio "Pravilnik o<br />
stegovnoj odgovornosti studenata<br />
za zlouporabu studentske<br />
iskaznice".<br />
Otvara se pitanje zašto je to<br />
potrebno, kad su nam iz SC-a<br />
rekli da još nikad nisu imali<br />
prigovor da je netko za nekoga<br />
neovlašteno "podigao" ugovor.<br />
Najmlađi stalni komičar<br />
Studija smijeha<br />
Goran Vinčić prije nekoliko godina nije mislio<br />
da će stand-up komedija biti dio njegova života,<br />
ali od početka travnja ove godine postao je<br />
najmlađi rezident Studija smijeha, k tome još i<br />
jedini student. Komedijom se bavi oko godinu<br />
i pol, a sve je počelo u srednjoj školi, kad se<br />
u razredu stalno zezao sa svojim prijateljima.<br />
Nakon smrti poznatog komičara Robina<br />
Williamsa, Goran se zainteresirao za stand-up<br />
komediju.<br />
"Volim Robina Williamsa. Gledao sam sve<br />
njegove filmove, a onda sam<br />
nakon njegove smrti otkrio<br />
njegov stand-up. Pogledao<br />
sam sve moguće što ima na<br />
Iako voli<br />
komediju<br />
i nastupati,<br />
Goran<br />
smatra da je<br />
za mentalno<br />
zdravlje važno<br />
odvojiti<br />
se od svoje<br />
'smiješne'<br />
persone<br />
Youtubeu, a onda sam otkrio<br />
da ima i drugih komičara",<br />
prepričava i navodi da mu je<br />
najdraži komičar Louis C.K.<br />
Do svog mjesta u Studiju<br />
smijeha došao je tako da je<br />
svaki ponedjeljak nastupao<br />
na Open mic susretima, gdje<br />
svi mogu stati pred mikrofon<br />
i zabavljati publiku.<br />
"Tako sam i sebe vježbao",<br />
objašnjava Goran. "To je<br />
najteža publika".<br />
Danas Goran vodi Open mic<br />
nastupe i tako gradi svoj komičarski portfolio.<br />
Svaki mjesec mora imati novi komičarski<br />
tekst, i to ga potiče da stalno napreduje.<br />
Goran voli biti na pozornici, a za tremu kaže<br />
da je normalna i da je zapravo i mora biti.<br />
"Ako nemaš tremu, to znači da ti nije stalo",<br />
tako mu je objasnila kolegica iz Studija Marina<br />
Orsag, s čime se on slaže.<br />
Iako voli nastupati i voli komediju, smatra da<br />
je za mentalno zdravlje važno znati odvojiti<br />
se od svoje "smiješne" persone, uzimajući za<br />
primjer Robina Williamsa, za kojeg smatra da<br />
ga je dokrajčilo to što je bio uvijek pristupačan<br />
i nasmijan.<br />
"Mi smo svi pristupačni, ali ja sam zagovornik<br />
toga da odradim nastup, porazgovaram s<br />
publikom pa se maknem", kaže Goran.<br />
Kod svoga posla voli to što može govoriti što<br />
misli na duhovit način i onda otvarati ljude<br />
prema nekim idejama i rušiti predrasude.<br />
Svjestan je da je tek na početku svoje karijere<br />
i zahvalan je Studiju smijeha i Marini Orsag<br />
što su mu pružili prigodu. "Da nema njih, ne<br />
bi bio tu gdje sam sad. Dali su mi povjerenje,<br />
koje sam barem dosad opravdao. Sad kad<br />
sam postao rezident, odnosno profesionalni<br />
komičar, tek sad počinje pravi posao",<br />
objašnjava Goran. Goran je student četvrte<br />
godine filozofije na Filozofskom fakultetu, a<br />
osim studiranja i stand-up komedije bavi se<br />
karateom već 17 godina i dvije godine voditelj<br />
je treninga u svom bivšem karate klubu.<br />
Hana Ivković
4 Studentski život<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Hrvatski studiji Nakon blokade uslijedio je zaokret<br />
Filozofija se vraća,<br />
ali u kojem obliku?<br />
Problem sad više nisu<br />
kvote za upis nego broj<br />
zaposlenih profesora<br />
Rektor zagrebačkog sveučilišta<br />
Damir Boras<br />
predložio je vraćanje upisnih<br />
kvota za filozofiju na Hrvatskim<br />
studijima. Uvjeren je<br />
da će njegov prijedlog proći<br />
glasanje u Senatu i, prema<br />
prvotnom prijedlogu Znanstveno-nastavnog<br />
vijeća,<br />
upisat će se 15 novih studenata.<br />
Boras smatra ideju<br />
o ukidanju upisa "dobrom,<br />
ali pogrešno percipiranom".<br />
Promjena mišljenja došla je<br />
nakon šestodnevne studentske<br />
blokade koja je paralizirala<br />
rad HS-a. Iz Studentskog<br />
sabora poručuju kako je<br />
budućnost HS-a ipak i dalje<br />
neizvjesna.<br />
"Blokada nije obustavljena<br />
nego odgođena", poručili su<br />
iz Studentskog sabora koji<br />
zahtijeva "održavanje izbora<br />
za studentski zbor i vraćanje<br />
svih profesora sa znanstveno-nastavnim<br />
zvanjima<br />
u ZNV". Zahtjevima za ZNV<br />
pridružuju se i profesori.<br />
"Isključena su 22 profesora<br />
s ugovorima na neodređeno<br />
iz privremenog ZNV-a,<br />
skrojenog mimo svih pravila<br />
Akademska donatorska večer<br />
i bez ikakvih kriterija", kazao<br />
je profesor filozofije Pavel<br />
Gregorić, koji smatra kako<br />
je posrijedi želja da ZNV ne<br />
kritizira odluke prorektora<br />
Čovića. Dodaje da profesori,<br />
premda nezadovoljni, poštuju<br />
prvostupanjsku presudu o<br />
nezakonitosti njihova štrajka.<br />
Novi problem za filozofiju<br />
sad je premalo profesora na<br />
odjelu. Broj od osam profesora<br />
iduće će se godine smanjiti<br />
na "jednog redovitog,<br />
dva izvanredna profesora i<br />
jednog docenta", a Gregorić<br />
natječaje za nove suradnike<br />
ne očekuje ubrzo.<br />
"Postojeći program filozofije<br />
gotovo sigurno prestaje<br />
na Hrvatskim studijima ako<br />
se hitno ne raspišu natječaji<br />
za radna mjesta i ne formiraju<br />
normalna stručna povjerenstva“,<br />
zaključuje Gregorić.<br />
Ivor Kruljac<br />
Potpore standardu studenata i učenika<br />
Promicanje važnosti potpore standardu života studenata i učenika<br />
u Hrvatskoj središnji je cilj Akademske donatorske večeri,<br />
koja je u travnju okupila predstavnike diplomatskih zborova,<br />
akademske zajednice i studentskih i učeničkih udruga. Održala<br />
se u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Nacionalne<br />
zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu<br />
u koncertnoj dvorani "Blagoja Bersa" zagrebačke Muzičke<br />
akademije. Na večeri su govorili predsjednik Studentskog<br />
zbora Sandro Gašpar, bivša stipendistica Zaklade Ana Marija<br />
Slišković, saborski zastupnik Veljko Kajzati i ministar znanosti i<br />
obrazovanja Pavo Barišić. Draganu Primorcu, bivšem ministru<br />
znanosti, obrazovanja i športa, na večeri je dodijeljena titula<br />
ambasadora Zaklade. Hana Ivković<br />
ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />
Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu<br />
Laura: Trenutačno studiram na Ekonomskom fakultetu<br />
u Zagrebu pa me zanima mogu li paralelno studirati<br />
na još jednom fakultetu bez plaćanja participacije te<br />
postoje li uvjeti koje trebam ispuniti?<br />
Odgovor: Ako student koji upisuje paralelni studij ispunjava<br />
uvjete iz Ugovora o sufinanciranju troškova studiranja redovitih<br />
studenata Sveučilišta u Zagrebu, bit će oslobođen plaćanja<br />
te će moći upisati još jedan paralelni studij bez plaćanja.<br />
Uvjet koji Ugovor predviđa jest da je riječ o iznimno uspješnom<br />
redovitom studentu (student koji je u 10 posto najboljih<br />
studenata na studijskome programu). Dakle, kako bi upisala<br />
još jedan fakultet, moraš dostaviti potvrdu Ekonomskog<br />
fakulteta na kojem trenutačno studiraš, da si među 10 posto<br />
najboljih studenata na studijskom programu, na temelju čega<br />
ćeš ostvariti pravo na paralelni studij bez plaćanja, ali samo<br />
pri upisu u 1. godinu redovitog studija, a daljnja participacija<br />
paralelnog studija ovisi o tvojem uspjehu.<br />
DORIAN VIŠNJIĆ/GLOBAL<br />
Akademska pismenost Fakulteti u svojim programima mahom ignorir<br />
Plagirati nemoj, a<br />
Tekst: Božica Kopić,<br />
Katarina Krnčević<br />
Foto: Lucija Adžić/<strong>Global</strong><br />
Kako trebam citirati<br />
izvore? Kako postaviti<br />
hipotezu? Kako mi<br />
treba izgledati popis<br />
literature?<br />
To su samo neka od pitanja<br />
s kojima se studenti često susreću<br />
pri pisanju akademskih<br />
radova. Kolegij koji se upravo<br />
bavi pravilima ispravnog pisanja<br />
akademskih radova, na<br />
fakultetima Sveučilišta u Zagrebu,<br />
većinom je zastupljen<br />
tek na diplomskom studiju ili<br />
se nudi kao izborni predmet,<br />
a ne kao obvezan. Akademska<br />
čestitost studenata nerijetko je<br />
dovedena u pitanje pri posezanju<br />
za plaćenim radovima, kao<br />
i zbog sveprisutnog plagiranja.<br />
Mogu li se ti problemi suzbiti<br />
boljom edukacijom studenata<br />
o akademskom pisanju putem<br />
obveznog kolegija?<br />
Tek na diplomskom<br />
Odlučili smo istražiti na kojim<br />
sastavnicama Sveučilišta u<br />
Zagrebu postoje kolegiji vezani<br />
uz pravila pisanja akademskih<br />
radova. Od 31 fakulteta,<br />
njih sedam ima takav obvezan<br />
predmet već na preddiplomskom<br />
studiju. To su: Edukacijsko-rehabilitacijski<br />
fakultet,<br />
Vojni studiji, Filozofski fakul-<br />
komentar<br />
'U ovakvom okruženju neki student ili<br />
studentica legitimno mogu reći: Profesore! U<br />
kakvom mi to licemjernom društvu živimo? Ako<br />
mogu oni plagirati, zašto ne bih mogao i ja?',<br />
kaže Nebojša Blanuša s Vojnih studija<br />
tet Družbe Isusove, Fakultet<br />
političkih znanosti, Medicinski,<br />
Katoličko-bogoslovni te Filozofski<br />
fakultet. Borna Zgurić,<br />
nositelj kolegija Akademsko<br />
pisanje na Fakultetu političkih<br />
znanosti, smatra taj kolegij<br />
iznimno važnim.<br />
"Jedan od razloga zašto je taj<br />
kolegij pokrenut jest da bi se<br />
studenti 'od malih nogu' osvijestili<br />
da je nužno korektno navoditi<br />
izvore pri pisanju radova,<br />
a da je plagiranje magnum<br />
crimen", rekao je Zgurić.<br />
Ipak, na većini fakulteta takav<br />
kolegij studenti mogu upisati<br />
tek na diplomskom ili još i<br />
kasnije, na doktorskom studiju.<br />
Na Arhitektonskom fakultetu<br />
pokrenut je kolegij Uvod u<br />
znanstveni rad na doktorskom<br />
Od 31 fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu, njih samo sedam<br />
ima obvezan predmet koji<br />
studente uči akademskoj<br />
pismenosti već na preddiplomskom<br />
studiju<br />
studiju, a takav sličan postoji<br />
i kao izborni na diplomskom<br />
iako profesorica Ariana Štulhofer,<br />
priznaje da je interes<br />
studenata mali.<br />
Svjesni potrebe za takvim<br />
predmetom i na nižim godinama,<br />
Šumarski i Agronomski<br />
fakulteti nastoje to promijeniti.<br />
No zbog već pretrpana nastavnog<br />
plana, kaže Jasminka<br />
Karoglan Kontić, prodekanica<br />
za nastavu na Agronomskom<br />
fakultetu, za ovaj kolegij teško<br />
pronalaze mjesto.<br />
Jesu li upute dovoljne?<br />
Na nekim fakultetima kolegij<br />
akademske pismenosti<br />
nudi se kao izborni ili u sklopu<br />
izvannastavnog programa. Na<br />
Ekonomskom fakultetu organiziraju<br />
se knjižnični tečajevi<br />
namijenjeni studentima koji<br />
im pomažu u pisanju akademskih<br />
radova, dok su na pravu<br />
takvu inicijativu pokrenuli<br />
sami studenti. Krešimir Perša,<br />
student Logopedije na ERF-u<br />
upisao je izborni kolegij Praktikum<br />
akademskih vještina već u<br />
prvom semestru.<br />
"Važno je svoje radove na-<br />
Kome je to u interesu da<br />
se (ne) glasa?<br />
Potkraj ožujka održani su izbori za<br />
studentske zborove na fakultetskoj i<br />
sveučilišnoj razini. Izborima su mogli<br />
pristupiti svi studenti preddiplomskih,<br />
diplomskih i poslijediplomskih studija<br />
Sveučilišta, uz uvjet da sa sobom imaju<br />
x-icu ili indeks. Bilo bi zanimljivo istražiti<br />
koliko je studenata bilo upoznato s<br />
tom informacijom. Možda i jesu znali za<br />
to, ali tko još izlazi na izbore?<br />
Tko još koristi svoje studentsko biračko<br />
pravo? Pa... gotovo nitko jer je izlaznost<br />
na ovogodišnje izbore za sveučilišni<br />
zbor bila samo 15 posto od ukupno<br />
70.139 studenata s biračkim pravom.<br />
Što se tiče izbora na pojedinim sastavnicama,<br />
najveća izlaznost zabilježena je<br />
na Akademiji dramske umjetnosti, oko<br />
47 posto, dok je najmanja izlaznost bila<br />
na Pravnom fakultetu, samo oko šest<br />
posto.<br />
Čini se da studente ne zanima previše<br />
tko će zastupati njihova prava te da su<br />
poprilično pasivni s tim u vezi. O zborovima<br />
se jedino zna i govori kad treba<br />
uprijeti prstom u nekoga da ne radi<br />
g<br />
Autorica:<br />
Božica Kopić<br />
svoj posao. No treba se pitati je li uzrok<br />
slabe izlaznosti nezainteresiranost ili<br />
nedovoljna informiranost studenata o<br />
održavanju izbora. Trenutačno zborovi<br />
prilično netransparentno provode izbore<br />
tako da većina studenata uopće i ne<br />
zna da se oni i održavaju.<br />
Nisu samo tu izbori u pitanju nego i<br />
cjelokupno djelovanje zborova o čijim<br />
aktivnostima i odlukama rijetko koji<br />
student na svom fakultetu zna. Kada bi<br />
zborovi funkcionalnije djelovali te uspostavili<br />
bolju komunikaciju sa studentima,<br />
možda bi se interes i povećao. Jer<br />
tko će isticati važnost postojanja zbora<br />
kao studentske organizacije koja može<br />
utjecati na studentske standarde kao i<br />
važnost izlaska na izbore, ako to neće<br />
oni sami.<br />
Ili je možda samim zborovima u interesu<br />
da se što manje studenata i javnosti<br />
petlja u "njihove poslove"?
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Studentski život 5<br />
aju itekako važan kolegij<br />
pisati radove nauči sam!<br />
praviti kako treba, da se ne<br />
bi poslije doveli u neugodne<br />
situacije kakve su optužbe za<br />
plagiranje. Mislim da bi ovaj<br />
predmet trebao biti obvezan od<br />
prvog semestra preddiplomskog<br />
studija", kaže Perša.<br />
Studentica nutricionizma na<br />
PBF-u Valentina Šarin misli da<br />
su upute za pisanje akademskih<br />
radova sasvim dovoljne.<br />
Ekologija na zadnjem mjestu Porazni rezultati ankete među mladima<br />
Samo pet posto studenata reciklira!<br />
Studenti su općenito prezaposleni, umorni, a možda i nenaviknuti na recikliranje i čuvanje okoliša<br />
Tekst: Ana Roksandić<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Posljedica Noći Save ovog<br />
ožujka bila je puno dvorište<br />
smeća u Studentskom<br />
domu "Stjepan Radić".<br />
"Nered koji ostaje nakon<br />
većih događanja u samom naselju<br />
problem je, ali ga rješavamo<br />
angažiranjem djelatnika<br />
tijekom noći, ali i većom brojnosti<br />
osoblja u jutarnjim satima",<br />
kazao je Boženko Ćosić,<br />
upravitelj smještajnog dijela<br />
studentskog naselja "Stjepan<br />
Radić". Doista, velika količina<br />
smeća koju su tulumarenjem<br />
prouzročili stanari naselja do<br />
devet sati ujutro idućeg dana<br />
bila je očišćena.<br />
"Vjerujem da će već za Radićeve<br />
dane svijest studenata<br />
biti veća", optimistično je komentirao<br />
upravitelj. Jedna je<br />
"Mislim da se o tome nema<br />
što govoriti cijeli semestar, a<br />
pogotovo ne dva", rekla je ona.<br />
Da nema potrebe za uvođenjem<br />
takvog obveznog predmeta<br />
misli i profesorica Štefica<br />
Mrvelj, prodekanica za nastavu<br />
na Prometnom fakultetu. Ona<br />
smatra da su dobre upute dovoljne<br />
da studenti sami nauče<br />
pravila pisanja, ali je problem<br />
stanarka doma na Savi komentirala<br />
kako bi "bilo zgodno da<br />
svaki paviljon ima svoj kontejner"<br />
jer mnogi studenti nemaju<br />
uvijek volje šetati na drugi<br />
kraj naselja kako bi razvrstali<br />
otpad.<br />
Studenti su općenito prezaposleni,<br />
umorni, a možda i<br />
nenaviknuti na recikliranje i<br />
Akademskog<br />
pisanja nema na<br />
svim fakultetima<br />
što ih ne čitaju detaljno.<br />
Teško je, dakle, procijeniti<br />
koliko uvođenje obveznog<br />
predmeta na sve fakultete<br />
može osvijestiti studente o važnosti<br />
akademske kulture.<br />
Nebojša Blanuša, nositelj<br />
kolegija Akademsko pisanje i<br />
metode istraživanja na Vojnim<br />
studijima, kaže da mu se to ponekad<br />
čini kao Sizifov posao, s<br />
čuvanje okoliša. Naime, prema<br />
anketi koju je među kolegama<br />
provela studentica druge godine<br />
novinarstva Nives Jekić,<br />
čak 32 posto studenata uopće<br />
ne reciklira niti su ikad reciklirali.<br />
Samo pet posto studenata<br />
reciklira sav otpad, što govori<br />
o nedostatku ekološke svijesti<br />
ostatka anketiranih.<br />
Zagreb je najgori u Europi<br />
po recikliranju otpada<br />
obzirom na stanje u Hrvatskoj.<br />
Govori da to hoće li studenti<br />
plagirati ne ovisi samo o tom<br />
kolegiju koliko o mnogim drugim<br />
čimbenicima, poput političke<br />
moći, tj. ako ste ministar<br />
znanosti ili potpredsjednik Sabora.<br />
Stop plagiranju<br />
"Dakako da njegujem<br />
kulturu nulte tolerancije<br />
plagiranja,<br />
ali u ovakvom okruženju<br />
neki student ili<br />
studentica legitimno<br />
mogu reći: Profesore!<br />
U kakvom mi to licemjernom<br />
društvu živimo?<br />
Ako mogu oni, zašto<br />
ne bih mogao i ja?<br />
I kakav ste vi to profesor ako<br />
se ne pobunite protiv takvog<br />
nakaznog sustava? Mogao bih<br />
tada u svoj obranu samo odgovoriti<br />
na posljednje pitanje da<br />
sam se pobunio podržavajući<br />
peticiju za smjenu ministra, ali<br />
na ostala bih se morao s njim<br />
potpuno složiti da je vrlo jasno<br />
što je trulo u državi Hrvatskoj",<br />
istaknuo je Blanuša.<br />
Slično mišljenje dijeli i Zvonko<br />
Dragčević, profesor na<br />
TTF-u, koji kaže da problem<br />
plagiranja i nečasnih radnji u<br />
procesu pisanja i objavljivanja<br />
znanstvenih radova ovisi<br />
o moralnom integritetu svake<br />
osobe.<br />
Svojim odgovorima u spomenutoj<br />
anketi studenti su<br />
pokazali nebrigu za čuvanje<br />
okoliša. No čak i oni koji recikliraju<br />
i žele to činiti i dalje,<br />
nailaze na prepreke.<br />
"Gospodarenje otpadom u<br />
Zagrebu je vrlo loše. Situacija<br />
se pogoršala kad se tjedni odvoz<br />
smeća smanjio s tri puta<br />
na dva", prokomentirala je<br />
studentica novinarstva Karla<br />
Vidović stanje u Zagrebu. U<br />
Zagrebu i okolici postoji oko<br />
6000 spremnika smještenih<br />
na javnim površinama, devet<br />
reciklažnih dvorišta i pet zelenih<br />
otoka. Na reciklažna dvorišta<br />
i zelene otoke mogu se<br />
odložiti papir, karton, plastika,<br />
stare baterije, stari lijekovi i<br />
drugo. Studenti svoje znanje<br />
o ekologiji većinom ocjenjuju<br />
prosječnim, no ipak ne pretaču<br />
često to znanje u praksu.<br />
studentsk@psiha<br />
prof. psih. Ivana Mrgan<br />
kognitivno-bihevioralna<br />
terapeutkinja<br />
Centar za osobni<br />
razvoj Apsiha<br />
E-mail: ivana@apsiha.hr<br />
U trenucima<br />
nelagode misli<br />
mogu biti saveznik<br />
Situacije javnog nastupa, primjerice,<br />
izlaganje seminara ili<br />
usmenih ispita, često nose dozu<br />
nelagode ili čak tjeskobe. Prije<br />
njih smo često uronjeni u razmišljanje<br />
o prošlosti ("Crvenio<br />
sam se prošli put, sigurno ću i<br />
sada") ili budućnosti ("Blokirat<br />
ću se ako pogriješim").<br />
Takav tijek misli prerasta u stalni<br />
mentalni tenis između osjećaja<br />
krivnje zbog prošlih i straha<br />
od budućih pogrešaka. To je dugotrajan<br />
i iscrpljujući meč bez<br />
pobjednika. Razvoj psihološke<br />
fleksibilnosti pomaže nam da se<br />
aktivno uključimo, prihvatimo<br />
i teške dijelove igre razvojem<br />
sljedećih vještina:<br />
1. Prihvaćanje. Aktivno i svjesno<br />
prihvaćanje naših iskustava<br />
i reakcija kako dolaze bez nastojanja<br />
da ih mijenjamo ili utječemo<br />
na njih. Primjerice, umjesto:<br />
"Moram smiriti disanje", možemo<br />
osvijestiti: "Primjećujem da<br />
ubrzano dišem."<br />
2. Defuzioniranje. Možemo<br />
osvijestiti razliku između: "Bit<br />
će mi grozno!" i "Imam misao<br />
da će mi biti grozno."<br />
3. Puna prisutnost. Biti prisutan<br />
ovdje i sada te promatrati<br />
ono što se događa a da nas događaji<br />
ne ponesu. Tako možemo<br />
osvijestiti val tjeskobe i pratiti<br />
kako on splašnjava i prolazi kao<br />
što se postupno smiruju valići<br />
na površini vode u koju je ubačen<br />
kamen.<br />
4. Promatrajuće 'ja'. Osvještavati<br />
ideju o tome da nismo<br />
samo zbroj svojih ideja o sebi.<br />
Tako ćemo se manje vezati uz<br />
misli tipa: "Loše prezentiram" ili<br />
"Ne idu mi usmeni ispiti."<br />
5. Jasne životne vrijednosti.<br />
Definiranje onoga prema čemu<br />
želimo ići kroz život, a ne od<br />
čega želimo pobjeći.<br />
6. Posvećeno djelovanje. Donošenje<br />
svjesnih odluka o tome<br />
što je potrebno učiniti i poduzimanje<br />
koraka kako bismo ih<br />
ostvarili bez obzira na naš unutarnji<br />
komunikacijski šum poput<br />
misli: "Ne mogu."<br />
Tajna je u tome da bivajući u<br />
kontaktu sa sobom poduzimamo<br />
korake koji su učinkoviti i<br />
približavaju nas našim vrijednostima.<br />
Psihološka fleksibilnost<br />
možda neće učiniti život mnogo<br />
lakšim, ali će pomoći u življenju<br />
punim plućima prihvaćanjem<br />
nekih pravila igre, ali da nas ona<br />
potpuno ne definira.
6 Studentski život<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Udruga Pragma<br />
Dodijeljene<br />
novinarske nagrade<br />
Udruga Pragma prošlog je<br />
mjeseca u kinu Kaptol Boutique<br />
Cinema dodijelila nagrade za<br />
novinarske radove koji promiču<br />
obrazovanje. Četvrta dodjela<br />
nagrada istaknula je važnost<br />
kritičkog razmišljanja učenika.<br />
U kategoriji za najbolji tiskani/online<br />
prilog nagrade su<br />
uručene novinarima 24 sata<br />
Rozeti Bogeljić s radom "Imaju<br />
veliko srce: Učenicima iz Afrike<br />
kupujemo udžbenike" te Maku<br />
Jovanoviću s radom "Znakovni<br />
jezik je zabavan i fora, trebali bi<br />
ga učiti u školi". U kategoriji za<br />
najbolji radijski prilog nagrađena<br />
je Višnja Biti s Hrvatskog<br />
radija za projekt "Građanin".<br />
Dobitnica u kategoriji za najbolji<br />
TV prilog novinarka je Nove<br />
TV Josipa Ćirić, s radom "Kosa<br />
ljubavi". Željka Škreblin<br />
FKIT<br />
Studenti pokrenuli<br />
časopis<br />
Studentska<br />
sekcija u okrilju<br />
Hrvatskog<br />
društva kemijskih<br />
inženjera i<br />
tehničara izdala<br />
je početkom<br />
travnja prvi broj mjesečnog časopisa<br />
"Reaktor ideja". Stjepan<br />
Džalto osmislio je časopis, a zajedno<br />
s uređivačkim timom, na<br />
čelu s glavnom urednicom Ines<br />
Topalović, i izdao ga u elektroničkom<br />
obliku. Na konceptu je<br />
radilo i dvadesetak studenata<br />
Fakulteta kemijskog inženjerstva<br />
i tehnologije u Zagrebu.<br />
Gabrijela Šalić<br />
Zaštitari U domovima ih često mijenjaju da se ne zbliže sa studentima<br />
Studentice su im draža 'meta', a<br />
ponekad se žele priključiti partiju<br />
U posljednjih devet godina promijenjeno je 150 zaštitara u SD 'Stjepan Radić'<br />
Tekst: Tamara Horvat<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
U<br />
Studentskom domu<br />
"Stjepan Radić" ne zna<br />
se točan broj zaštitara,<br />
a u Cvjetnom naselju<br />
glasne erazmusovce noću smiruju<br />
njih samo dvojica. U ta dva<br />
doma zaštitari čuvaju imovinu<br />
doma i studente u tri smjene. U<br />
Cvjetnom naselju tijekom prve<br />
i druge smjene samo je jedan<br />
zaštitar, a večernju smjenu pokrivaju<br />
dvojica, kaže upravitelj<br />
doma Damir Mikulić. Boženko<br />
Ćosić, upravitelj doma "Stjepan<br />
Radić" prokomentirao je da se<br />
studenti najviše druže srijedom<br />
i petkom te tada zaštitari prime<br />
najviše poziva studenata koji se<br />
žale jedni na druge zbog buke.<br />
Česte promjene<br />
Ćosić govori da je u posljednjih<br />
devet godina promijenjeno<br />
150 zaštitara u SD "Stjepan Radić".<br />
Misli da se ponekad zaštitari<br />
emotivno vežu uz određene<br />
studente s kojima stvore prijateljski<br />
odnos. Tada ih treba zamijeniti<br />
i zbog toga većina zaštitara<br />
ne radi dugo. Ove se godine<br />
prvi put pojavila i zaštitarka.<br />
Prisjeća se da su policiju zvali<br />
tri puta otkako je on upravitelj<br />
doma, i to samo u slučajevima<br />
kad intervencija zaštitara nije<br />
bila dovoljna. O neravnopravnom<br />
odnosu zaštitara prema<br />
Partijanje se koji put otme kontroli, a zaštitari ne reagiraju uvijek jednako<br />
stanarima govori jedna stanarka<br />
SD "Stjepan Radić".<br />
"Zaštitarima je mnogo draže<br />
tjerati djevojke jer su oni frajeri<br />
koji se iživljavaju na slabijima<br />
od sebe. Kada se susretnu sa studentom<br />
Kineziološkog fakulteta<br />
od 130 kilograma, teško da će<br />
njemu reći nešto bahato", ističe<br />
ona.<br />
Također, smatra da zaštitari<br />
imaju nepotrebno bahat odnos<br />
prema studentima. Slično misli<br />
i studentica J.K. Njezina priča<br />
opisuje neprimjereno ponašanje<br />
zaštitara koji su joj ušli u sobu,<br />
raspitujući se mogu li i oni popiti<br />
koju čašu vina sa studentima<br />
koji su se družili. Rekla im je da<br />
je druženje privatno, ali su ipak<br />
ušli nepozvani. Tek kada se pojavilo<br />
muško društvo, odlučili su<br />
napustiti sobu. Ujutro u pet sati<br />
zaštitar ju je ponovno posjetio.<br />
Zanimalo ga je je li druženje go-<br />
Studentica Cvjetnog naselja<br />
kaže da su u domu najglasniji<br />
erazmusovci, zbog kojih<br />
u 7. paviljonu nije moguće<br />
korištenje čajne kuhinje<br />
poslije 23 sata<br />
tovo te ju je nagovarao da ostane<br />
još koji trenutak družiti se s<br />
njim.<br />
Poticaj na druženje<br />
S obzirom na to da zaštitari SD<br />
"Stjepan Radić" nisu bili zainteresirani<br />
za odgovaranje na upit o<br />
njihovu odnosu sa studentima,<br />
ne možemo utvrditi doživljavaju<br />
li i oni neugodne situacije. Kao<br />
razlog zbog kojega ne žele dati<br />
izjavu naveli su izliku da se njih<br />
takve stvari ne tiču i ne žele biti<br />
sudionici nepotrebnih rasprava.<br />
Stanarka Cvjetnog naselja kaže<br />
da su u domu najglasniji erazmusovci,<br />
koji se ne stišavaju čak<br />
ni nakon što ih to drugi studenti<br />
zamole. Zbog toga u sedmom<br />
paviljonu nije moguće korištenje<br />
čajne kuhinje nakon 23 sata.<br />
Mikulić ističe da je danas većina<br />
studenata asocijalna te da nema<br />
ništa protiv druženja i nakon 23<br />
sata, ako studenti ne prave buku<br />
i ne ometaju mir drugih studenata.<br />
Kako bi potaknuo studente<br />
na druženje i neometanje drugih<br />
u njihovim svakodnevnim aktivnostima,<br />
odlučio je osigurati<br />
prostor za studentska druženja.<br />
Taj prostor od 100 četvornih<br />
metara bit će u sedmom paviljonu,<br />
imat će sanitarni čvor te televizore<br />
koje će studenti svakodnevno<br />
moći koristiti. Prethodno<br />
rezerviranje prostorije neće biti<br />
potrebno, ali ako nastane šteta,<br />
bit će dužni dati iksicu na uvid.<br />
Kamo na Erasmus?<br />
i poslijediplomskog studija.<br />
Troškovi preddiplomskog<br />
studija kreću se od oko 5000<br />
do 9700 kuna po školskoj godini,<br />
a za diplomski i doktorski<br />
studij određuju se prema<br />
broju bodova za svaki pojedini<br />
smjer.<br />
Školarine u Španjolskoj variraju<br />
ovisno o vrsti studija, je<br />
li riječ o privatnom ili državnom,<br />
zatim o vrsti studijskog<br />
programa te je li u velikom ili<br />
malom mjestu. Općenito su<br />
troškovi življenja u ovoj zemlji<br />
relativno niski u odnosu<br />
prema ostalim europskim zemljama,<br />
što se može vidjeti po<br />
tome koliko su jeftini internet,<br />
hrana i odjeća. Osim privatnog<br />
boravka u stanu, smještaj<br />
u Španjolskoj nude sveučilišta<br />
ŠPANJOLSKA Treća najpopularnija zemlja za studentsku razmjenu<br />
Nudi se jeftino studiranje i čak 76 sveučilišta<br />
Tekst: Božica Kopić<br />
Unatoč tome što je Španjolska,<br />
uz Hrvatsku i<br />
Grčku, na dnu europske<br />
ljestvice prema nezaposlenosti<br />
mladih, brojne studente to ne<br />
sprečava da odu na razmjenu,<br />
barem na jedan semestar,<br />
u ovu zemlju. Naprotiv, Španjolska<br />
je treća najpopularnija<br />
zemlja za Erasmus, pa je<br />
tako i čest izbor studenata sa<br />
Sveučilišta u Zagrebu. Klima,<br />
temperament, relativno povoljan<br />
studentski život, kvalitetna<br />
sveučilišta samo su neki od<br />
magneta ove zemlje koji privlače<br />
mnogo mladih.<br />
Španjolska ima 76 sveučilišta<br />
koja nude programe<br />
preddiplomskog, diplomskog<br />
Klima, temperamentni<br />
duh, relativno povoljan<br />
studentski život, kvalitetna<br />
sveučilišta samo su neki od<br />
magneta ove zemlje koji<br />
privlače brojne studente<br />
UNIVERSIDAD DE NAVARRA<br />
i privatni domovi. Također,<br />
moguć je i boravak sa španjolskom<br />
obitelji tijekom studija.<br />
Što se tiče jezika, ako upitamo<br />
nekog mještanina gdje je<br />
koja ulica ili koliko stoji karta<br />
za bus, trebamo biti spremni<br />
na to da nas neće razumjeti.<br />
Zbog toga je vrlo korisno izabrati<br />
i učenje španjolskog jezika<br />
tijekom razmjene.<br />
Vinko Majić, student FSB-a,<br />
proveo je četiri mjeseca u Madridu<br />
na sveučilištu Universidad<br />
Pontificia Comillas de<br />
Madrid. Za sveučilište je rekao<br />
da je dobro opremljeno te da<br />
su imali pristup vrhunskim<br />
laboratorijima i opremi. Za<br />
profesore kaže da su vrlo pristupačni<br />
i da im nije problem<br />
zaustaviti predavanje da bi<br />
objasnili dio gradiva, makar<br />
jednom studentu.<br />
"Madrid je prepun sadržaja i<br />
jako zanimljiv. Kultura i ljudi<br />
su malo drukčiji, slični Dalmatincima.<br />
Troškovi života su<br />
slični kao u Hrvatskoj dok su<br />
izlasci i smještaj skuplji. Ne<br />
baš veliku sobu u stanu plaćao<br />
sam 350 eura s režijama", kaže<br />
Vinko.<br />
Osim najvećih gradova, postoje<br />
i manji španjolski gradovi<br />
koji mogu biti odličan izbor<br />
za studentsku razmjenu.<br />
Universidad de Navarra najbolje<br />
je privatno sveučilište u<br />
Španjolskoj i među pedeset<br />
najboljih na svijetu. Iako godina<br />
stoji gotovo 10.000 eura, za<br />
strane studente koji dolaze na<br />
razmjenu je besplatna.
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Srednja 7<br />
Nasilje u školama Maltretiranje učenika nije samo fizičko i zna biti dugotrajno<br />
Nastavnici solidarni: na prijave<br />
nekad ne reagiraju ni razrednici<br />
Tekst: Anamarija Dukši<br />
Foto: Luka Šatara/<strong>Global</strong><br />
Znala sam briznuti u<br />
plač, što je onda on još<br />
više ismijavao - nasilje<br />
nastavnika nad djecom<br />
na svojoj je koži osjetila srednjoškolka<br />
iz Križevaca. U tri je<br />
godine doživljavala konstantna<br />
nastavnikova vrijeđanja i omalovažavanja.<br />
No bila je povučena<br />
i mirna, te nije znala kako mu se<br />
suprotstaviti.<br />
Tvrdi kako joj je nastavnik namjerno<br />
davao slabije ocjene. U<br />
četvrtom razredu skupila je hrabrosti<br />
i rekla mu da joj to smeta i<br />
neka to ne radi više. Nakon toga,<br />
nastavnik je popravio ponašanje<br />
i učenica je mirno završila četvrti<br />
razred.<br />
Iskustva učenika<br />
Jedna srednjoškolka iz Zagreba<br />
požalila se pak na dvije nastavnice.<br />
Nastavnica koja predaje<br />
fiziku govorila je učenicima da<br />
su preglupi da bi riješili određene<br />
zadatke. Isto je tako vrijeđala<br />
one koji ne bi znali nešto riješiti<br />
pred pločom. Druga bi nastavnica<br />
pak vikala na učenike čim bi<br />
ušli u razred, iako su bili mirni<br />
i tihi. Optuživala ih je da su oni<br />
krivi što se ne stigne proći svo<br />
gradivo, a ona je po cijele sate<br />
U 2016. zabilježeno je 19 prijava nasilja odraslih nad djecom u odgojnoobrazovnim<br />
ustanovama. Na škole ih se odnosilo 17, a na vrtić dvije<br />
govorila o svojoj nećakinji. Kad<br />
bi učenici pronašli neku pogrešku<br />
kod nje, "ona bi se izderala<br />
kako to nije istina, da u njezinih<br />
35 godina radnog staža ne postoji<br />
pogreška i da je nikad neće biti<br />
jer je ona uvijek u pravu", požalila<br />
se srednjoškolka <strong>Global</strong>u.<br />
Ta srednjoškolka i njezin razred<br />
na satu razrednika stalno<br />
su se žalili na te nastavnice, ali<br />
Svaka je odrasla osoba<br />
obvezna prijaviti mjerodavnima<br />
ako dozna da je dijete,<br />
odnosno svaka osoba mlađa<br />
od 18 godina žrtva nasilja<br />
Neki su učenici,<br />
nažalost, već navikli<br />
da malo tko staje na<br />
njihovu stranu<br />
nitko nije ništa poduzeo. Ispričala<br />
je i kako je jednom došla inspekcija<br />
na sat toj nastavnici, ali<br />
ona se tada, naravno, ponašala<br />
pristojno.<br />
U izvješću o radu pravobraniteljice<br />
za djecu Ivane Milas Klarić<br />
u 2016. zabilježeno je 19 prijava<br />
nasilja odraslih nad djecom<br />
u odgojno-obrazovnim ustanovama.<br />
Od 19 prijava, 17 ih se odnosilo<br />
na školu, a dvije na vrtić.<br />
Zabilježene prijave nasilja prijavitelji<br />
opisuju kao grube oblike<br />
nasilja prema djeci i nezadovoljni<br />
su takvim ponašanjem djelatnika<br />
škola. Zabrinjavajuće je to<br />
što se različito i neravnopravno<br />
tretira nasilje s obzirom na<br />
to tko ga čini. Škole reagiraju<br />
burnije kad djeca počine nasilje<br />
nego kada ga odrasli čine nad<br />
djecom. U takvim je slučajevima<br />
uočena i negativna međusobna<br />
"solidarnost" prosvjetnih djelatnika<br />
u slučajevima kada su počinitelji<br />
nasilja njihove kolege.<br />
Potražite pomoć<br />
Pravobraniteljica savjetuje da<br />
se djeca o bilo kakvom nasilju<br />
nastavnika povjere razredniku,<br />
školskom pedagogu, psihologu<br />
ili nekoj drugoj odrasloj osobi<br />
od povjerenja. U srednjoj školi<br />
mogu pomoći i prijatelji iz razreda<br />
koji će biti podrška u prijavljivanju<br />
nasilja. Također, ističe<br />
kako je najvažnije da se nasilje<br />
prijavi kako bi ga se moglo zaustaviti<br />
i reagirati prema počinitelju,<br />
ali i pružiti pomoć žrtvi<br />
nasilja. Svaka je odrasla osoba<br />
obvezna prijaviti mjerodavnima<br />
ako dozna da je dijete, odnosno<br />
svaka osoba mlađa od 18 godina<br />
žrtva nasilja, istaknula je pravobraniteljica.<br />
fakulteti na pladnju<br />
studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove<br />
GEOTEHNIČKI FAKULTET<br />
INŽENJERSTVO OKOLIŠA<br />
(Geotehnički fakultet)<br />
IVAN PEČEK: Studij je zanimljiv, a profesori su uvijek spremni<br />
pomoći. Proučavamo postanak zemlje i od čega je ona izgrađena.<br />
Učimo i o mjerama zaštite okoliša, primjerice kako pravilno<br />
zbrinuti otpad, kako očuvati okoliš, te o životu životinja i biljaka u<br />
okolišu. Studij se sastoji od kolegija poput kemije, fizike, nacrtne<br />
geometrije i računalnog projektiranja.<br />
DIRIGIRANJE<br />
(Muzička akademija)<br />
MARO RICA: Studij dirigiranja<br />
osposobljava studenta za rad s<br />
profesionalnim zborovima, orkestrima,<br />
a možeš biti i dirigent<br />
u operi ili filharmoniji. Uvijek<br />
radimo na projektima i asistiramo<br />
profesorima u pripremi<br />
zbora te orkestra za koncerte.<br />
Najzanimljivije je to što u isto<br />
vrijeme moraš biti i psiholog i<br />
dobar glazbenik. No fakultet je<br />
jako naporan i moraš se baviti<br />
time 24 sata na dan.<br />
MARIJA ŠIMAG: Indologija je<br />
jedan od najmanje poznatih<br />
studija, ali je vrlo koristan. Studij<br />
obuhvaća mnoge aspekte Indije<br />
i daje dobru podlogu za daljnja<br />
istraživanja svim zaljubljenicima<br />
u Indiju. Čak postoji i mogućnost<br />
odlaska u Indiju. Sjajan je za<br />
sve ljubitelje mrtvih jezika jer<br />
se tijekom studija uče sanskrt i<br />
ostali jezici srodni Indiji. Važno<br />
je napomenuti kako je studij<br />
slobodan, a ne redovan.<br />
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE<br />
INDOLOGIJA<br />
(Filozofski fakultet)<br />
DINESH CYANAM<br />
MEHATRONIKA I ROBOTIKA<br />
(Fakultet strojarstva i brodogradnje)<br />
BOŽIDAR OČKO: Mehatronika obuhvaća strojarstvo,<br />
elektrotehniku, automatiku i informatiku, pa krajnji<br />
ishod studija ovisi o tome koji te dio najviše zanima.<br />
Upravo je zbog spoja više znanosti toliko tražena<br />
među poslodavcima. Uz klasične "strojarske" predmete,<br />
mnogo programiramo, izvodimo laboratorijske<br />
vježbe na računalima i maketama, simulacije i mnogo<br />
praktično radimo. Mislim da odabirom mehatronike<br />
i robotike odabireš biti u korak s budućim razvojem<br />
industrije i svijeta.
8 Društvo<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Studenti u Konzumu Rad nedjeljom i blagdanima vrijedi samo 18 kuna po satu!<br />
Poslovođe se na njima iskaljivali,<br />
a radnici ih učili i bodrili<br />
Kao redovni studenti neki su, kako su se požalili, morali dolaziti na posao svaki dan i odrađivati neplaćene prekovremene<br />
Tekst: Stjepan Pavić<br />
Iako u posljednje vrijeme<br />
novinske stupce pune<br />
mnoge vijesti o neizvjesnoj<br />
budućnosti Agrokora<br />
i njegovih zaposlenika, malo<br />
se govori o studentima koji<br />
su također tamo radili preko<br />
studentskih ugovora. Unatoč<br />
niskim satnicama i golemoj<br />
odgovornosti s kojom su se<br />
suočavali kao radnici u Konzumu,<br />
studenti ne strepe toliko<br />
od neisplate plaća kao njihovi<br />
stariji kolege, ali kažu da problem<br />
nije samo u novcu.<br />
"Poslovođe u Konzumu često<br />
su bili nestručni u organiziranju<br />
svakodnevnih zadataka<br />
te nerijetko iskazivali bijes na<br />
podređene", ističe Rina, studentica<br />
komunikologije iz Zagreba.<br />
Radeći u poslovnicama<br />
u Sesvetama i Dubravi kaže<br />
da to nije iznimka koja pobija<br />
pravilo.<br />
Loši radni uvjeti<br />
S njom se složila i Donatela,<br />
studentica Grafičkog fakulteta<br />
u Zagrebu.<br />
"Unatoč tome što smo bili<br />
redovni studenti, od nas se za-<br />
htijevao svakodnevni dolazak<br />
u prodavaonicu ili dulje radno<br />
vrijeme, u protivnom nas više<br />
ne bi zvali", ističe Donatela.<br />
Plaće su, kažu studenti, doista<br />
dolazile na vrijeme, ali satnica<br />
za rad nedjeljom i blagdanima<br />
ostajala je ista, odnosno<br />
18 kuna. Donatela ističe kako<br />
je ipak nije čudilo kada im nisu<br />
bili plaćeni prekovremeni sati.<br />
No ističe da je, u usporedbi s<br />
ostatkom studentskih poslova<br />
koje viđamo na stranicama<br />
Studentskog centra, satnica<br />
znatno niža.<br />
"To mi je bio jedan od prvih<br />
poslova koje sam radila i nisam<br />
znala kakvi su uvjeti kod<br />
drugih poslodavaca, pa sam se<br />
s time i pomirila", ističe ta studentica.<br />
'Unatoč tome što smo bili<br />
redovni studenti, od nas<br />
se zahtijevao svakodnevni<br />
dolazak u prodavaonicu ili<br />
dulje radno vrijeme, u protivnom<br />
nas više ne bi zvali',<br />
ističe studentica Donatela<br />
Studenti kažu da<br />
im je nerijetko<br />
bila uskraćena i<br />
osnovna obuka<br />
GORAN STANZL/PIXSELL<br />
Unatoč stresu u prodavaonicama,<br />
što zbog zahtjevnosti<br />
posla, što zbog kupaca, zaposlenici<br />
Konzuma, govore studenti,<br />
dobro su raspoloženi i<br />
uljudni. Iako poslodavci studentima,<br />
kako kažu, nisu pružali<br />
niti najosnovniju obuku<br />
nego im je bilo rečeno da će sve<br />
naučiti "u hodu", spas su im<br />
znali pružili zaposlenici u prodavaonici.<br />
Benjamin iz Zagreba<br />
napominje kako su kolege u<br />
prodavaonici uvijek bili voljni<br />
poučiti ga i da je, zahvaljujući<br />
dobroj atmosferi među djelatnicima,<br />
vrijeme brzo prolazilo.<br />
Iskorištavanje radnika<br />
Studenti su i sami osjetili<br />
na svojoj koži kako to izgleda<br />
kada radni uvjeti nisu idealni.<br />
Rina govori da je u više situacija<br />
svjedočila ponižavanju blagajnica,<br />
te ističe da kupci tako<br />
liječe svoje frustracije, gazeći<br />
dostojanstvo radnika. Podsjeća<br />
da su i poslodavci ti koji<br />
"tjeraju suze na oči" radnicima<br />
jer im ne isplaćuju prekovremene,<br />
dok su studente zakidali<br />
dajući im istu satnicu za rad<br />
običnim danom, nedjeljom i<br />
praznikom.<br />
Prijevara Studentice nasjele na trik djelatnika teleoperatera, za koji vjerojatno ni poslodavac ne zna<br />
'Rekli su mi da je besplatno i bez obveze,<br />
a onda su počeli dolaziti računi...'<br />
Studentica Laura kaže da su joj na štandu rekli: 'Ako to želiš aktivirati, aktiviraj. Ako ne želiš, nikom ništa, ništa se neće naplatiti bez<br />
aktivacije'. Sim kartice nije aktivirala, ali je nekoliko mjeseci poslije završila s ovrhom<br />
Tekst: Gabrijela Šalić<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Studentica Laura Hana na<br />
kućnu je adresu dobila<br />
račune za karticu za mobitel<br />
koju uopće nije aktivirala.<br />
Naime, prošle je godine od mladih<br />
djelatnika, najvjerojatnije<br />
honorarnih suradnika, jedne<br />
telekomunikacijske tvrtke na<br />
štandu dobila dva ugovora za<br />
koja joj nisu ni rekli da je riječ<br />
o ugovorima nego da je to samo<br />
"potpis da se zna da su razdijelili<br />
kartice".<br />
Kako se požalila <strong>Global</strong>u, nije<br />
dobila ni primjerak tog ugovora,<br />
kao ni bilo koji drugi dokaz<br />
o tome što je potpisala. Ipak,<br />
uskoro su joj na kućnu adresu<br />
počeli dolaziti prvi računi.<br />
Laura Hana samo je jedna od<br />
nasamarenih "kupaca". Ona je<br />
trebala, kako su joj na štandu<br />
rekli, potpisati dokument koji<br />
bi njima služio samo kao uvid<br />
u podijeljene kartice, koje su<br />
besplatne.<br />
Tvrdi da ne može zaboraviti<br />
kako su joj rekli "ako to želiš<br />
aktivirati, aktiviraj. Ako ne želiš,<br />
nikom ništa, ništa se neće<br />
Pogrešne informacije mogu<br />
dovesti do nepotrebnih šokova<br />
naplatiti bez aktivacije". Budući<br />
da ona ipak nije aktivirala sim<br />
kartice, nakon dva tjedna ih je<br />
bacila.<br />
No ubrzo su joj došli prvi računi,<br />
što je i nju i njezine roditelje<br />
šokiralo jer je živjela u uvjerenju<br />
da nije potpisala nikakav<br />
ugovor, vjerujući riječima mladih<br />
djelatnika na štandu. Nakon<br />
što je kontaktirala Službu<br />
za korisnike, poslala je žalbu,<br />
ali odgovor ni nakon osam mjeseci<br />
još nije došao. Ali joj je zato<br />
prije nekoliko mjeseci došla<br />
ovrha na priličan iznos, koji se<br />
nakupio zajedno s kamatama i<br />
troškovima javnog bilježnika.<br />
Isto se dogodilo i sestrama<br />
Vendi i Doris, koje su ostale u<br />
šoku kad su dobile račune te-<br />
leoperatera početkom prošle<br />
godine. I one su ispunile obrazac<br />
kako su to od njih tražili<br />
operativci na štandu, "da imaju<br />
pokriće kome su dali kartice".<br />
Mislile su da ih, s obzirom na<br />
to da su mlade, sigurno neće<br />
pokušati prevariti. Na kraju su<br />
račune ipak uspjele stornirati.<br />
Službenici teleoperatera na<br />
štandovima s kojima smo razgovarali,<br />
a koji su željeli ostati<br />
anonimni, rekli su da kao honorarci<br />
dobivaju određeni postotak<br />
od svakog potpisanog<br />
ugovora, ali nitko nije jasno<br />
rekao otkud im pravo davati<br />
pogrešne informacije potencijalnim<br />
klijentima. Navode da<br />
se ne opterećuju time - dok god<br />
zarađuju.
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Svijet 9<br />
Sirija Raketnim napadom na Assadovu bazu SAD simbolički pokazuje da ne odustaje od Sirije<br />
'Rat će još dugo trajati'<br />
'Amerikanci neće dopustiti da strateški važnom zemljom potpuno dominiraju Rusi', navodi reporter Hassan Haidar Diab<br />
Tekst: Mihael Gelo<br />
U<br />
trenucima kad sirijski<br />
predsjednik Assad,<br />
uz podršku Rusa, napreduje<br />
i uzima sve<br />
više teritorija pobunjenicima,<br />
Trump pokreće raketni udar<br />
na Assadovu vojnu bazu. Napad<br />
simbolično iskazuje SADovu<br />
namjeru da pokaže kako je<br />
prisutan u Siriji te da se neće<br />
odreći svojih interesa, unatoč<br />
tome što se oni kose s ruskima.<br />
Rat u Siriji postao je jedno<br />
od ključnih svjetskih žarišta<br />
onda kada su se Rusija i SAD<br />
pozicionirali kao pokrovitelji<br />
suprotstavljenih strana. Rusija<br />
je stala na stranu svog saveznika<br />
Assada, suprotstavljajući se<br />
Amerikancima koji podržavaju<br />
pobunjenike s ciljem svrgavanja<br />
Assada s vlasti. Mnoge regionalne<br />
zemlje i skupine imaju<br />
interese u Siriji, a za Rusiju i<br />
SAD važno je održati utjecaj u<br />
toj geostrateški važnoj zemlji.<br />
Američki interes<br />
Hassan Haidar Diab reporter<br />
je koji je u doba američkog<br />
raketiranja bio u Siriji, nakon<br />
što je intervjuirao Assada za<br />
Večernji list. Prema Diabu,<br />
onaj tko bi danas kontrolirao<br />
čitavu Siriju, bio bi svojevrsni<br />
"car Bliskog istoka" zbog njena<br />
položaja u povezivanju regije sa<br />
Zapadom. SAD zato neće prepustiti<br />
Assadu dominaciju nad<br />
čitavom Sirijom jer bi to znači-<br />
SYRIA.LIVEUAMAP.COM<br />
lo prevlast ruskog utjecaja na<br />
važnom području.<br />
Ipak, Assad uz pomoć Rusa<br />
napreduje i osvaja teritorij,<br />
kako pobunjenicima, tako<br />
i ISIL-u. Zbog geostrateške<br />
važnosti Sirije, bilo je logično<br />
zaključiti da će SAD svakako<br />
nastojati spriječiti Assadov<br />
napredak. Trump je 7. travnja<br />
pokrenuo raketni napad na<br />
Assadovu zračnu bazu, što je<br />
presedan jer se američka kampanja<br />
u Siriji dosad formalno<br />
zadržavala na borbi protiv<br />
ISIL-a i podršci pobunjenicima,<br />
ali bez izravnog angažmana<br />
protiv Assada.<br />
No Rusija i Iran, glavni Assadovi<br />
saveznici, osudili su napad<br />
i nagovijestili jednak odgovor u<br />
slučaju idućeg. Diab smatra da<br />
ovo nije blef i da će ta prijetnja<br />
odvratiti SAD od budućih intervencija<br />
koje bi podigle rat<br />
na višu dimenziju. A čak i kad<br />
Ruski predsjednik Putin vojni angažman u Siriji pokrenuo je 2015. godine kako bi<br />
održao predsjednika Assada na vlasti<br />
• Sirijska vojska (Assad)<br />
• Pobunjeničke skupine<br />
• ISIL<br />
• Kurdi<br />
'Nikome od<br />
sila nije u interesu<br />
podijeliti<br />
Siriju. Konflikt<br />
u Siriji je takve<br />
prirode da pobjednik<br />
nosi<br />
sve', ističe<br />
Davor Boban,<br />
stručnjak za<br />
Rusiju<br />
bi nekako udaljili moćne saveznike<br />
od Assada, Amerikanci<br />
znaju da bi invazijom i svrgavanjem<br />
tog režima ponovili<br />
pogreške iz Iraka koje ih prate<br />
i danas.<br />
SAD je tako primoran gledati<br />
Rusiju kako pomažući vojni<br />
napredak predsjednika Assada<br />
stvara temelj utjecaja u budućnosti<br />
Sirije, a ne može to spriječiti<br />
vojnim angažmanom protiv<br />
Assada zbog straha od posljedica.<br />
Ono što SAD stoga nastoji<br />
učiniti, objašnjava Diab,<br />
jest održati rat i nestabilnost,<br />
te tako spriječiti obnovu Sirije<br />
pod ruskom kontrolom. S obzirom<br />
na suprotstavljene interese<br />
među regionalnim igračima<br />
koji su upleteni u rat, održavanje<br />
nestabilnosti ne bi trebalo<br />
biti problem. Osim toga, Hassan<br />
Diab navodi važan adut<br />
SAD-a u Siriji, a to je savezništvo<br />
s Kurdima, manjinskim<br />
narodom koji već desetljećima<br />
traži autonomiju, a u ratu je<br />
uspješnim borbama uspio odbaciti<br />
ISIL te drži značajan dio<br />
teritorija. SAD na tom području<br />
za potrebe rata s ISIL-om<br />
ima raspoređene vojne snage,<br />
time i izravni vojni utjecaj.<br />
Mogućnost podjele<br />
Iako stanje u Siriji naizgled<br />
sugerira da je Rusija s Assadom<br />
u premoćnom položaju, Davor<br />
Boban, stručnjak za Rusiju i<br />
docent na FPZG-u smatra da i<br />
sama činjenica Trumpova raketiranja<br />
Sirije “kao da Rusi nisu<br />
tamo” umanjuje rusku prevlast.<br />
Boban također isključuje mogućnost<br />
dijeljenja Sirije na ruski<br />
i američki utjecaj: "Nikome<br />
od sila nije u interesu podijeliti<br />
Siriju. Konflikt je takve naravi<br />
da pobjednik odnosi sve".<br />
I Amerikanci i Rusi, slažu se<br />
Boban i Diab, imaju utjecajne<br />
kanale u Siriji i instrumente<br />
koji će onemogućiti potpunu<br />
dominaciju suprotne strane.<br />
Jamstvo je to za nastavak sukoba<br />
koji je već odnio gotovo pola<br />
milijuna života.<br />
Srbija Masovni prosvjedi traju od 3. travnja, od dana nakon predsjedničkih izbora<br />
Nakon Vučićeve pobjede u prvom krugu,<br />
zemlju tresu prosvjedi protiv 'diktature'<br />
Tekst: Hanan Nanić<br />
Iako ne postoji organizacijska<br />
infrastruktura osim<br />
nekolicine svakodnevnih<br />
prosvjednika, prosvjedi se u<br />
Srbiji održavaju već tri tjedna.<br />
Ono što je počelo kao studentski<br />
prosvjed dan nakon izbora,<br />
prepoznato je kao građanska<br />
inicijativa prosvjeda kakva je<br />
posljednji put viđena 2000.<br />
protiv Slobodana Miloševića.<br />
Glavni zahtjev prosvjednika<br />
diljem Srbije je smjena vlasti,<br />
provedba slobodnih i poštenih<br />
izbora, te smjenjivanje članova<br />
Republičke izborne komisije,<br />
sloboda medija te rješavanje<br />
Prosvjednici su već više puta demantirali povezanost s političkom oporbom<br />
problema korupcije.<br />
U izostanku povjerenja u parlamentarizam<br />
i demokratske<br />
izbore, a u kontekstu medijske<br />
prevlasti vladajućih (dva dana<br />
prije izbora gotovo svi vodeći<br />
tiskani mediji osvanuli su s<br />
Vučićevom kampanjom na naslovnici),<br />
došlo je do zasićenja.<br />
No mnogi tvrde da je teško moguće<br />
išta postići, što zbog snage<br />
vlasti, a što zbog nedovoljno<br />
konkretiziranih zahtjeva i programa<br />
prosvjednika. Također,<br />
neke od kritika prosvjeda tvrde<br />
da iza prosvjeda ustvari stoji<br />
oporba, premda su prosvjednici<br />
više puta demantirali takve<br />
tvrdnje.<br />
"Protesti su simbolično važni<br />
jer se razbija fikcija o popularnosti<br />
koju ova vlast stvara. Me-<br />
'Nije isključeno da će se iz<br />
ovoga izroditi neka nova<br />
kritična masa, kao što se u<br />
studentskim protestima devedesetih<br />
formirao Otpor',<br />
smatra Nikola Maticki<br />
dijima se kreira slika o političkoj<br />
homogenosti što odudara od<br />
stvarnosti", smatra beogradski<br />
odvjetnik i prosvjednik Viktor<br />
Prlja. Nikola Maticki, glavni i<br />
odgovorni urednik studentskog<br />
mjesečnika Žurnalist iz Novog<br />
Sada, smatra da nije isključeno<br />
da će se iz ovoga izroditi neka<br />
nova kritična masa, kao što se u<br />
studentskim protestima devedesetih<br />
formirao Otpor i dodaje<br />
da stanje nepovjerenja govori<br />
dosta o nerazvijenosti društvene<br />
svijesti u zemlji.<br />
Novinarka Centra za istraživačko<br />
novinarstvo Srbije An-<br />
djela Milivojević ističe važnost<br />
razumijevanja uvjeta u kojima<br />
je taj izborni rezultat postignut:<br />
"vrlo kratka kampanja, nejednaki<br />
tretman kandidata u medijima,<br />
Narodna skupština je<br />
prestala s radom, informacije o<br />
ucjenjivanju državnih službenika<br />
da glasaju za broj 6."<br />
Milivojević tvrdi da studentski<br />
prosvjedi mogu popraviti<br />
stanje legitimiteta izbora ostvarivanjem<br />
njihova zahtjeva da<br />
se napokon sredi izborni popis<br />
koji ima 800.000 glasača više<br />
nego što Srbija ima punoljetnih<br />
stanovnika - dugoročno, borba<br />
za pravedne izbore je borba<br />
svih građana Srbije.
10 Intervju<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ TRENER SVIH TRENERA I GLAVNI LIK MONODRAME 'ĆIRO'<br />
O meni su novinari pisali<br />
loše, ali nisam se svađao, na<br />
kraju dobiješ što zaslužuješ<br />
Tarik Filipović mi je još prije nekoliko godina pričao kako bi htio realizirati predstavu 'Ćiro' o mom životu, ali ja, budala,<br />
nisam ga ozbiljno shvaćao. Što ćeš ti o meni predstavu raditi kad sam ja sam za sebe predstava?!<br />
Tekst: Marta Halužan Foto: Petar Vučetić/VERN<br />
Monodrama "Ćiro",<br />
glumca i voditelja<br />
Tarika Filipovića,<br />
koja se<br />
u cijelosti temelji<br />
na životnim<br />
epizodama popularnog znalca<br />
nogometne vještine, bila je<br />
povod za <strong>Global</strong>ov intervju s<br />
legendom hrvatskog nogometa<br />
Miroslavom Ćirom Blaževićem,<br />
"trenerom svih trenera".<br />
Ćiro osvaja svojim poznatim<br />
šarmom, neposrednošću i smislom<br />
za humor, na ulici se ne<br />
može "riješiti" zamolbi za selfie,<br />
a nerijetko ga prate i povici<br />
"Ćiro, legendo!".<br />
S mladim novinarima Ćiro<br />
rado razmjenjuje svoja iskustva<br />
sa "sedmom silom".<br />
"Vrlo ste važni. Spremate se<br />
za djelatnost koja je značajna<br />
i vrlo, vrlo često i presudna za<br />
mnoge javne ljude. Morate čitati<br />
što više velike novinarske<br />
autore, poput mog prijatelja<br />
Židaka (intervju je rađen desetak<br />
dana prije smrti novinarske<br />
sportske legende, op.a.). Nikad<br />
nisam uvrijedio novinara, znali<br />
su oni o meni pisali loše, napadali<br />
su me ili kritizirali. Uz<br />
to sve, ja se nisam s njima svađao.<br />
Znao sam da će doći vrijeme<br />
kada će oni o meni pisati<br />
afirmativno. Uvijek na kraju<br />
dobiješ ono što si zaslužio. Ja<br />
sam zaslužio čak da i predstavu<br />
naprave o meni", kazao je<br />
Ćiro na početku intervjua.<br />
◼◼Znate li kako je došlo do<br />
ideje da se stvori predstava<br />
'Ćiro'?<br />
Tarik mi je još prije nekoliko<br />
godina pričao da bi htio realizirati<br />
predstavu o mom životu,<br />
ali ja, budala, nisam ga ozbiljno<br />
shvaćao. Što ćeš ti o meni<br />
predstavu raditi kad sam ja<br />
sam za sebe predstava?! Nije<br />
bilo nikakvog dogovora. Izvadio<br />
je detalje iz mog trnovitog<br />
puta. Reći ću vam istinu, mi<br />
stari ljudi često zaplačemo, a<br />
kad je predstava bila gotova,<br />
ja sam se uhvatio da plačem.<br />
Imao je nekoliko bisera. Kad<br />
smo pobijedili 3:0 Nijemce,<br />
nazvao me je predsjednik Tuđman<br />
i rekao kako moramo<br />
pobijediti i mi smo, naravno,<br />
pobijedili. I u predstavi Tarik,<br />
glumeći mene, kaže kako je Ladić<br />
rekao da mi je Tuđman tim<br />
sastavljao. Što sam ja kriv ako<br />
je on mislio kao i ja?<br />
◼◼Jeste li s Tarikom radili na<br />
predstavi?<br />
Niti jednu minutu, kunem<br />
vam se. Potpuno me iznenadio<br />
i onda sam tražio da neke dijelove<br />
izbaci, ali nije htio.<br />
◼◼Koliko je Tarikovo poznavanje<br />
nogometa bilo presudno?<br />
Jedno je vaš lik, a drugo taj<br />
nogometni kontekst. Ne bi<br />
mogao napraviti tako uspješnu<br />
predstavu da nema nadarenost<br />
Mamić je plakao, bio je sav mokar, ne možeš to glumiti!<br />
◼◼Predstavu je pogledao i Zdravko Mamić...<br />
Predstava je završila, svi smo se skupili, kad vidim<br />
jedan i jedan čovjek se probija i plače kad ono tko<br />
je - Mamić. Ja ga gledam, u sebi mislim, vidi ga opet<br />
folira. On je bio u puloveru i zagrli me, a moja košulja<br />
sva mokra jer je on je bio mokar. E tu nije lagao,<br />
ne možeš ti, ma kakav god glumac bio, odglumiti<br />
preznojavanje. Ne postoji glumac koji se može toliko<br />
uživjeti u ulogu da promijeni boju kože. Ja sam<br />
shvatio da on ne laže, i grlimo se i govori on: 'Kume<br />
ovo sam ja sve s tobom prošao'. Laže jer kad sam ja<br />
Ćiro je bio gost studenata na 2. godini<br />
preddiplomskog studija Novinarstvo VERN'a<br />
za nogomet. U Prištini sam<br />
vodio momčad i on odjednom<br />
izrecitira sve igrače, a ja ih ne<br />
znam. Tarik ima memoriju.<br />
◼◼Mislite li da je Tarik dobro<br />
odigrao ulogu?<br />
Tarik ima savršenu moć imitacije,<br />
ali tko će ga znat što će<br />
sve reći. U govoru je skroz pogodio.<br />
Moj sin je sjedio pokraj<br />
mene i rekao: 'Da nisi ti sad<br />
pokraj mene mislio bih da si na<br />
pozornici'.<br />
◼◼Je li vam ikad smetalo što<br />
vas imitiraju?<br />
Bio bih budala kad bi mi to<br />
smetalo. To sve ide u korist<br />
moje popularnosti. Tarik me<br />
uvijek afirmativno imitirao.<br />
◼◼Kada ste prvi put čuli za<br />
predstavu Tarika Filipovića<br />
o vašem životu što ste pomislili?<br />
Bio sam jako skeptičan. Bio<br />
sam protiv toga jer nisam bio<br />
siguran da mi to može koristiti.<br />
Kritika ovoj predstavi je najvažnija.<br />
Pomno sam je pratio.<br />
Predstava je mogla bit dobra i<br />
ona je dobra, vjerujte mi, ali ja<br />
sam bio skeptičan. Bila su potrebna<br />
samo tri zločesta novinara<br />
da izvade nešto iz konteksta<br />
i naprave sprdnju od toga.<br />
Imao sam sreću da su je svi<br />
doživjeli tako kako sam priželjkivao.<br />
Činjenica je da 80 minuta<br />
govori i ne dopušta vam da<br />
vam popusti pozornost, ali kad<br />
je rekao da sam ja u sudačkoj<br />
nadoknadi pa još ispriča koješta,<br />
pola sale se rasplakalo.<br />
◼◼Kad govorimo o vašoj<br />
sportskoj karijeri, prvi jaki<br />
angažman bio vam je osvajanje<br />
prvenstva s Dinamom<br />
'82. Čujete li se i vidite s tom<br />
generacijom?<br />
Već su dva igrača, nažalost,<br />
preminula, Hodžić i Cvetković.<br />
prolazio ono najgore, a to je imigracija, on se onda<br />
još nije ni rodio. No činjenica jest da je on sa mnom<br />
mnogo toga prošao.<br />
◼◼Je li to grljenje bio čin pomirenja s obzirom na<br />
to da niste baš bili u dobrim odnosima?<br />
Mnogo mu toga zamjeram. No on je takav, a ljudi<br />
zanemaruju jednu sociološku notu koju Mamić ima.<br />
Imam toliko svojih igrača koji su došli u nemilost.<br />
Mamić im pomaže, mogao bi sad nabrajati. Takav<br />
je, kad ima para, dat će svima, ali kad nema, ode u<br />
garderobu i vadi nam iz džepova.<br />
Publika mrzi i Mamića i<br />
Šukera jer oni misle da su<br />
oni najvažniji. Nisu pokazali<br />
ničim da publiku dobiju za<br />
sebe. Već ta publika, mladost,<br />
koja je revolucionarna,<br />
misli si ako ćeš ti biti protiv<br />
mene, bit ću i ja protiv tebe<br />
S ostalima se sretnem vrlo često.<br />
Izuzetno sam strog trener i<br />
većina mojih igrača, dok ih vodim,<br />
baš me i ne vole. Sad kad<br />
su odrasli, sad se baš volimo.<br />
◼◼Biste li mogli izdvojiti od<br />
koga ste kao, vođa, mogli<br />
nešto naučiti, a tko vas je razočarao?<br />
Mnogo njih bi me razočaralo<br />
da sam im ja dao prostora za<br />
to. Zato je šef najvažniji. Ako<br />
se ekipa ne ponaša onako kako<br />
ih je šef odgajao, nema smisla.<br />
Bio sam najslabiji na Bokšića.<br />
Nesreća je htjela da ga nisam<br />
imao niti na europskom ni na<br />
svjetskom prvenstvu. Bio je<br />
bolestan i ozlijeđen, siguran<br />
sam da bismo bili prvaci Europe<br />
i svijeta da je on igrao. On je<br />
samozatajan i diskretan. Jedini<br />
igrač na kojeg nisam povisio<br />
ton jer sam bio siguran da bi<br />
odmah uzeo svoje stvari i otišao.<br />
Jako osjetljiv, ali pravičan.<br />
◼◼Kako komentirate današnju<br />
ligu i slabu posjećenost<br />
stadiona?<br />
Odavno pretendiram da<br />
Hrvatska daje najveće nogometaše<br />
svijeta. Koliko naših<br />
nogometaša igra u najvećim<br />
klubovima svijeta! Kada sam<br />
1982. osvojio prvenstvo, na<br />
stadionu je bilo 40.000 navijača.<br />
Današnji Dinamo u cijeloj<br />
sezoni ne može skupiti<br />
40.000. Stalno pitam zašto?<br />
Nisu imali refleks da se dodvore<br />
onima koji su najvažniji,<br />
preko vas novinara - publici.<br />
Publika ne voli Mamića i Šukera<br />
jer oni misle da su najvažniji.<br />
Nisu pokazali ničim da<br />
publiku dobiju za sebe. Već ta<br />
publika, mladost, koja je revolucionarna,<br />
misli si da ako ćeš<br />
ti biti protiv mene, bit ću i ja<br />
protiv tebe.<br />
◼◼Što mislite tko će ove godine<br />
osvojiti HNL?<br />
Davno sam izjavio da bi po<br />
svemu Rijeka trebala biti prva,<br />
ali neće. Loš sam prognozer.
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Intervju 11<br />
Bilo bi mi drago da Rijeka<br />
pobijedi jer monopol mog Dinama<br />
dosadio je svima. Jedanaest<br />
puta za redom prvi, pa<br />
neka se i Rijeka malo veseli.<br />
◼◼Počeci vaše karijere bili su<br />
teški...<br />
Kao igrač rano sam se ozlijedio<br />
i otišao sam u Švicarsku<br />
kao imigrant. Završio sam učiteljsku<br />
akademiju i nastavnik<br />
sam. Dolazim u Švicarsku i<br />
trebam šefu pokazati diplomu.<br />
Pokažem mu diplomu i sad on<br />
mene ispituje koje jezike govorim,<br />
ali ja ne znam niti jedan<br />
osim hrvatskoga. Sad ja očekujem<br />
da će mi dati djecu kako<br />
bih ih počeo poučavati, kad on<br />
ode i nosi mi metlu. I tako sam<br />
počeo kao smetlar.<br />
Osam godina poslije postao<br />
sam izbornik švicarske reprezentacije.<br />
Neko je vrijeme bila<br />
nekakva akcija protiv stranaca.<br />
Jedan hotelijer nazove<br />
glavnog čovjeka u Bern. Kaže<br />
tom glavnom: 'Nemojte tjerati<br />
tog čovjeka, dobar je'.<br />
Ovaj iz Berna kaže:<br />
'Neka dođe meni<br />
da ga ja vidim'.<br />
Dolazim, natucam<br />
francuski,<br />
ali moja žena<br />
govori savršeno.<br />
Imam Barbaru,<br />
trogodišnju<br />
kćer. Čim smo ušli<br />
u kancelariju za strance,<br />
rukom pokazuje da ništa ne<br />
govorim i gleda me. Pitam se<br />
trebam li što napraviti? Gleda<br />
on, preko Barbare i žene, i gleda<br />
mene. Kad najednom kaže:<br />
'Vi ostajete, možete ići'. Osam<br />
godina nakon toga dolazi on u<br />
Lausanneu i kaže: 'Znao sam<br />
da ćete vi biti taj'.<br />
◼◼Pitanje je klišej, ali imate<br />
li neki recept za uspjeh?<br />
Za uspjeh je potrebno sedam<br />
faktora. Kao prvo, talent.<br />
Drugo, motiv jer ako nemate<br />
motiv, talent će atrofirati.<br />
Treći je karakter. Treba stalno<br />
biti spreman pobijediti ono<br />
što je tvoj skriveni neprijatelj.<br />
Pod brojem četiri krije se inteligencija.<br />
U poslu će vam se<br />
sigurno dogoditi da urednik<br />
stavi nešto što vam se ne sviđa.<br />
Htjet ćete mu reći kako je<br />
to blesavo, ali ćete ipak izustiti:<br />
'Što ste pametni, uredniče'.<br />
Broj pet je rad. Sa svojim pisanjem<br />
i objektivnošću, imat<br />
ćete sve kako biste stvorili ime<br />
i autoritet. Kako bi vas se čitalo.<br />
Šesti faktor je ambijent.<br />
Treba izbjegavati sve što je razlog<br />
ružnog ambijenta.<br />
Moja me majka svojom primjedbom<br />
usmjerila kako se<br />
stvara ambijent. 'Braco', tako<br />
me je zvala, 'jezik je opasnije<br />
oružje od handžara (noža). I<br />
kad Ibro kaže da je Suljo đubre,<br />
odi do Sulje i reci kako<br />
Ibro fino o njemu priča'.<br />
Imao sam skupinu igrača,<br />
Reći ću<br />
vam istinu, mi,<br />
stari ljudi, često<br />
zaplačemo, a kad je<br />
predstava bila gotova,<br />
uhvatio sam se<br />
da plačem<br />
svi milijunaši. I tu je trebalo<br />
stvoriti obiteljsku atmosferu.<br />
Jedan dan dođe meni Vlak i<br />
kaže: 'Šefe, Bokšić je puknuo,<br />
on više ne može ovo trpjeti'.<br />
U to se doba samo o Šukeru<br />
i Bobanu pisalo u novinama,<br />
ali za mene je Bokšić bio glavni<br />
igrač. U to smo doba bili u<br />
toplicama, dečki su sjedili na<br />
terasi, ja dolazim do svojih<br />
suradnika i Bokšiću okrenem<br />
leđa. I govorim na glas: 'Što će<br />
onaj Šuker meni govoriti, da<br />
mu nema Bokšića nikad ne bi<br />
golove zabijao'. Bokšić, kako<br />
je sjedio iza, sve je to slušao.<br />
Moja majka bi rekla da ima i<br />
nekih laži koje Bog prašta.<br />
◼◼Koji vam je sedmi faktor?<br />
Sreća. Zašto sreća? Jer ne<br />
vjerujem u nju. Sjediš, pušiš,<br />
piješ kavu i kažeš nemam sreće,<br />
a onaj drugi šljaka. Sreća je<br />
fenomen koji hoda. Ako nemaš<br />
karakter, nisi motiviran i jednostavno<br />
nisi spreman da je<br />
uhvatiš.<br />
Ispričao bi vam još<br />
jednu situaciju iz života<br />
u kojoj sam<br />
stvorio ambijent.<br />
Netko<br />
od vas će<br />
sigurno biti<br />
lider ili šef.<br />
Kad<br />
uspije<br />
ga se ekipa<br />
boji, a istodobno<br />
i voli, to je u psihologiji<br />
najveći oblik autoriteta.<br />
Igrala se ta<br />
upamćena utakmica<br />
s Nijemcima i ja sam<br />
cijelu noć sa svojim<br />
suradnicima radio<br />
strategiju jer<br />
sam imao nekakvih<br />
problema s<br />
postavom. Odlučim<br />
zabraniti<br />
centaršut i korner.<br />
Odlazim u<br />
salu za teoriju<br />
i nastane tišina.<br />
Pogledam<br />
se u ogledalo i<br />
vidim neku zelenu<br />
boju na<br />
sebi. Netko nosi<br />
telefon i kaže:<br />
'Poglavar je,<br />
Tuđman zove'.<br />
Uzmem telefon<br />
i kažem: 'Predsjedniče,<br />
stojim<br />
lider<br />
da<br />
mirno, izvolite'.<br />
Uvijek smo<br />
se tako šalili,<br />
kad on meni kaže:<br />
'Ćiro, morate pobijediti.<br />
Došao je Helmut<br />
Kohl i mene su bacili u<br />
drugi plan'.<br />
Ja mu govorim kako ćemo<br />
sve učiniti. I sad ja više nisam<br />
blijed, sad je nekakva mrtvačka<br />
boja. Ulazim, igrači me čekaju,<br />
ali ja ništa ne govorim.<br />
Prošlo je tri minute, pa četi-<br />
ri, ja i dalje ništa ne govorim.<br />
Igrači me gledaju i oni šute.<br />
Dolazi Ivanković, dolazi Šušak,<br />
govore mi da počnem. Ja<br />
ih gledam i svi počeli dobivati<br />
moju boju. Ja sam shvatio da<br />
su oni kamikaze i uspio sam<br />
im prenijeti svoje stanje.<br />
Prošlo je sedam minuta<br />
i ja im vičem: 'Ajde na<br />
teren, a ti, Štimac, ne<br />
možeš igrati jer nemaš<br />
boju kože kao ostali'. A on<br />
meni na to: 'Šefe, ja imam<br />
tamnu put pa se ne vidi'. I<br />
tako su oni izašli na teren,<br />
odigrali fantastično i pobijedili<br />
3:0. Tu sam shvatio da i<br />
slab protivnik može pobijediti<br />
boljeg jer je njegova angažiranost<br />
veća. To je proces stvaranja<br />
ambijenta.<br />
MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ trener svih trenera
12 Fotoreportaža<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Svijetlo i<br />
tamno u boji<br />
Autorica: Matea Petrović<br />
Marko Gerić. Dvadesetosmogodišnji student ERF-a pred diplomom. S devet mu je godina dijagnosticiran uveitis, upala<br />
stražnjeg segmenta oka. Od 17. do 19. godine potpuno je izgubio vid na jedno oko, dok mu je na drugom ostalo svega<br />
tri posto vida. Osim uveitisa, prije pet godina dijagnosticirana mu je i multipla skleroza, no Marko se na tu bolest ne<br />
obazire. Podrijetlom je iz Ludbrega, a od početka svog studiranja stanuje Studentskom domu Cvjetno naselje. Nakon što<br />
završi diplomski studij želio bi otvoriti vlastiti centar za savjetovanje slijepih osoba. Ovo je jedan njegov dan.
Tamna<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Reportaža 13<br />
Dvorac Trakai jedna<br />
je od rijetkih turističkih<br />
atrakcija u Litvi<br />
Baltik i Skandinavija -<br />
strana 'uspješnih' zemalja<br />
'Sramežljivi smo pa se uz<br />
alkohol lakše izražavamo!'<br />
Tekst i foto: Donatella Pauković<br />
Nedostatak dnevnog<br />
svjetla, niske<br />
temperature,<br />
snijeg u travnju,<br />
dovoljno su za<br />
depresiju. Pri<br />
posjetu baltičkim i skandinavskim<br />
zemljama, susrest ćete<br />
se s ozbiljnim licima domaćeg<br />
stanovništva. Litva ima najveću<br />
stopu samoubojstava u Europi.<br />
No nisu samo vremenski uvjeti<br />
ti koji skidaju osmijeh s lica<br />
Litavcima. Važna je i povijest<br />
litavskog društva - Litavci su<br />
imali problema s Rusima, ali i<br />
Poljacima te Nijemcima koji su<br />
im oduzimali dijelove teritorija.<br />
"To je prilično ponižavajuće<br />
za narod koji je nekad imao površinom<br />
najveću državu Europe<br />
(Poljsko-Litavska Unija)", kaže<br />
Aldo Franičević koji je neko vrijeme<br />
živio u Litvi. Također, Litva<br />
je jedna od rijetkih zemalja<br />
u kojima je broj samoubojstava<br />
veći na selu nego u gradu. Između<br />
kuća u litavskim selima goleme<br />
su površine obradive zemlje,<br />
što dodatno izolira ljude. Kad se<br />
tome pridoda podatak da trećina<br />
Litavaca živi u ruralnim područjima<br />
te da su uglavnom nezaposleni,<br />
visoka stopa samoubojstava<br />
ne čudi – iako ne opravdava.<br />
"Događalo se da u isti kvartovski<br />
kafić idem šest mjeseci,<br />
a da se konobari i ostali gosti<br />
ponašaju svaki put kao da me<br />
prvi put vide", dodaje Aldo. Baltičke<br />
zemlje obiluju prirodnim<br />
ljepotama i turističkim sadržajima,<br />
iako nisu na vrhu ljestvice<br />
najpopularnijih turističkih<br />
odredišta. Glavni grad Latvije,<br />
Riga, proglašavali su najljepšim<br />
europskim gradom, a nazivaju<br />
ga i baltičkom prijestolnicom<br />
zabave.<br />
Baltik je pun iznenađenja pa<br />
mnoge začudi da je Estonija<br />
kulturološki, gospodarski i in-<br />
Litva bilježi najveću stopu samoubojstava u Europi. Finci imaju problem<br />
s prevelikim konzumiranjem alkohola. U Danskoj su droge normalna<br />
pojava. Kako su te zemlje i dalje jedne od - najrazvijenijih?<br />
formatički najrazvijenija baltička<br />
zemlja. S područja kulture<br />
Estonci u svijetu prednjače u<br />
broju narodnih pjesama, a gospodarski<br />
u broju startupa po<br />
broju stanovnika. Glavni grad<br />
Tallinn nazivaju Silicijskom dolinom<br />
Europe, kao i baltičkom<br />
prijestolnicom kulture. Estonski<br />
izum je i Skype koji danas<br />
svi koriste. Uz to, imaju najbrži<br />
internet na svijetu, putem kojega<br />
je na zadnjim izborima za<br />
Europski parlament glasalo više<br />
od 30 posto Estonaca. Estonskoj<br />
razvijenosti dodatno pogoduje<br />
što se u gospodarskom i turističkom<br />
smislu oslanja na Finsku,<br />
pri čemu veliku ulogu igra dobra<br />
morska povezanost s glavnim<br />
gradom Helsinkijem.<br />
Alkohol za sramežljive<br />
Budući da u Skandinaviji postoji<br />
velik problem s alkoholizmom,<br />
Finci često plove do<br />
Estonije kako bi kupili velike<br />
Droga je u<br />
Danskoj normalna<br />
među<br />
mlađim generacijama!<br />
Andersenova<br />
bajka Mala<br />
sirena zauvijek je<br />
ovjekovječena u<br />
Copenhagenu<br />
količine alkohola. Visoke cijene<br />
alkohola jedan su od načina prevencije<br />
alkoholizma u Finskoj,<br />
pa si Finci čak ni s prosječnom<br />
plaćom od 3500 eura ne mogu<br />
priuštiti opijanje nekoliko puta<br />
na mjesec. Čini se da visok životni<br />
standard ipak ne znači i<br />
zadovoljstvo. Zbog toga na svim<br />
kartama za brod piše "alkohol",<br />
"beer" i "wine" uz brojeve. To<br />
su oznake za količine alkohola<br />
koje se brodom<br />
smiju prenijeti iz<br />
Estonije u Finsku.<br />
Glavni krivac za<br />
veliku stopu alkoholizma<br />
jest hladno<br />
i mračno vrijeme, pa<br />
tako pokušavaju ostati<br />
pozitivni, ali je manje poznato<br />
da su Finci kao narod vrlo<br />
zatvoreni.<br />
"Rekao bih da mnogo pijemo<br />
zato što smo sramežljivi pa je<br />
alkoholizam jedan od načina da<br />
se izrazimo", kaže Finac Lauri<br />
Život na<br />
selu i visoka<br />
nezaposlenost<br />
Litavce dovode do -<br />
samoubojstava<br />
U Litvi<br />
učestalo<br />
oblačno vrijeme<br />
uzima<br />
danak<br />
Väätäinen. Međutim, kultura<br />
pijenja mlađih u Finskoj se mijenja.<br />
"Mislim da imamo bolje mreže<br />
socijalne sigurnosti nego prije,<br />
koje sprečavaju ljude da se opijaju",<br />
objašnjava Finac Taneli<br />
Aalto. Finci se bave naizgled bizarnim<br />
sportovima koje ni sami<br />
ne znaju objasniti. Sa svjetskog<br />
prvenstva u nošenju supruga<br />
pobjednik nosi kući onoliko<br />
litara piva koliko<br />
teži njegova žena, a<br />
svjetsko prvenstvo<br />
u bacanju mobitela<br />
čak ima i dodatnu<br />
svrhu – recikliranje.<br />
Najvažniju sporednu<br />
stvar na svijetu<br />
– nogomet – učinili su zanimljivijom<br />
igrajući ga u blatu.<br />
Iz široke lepeze čudnih finskih<br />
sportova definitivno je najbizarnije<br />
sjedenje u sauni, kojih<br />
u Finskoj ima oko dva milijuna<br />
na pet milijuna stanovnika, a i<br />
Finci iz Estonije dovoze jeftiniji alkohol<br />
za taj sport postoji svjetsko prvenstvo.<br />
Bez problema bi se moglo živjeti<br />
u zemlji s 180.000 jezera i<br />
dva milijuna sauna te biti prvak<br />
u nošenju svoje supruge, ali kao<br />
najbolja zemlja za život ipak slovi<br />
Norveška. Jednakost, visoka<br />
stopa političke participacije, nizak<br />
hijerarhijski sustav te malo<br />
političkih sukoba samo su neke<br />
karakteristike koje to potvrđuju.<br />
Sretni(ji) narodi<br />
"Norveški sustav je izgrađen<br />
na povjerenju između političara,<br />
građana i autoriteta", objašnjava<br />
Anders Narverud Moen. Norveški<br />
sustav smatra se najboljim<br />
na svijetu, ali ljudi ipak nisu posve<br />
zadovoljni. Najsretnijim se<br />
pak narodom smatraju Danci.<br />
"Mnogo je faktora sreće. Jedan<br />
od njih je da ljudi ne vole<br />
mnogo raditi, znači imaju kraće<br />
radno vrijeme. Ne vole fizičke<br />
poslove. Žive svoj život i brinu<br />
se samo o sebi. Iako imaju povećane<br />
životne troškove, imaju<br />
i dovoljno pomoći od različitih<br />
državnih institucija u vezi s<br />
svim", pojasnio je Ivan Blažević<br />
koji živi u Danskoj.<br />
Jedan od najpoznatijih Danaca,<br />
Hans Christian Andersen,<br />
nije bio sretan. Živio je u kopenhagenskoj<br />
četvrti Nyhavn, poznatoj<br />
po prostituciji i drogama.<br />
Tko bi rekao da su u takvu okruženju<br />
nastale najljepše bajke<br />
svijeta? A droge ima i danas na<br />
svakom koraku u Copenhagenu,<br />
osobito u njegovu nezavisnom<br />
dijelu Christianiji, u kojem je dopuštena<br />
marihuana. No u ostatku<br />
Danske i dalje je ilegalna.<br />
"Droga nije veliki problem u<br />
Danskoj. To je ovdje normalna<br />
stvar među mlađim generacijama",<br />
kaže Ivan. Ipak, većina<br />
Danaca poseže za drogom samo<br />
iz zabave, što ne čudi jer su, za<br />
razliku od Litavaca, najsretniji<br />
narod na svijetu.
14 Novac<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Udruge Mnogi studenti u njih brzopleto 'ulete' pa upadnu u financijske probleme<br />
Neprofitno ne znači da se ne traži novac<br />
Student Ante Gugić smatra da bi se udruge za financijsku pomoć trebale obraćati tvrtkama koje su njihova niša<br />
Tekst: Mia Musulin<br />
Foto: Marija Edita Feldi/<strong>Global</strong><br />
Svaki je početak težak,<br />
a posebno je težak<br />
onaj kojem se ne vidi<br />
kraj. To je nešto sada<br />
već dobro znano ambicioznim<br />
studentima koji se odluče na<br />
osnivanje udruge ili aktivno<br />
djelovanje u nekoj od njih. Jer<br />
novca za to, načelno, nemaju.<br />
Unatoč plemenitom cilju koji<br />
njihova udruga potencijalno<br />
ima, postavlja se pitanje zašto<br />
studentske udruge toliko<br />
teško dolaze do financijskih<br />
injekcija. Pogotovo se to tiče<br />
inicijalnog rada udruga jer<br />
troškovi kreću odmah s otvaranjem<br />
- od knjigovodstva do<br />
bankarskih troškova. A sve<br />
čime mladi u početku raspolažu<br />
najčešće su samo dobra<br />
volja i entuzijazam.<br />
Izvor sredstava za financiranje<br />
projekata i aktivnosti<br />
jedne studentske neprofitne<br />
udruge prije svega dolazi<br />
od sponzora i partnera koji<br />
su zainteresirani za ono<br />
čime se udruga bavi<br />
"Kao član neprofitne studentske<br />
udruge mogu reći da<br />
imamo izvanredan tim koji<br />
funkcionira jako dobro. Međutim,<br />
najveći je problem pri<br />
našem radu motivacija, usko<br />
vezana uz manjak javne, ali i<br />
privatne potpore, jedinog načina<br />
financiranja naših projekata",<br />
ističe Mario Horvat,<br />
student Ekonomskog fakulteta<br />
u Zagrebu.<br />
Dodaje da u udruzi imaju<br />
poseban tim koji se sastoji<br />
od deset članova, koji svakodnevno<br />
šalju u prosjeku 50<br />
mailova s upitima, opisima<br />
projekata i objašnjenjem zašto<br />
bi netko od potencijalnih<br />
Mnogi studenti ne znaju da je za udrugu potrebno više od dobre volje<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Prisloni karticu i pojačaj<br />
uživanje na INmusicu<br />
Pitaš se možeš li ugovoriti Mastercard contactless prepaid karticu i ako nisi<br />
klijent banke? Naravno, ta je svestrana kartica dostupna svima<br />
Zahvaljujući OTP banci, plaćaj<br />
beskontaktno i uživaj u INmusic<br />
festivalu - za to su ti dostupne<br />
Mastercard contactless prepaid i<br />
debitne kartice OTP banke te INmusic<br />
festivalska kartica, koje ti<br />
omogućavaju jednostavno i brzo<br />
plaćanje sva tri festivalska dana,<br />
od 19. do 21. lipnja.<br />
I ove godine OTP banka brine<br />
se da ti uživanje u glazbi i drugim<br />
sadržajima na INmusic festivalu<br />
bude na prvom mjestu! Ako<br />
koristiš Mastercard contactless<br />
prepaid karticu, a nisi je napunio<br />
prije festivala, to možeš učiniti<br />
putem mobitela, korištenjem<br />
m-banking aplikacije OTP banke<br />
ili uplatom na top up pointu<br />
OTP banke na samom festivalu.<br />
Koristiš li pak festivalsku karticu,<br />
uplatu možeš obaviti na jednoj<br />
od brojnih lokacija na jarunskim<br />
otocima.<br />
Ako ne potrošiš sve s festivalske<br />
kartice, dođi na neku od top<br />
up lokacija i zatraži povrat, a u<br />
tjednu nakon festivala povrat<br />
možeš zatražiti i u jednoj od poslovnica<br />
OTP banke, na više od<br />
100 lokacija diljem Hrvatske.<br />
Pitaš se možeš li ugovoriti<br />
Mastercard contactless prepaid<br />
karticu i ako nisi klijent banke?<br />
Naravno, ta je svestrana kartica<br />
dostupna svima i nije namijenjena<br />
samo plaćanjima na INmusicu,<br />
a zbog prepaid modela koji ti<br />
omogućuje stalnu kontrolu troškova<br />
idealna je za internetsku<br />
kupnju. Odlučiš li svoju ulaznicu<br />
za INmusic uplatiti u nekoj od<br />
Ako želiš okušati sreću i znanje,<br />
te pokušati osvojiti ulaznicu za<br />
INmusic, i za to ima rješenja:<br />
tijekom svibnja OTP banka će<br />
najbrže i najupućenije u povijest<br />
INmusic festivala nagraditi s 20<br />
ulaznica u svom kvizu na Facebooku<br />
"Upadni na INmusic"<br />
poslovnica OTP banke, do 31.<br />
svibnja možeš predati zahtjev za<br />
besplatno izdavanje MC contactless<br />
prepaid kartice s pologom<br />
od 50 kuna!<br />
Ako pak želiš okušati sreću i<br />
znanje, te pokušati osvojiti ulaznicu<br />
za INmusic, i za to ima<br />
rješenja: tijekom svibnja OTP<br />
banka će najbrže i najupućenije<br />
u povijest INmusic festivala<br />
nagraditi s 20 ulaznica u svom<br />
kvizu na Facebooku "Upadni na<br />
INmusic". Prigodne nagrade možeš<br />
osvojiti i ako pratiš stranicu<br />
na Facebooku OTP banke i točno<br />
odgovoriš na pitanja koje će se,<br />
svakog tjedna do samog festivala,<br />
"vrtjeti" u "OTP-ovu vodiču<br />
kroz INmusic festival".<br />
Čeka nas izvrstan lineup na<br />
12. INmusicu: Kings of Leon, Arcade<br />
Fire, Alt – J, Kasabian, Michael<br />
Kiwanuka, Flogging Molly<br />
i mnogi drugi. Vidimo se na INmusicu!<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
partnera trebao ulagati baš u<br />
našu udrugu.<br />
"Nekad smo imali uspjeha u<br />
tome, ali danas je zaista jako<br />
teško naći partnera koji će u<br />
nas ulagati pa smo tako trenutačno<br />
u situaciji da nemamo<br />
niti generalnog sponzora",<br />
kaže Horvat i ističe kako problem<br />
vidi u tome da poslodavci<br />
vrlo često uzimaju studente<br />
"zdravo za gotovo".<br />
Student Ekonomskog fakulteta<br />
i dugogodišnji član jedne<br />
studentske udruge, Ante Gugić,<br />
smatra da bi se udruge<br />
trebale obraćati tvrtkama koje<br />
su njihova niša.<br />
"Udruge se moraju fokusirati<br />
na poduzeća koja su u skladu<br />
s njihovom vizijom, često<br />
kad se odlazi na sastanke s<br />
potencijalnim sponzorima oni<br />
od udruge traže potencijalno<br />
novi kadar za zapošljavanje",<br />
kaže Gugić i dodaje da tvrtka u<br />
tom slučaju profitira enormno<br />
jer dobiva jeftinu ili ponekad<br />
čak besplatnu radnu snagu.<br />
Kao recept za dobar početak<br />
pri osnivanju udruge, savjetuje<br />
Gugić, treba odmah napraviti<br />
malo istraživanje tržišta,<br />
vidjeti kakvim bi se projektima<br />
udruga bavila, ali i pitati<br />
Kako 'radi' udruga?<br />
Mogući izvori financiranja<br />
Korporativna sponzorstva<br />
- poslodavci<br />
kojima udruge ponude<br />
upravo ono što je njihova<br />
niša<br />
Natječaji (javni i<br />
korporativni) - natječaji<br />
Studentskog zbora<br />
otvoreni su za sve<br />
studentske projekte, a<br />
nerijetko daju odličan<br />
poticaj za daljnji rad, a<br />
od korporativnih natječaja<br />
velik poticaj daju<br />
banke i farmaceutske<br />
industrije<br />
Članarine (koje veliki<br />
postotak studentskih<br />
udruga nema) - imaju<br />
je uglavnom udruge<br />
koje djeluju i na međunarodnoj<br />
razini<br />
za pomoć fakultet na kojem<br />
udruga djeluje.<br />
U svakom slučaju, udrugu<br />
ne bi trebalo brzopleto otvarati<br />
samo na temelju neke ideje i<br />
entuzijazma, za nju je potrebno<br />
pripremiti teren, unaprijed<br />
se raspitati o potencijalnim<br />
natječajima, sponzorima ili<br />
donatorima ili bi ona mogla<br />
postati financijski teret, a ne<br />
promicatelj nekih ideja ili<br />
društveno korisnih aktivnosti.<br />
Svaki prihod od "poslovanja" udruga troši se isključivo na<br />
obavljanje i poboljšanje djelatnosti, odnosno reinvestiranje<br />
natrag u organizaciju. Neprofitne studentske udruge<br />
radi lakšeg i sigurnijeg pribavljanja sredstva iz različitih<br />
međunarodnih i domaćih izvora, pišući zahtjeve za donacije<br />
ili projektne prijedloge za koje traže izvore financiranja,<br />
usredotočuju se na one društvene probleme i pitanja<br />
koja su aktualna i na koje žele pozitivno utjecati. Ono što<br />
je važno istaknuti jest i da udruge djeluju neovisno o vlasti.<br />
Preko marketinških aktivnosti i pojavljivanjem u medijima,<br />
udruge se ističu te ih zamjećuju budući sponzori<br />
i ostali građani, tako da nikako ne bi trebali zanemariti i<br />
dobre odnose s javnošću.
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Karijera 15<br />
Fabric8 Odlučili su sami pronaći svoje mjesto na tržištu kroz prvu studentsku zadrugu<br />
Mladi dizajneri brendovima<br />
prkose trgovačkim lancima<br />
Tekst: Antonija Šipušić<br />
Iz želje da nakon studija<br />
dizajna na Tekstilno-tehnološkom<br />
fakultetu izađu<br />
kao zaposleni ljudi, osmero<br />
entuzijasta stvorilo je zadrugu.<br />
Još su studenti, a njihova je<br />
studentska zadruga jedina na<br />
ovim prostorima. Postoje već<br />
dvije godine, a za sebe vole reći<br />
kako djeluju kao "agenti" koji<br />
svojim članovima, većinom<br />
modnim dizajnerima, pomažu<br />
u plasiranju studentskih brendova<br />
na tržište.<br />
"Samostalno je vrlo teško<br />
nešto pokrenuti. Potreban je<br />
golem i nepovratan kapital<br />
koji mlada osoba s tek završenim<br />
studijem nema. Zato smo<br />
mi ovdje. Brinemo se za mlade<br />
kako bi za fakulteta stekli praktična<br />
znanja o poduzetništvu i<br />
tako počeli sa svojim poslovanjem",<br />
kaže suosnivač zadruge<br />
Denis Ristivojević (25).<br />
Uzeli stvar u svoje ruke<br />
Odabrali su zvanje modnih<br />
dizajnera, a da bi ostvarili svoj<br />
puni potencijal, svjesni su da<br />
im je potrebna podrška cijele<br />
modne industrije. Zbog toga je,<br />
kažu, važno razmišljati i djelovati<br />
multidisciplinarno, što im<br />
kao studentima na TTF-u nije<br />
omogućeno teorijom, a još manje<br />
praksom.<br />
"Modni dizajneri većinom<br />
ne znaju osnove ekonomije,<br />
biznisa, marketinga i prava,<br />
iako je to znanje za naše područje<br />
potrebno", objašnjava<br />
nam Denis. Dodaje kako Fabric8,<br />
spajajući akademsko<br />
i društveno poduzetništvo,<br />
svojim članovima<br />
omogućuje brz i učinkovit<br />
proces učenja onih<br />
vještina koje neće naučiti<br />
na fakultetu.<br />
"Obrazovanje na<br />
Sveučilištu ne može<br />
teoretski pratiti količinu<br />
toga što odradimo<br />
kroz praksu", nastavlja<br />
Denis.<br />
Ova zadruga nije stoga<br />
ograničena samo na<br />
dizajnere, ali žele surađivati<br />
samo s ljudima<br />
koji su voljni raditi i završiti<br />
sve projekte. Govore nam<br />
kako su im potrebni ljudi i<br />
s drugih fakulteta, posebice<br />
s FER-a, likovne i glazbene<br />
akademije te novinarstva.<br />
"Nije poanta da svi znaju<br />
sve. Ovdje smo da zajednički<br />
osmislimo rješenja i<br />
ANĐELA VIDIĆ<br />
MARIJA VELDIĆ<br />
'Obrazovanje na Sveučilištu ne može teoretski<br />
pratiti količinu toga što mi odradimo u praksi',<br />
kaže suosnivač zadruge Denis Ristivojević<br />
ALMA ŠTRKLJEVIĆ<br />
Kolekcija ponosa<br />
Svaki njihov komad odjeće rađen je prema mjeri naručitelja. Kreiraju<br />
za novorođene, mlade, starije, žene i muškarce, i to za sve prigode.<br />
Posebno su ponosni na zadružni brend Fabric8 koji je namijenjen<br />
većinom mladima. U dvije godine postojanja izbacili su sedam kolekcija<br />
odjeće, desetak kolekcija modnih dodataka i jednu nakita. Kupci<br />
najviše vole njihove unikatne ruksake, a kada ih ugledaju na ulicama<br />
na nepoznatim osobama, srce im je, govore, veliko kao kuća.<br />
Kreativna<br />
četvorka osnivača<br />
- Josipa<br />
Vurnek, Denis<br />
Ristivojević,<br />
Janja Bedić<br />
i Vladimira<br />
Pavlović<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
pomognemo jedni drugima",<br />
govori Denis.<br />
Nisu tu samo za poslovni dio<br />
nego se zauzimaju i za bolje<br />
društvo, koje neće njegovati<br />
poremećene vrijednosti. Potiču<br />
lokalnu proizvodnju afirmacijom<br />
svakog mladog dizajnera.<br />
Govore nam da ne kupuju<br />
u velikim trgovačkim lancima<br />
jer smatraju neprihvatljivim<br />
da odjeća stoji manje od sendviča.<br />
"Zašto je neki brend iz trgovačkog<br />
centra bolji od nečega<br />
što je lokalno proizvedeno, što<br />
su proizveli studenti, što je i<br />
društveno korisno? To se stalno<br />
pitamo. Hiperprodukcija<br />
je uništila sve male obrte,<br />
trgovački lanci su nas pojeli.<br />
Želimo osvijestiti ljude za pametnu<br />
kupnju", govori Josipa<br />
Vurnek (24), također osnivačica<br />
zadruge Fabric8.<br />
Reinvestiraju dobit<br />
Zadružni oblik poslovanja<br />
nisu odabrali slučajno.<br />
"Takav smo oblik stvorili<br />
prema uzoru na Europu, gdje<br />
su zadruge ustavno zaštićene,<br />
što nije slučaj u Hrvatskoj.<br />
One su vani svakodnevna pojava,<br />
ali niti jedna nije u takvom<br />
hibridnom obliku kakav mi<br />
predstavljamo. Mi smo spona<br />
između mladih kreativaca i tržišta",<br />
objašnjava Josipa.<br />
Svu dobit koju ostvare reinvestiraju<br />
u nove projekte, materijale<br />
ili opremu.<br />
"Zato smo mi i društveni<br />
'Zašto je neki brend iz<br />
trgovačkog centra bolji od<br />
nečega što je lokalno proizvedeno,<br />
što su proizveli<br />
studenti, što je i društveno<br />
korisno? To se stalno<br />
pitamo. Hiperprodukcija<br />
je uništila sve male obrte,<br />
trgovački su nas lanci pojeli.<br />
Želimo osvijestiti ljude za<br />
pametnu kupnju', govori<br />
Josipa Vurnek<br />
poduzetnici, a naša zadruga<br />
je neprofitnog<br />
karaktera. Svi rade<br />
volonterski, ali<br />
svaki član u zadruzi<br />
ima određen postotak<br />
vlasništva",<br />
objašnjava Josipa<br />
Vurnek, jedina zaposlena<br />
u tvrtki. Dodaje<br />
kako svaki član<br />
svojim dolaskom<br />
pridonese članskim<br />
ulogom koji im se<br />
vraća kad odluče otići.<br />
Osim što su društveno<br />
korisni, razmišljaju<br />
i ekološki. Sav višak<br />
materijala ne bacaju,<br />
nego ga koriste za<br />
neke druge projekte.<br />
Redovito surađuju sa<br />
Sveučilištom u Zagrebu,<br />
a posljednje su<br />
FER-ovu pjevačkom<br />
zboru uniforme za nastup.<br />
Z NANJE<br />
JE MOĆ<br />
LEAP SUMMIT<br />
Leap summit, jedna od najvećih<br />
međunarodnih konferencija u<br />
jugoistočnoj Europi, drugi će<br />
se put održati u Studentskom<br />
centru Zagreb od 11. do 13.<br />
svibnja. Konferencija je fokusirana<br />
na teme vezane uz inovacije,<br />
moderne tehnologije i IT,<br />
marketing i poduzetništvo. Na<br />
konferenciji će sudjelovati više<br />
od 60 predavača iz 33 zemlje<br />
svijeta.<br />
Svoj je dolazak potvrdio Lars<br />
Silberbauer Andersen, globalni<br />
direktor za social media<br />
marketing u poduzeću Lego.<br />
Dolaskom Larsa u Lego promijenio<br />
se cjelokupni marketing te<br />
Lego sad uvrštavamo u najbolje<br />
svjetske brendove. Svojim<br />
iskustvom pokušat će inspirirati<br />
mlade i Cathy O'Dowd – penjačica,<br />
autorica i motivacijska govornica<br />
– prva žena koja se popela<br />
na Mount Everest te mnogi<br />
drugi utjecajni ljudi. Neformalni<br />
program ove konferencije uključuje<br />
bogat networking program<br />
i mnoge zabavne sadržaje kao<br />
što su Speed dating, Business<br />
Cafe, World Cafe, FuckUp Nights<br />
i Open Mic session. Organizator<br />
Leapa Andrej Hanzir izjavio je<br />
za Netokraciju kako dobivaju<br />
brojne ponude da se konferencija<br />
preseli u druge države, ali<br />
on "želi konferenciju zadržati<br />
u Hrvatskoj, u Zagrebu, i<br />
ovdje kreirati jedan od najboljih<br />
edukacijskih središta Europe".<br />
Najavljuju da će sigurno prijeći<br />
prošlogodišnju posjećenost od<br />
1000 ljudi. Martina Soldo<br />
JOB FAIR<br />
Najveći studentski sajam<br />
poslova u Hrvatskoj, Job Fair,<br />
održat će se 17. i 18. svibnja.<br />
Na sajmu, koji će se održati u<br />
prostorima Fakulteta elektrotehnike<br />
i računarstva, studentima<br />
će se predstaviti više od 90<br />
različitih tvrtki iz 14 sektora,<br />
kako iz Hrvatske, tako i iz<br />
inozemstva. Upravo će tvrtke<br />
tražiti svoje buduće zaposlenike:<br />
inovatore, elektrotehičare,<br />
strojare, matematičare, UX<br />
dizajnere kao i zaljubljenike u<br />
IoT, poker i gaming. Studenti<br />
će moći upoznati najbolje<br />
hrvatske poslodavce i doznati<br />
sve o karijerama koje mogu<br />
odabrati za svoju budućnost,<br />
bez obzira na to studiraju li<br />
ekonomiju, fiziku, kemiju ili<br />
psihologiju. Dva dana prezentacija,<br />
više od 80 štandova i<br />
nadasve opuštena atmosfera<br />
obilježit će ovogodišnji Job Fair.<br />
U organizaciji su Centar Karijera<br />
FER-a i studenti iz KSET-a,<br />
a sajam je namijenjen svim<br />
studentima u Hrvatskoj!<br />
Marija Edita Feldi
16 Kultura<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Tribina<br />
Ministrica najavila<br />
kulturnu strategiju,<br />
ali i veću financijsku<br />
zaštitu umjetnika<br />
Ono što nam sigurno "ne ide<br />
na ruku" smanjivanje je, odnosno<br />
stagniranje proračuna za<br />
kulturu na državnoj i lokalnim<br />
razinama, rekla je ministrica<br />
kulture Nina Obuljen Koržinek<br />
na stručnoj raspravi Kulturne<br />
politike i kulturne industrije<br />
kao poticaj gospodarskog razvoja,<br />
održane sredinom travnja<br />
na Sveučilištu u Zagrebu.<br />
Glavna je tema rasprave bila<br />
poticanje gospodarskog rasta<br />
kroz kulturu, a na njoj su osim<br />
ministrice kulture sudjelovali<br />
predsjednik HAZU Zvonko<br />
Husić, glazbenik Tonči Huljić,<br />
filmski redatelj Zrinko Ogresta<br />
te savjetnik u uredu glavnog<br />
urednika HRT-a Damir Novinić.<br />
Kulturne industrije čine oko<br />
'Dobivam 1500 kuna na<br />
godinu kao naknadu za<br />
prikazivanje svojih filmova.<br />
Nešto tu ne funkcionira',<br />
spomenuo je redatelj<br />
Zrinko Ogresta<br />
pet posto BDP-a u državi,<br />
a kako bi se takvo stanje<br />
dodatno poboljšalo, ministrica<br />
Obuljen Koržinek najavila je<br />
raspisivanje natječaja za izradu<br />
Strategije razvoja kulture<br />
te moguću reformu kulturnog<br />
sektora.<br />
"Filmska umjetnost primjer je<br />
kulturne industrije koja pridonosi<br />
gospodarstvu, turizmu i<br />
prepoznatljivosti Hrvatske",<br />
istaknuo je akademik Husić, a<br />
upravo su na tom polju ostvareni<br />
najveći potencijali.<br />
"Godišnje dobivam 1500 kuna<br />
kao naknadu za prikazivanje<br />
svojih filmova. Nešto tu ne<br />
funkcionira", kao suprotnost<br />
naizgled idealnoj industriji<br />
spomenuo je redatelj Zrinko<br />
Ogresta.<br />
Posebnu je brigu ministrica<br />
izrazila za socijalne potrebe<br />
umjetnika, pa bi tako, umjesto<br />
prijavljivanja poreza svake<br />
godine, umjetnici porezne<br />
prijave slali svake tri godine<br />
jer umjetnik može jednu godinu<br />
zaraditi mnogo, a iduću<br />
gotovo ništa.<br />
Glazbenik i producent Tonči<br />
Huljić istaknuo je da Ministarstvo<br />
financija često stvara<br />
probleme komercijalnim<br />
umjetnicima. Kao poseban<br />
problem ocijenio je ugrožavanje<br />
autorskih prava, a s time<br />
se složila i sama ministrica.<br />
Tina Ozmec-Ban<br />
Književnost Razgovarali smo s troje mladih pisaca i problemima s kojima se su<br />
Posao je za režije, p<br />
Ana Marija Posavec dosad je objavila tri romana<br />
i novelu, a svoj posljednji roman 'Vincent'<br />
odlučila je izdati sama. Hrvoje Ivančić objavio<br />
je tri knjige, od kojih je 'Samsara' objavljena i<br />
u engleskom izdanju. Matea Čvagić nova je u<br />
svijetu književnosti, ali je izdala zbirku proze<br />
'Na obroncima nade'<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Iako je u našoj kulturi<br />
sve snažnije uključivanje<br />
ekonomije u<br />
kulturnu i kreativnu<br />
industriju, mladi pisci<br />
uspijevaju naći svoju<br />
publiku. Danas biti mladi pisac<br />
ili književnik nije zanimanje<br />
koje susrećemo. Odljev mladih<br />
i radno sposobnih velik je<br />
problem Hrvatske, a slično se<br />
događa i s književnim stvaralaštvom<br />
koje, kada uzmemo u<br />
obzir razvoj hrvatskog izdavaštva,<br />
mladim umjetnicima baš i<br />
nije najisplativije. Ana Marija<br />
Posavec, Matea Čvagić i Hrvoje<br />
Ivančić ipak se suočavaju s nepovoljnim<br />
tržištem i oblikuju<br />
hrvatsku kulturu i književnost.<br />
Ana Marija je dosad objavila<br />
tri fantasy romana i psihološku<br />
novelu, a svoj posljednji<br />
roman "Vincent" odlučila je izdati<br />
sama. Hrvoje je objavio tri<br />
knjige, od kojih je "Samsara"<br />
objavljena i na engleskom te se<br />
prodaje na Amazonu. Matea je<br />
još nova u svijetu književnosti,<br />
ali je izdala jednu zbirku proze<br />
"Na obroncima nade".<br />
1. Možete li reći da je biti<br />
pisac perspektivno zanimanje<br />
u Hrvatskoj? Isplati<br />
li se pisati i izdavati kada<br />
uzmemo u obzir ekonomsku<br />
stranu priče?<br />
Ana Marija Posavec: Biti<br />
pisac nije zanimanje, dakle,<br />
barem u ovom trenutku spisa-<br />
telji, autori, umjetnici iz različitih<br />
sfera od svog zanata mogu<br />
teško preživjeti. Uglavnom se<br />
pisanje svodi na sekundarni<br />
'posao'. Mladi i neafirmirani<br />
autori uz 'pravi posao' pišu isključivo<br />
iz pobude i talenta.<br />
Isplati li se pisati? Odgovor<br />
ovisi o tome što vam je cilj. Ako<br />
je cilj onome koji piše zgrnuti u<br />
kratkom vremenu mnogo novca,<br />
najpametnije je ne ulaziti u<br />
svijet književnosti.<br />
Matea Čvagić: Zadatak<br />
jednog pisca vrlo je težak kad<br />
treba privući publiku. Taj problem<br />
smatram relativno kontinuiranim<br />
od samog početka<br />
književne riječi, ali vjerujem da<br />
se problem povećava s razvojem<br />
tehnologije i ostavlja malo<br />
prostora za interes prema pisanoj<br />
riječi.<br />
Hrvoje Ivančić: Gledamo li<br />
s financijske strane, ne isplati<br />
se biti pisac. To je poziv, strast,<br />
nešto što jednostavno morate<br />
napraviti. Rijetki pišu samo<br />
zbog novca.<br />
2. S kojim ste se teškoćama<br />
susreli pri objavljivanju<br />
knjiga?<br />
Ana Marija Posavec: Prva<br />
dva romana prošla su poprilično<br />
nezapaženo u javnosti.<br />
Nesuglasice su se zbog moje<br />
maloljetnosti dogodile u komunikaciji<br />
između nakladnika<br />
i autora. Posljednji sam roman,<br />
upravo zbog toga, odlučila<br />
objaviti u vlastitoj nakladi. U<br />
suradnji s prijateljem i sveučilišnom<br />
profesoricom, koja je<br />
tekst lektorirala, 'Vincent' je<br />
uspješno objavljen.<br />
Matea Čvagić: Pri objavlji-<br />
Ana Marija<br />
Posavec<br />
'Nakladnici i izdavači<br />
beskrupulozno tjeraju<br />
svoju volju, ne<br />
poštuju dogovor s<br />
autorom i izbjegavaju<br />
obveze<br />
potpisane ugovorom',<br />
napomenula<br />
je Ana<br />
Marija Posavec<br />
Mladi autori<br />
priznaju da<br />
u taj 'posao'<br />
ne ulaze zbog<br />
zarade<br />
vanju svoje prve knjige nisam<br />
se susrela s teškoćama s obzirom<br />
na to da sam u to doba<br />
još bila učenica prvog razreda<br />
gimnazije i mnoge su informacije<br />
i dogovori bili posredovani<br />
profesoricom hrvatskog jezika<br />
te mojim roditeljima. Teškoće<br />
su se pojavile pri promociji<br />
djela jer je njih bilo samo nekoliko<br />
i uglavnom su sve, osim<br />
prve okupile premalo ljudi da<br />
bi bilo isplativo.<br />
Hrvoje Ivančić: U početku<br />
je mladom piscu teško pronaći<br />
izdavača jer oni ne žele ulaziti<br />
u rizik ulaganja u knjigu, a da<br />
ne znaju hoće li im se uloženo<br />
vratiti. Dobijete li potporu<br />
neke javne institucije, izdavanje<br />
je lakše, ali za prvu knjigu<br />
se potpore dobivaju vrlo rijetko.<br />
3. Koja je negativna<br />
strana pri pisanju i<br />
izdavanju knjiga u<br />
Hrvatskoj?<br />
Ana Marija Posavec:<br />
Kao problem pri<br />
objavljivanju tekstova mladih<br />
autora izdvojila bih to da<br />
je teško pronaći izdavača koji<br />
će se za tekst zainteresirati,<br />
prihvatiti ga te se za njega pobrinuti.<br />
Nakladnici i izdavači<br />
beskrupulozno tjeraju svoju<br />
volju, ne poštuju dogovor s<br />
autorom i izbjegavaju obveze<br />
Matea<br />
Čvagić
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Kultura 17<br />
sreću pokušavajući izdati knjigu i pronaći vlastitu publiku<br />
isanje je za ljubav<br />
'Izdavačke kuće odbijaju<br />
izdati moju knjigu čak i ako<br />
ponudim da ću sama financirati<br />
cijeli proces', kaže<br />
Matea Čvagić<br />
potpisane ugovorom. Velika su<br />
pomoć mladim autorima brojni<br />
internetski natječaji.<br />
Matea Čvagić: Rekla bih<br />
da je moj trenutačni problem<br />
'skepticizam' zbog pisanja i<br />
taj što mi je vrlo teško pronaći<br />
izdavača. Čak štoviše, izdavačke<br />
kuće odbijaju izdati moju<br />
knjigu čak i ako ponudim da<br />
ću sama financirati cijeli proces.<br />
To traje već pet godina<br />
i ponekad se zamislim nad<br />
vjerojatnošću da je to još<br />
jedan od romana koje ću<br />
napisati sa strašću, ali<br />
će nakon toga skupljati<br />
prašinu.<br />
Hrvoje Ivančić: Negativna<br />
strana pisanja je što uz to morate<br />
raditi druge poslove koji<br />
vam plaćaju režije, što znači da<br />
pišete u vremenskim pukotinama<br />
između poslova ili vikendima.<br />
Rijetko kad upadnete<br />
u dugi ciklus tijekom kojeg se<br />
možete posvetiti samo pisanju.<br />
U izdavaštvu je negativna<br />
strana definitivno malo tržište,<br />
koje bismo mogli povećati s<br />
dobrom politikom usmjerenom<br />
istom jezičnom području:<br />
Bosna, Srbija, Crna Gora, ali<br />
u tom se slučaju susrećemo s<br />
neujednačenošću u cijenama<br />
jer su, na primjer, u Hrvatskoj<br />
knjige dvostruko skuplje nego<br />
u Srbiji.<br />
4. Prodajete li svoje knjige<br />
preko Amazona ili drugih<br />
globalnih servisa za izdavanje<br />
i prodaju e-knjiga?<br />
Ana Marija Posavec: Ne.<br />
Nisam se odvažila na takav način<br />
objavljivanja i prodaje. Još<br />
nekako vjerujem u hrvatske izdavače<br />
i voljela bih da se mojim<br />
djelima bave ljudi iz domaćih<br />
izdavačkih kuća. Ako me situacija<br />
bude primorala promijeniti<br />
stav – detaljno ću proučiti<br />
rad Amazona prije negoli tamo<br />
uputim svoj tekst.<br />
Matea Čvagić: Svoju knjigu<br />
više ne prodajem. Razdijelila<br />
sam većinu osobnih primjeraka,<br />
a tržišni primjerci su<br />
u rukama izdavača prema<br />
potpisanom ugovoru. No<br />
o Amazonu i prodavanju<br />
svojih knjiga internetski<br />
nisam mnogo razmišljala.<br />
'U ljudi mora postojati<br />
navika čitanja, a<br />
ona se stječe odgojem<br />
i obrazovanjem',<br />
rekao je Hrvoje<br />
Ivančić<br />
Hrvoje Ivančić: Na Amazonu<br />
sam objavio englesko<br />
izdanje 'Samsare' i dosad sam<br />
prodao jedan primjerak, i to<br />
samome sebi. Amazon je pun<br />
naslova svih vrsta i teško se<br />
probiti iz te šume. U posljednje<br />
sam vrijeme više fokusiran na<br />
stvaranje nego na prodaju. Od<br />
silna marketinga čovjek izgubi<br />
kreativni naboj.<br />
5. Mislite li da izdavanje<br />
e-knjiga jamči bolje poslovanje<br />
i financijsku održivost<br />
na tržištu u vašoj djelatnosti?<br />
Ana Marija Posavec: Sve<br />
ovisi o autoru i publici. Moramo<br />
uzeti u obzir da mnogi šeću<br />
ulicom očiju uprtih u mobitele<br />
i tablete. Autorska djela objavljena<br />
u internetskom obliku<br />
sigurno imaju svoje pobornike,<br />
a koliko to ovisi o financijskoj<br />
održivosti – još je teško reći.<br />
Nekako sumnjam da se više<br />
može zaraditi objavom djela u<br />
e-obliku.<br />
Matea Čvagić: Iako nisam<br />
pokušavala prodaju preko<br />
Amazona, smatram da bi takvo<br />
poslovanje bilo učinkovitije jer<br />
današnji svijet živi online.<br />
Hrvoje Ivančić: Tržište<br />
e-knjiga u Hrvatskoj uopće nije<br />
razvijeno i domaći izdavači tek<br />
otkrivaju to područje. Nemam<br />
ništa protiv e-knjiga i mislim<br />
da je kombinacija svih medija<br />
dobra za tržište knjiga, ali prije<br />
svega u ljudi mora postojati<br />
navika čitanja. Ona se stječe<br />
odgojem i obrazovanjem.<br />
Hrvoje<br />
Ivančić<br />
JOSIPA GORIČKI<br />
o kulturi<br />
KULTURNO<br />
g<br />
Dorotea<br />
Kovačićek-Veliki<br />
Kamo su mediji<br />
'skrili' kulturu?<br />
"Pronađite tri relevantne i tekuće<br />
vijesti iz Hrvatske, dvije<br />
iz svijeta, jednu iz sporta i<br />
jednu iz kulture", orio se glas<br />
Ivice Zadre na 4. katu FPZG-a<br />
dok su studenti druge godine<br />
novinarstva čačkali po Hrvatskoj<br />
informativnoj agenciji.<br />
Za prva tri zadatka problema<br />
nije bilo, a zatim - ta nesretna<br />
kultura. Zadnja vijest iz<br />
kulture bila je objavljena prije<br />
nekoliko dana. Zar je moguće<br />
da se baš ništa ne događa<br />
u tom području? Odgovor je<br />
(ipak) ne.<br />
Kultura se skrila, ali u rubrici<br />
zanimljivosti. Događaj iz<br />
filmova koji zaista igraju<br />
u kinima, glazba koja se<br />
izvodi na koncertima, a ne<br />
na opskurnim mjestima i<br />
kazališne predstave koje su,<br />
gle čuda - rasprodane - skrile<br />
su se u showbusinessu. Pa<br />
čak i vizualna umjetnost,<br />
knjige, umjetničke instalacije<br />
i ostalo.<br />
No nije ni loše smjestiti kulturu<br />
u taj show, pod reflektore i<br />
crveni tepih. Ondje je barem<br />
zamijećena, ruku na srce.<br />
Ali odakle animozitet prema<br />
kulturi kao jedinstvenoj sferi?<br />
Zašto je kultura imala potrebu<br />
pobjeći u slojeve društvenih<br />
zbivanja gdje je često u<br />
sjeni zvijezda i zvjezdica koje<br />
pod kulturnom kapom promoviraju<br />
svoju ličnost?<br />
Što je to natjeralo nju, majku<br />
Kulturu, da napusti sve<br />
kritičare i umjetnike visokog<br />
nosa, uske definicije i pobjegne<br />
na kazališne daske koje<br />
promoviraju glumci i pjevači?<br />
Možda je jednostavno ljutita<br />
na te koji su publici pitka<br />
djela, proglasili šundom. Možda<br />
je umorna od snobizma<br />
visokih slojeva što smećem<br />
proglase sve što dotakne<br />
njihov sterilan svijet teških,<br />
nerazumljivih i neshvaćenih<br />
djela.<br />
Jeste li i vi umorni od kulture<br />
koja je predobra za vas?<br />
Možda se kultura jednostavno<br />
uputila ondje gdje ima<br />
prigodu dotaknuti ono za što<br />
je stvorena - živo, promjenljivo<br />
i nestalno društvo.
18 Kultura<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Autorska prava U svijetu digitalnih medija i dalje vlada siva zona, iako su EU-ovi zakoni jasni<br />
ZAMP još nije 'raščistio' što može,<br />
a što ne može naplaćivati<br />
Za glazbeni portal Reggae.hr, koji većinom volonterski promovira glazbenike, ZAMP je poslao ugovore za plaćanje<br />
naknade za korištenje embed-linkova i 12 posto cjelokupnog prometa - i to hosting kompaniji koja je portal ugasila<br />
Tekst: Dorotea Kovačićek-Veliki<br />
Reggae.hr privremeno je<br />
bio ugašen. Krivac? Služba<br />
za zaštitu autorskih<br />
muzičkih prava (ZAMP). Razlog?<br />
HDS ZAMP uputio je zahtjev<br />
za dostavu ugovora kojim<br />
bi se Reggae.hr obvezao plaćati<br />
naknadu za korištenje embed<br />
linkova i 12 posto cjelokupnog<br />
prometa. Takvi nameti, za portal<br />
koji "živi" isključivo od volonterske<br />
promocije glazbenika,<br />
bili su prevelik zalogaj.<br />
Neznanje o portalima<br />
"U Hrvatskoj je malo glazbenih<br />
časopisa koji se bave nezavisnom<br />
scenom, ali plasiraju<br />
nove glazbenike kojima nije osiguran<br />
nikakav prostor u velikim<br />
medijima. Također se postavlja<br />
pitanje, ako ćemo morati plaćati<br />
naknadu hoće li taj novac biti<br />
isplaćen isključivo glazbenicima<br />
kojima se mi bavimo?", zapitala<br />
se Ivana Tolić, glavna urednica<br />
portala Reggae.hr.<br />
"Jasno je da se autorska prava<br />
trebaju zaštititi, ali HDS ZAMP<br />
se očito nije snašao u svijetu<br />
novih medija i njihova neupućenost<br />
u aktivnosti glazbenih portala<br />
zapravo je zabrinjavajuća",<br />
zaključuje Tolić.<br />
Na stranicama ZAMP-a u međuvremenu<br />
se pojavilo objaš-<br />
njenje situacije, a u pitanju je,<br />
tvrde, bio nesporazum. Zahtjev<br />
za sporni ugovor nije došao<br />
portalu nego hosting provideru<br />
koji ga je samoinicijativno ugasio.<br />
Glavnu urednicu Tolić pozvali<br />
su na sastanak na kojem se nije<br />
tražilo potpisivanje ugovora. Uz<br />
to, sukladno presudi Europskog<br />
suda pravde, "embedanje"' ne<br />
podliježe naplati autorskog prava,<br />
za razliku od drugih vrsta<br />
korištenja glazbe koji je na Reggae.hr<br />
uočen u neznatnoj mjeri.<br />
Ukratko, neće se ustrajati na<br />
Sukladno<br />
presudi<br />
Europskog<br />
suda<br />
pravde,<br />
embedanje<br />
ne<br />
podliježe<br />
naplati<br />
autorskog<br />
prava<br />
sve reguliran<br />
ZAMP-om,<br />
ni bilo kojim<br />
drugim institucijama<br />
za<br />
zaštitu autorskih<br />
prava. Što god se podijeli<br />
na ovom videoservisu – javno<br />
je, a novac počinje "kapati" jedino<br />
ako povećate broj klikova<br />
na razinu u kojoj postajete zanimljivi<br />
oglašivačima.<br />
'Novac ide šundu'<br />
O svemu smo razgovarali s<br />
"malim autorima", članovima<br />
ZAMP-a koji iza sebe imaju godine<br />
iskustva. Oni, u pravilu,<br />
nisu imali većih "okršaja"’, osim<br />
kada je papirologija u pitanju,<br />
potpisivanju<br />
ikakvih<br />
ugovora, ali važno je da mediji<br />
budu upućeni u uzburkane<br />
vode intelektualnog vlasništva.<br />
No od kakvog je zapravo značenja<br />
reguliranje autorskih prava<br />
u doba novih medija i kanala?<br />
Ustaljeno je mišljenje: ni od<br />
kakvog, osim ako niste "krupna<br />
riba". Većina autora koji tek<br />
počinju s radom zapravo i nisu<br />
upoznati sa svojim pravima.<br />
Kanal kojem se obraćaju i<br />
putem kojeg se promoviraju<br />
je YouTube, koji još nije pošto<br />
je i ZAMP detektirao kao<br />
problem. Od autorskih prava,<br />
kažu nam, ne mogu živjeti, ali<br />
u maniri "hobija od kojeg imate<br />
koristi" lijepo je ponešto i zaraditi.<br />
"Lijepo je kad kapne neka<br />
pinkica od puštanja, u prosjeku<br />
dobijem tisuću kuna na godinu",<br />
govori nam Zlatko Majsec,<br />
frontmen velikogoričkog benda<br />
Mel Camino i član ZAMP-a već<br />
sedam godina.<br />
"Kad ti na telki puste spot,<br />
onda je novac čisto OK, ali<br />
uglavnom nije riječ o novcu od<br />
kojeg bih mogao živjeti", dodaje<br />
Zlatko i napominje kako je<br />
novac koji dobije na polugodišnjoj<br />
bazi doista proporcionalan<br />
broju puštanja autorskih djela<br />
koji ZAMP-ov sustav kontrole<br />
prikazuje.<br />
"Živimo u copy/paste vremenu,<br />
u kojem većina glazbe zvuči<br />
slično nečemu drugome, pa je<br />
upitno koliko je to autorsko pravo<br />
uopće zasluženo na temelju<br />
originalnosti. A cijeli je sustav<br />
pomaknut i nema zapravo tu ni<br />
govora o nekoj velikoj umjetnosti,<br />
većina novca od ZAMP-a<br />
ionako pripadne glazbi koja je<br />
šund", objasnio je Nikola Betica,<br />
polovica glazbenog dueta<br />
Lolacoaster.<br />
"Osobno ne mogu živjeti od<br />
autorskih honorara, ali nije mi<br />
to ni cilj", zaključuje Nikola.<br />
Metloboj Poznati sport iz filmova i knjiga o Harryju Potteru u Hrvatskoj<br />
'Domaći' bezjaci u lovu na zlatnu zvrčku<br />
U Sloveniji, Španjolskoj i Americi ovaj se sport igra na fakultetima, a postoje i službene momčadi<br />
Tekst: Marija Edita Feldi<br />
Za sve koji još plaču što<br />
nisu dobili svoje pismo<br />
za Hogwarts i kartu za<br />
platformu 9 i 3/4, Ministarstvo<br />
magije ima rješenje! Ova<br />
udruga ljubitelja Harryja Pottera<br />
organizira metlobojske<br />
treninge za sve zainteresirane<br />
za dobar provod u prirodi uz<br />
malu dozu čarolije.<br />
"Još prije nego što smo<br />
osnovali Ministarstvo, znali<br />
smo da želimo jednog dana<br />
igrati metloboj", priznaje Martin<br />
Gašparić, predsjednik Ministarstva.<br />
Taj je trend popularan<br />
diljem svijeta, a napokon<br />
je "doletio" i u Hrvatsku.<br />
ROBERTA PALJAR<br />
Studentica Paula Prpić jedna<br />
je od obožavateljica ovog<br />
sporta, te je i sudjelovala na<br />
prvom metlobojskom treningu<br />
u Zagrebu. Prije njega nije ni<br />
znala kako bi trening bezjačkog<br />
metloboja uopće izgledao.<br />
Ističe kako joj je posebno zanimljivo<br />
bilo doznati da on ima<br />
drukčija pravila od onih u filmu<br />
i knjizi, te jedva čeka odraditi<br />
još jedan trening.<br />
"Super mi je bilo vidjeti da<br />
ima još ljudi koji su, kao i ja,<br />
oduševljeni metlobojem i žele<br />
da postane sport i za bezjake",<br />
kaže Paula.<br />
Iako još ne postoji službena<br />
metlobojska momčad kao<br />
u zemljama poput Slovenije,<br />
Španjolske i Amerike (gdje se<br />
metloboj igra i na fakultetima!),<br />
Martin vjeruje kako će i<br />
na to doći red. No i spajanje sa<br />
susjedima iz Slovenije je također<br />
mogućnost, jer su upravo<br />
kod njih odradili svoj prvi trening.<br />
"Tamo smo se upoznali s<br />
pravilima", objašnjava Martin<br />
i dodaje kako će kolege Slovenci,<br />
čiji se klub zove Aemona<br />
Argonauts, sigurno "jednog<br />
dana doći da nas još malo<br />
uvježbaju".<br />
Iako teren nije idealan, sportaši<br />
se odlično snalaze na raznim<br />
livadama i u parkovima.<br />
Ovaj im je teren zasad i više<br />
nego dovoljan, ali jednoga će<br />
dana dobro doći pravi metlobojski<br />
teren. Na aktivnost su<br />
pozvani ljudi svih dobnih skupina,<br />
no Martin ističe kako će<br />
"jednog dana kada ćemo ići na<br />
natjecanja (nadamo se) minimalna<br />
dobna granica za igranje<br />
biti 16 godina."<br />
Pravila zlatne<br />
zvrčke!<br />
Kao i u knjigama i filmovima,<br />
zlatnu zvrčku je jako teško<br />
uhvatiti! U slučaju bezjačkog<br />
metloboja, zvrčka je osoba koja<br />
ima zavezanu lopticu za sebe,<br />
a lovac ju mora uhvatiti. "Za razliku<br />
od ostalih igrača, zvrčka<br />
nema metlu i ima potpunu slobodu",<br />
objašnjava Martin. Zvrčka<br />
može i rušiti druge igrače,<br />
no oni nju ne smiju. Za razliku<br />
od originala, zvrčka se u ovoj<br />
verziji pojavljuje tek nakon 70.<br />
minute i daje samo 30 bodova<br />
ekipi koja je uhvati.
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Tehnologija 19<br />
Boostanje Popularan, ali nezakonit način zarade među studentima<br />
'Nije baš legalno, ali<br />
zarađujem 15 eura po satu'<br />
Gameri su više skloni zajednicama, a boosteri su individualci. Svoje sposobnosti drže samo za<br />
sebe dok se ne pojavi netko tko im je za njih voljan platiti<br />
Tekst i foto: Marija Edita Feldi<br />
Zarađivao sam 10 do 15<br />
eura na sat. U samo<br />
tri mjeseca imao sam<br />
oko 70 klijenata iz videoigara<br />
"League of Legends"<br />
i "World of Warcraft", rekao je<br />
osamnaestogodišnji Alen Anđelić,<br />
gamer amater. Taj se srednjoškolac<br />
bavio boostanjem.<br />
Riječ je o plaćanju drugim<br />
igračima za podizanje razine<br />
lika u videoigrama. Razlog je ili<br />
nemogućnost prelaska na višu<br />
razinu ili to što mnogi igrači ne<br />
žele početi od nule pa plaćaju za<br />
brzo napredovanje.<br />
Prodaju se i na Njuškalu<br />
Boosteri su međusobno konkurencija,<br />
pa izbjegavaju okupljanje<br />
u virtualnoj zajednici. U<br />
Hrvatskoj se oglašavaju čak i na<br />
Njuškalu pa tako objave poput<br />
"boostanje u LOL-u, povoljno"<br />
nisu rijetkost.<br />
Neki ljudi ne žele igrati s likovima<br />
koji su niži level, stoga<br />
često zovu prijatelje da igraju<br />
uz njih i pomognu im brže napredovati.<br />
Drugo rješenje je<br />
Gameri se snalaze<br />
i zarade i<br />
višestruko veću<br />
satnicu nego<br />
preko SC-a<br />
pronalazak igrača kojem daju<br />
podatke svog računa te im plate<br />
da igraju umjesto njih. Alen<br />
je to doznao preko prijatelja iz<br />
razreda.<br />
"Kad mi je govorio što radi,<br />
pomislio sam, pa to mogu i ja",<br />
objašnjava. Kako je i sam prije<br />
igrao te igre, nije mu bilo teško<br />
Gaming Naše tržište gamera konkuretno je u svijetu, a 'kod kuće' bez poticaja<br />
Biznis koji bi mogao poboljšati gospodarstvo,<br />
za vladajuće je još 'u smeću'<br />
pronaći prvog klijenta.<br />
Iako to zvuči kao idealan posao<br />
svakog gamera, postoji<br />
kvaka. Pod Uvjetima korištenja<br />
svake igre stoji da je boostanje<br />
strogo zabranjeno. Kazna<br />
za takvo ponašanje je brisanje<br />
računa osobe koja je počinila<br />
prekršaj. Ipak, prema riječima<br />
boostera, nemoguće je snositi<br />
posljedice.<br />
Reputacija je sve<br />
"Samo kažeš da pomažeš<br />
prijatelju da malo napreduje u<br />
igri", kaže Alen i dodaje kako<br />
je za svaki slučaj dobro imati<br />
back-up račun. Treba i pripaziti<br />
na ljude koji ne isplaćuju<br />
jer, kako tvrdi, najčešće plate<br />
dio odmah, a dio kad završiš.<br />
Najdraži način plaćanja im je<br />
PayPal i druge inačice, jer tako<br />
najbolje zaštite svoj identitet.<br />
"Postoje forumi gdje se boosteri<br />
traže i reklamiraju",<br />
otkriva Alen, te dodaje da je<br />
"ovom poslu, reputacija sve",<br />
Isprva je morao raditi besplatno,<br />
ali, kako tvrdi "poslije taj<br />
besplatan rad dođe na naplatu<br />
u obliku visokih satnica".<br />
Država ignorira vrijednu industriju<br />
Tekst: Lovro Belošević,<br />
Matija Boltižar<br />
Foto: Marija Edita Feldi/<strong>Global</strong><br />
U nas djeluje dvadesetak tvrtki za izradu<br />
videoigara. Od 2015. čekaju nacionalnu strategiju<br />
čine te industrije. O tome nam<br />
govori i Nika Dvoravić, glavni<br />
dizajner razina u CroTeamu.<br />
"Javnost je dosta upoznata s<br />
našim recentnijim projektima<br />
jer ih je u posljednje vrijeme<br />
bilo dosta", objašnjava Dvoravić.<br />
Najdojmljivija novost<br />
je, govori, VR (virtual reality)<br />
"Serious Sama". Ipak, poticaj<br />
Uvjeti korištenja brane<br />
boostanje, ali, kažu boosteri,<br />
'nitko ne brani da pomognemo<br />
prijateljima'<br />
Začuđujuće je za ovako<br />
malu zemlju da smo prilično<br />
prisutni na svjetskoj<br />
gaming sceni, rekao je<br />
Krešimir Špes iz Cateia Gamesa,<br />
hrvatske tvornice videoigara<br />
koja se može pohvaliti s 27<br />
naslova izdanih u gotovo dva<br />
desetljeća rada. Iako još zvuči<br />
nestvarno vezati Hrvatsku uz<br />
gaming industriju, jednu od<br />
najmoćnijih medijskih industrija<br />
u svijetu, u nas trenutačno<br />
posluje dvadesetak svjetsko<br />
konkurentnih tvrtki za izradu<br />
videoigara.<br />
Unatoč uspjesima, domaća<br />
javnost i dalje zapostavlja videoigre<br />
kao industriju i medij. Ipak,<br />
nakon velikog uspjeha CroTeama,<br />
našeg prvog gaming studija<br />
koji je počeo u garaži, a stvorio<br />
je globalni hit "Serious Sam",<br />
sve više ljudi postaje svjesno jadolazi<br />
isključivo iz vlastite blagajne<br />
jer se CroTeam financira<br />
zaradom od prodanih proizvoda.<br />
Trudom i upornošću, mladi<br />
hrvatski kreativci probijaju se u<br />
Europi i svijetu. Među njima je<br />
Josip Makjanić, voditelj malog<br />
studija CrobbitArts, koji radi na<br />
svom prvom većem projektu. Uz<br />
pomoć edukacijskog središta za<br />
gamere Machina napravio je i<br />
svoju prvu igru.<br />
"Jako su mi pomogli dok sam<br />
bio individualac. Dali su mi da<br />
besplatno dolazim tamo i radim<br />
na igri", kaže Makjanić i dodaje<br />
kako su mu pomogli i u izradi<br />
portfolia, životopisa i traženja<br />
posla. Josip nije jedini kojem<br />
je Machina pomogla. "Zasad<br />
smo educirali oko 400 ljudi u<br />
četiri godine, naši su polaznici<br />
pokrenuli šest studija, a mladi<br />
timovi iz inkubacije pripremaju<br />
pet igara koje bi trebale izaći<br />
tijekom ove i iduće godine", govori<br />
Ines Klemenčić, projektna<br />
menadžerica u Machini.<br />
Jedno od rješenja za poticanje<br />
razvoja ove industrije u nas je<br />
takozvana nacionalna strategija<br />
za razvoj računalnih igara, koja<br />
je u izradi od 2015., ali još nije<br />
uporabljiva jer na papiru - ne<br />
postoji. Zvonimir Barać, autor<br />
point and click igre "Viktor",<br />
pristup države industriji smatra<br />
krajnje nepoticajnim.<br />
"Nemam čime biti zadovoljan<br />
ili nezadovoljan jer nas država<br />
ni najmanje ne financira niti<br />
misli početi", kaže Barać.<br />
No nije sve tako sivo. Jedan<br />
od načina potpore gamerima<br />
je Croatian Game Developers<br />
Association, čiji je cilj promoviranje,<br />
podrška i spajanje hrvatskih<br />
tvrtki u industriji videoigara.<br />
Uz podršku Hrvatske<br />
gospodarske komore i CGDA,<br />
prvi put smo predstavljeni na<br />
Gamescomu, najvećem europskom<br />
sajmu videoigara.<br />
gadgeti<br />
Tekst: Silvio Šipušić<br />
SONY DPT-RP1<br />
Sony je oduvijek poznat po<br />
svojim eksperimentalnim<br />
gadgetima koje tržište ne<br />
prepozna baš svaki put.<br />
Dok su današnji tableti<br />
uređaji "krasnih" zaslona<br />
čiji je cilj zamijeniti vaš<br />
laptop, DPT-RP1 nešto je<br />
drukčiji. Ovaj tablet želi<br />
zamijeniti vaše bilježnice.<br />
Ima zaslon 13,3 incha, a<br />
koristi e-paper tehnologiju.<br />
Što je e-paper? Za razliku<br />
od LCD I OLED zaslona,<br />
e-paper može prikazati<br />
ograničen raspon boja te<br />
ima sporiji refresh rate.<br />
Prednost e-papera iznimno<br />
je niska potrošnja baterije,<br />
a sam zaslon izgleda<br />
poput papira, zbog čega se<br />
često koristi u e-čitačima.<br />
Tablet dolazi i s "olovkom",<br />
a čemu služi, logično je<br />
zaključiti. Možete crtati,<br />
pisati, potpisivati PDF<br />
dokumente, a Sony je<br />
napravio specijalni softver<br />
kako biste lakše spremali<br />
dokumente. Zbog cijene<br />
od 700 dolara vjerujemo<br />
da ipak nećete baciti svoje<br />
bilježnice u smeće.<br />
TAMAGOTCHI<br />
Tamagotchi, poznata<br />
igračka '90-ih godina,<br />
spektakularno se vratila na<br />
tržište. Napravica je to koja<br />
je prouzročila takozvani<br />
Tamagotchi učinak - ljudi<br />
su se počeli emocionalno<br />
vezati uz virtualnog ljubimca<br />
- prodana je u više od 76<br />
milijuna primjeraka diljem<br />
svijeta. Teško se nekad<br />
brinuti i o samome sebi, a<br />
s Tamagotchijem, malim<br />
ljubimcem, imat ćete još<br />
jednu brigu više. Morat<br />
ćete paziti na nestvarno<br />
biće u gadgetu, koje od vas<br />
traži hranu, igru i pažnju.<br />
Novi Tamagotchi nije<br />
potpuno identičan modelu<br />
iz '90-ih (noviji model ima<br />
manji zaslon), ali cijena<br />
jest. Za njega ćete izdvojiti<br />
17 dolara.
20 Sport<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Tihana Nemčić Trenerica mlađih kategorija nogometne reprezentacije ne skriva svoje strasti<br />
'Kad mi se nešto hoće,<br />
odmah to i ostvarim'<br />
Tekst: Iva Prpić<br />
Tihana Nemčić velika<br />
je zaljubljenica u nogomet<br />
i futsal. U svijet<br />
nogometa ušla je s 12<br />
godina i u njemu ostala do svoje<br />
22. godine. Uz nogomet je vežu<br />
pozitivna iskustva, a upravo<br />
joj je nogomet obilježio daljnje<br />
usmjerenje u obrazovanju. Ipak,<br />
najveća je ljubav u Tihaninu životu<br />
futsal, za koji i sama kaže<br />
da ju je naučio mnogo toga što<br />
može primijeniti u svakodnevnom<br />
životu.<br />
"Futsalom sam se počela baviti<br />
u sezoni 2009./2010. Dotad<br />
sam igrala nogomet i nisam ni<br />
znala da futsal kao futsal postoji.<br />
Tada je prvi put organizirana<br />
sveučilišna liga, odnosno natjecanje<br />
za studentice na razini<br />
grada Zagreba, i to je bio prvi<br />
put kada sam stala na futsalski<br />
teren", rekla je Tihana.<br />
Dvije je godine provela i u Italiji<br />
igrajući profesionalni futsal.<br />
Za Italiju je vežu lijepe uspomene<br />
i vrlo se rado vrati vidjeti svoje<br />
stare suigračice i protivnice.<br />
Inozemna joj je karijera pomogla<br />
u shvaćanju onoga što želi i<br />
onoga što ne želi.<br />
"U Italiji sam naučila živjeti<br />
sama sa sobom i mnogo sam<br />
toga o sebi naučila. Upoznala<br />
sam svoje prednosti i mane. Ne-<br />
U svijet nogometa ušla je s 12 godina, a kad<br />
je u njezin život ušao futsal, provela je dvije<br />
godine u Italiji igrajući ga profesionalno<br />
dostaje mi takav način života jer<br />
živjeti život kao sportaš najljepši<br />
je život - radiš ono što voliš, ne<br />
shvaćaš to kao posao. Živiš od<br />
onog što voliš, ideš na treninge,<br />
na utakmice i upoznaješ ljude",<br />
kazala je.<br />
U nas samo turniri<br />
Ženski je futsal u Hrvatskoj<br />
zbog manjka financija organiziran<br />
kroz turnire, a ne ligaška<br />
natjecanja. Ipak, Tihana ističe<br />
velik pomak koji se dogodio u<br />
ženskom futsalu u Hrvatskoj,<br />
s obzirom na početno stanje.<br />
Povećala se kvaliteta izvedbe,<br />
a igračice imaju sve potrebne<br />
uvjete u dvoranama. U Italiji je<br />
stanje znatno bolje.<br />
"Ženski se futsal u posljednje<br />
dvije do tri godine značajnije razvio.<br />
Prvenstvo Hrvatske organizirano<br />
je u tri turnira na kojima<br />
'Ženski futsal u posljednje<br />
dvije do tri godine značajnije<br />
se razvija. A u Italiji ženski<br />
futsal živi više od nogometa',<br />
kaže mlada sportašica<br />
bude deset ekipa. U Italiji ženski<br />
futsal živi više od nogometa. Pod<br />
nacionalnim savezom imaju četiri<br />
lige i više od 4000 registriranih<br />
igračica. Naravno, postoje<br />
i amaterske lige u kojima svako<br />
manje mjesto ima svoju amatersku<br />
ekipu koja svaki vikend igra<br />
svoje natjecanje", zaključila je<br />
Tihana.<br />
Uz futsalsku karijeru Tihana<br />
nije zaboravila nogomet. Trenutačno<br />
je izbornica ženskih U15 i<br />
U17 nogometnih reprezentacija<br />
s kojima ima mnoge planove,<br />
uključujući i razvojni turnir u<br />
Belgiji ovog svibnja.<br />
"Što se tiče U15 reprezentacije,<br />
pokušavamo što više pozornosti<br />
dati tim mlađim curama,<br />
da ih pripremimo za U17 reprezentaciju<br />
da imaju navike koje se<br />
od njih traže. U17 reprezentaciju<br />
očekuju kvalifikacije za europsko<br />
prvenstvo u listopadu. S četrdesetak<br />
cura iz obje reprezentacije<br />
imala sam sastanak u siječnju i<br />
dojmovi su, naravno, pozitivni",<br />
rekla je mlada izbornica.<br />
Još kao studentica Tihana se<br />
počela baviti profesionalnim<br />
futsalom. Iako je imala mnogo<br />
obveza na fakultetu, uspjela je<br />
uskladiti i uspješno zadovoljiti i<br />
obrazovanje i sport.<br />
Kako i sama kaže,<br />
nikad nije imala<br />
problema s ispitima<br />
jer je jasno postavila<br />
prioritete.<br />
Obrazovanje najvažnije<br />
"Od jutra do popodne bila bih<br />
na fakultetu, obavila bih sve fakultetske<br />
obveze. Nakon fakulteta<br />
išla bih trenirati do navečer,<br />
ali nikad nisam od toga<br />
radila prevelik<br />
problem", kazala<br />
je.<br />
Uz mnoge<br />
druge<br />
obveze Tihana<br />
je našla<br />
vremena i za<br />
završetak obrazovanja<br />
na<br />
Kineziološkom<br />
fakultetu u obliku<br />
doktorske disertacije.<br />
Kako i sama kaže,<br />
ne razmišlja<br />
mnogo unaprijed<br />
te joj je glavni cilj<br />
završiti doktorat<br />
do kraja godine.<br />
"Doktorat me<br />
ne sprečava da se i sada bavim<br />
stvarima kojima se želim baviti.<br />
Nisam tip koji razmišlja daleko,<br />
ja ne vidim ni svoj sljedeći tjedan.<br />
To je jednostavno pitanje<br />
FOTO: LIGO<br />
mog karaktera,<br />
ne volim<br />
razmišljati<br />
na duge<br />
staze. Kad mi<br />
se nešto hoće, ja<br />
to odmah ostvarim.<br />
Ne mogu reći<br />
točno što bih htjela<br />
nakon završenog<br />
doktorata jer ne znam<br />
gdje ću biti sutra",<br />
zaključila je Tihana.<br />
PH u motociklizmu Organizacija motociklističkih utrka ispod međunarodnog standarda<br />
Ugrožena sigurnost vozača zbog nemara saveza<br />
Tekst: Vehmir Džakmić<br />
Mnogo toga muči motocikliste<br />
posljednjih<br />
godina: od financijske<br />
krize, koja im onemogućuje da<br />
kupuju i održavaju opremu, pa<br />
do toga da im savez ne može organizirati<br />
normalno natjecanje.<br />
Jednako je bilo i ove godine na<br />
otvorenju Prvenstva Hrvatske u<br />
motociklizmu.<br />
Bez videonadzora<br />
Domaćin prvih dviju utrka<br />
sezone već je tradicionalno Autodrom<br />
Grobnik, nekad ponos<br />
automobilizma i motociklizma<br />
bivše države, a donedavno se<br />
spominjala i moguća utrka Formule<br />
1 na stazi u blizini Rijeke.<br />
Međutim, staza je nisko pala pa<br />
nemaju ni osnovnu infrastrukturu<br />
koja bi vozačima omogućila<br />
normalno i korektno natjecanje<br />
'Nemaju videonadzor starta, da ne govorim da neki dijelovi staze nisu<br />
uopće pokriveni djelatnicima za pomoć na cesti. Nedopustivo', rekao je<br />
Mislav Perkušić, natjecatelj u klasi 125SP<br />
u sportu u koji ulažu krajnje fizičke<br />
i financijske napore.<br />
Mislav Perkušić, dvostruki<br />
državni prvak koji ove godine<br />
napada naslov u klasi 125<br />
SP, nije uspio ostati ravnodušan<br />
nakon utrke.<br />
"Vozač je odmah<br />
skrenuo na mene,<br />
ušao mi u putanju<br />
i onemogućio mi<br />
normalan start.<br />
Iako sam apelirao,<br />
savez i organizatori<br />
nisu<br />
mogli reagirati.<br />
Zašto? Vrlo jednostavno<br />
- nemaju<br />
videonadzor<br />
starta, da ne<br />
govorim da neki<br />
IGOR KRALJ/PIXSELL<br />
dijelovi staze nisu uopće pokriveni<br />
djelatnicima za pomoć na<br />
cesti. Nedopustivo!",<br />
objasnio je Perkušić<br />
koji je u obje utrke<br />
završio drugi, iza<br />
pobjednika Denisa<br />
Petrica.<br />
Cjelokupnu je<br />
manifestaciju organizirao<br />
Moto<br />
savez Grada Zagreba<br />
u partnerstvu<br />
s Croatia Speed<br />
Festivalom i Đuro<br />
Sportom. Ipak, pokazali<br />
su i ovoga puta kako<br />
nisu dorasli organiziranju<br />
utrke na Grobniku. Hrvatski<br />
motociklistički savez pak snosi<br />
odgovornost jer ne<br />
može organizirati kompletno<br />
Prvenstvo Hrvatske.<br />
Iako savez ima kvalitetan<br />
pravilnik kojega se moraju pridržavati<br />
i vozači i organizatori,<br />
glavni je problem djelovanje u<br />
skladu s njim. Nedopustivo je<br />
da organizator ne osigura dovoljno<br />
sudaca uz stazu, a pritom<br />
i videonadzor koji je uobičajen<br />
na svim europskim trkalištima.<br />
Štoviše, stavka o videonadzoru<br />
utrke postoji u pravilniku<br />
HMS-a, ali sam savez nije u mogućnosti<br />
osigurati minimume.<br />
Iduća se utrka vozi sredinom<br />
lipnja u Križevcima u organizaciji<br />
MK Križevci, kluba za koji<br />
upravo vozi Perkušić. Međutim,<br />
28-godišnji motociklist svjestan<br />
je kako ni tamo neće biti mnogo<br />
bolje. "To nije samo na Grobniku,<br />
to se redovito događa na<br />
svim utrkama prvenstva Hrvatske.<br />
Za razliku od toga kada je<br />
riječ o utrkama na međunarodnoj<br />
razini, sve ide kao po špagi",<br />
dodao je Perkušić.<br />
Interes postoji<br />
Kada bi utrke u Hrvatskoj bile<br />
bolje organizirane, možda bi postale<br />
i međunarodne. Interesa<br />
za motociklizam ne nedostaje.<br />
Ugodni vremenski uvjeti i visoke<br />
temperature privukli su više<br />
od 2000 gledatelja na otvorenju<br />
sezone. To je broj kojim se ne<br />
mogu pohvaliti niti neki klubovi<br />
prve nogometne lige. U Hrvatskoj<br />
postoji i niz mlađih kategorija<br />
koji su spremni izdvojiti velike<br />
svote novca, ali što to vrijedi<br />
kada se njihova krovna sportska<br />
organizacija ne brine o njihovoj<br />
zaštiti i sigurnosti.
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Sport 21<br />
Košarka za osobe s invaliditetom Donacije im omogućuju uživanje u sportu<br />
Bolje pogađaju koševe<br />
od mnogih drugih<br />
Nogometni transferi<br />
TOP 5 NAJBOLJIH<br />
'Velikih razlika nema, osim što mi u kolicima ne možemo zakucavati', kroz šalu Luka<br />
objašnjava razliku između 'prave' košarke i one za osobe s invaliditetom<br />
Tekst: Ana Brenčić,<br />
Bruno Imbrišak<br />
Vijest da je Cedevita<br />
igrala u finalu ABA<br />
lige poznata je gotovo<br />
svima, kako u Zagrebu<br />
tako i u cijeloj Hrvatskoj. No<br />
ako biste Zagrepčane na ulici pitali<br />
za Košarkaški klub invalida<br />
Zagreb, rijetko tko bi vam znao<br />
nešto reći. Naime, klub je osnovan<br />
1997. godine, u Zagrebu,<br />
pod nazivom Košarkaški klub<br />
Stela. Iako su počeli sa samo<br />
osam članova, danas ih imaju<br />
20. Može se pohvaliti i time da<br />
je bio prvi takav u Hrvatskoj,<br />
dok se još sedam gradova naknadno<br />
priključilo.<br />
Razgovarali smo s Ivicom<br />
Vujicom, trenerom i predsjednikom<br />
Košarkaškog kluba invalida<br />
Zagreb, koji je ujedno i<br />
predsjednik Hrvatskog saveza<br />
košarke u kolicima, ali i aktivan<br />
sportaš. Vujica je od 2001. godine<br />
preuzeo sve dužnosti u Steli i<br />
danas se smatra ključnom osobom<br />
u klubu.<br />
Taktika za širenje<br />
Klub se može zadovoljiti time<br />
da se polako šire u Hrvatskoj, a<br />
otkrili smo i taktiku.<br />
"Kad smo krenuli igrati Kup,<br />
bilo nas je troje - Vodice, Slavonski<br />
Brod i mi. Uvijek smo išli<br />
igrati tamo gdje nema kluba. I<br />
to je urodilo plodom. Igrali smo<br />
kup u Varaždinu i nakon nekog<br />
vremena Varaždin je osnovao<br />
klub", pojasnio nam je Vujica.<br />
Isto se dogodilo i sa Zadrom,<br />
Koprivnicom te posljednjom -<br />
Rijekom.<br />
U rujnu su realizirali i humanitarni<br />
projekt pod nazivom<br />
"Osmijeh za osmijeh" koji je<br />
motivirao djecu s teškoćama u<br />
razvoju iz cijele Hrvatske i pokazao<br />
im prednosti bavljenja<br />
sportom. Djeca su se mogla okušati<br />
u raznim sportovima, od košarke<br />
u kolicima, stolnog tenisa,<br />
tenisa, atletike i drugih.<br />
"Cilj je bio upoznati djecu sa<br />
sportom već u startu, od četvrte<br />
godine nadalje, da vide da se i<br />
oni mogu baviti sportom", rekao<br />
je Vujica koji vjeruje da će s projektom<br />
nastaviti i iduće godine.<br />
Kao i svaki, tako i ovaj klub<br />
ima svoju mladu nadu. Luka<br />
Bastalić je 21-godišnjak o kojem<br />
Vujica ima samo riječi hvale.<br />
"Luka je naš najmlađi i najveći<br />
potencijal i u budućnosti on će<br />
Luka je naš<br />
najmlađi<br />
i najveći<br />
potencijal. U<br />
budućnosti<br />
on će biti nositelj<br />
hrvatske<br />
košarke<br />
u kolicima.<br />
Mlad je, brz i<br />
pokretan<br />
'Teren' za<br />
igru je isti,<br />
jedina je<br />
razlika u<br />
vođenju<br />
lopte, gdje<br />
su u košarci<br />
za zdrave<br />
dopuštena<br />
dva koraka<br />
između udaranja<br />
loptom<br />
u pod, dok je<br />
u košarci u<br />
kolicima dopušteno<br />
dva<br />
puta rukama<br />
dodirnuti<br />
obruč kolica<br />
biti nositelj hrvatske košarke u<br />
kolicima. Mlad je, brz, pokretan,<br />
ima sve što treba imati jedan košarkaš,<br />
tako da u njega ulažemo<br />
velike nade za budućnost", ističe<br />
Vujica.<br />
"Košarkom u kolicima počeo<br />
sam se baviti u jesen 2012., kada<br />
je trener primijetio mojeg prijatelja<br />
kako izvodi vratolomije u<br />
kolicima i pozvao ga na trening.<br />
Došao sam s njim i nastavio<br />
trenirati dva puta na tjedan do<br />
danas", otkriva nam svoje početke<br />
Luka i pojašnjava razlike<br />
između košarke zdravih i one<br />
ljudi u kolicima. "Velikih razlika<br />
u principu nema, osim što mi u<br />
kolicima ne možemo zakucavati",<br />
kroz šalu kaže Luka.<br />
Dimenzije terena,<br />
pa čak i visina<br />
koša su isti<br />
Problem manjka novca<br />
"Dimenzija terena i visina<br />
koša su isti, jedina je razlika u<br />
vođenju lopte gdje su u košarci<br />
za zdrave dopuštena dva koraka<br />
između udaranja loptom u<br />
pod, dok je u košarci u kolicima<br />
dopušteno dva puta rukama<br />
dodirnuti obruč kolica", ističe<br />
Luka. Fizičke predispozicije i<br />
fizička sprema također su važne<br />
pa tako kao i u košarci za zdrave<br />
poziciju centra igraju najviši<br />
igrači, a Luka igra na poziciji<br />
trojke, odnosno small forward s<br />
koje često sudjeluje u kontrama.<br />
Košarka u kolicima vrlo je<br />
dinamična, a ponekad i gruba,<br />
stoga sportska kolica imaju nakošene<br />
kotače radi veće brzine<br />
i bolje okretljivosti, štitnike za<br />
noge i stražnji pomoćni kotač<br />
koji sprečava padanje na leđa.<br />
Sportska se kolica izrađuju prema<br />
mjeri igrača jer služe kao<br />
prošireni dio tijela koji pomaže<br />
u igri, a stoje između 20.000 i<br />
40.000 kuna.<br />
"Moja su kolica kupljena od<br />
donacija, a neka uspije financirati<br />
i klub iz proračuna. Osim<br />
premalo novca, problem nam<br />
predstavlja i odlazak na utakmice<br />
u druge gradove jer treba<br />
organizirati prijevoz igrača i<br />
sportskih kolica, dok neki igrači<br />
imaju i svoja invalidska kolica s<br />
pomoću kojih se kreću", otkriva<br />
Luka i poziva sve da se okušaju<br />
u košarci u kolicima jer osim<br />
brojnih, svima nam poznatih<br />
prednosti bavljenja sportom,<br />
košarka u kolicima dobra je i<br />
kao rehabilitacija. Planovi za<br />
budućnost uglavnom su uvijek<br />
isti. U klubu se nadaju da će<br />
osvojiti Ligu i Kup.<br />
Važnost promocije<br />
Teško je ne osvrnuti se na<br />
problem medijske popraćenosti<br />
osoba s invaliditetom u sportu.<br />
Imamo vrhunske paraolimpijce,<br />
brojne medalje i uspjehe s velikih<br />
natjecanja, a i dalje ti sportaši<br />
ne dobivaju pozornost koju<br />
zaslužuju. Iako Vujica smatra<br />
da se stanje u posljednje dvije<br />
godine poboljšalo, mjesta za napredak<br />
svakako ima. Također,<br />
Vujica vidi povezanost medija i<br />
brojčano stanje osoba s invaliditetom<br />
koje se bave sportom.<br />
"Mislim da bi bilo mnogo bolje<br />
da nam novinari posvete još<br />
više pozornosti jer mislim da bi<br />
onda bilo i više invalida koji bi<br />
se bavili sportom", za kraj ističe<br />
Vujica.<br />
PETAR GLEBOV/PIXSELL<br />
FOTO: JUVENTUS<br />
FOTO: SOUTHAMPTON<br />
Pirlo je<br />
podigao<br />
Juve za<br />
0 eura<br />
Andrea Pirlo (Milan-<br />
1. Juventus/besplatno)<br />
Kad veliki Gigi Buffon kaže<br />
da je to transfer stoljeća,<br />
teško je ne složiti se s talijanskom<br />
legendom o Pirlu.<br />
Maestro vezne linije jednim<br />
je svojim (besplatnim!)<br />
transferom prouzročio ponovni<br />
uzlet Stare Dame i<br />
krah Milana. Čudesno!<br />
N'golo Kante (Caen -><br />
2. Leicester/5,6m €)<br />
Transfer sitnog nepoznatog<br />
Francuza činio se kao<br />
kockanje osrednjeg Leicestera<br />
na početku sezone.<br />
Malo je reći da im se na<br />
kraju isplatio – kao najbolji<br />
veznjak lige doveo je Lisice<br />
do šokantna naslova, a sad<br />
isto radi i u Chelseaju.<br />
Paul Pogba (Man.<br />
3. United -> Juventus /<br />
besplatno)<br />
Treba li što nadodati tome<br />
da je United za samo četiri<br />
godine vratio Pogbu, i to za<br />
TOP 5 NAJGORIH<br />
Ali Dia (Slobodan<br />
1. igrač -> Southampton/<br />
besplatno)<br />
Tadašnji trener Southamptona<br />
Graham Souness<br />
dobio je telefonski poziv<br />
od legendarnog Liberijca<br />
Georgea Weaha, koji mu je<br />
preporučio svojeg rođaka<br />
Alija Diu. Souness je potpisao<br />
s Diom jednomjesečni<br />
ugovor. Ispostavilo se da<br />
na telefonu nije bio Weah,<br />
a Dia nije imao pojma o<br />
nogometu.<br />
Jonathan Woodgate<br />
2. (Newcastle -> Real<br />
Madrid/ 13,5m €)<br />
Potpisavši za Real 2004.<br />
Woodgate cijelu prvu<br />
sezonu nije igrao zbog<br />
ozljede. Zatim je u rujnu<br />
2005. došao taj veliki debi<br />
za engleskog stopera koji<br />
je on obilježio na najgori<br />
mogući način – autogolom<br />
i crvenim kartonom. To je<br />
bilo više-manje sve od Woodgatea<br />
u Realu.<br />
105 milijuna eura. Zaista<br />
dobar besplatan transfer,<br />
zar ne?<br />
Kevin de Bruyne<br />
4. (Chelsea -> Wolfsburg/22m<br />
€)<br />
Veliki belgijski talent<br />
prodan je tad osrednjem<br />
njemačkom klubu za iznos<br />
koji se tad činio visokim.<br />
Međutim, De Bruyne ih je<br />
stostruko isplatio, doveo<br />
Wolfsburg do naslova kupa<br />
i sada pruža odlične partije<br />
u rivalu Londonaca, Cityju.<br />
Robert Lewandowski<br />
(Dortmund -><br />
5.<br />
Bayern/besplatno)<br />
Možda se čudite zašto je<br />
ovaj transfer besplatan.<br />
Nije tu Bayern napravio nikakav<br />
poslovni potez nego<br />
je za cijenu ovog transfera<br />
isključivo zaslužan Poljak<br />
koji je sam htio u Bavarsku.<br />
Sigurno ne žali jer<br />
igra svoje najbolje partije<br />
karijere.<br />
Ali Dia<br />
na kraju<br />
nije imao<br />
pojma<br />
Fernando Torres (Liverpool<br />
-> Chelsea/<br />
3.<br />
58m €)<br />
Najveća napadačka zvijezda<br />
u zimskom prijelaznom<br />
roku 2011. usrećila<br />
je navijače Chelseaja. Kako<br />
je vrijeme odmicalo, Torres<br />
je postajao sve lošiji, a navijači<br />
sve tužniji. Abramovićeva,<br />
kako i sam tvrdi,<br />
najlošija investicija.<br />
Andy Carroll (Newcastle<br />
-> Liverpool/<br />
4.<br />
40m €)<br />
Era Kennyja Dalglisha neće<br />
biti zapamćena po dobrim<br />
odlukama. Jedna od njih je<br />
dovođenje Andyja Carrolla<br />
iz Newcastlea. Njegov učinak<br />
govori i više nego dovoljno<br />
– Liverpool ga je platio<br />
nešto manje od sedam<br />
milijuna eura po golu.<br />
Dmitro Čigrinski<br />
5. (Šahtar -> Barcelona/<br />
25m €)<br />
Perspektivni ukrajinski<br />
stoper imao je zanimljiv rezime<br />
u domaćem Šahtaru,<br />
ali sigurno ne u vrijednosti<br />
od 25 milijuna eura. Za<br />
Blaugranu je odigrao samo<br />
851 minutu i vratio se u<br />
Šahtar samo godinu poslije<br />
za deset milijuna eura niži<br />
iznos.
22 Lifestyle<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Menze Sve brojnija veganska populacija teško za sebe pronalazi opciju<br />
'SC mora shvatiti da veganu za<br />
obrok nije dovoljna salata!'<br />
Studentski centar kao problem navodi što su u njihovim normativima uz veganske namirnice i sastojci koje veganska<br />
prehrana ne dopušta. Kao primjere naveli su slaninu u varivima, mlijeko u umacima te dehidrirana jaja u tjestenini<br />
Tekst: Nika Romek<br />
Mislim da se veganska<br />
populacija sve<br />
više i više širi, što<br />
bi, logično, trebalo<br />
značiti i uvođenje veganske prehrane<br />
u menze, kako bi studenti<br />
poput mene mogli naći jeftin<br />
obrok kao i svi ostali - kaže Antonia<br />
Čular, studentica veterine.<br />
Ipak, zbog nedostatka znanja o<br />
veganskoj prehrani, pa tako i<br />
česta miješanja pojmova veganstva<br />
i vegetarijanstva, može se<br />
reći da veganstvo u našim studentskim<br />
menzama ne postoji.<br />
Veganstvo nije<br />
vegetarijanstvo<br />
Veganstvo i vegetarijanstvo<br />
dvije su potpuno različite životne<br />
filozofije. Veganski način<br />
života, za razliku od vegetarijanskoga,<br />
potpuno isključuje<br />
konzumiranje namirnica životinjskog<br />
podrijetla. Vegani ne<br />
jedu jaja, ''klasični'' sir, mliječne<br />
proizvode dobivene od životinja,<br />
što znači da veganska opcija<br />
podrazumijeva proizvode biljnog<br />
podrijetla, pa tako i biljni<br />
sir i biljne mliječne proizvode.<br />
Antonia je primijetila da ljudi i<br />
danas ne razlikuju ta dva pojma.<br />
"Kada sam prvi put ušla u<br />
menzu i pitala postoji li isključivo<br />
veganski obrok, dobila sam<br />
odgovor - Naravno, kako ne bi<br />
bilo", rekla je Antonia. Ali ve-<br />
ganskog obroka nije bilo.<br />
"Iako u tom obroku nije bilo<br />
mesa, namirnice su svejedno<br />
bile životinjskog podrijetla",<br />
'Kad sam prvi put ušla u<br />
menzu i pitala postoji li<br />
isključivo veganski obrok<br />
dobila sam odgovor - naravno,<br />
kako ne bi bilo', kaže<br />
studentica Antonia. Ali<br />
veganskog obroka nije bilo<br />
istaknula je. Upravo je ta situacija<br />
Antoniji pokazala kako<br />
pojedini ljudi ne znaju razliku<br />
između veganstva i vegetarijanstva.<br />
Izbor prehrambenih namirnica<br />
vrlo je uzak pa su studenti<br />
vegani prisiljeni na samostalno<br />
pripremanje obroka, a to im<br />
oduzima mnogo vremena.<br />
Viši trošak, manje vremena<br />
"Ako je student vegan, mora<br />
sam nešto iskombinirati jer veganski<br />
obrok kao takav, u menzama<br />
ne postoji", požalila se<br />
Sezonsko povrće<br />
je uvijek opcija,<br />
ali nije dovoljno<br />
Zoe, studentica dizajna.<br />
"Upravo to studentu oduzima<br />
više vremena i novca jer mora<br />
ili kupovati nešto vani ili kuhati<br />
i jesti kod kuće", objasnila<br />
je. Zbog fakultetskih obveza to<br />
je često teško, a nekad i nemoguće.<br />
Uostalom, zato i postoje<br />
menze.<br />
Studentski centar u Zagrebu<br />
kao problem navodi što su u<br />
njihovim normativima uz veganske<br />
namirnice i sastojci koje<br />
veganska prehrana ne dopušta.<br />
Kao primjere naveli su slaninu<br />
u varivima, mlijeko u umacima<br />
te dehidrirana jaja u tjestenini.<br />
"Ono što se sigurno može<br />
konzumirati su salate, lešo povrće,<br />
voće i slično", nadodaje<br />
Studentski centar.<br />
"Smatram da nikome za cjelovit<br />
obrok nije dovoljno malo salate<br />
uz koji komad lešo povrća,<br />
pa tako ni nama", ne slaže se sa<br />
SC-om Antonia.<br />
"Tofu mariniran bosiljkom,<br />
kuskus, raznovrsno povrće i<br />
umak po volji, sojini medaljoni..."<br />
namirnice su kojima Antonia<br />
priprema svoje najdraže<br />
jelo.<br />
SC ne vidi pomak<br />
Studentski centar ne očekuje<br />
značajniji pomak kada se govori<br />
o veganskoj prehrani u menzama.<br />
Kažu da nemaju evidenciju<br />
o broju vegana. No kako bi se<br />
zadovoljile sve kategorije korisnika,<br />
iz SC-a poručuju da su<br />
promjene u ponudi jela za studente<br />
ipak moguće. Na pitanje<br />
o kakvim je točno promjenama<br />
riječ, odnosno hoće li studentske<br />
menze uvesti isključivo veganske<br />
namirnice poput soje i<br />
tofua, odgovor nismo dobili.<br />
Zoe smatra da "iz toga proizlazi<br />
golem problem kojem se premalo,<br />
gotovo uopće ne pridaje<br />
pozornost, a kamoli da se nešto<br />
počinje mijenjati s tim u vezi". S<br />
druge se strane Antonia nada da<br />
će se uskoro promijeniti i razina<br />
informiranosti o veganstvu.<br />
Znamo, a ne znamo...<br />
Tekst: Patricija Topić<br />
LJEPILO S VODOM<br />
Superljepilo lijepi odmah<br />
kada dođe u doticaj s<br />
kapljicama vode. Molekule<br />
tada formiraju lance koji<br />
čine vrlo snažne i izdržljive<br />
plastične mreže.<br />
ZNAK PROCJENE<br />
U europskim zemljama možemo pronaći<br />
oznaku "e", poznatu i kao e-mark, koja se<br />
navodi uz gramažu proizvoda. Ona znači<br />
da proizvod može sadržavati manje ili više<br />
od količine koja piše na pakiranju. Primjerice,<br />
ako na jogurtu od 350<br />
grama primijetite znak<br />
"e", to znači da je u<br />
njemu ili 350 grama<br />
ili 3,5 posto<br />
manje (postoci su<br />
određeni normativima),<br />
odnosno u<br />
ovom slučaju 339,5<br />
grama.<br />
MALA OTVORENA KUTIJA<br />
Gotovo svi kozmetički<br />
proizvodi na svojoj<br />
ambalaži imaju oznaku<br />
male otvorene<br />
kutije pored barkoda<br />
i sastojaka. Ikona<br />
posudice za kremu s<br />
podignutim poklopcem<br />
uz sebe često ima broj<br />
i slovo "M". Slovo "M" znači<br />
mjesec, a broj označava koliko mjeseci možete<br />
koristiti određeni proizvod nakon otvaranja,<br />
tj. koliko dugo je nakon prvog korištenja<br />
on zdravstveno ispravan i siguran za vaše<br />
zdravlje.<br />
CVJETANJE<br />
ČOKOLADE<br />
Bijeli sloj na čokoladi je<br />
bezopasan, a to je ono što<br />
se zove "cvjetanje čokolade".<br />
Bez brige, s čokoladom<br />
je sve u redu, samo je<br />
došlo do izdvajanja masti<br />
ili kristalizacije šećera zbog<br />
nepravilnih temperatura<br />
čuvanja. Jedini "minus" je<br />
što čokolada<br />
možda više<br />
nije toliko<br />
oku privlačna.
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
Lifestyle 23<br />
Second hand moda Iz prodavaonica rabljenom odjećom može se izaći sa stilom<br />
Neki znaju biti u trendu i sa<br />
samo sto kuna u džepu<br />
'Ma ja vam nikad ne bih mogla kupovati po onim 'razvikanim', mainstream prodavaonicama, ste<br />
skužili kak su sve cure u gradu kopije jedna druge? Grozno!', rekla je jedna prodavačica<br />
Tekst: Ena Atlija,<br />
Monika Kuliš<br />
Foto: Ena Atlija/<strong>Global</strong><br />
Luka Šatara/<strong>Global</strong><br />
Sve je počelo kada su mi<br />
prijateljice za rođendanski<br />
dar, onako iz<br />
šale, kupile majicu jednog<br />
poznatog trgovačkog lanca<br />
jer sam ondje jednako često kao<br />
i njegovi zaposlenici. Moje su<br />
prijateljice ipak česte gošće zagrebačkih<br />
prodavaonica rabljenom<br />
odjećom i, unatoč mnogim<br />
pozivima i činjenici da gotovo<br />
sve radimo zajedno, nikad im se<br />
nisam pridružila. Prošlo je toliko<br />
dugo od mog posljednjeg posjeta<br />
takvoj prodavaonici, da se može<br />
reći da nikad nisam u nju kročila.<br />
Međutim prošli sam tjedan<br />
bila na kavi sa samoprozvanom<br />
"kraljicom second handa", Dorotejom<br />
Benko, uspješnom studenticom<br />
krajobrazne arhitekture,<br />
koja me napokon uvjerila<br />
da pružim second hand shopovima<br />
priliku.<br />
Od babice do Lagerfelda<br />
"Jesi mi vidla nove traperice?<br />
Opet sam jeftine prešla. Stvarne<br />
moreš najti tak dobre stvari,<br />
kvaliteta 'ajnc-A', a unikatne. To<br />
je ko da živiš na rubu, nikad ne<br />
znaš kaj budeš našel, nekad mi<br />
ne bi ni babica to nosila kad ide<br />
zmetat gnoj, a pak s druge strane<br />
ti se čini da si videl gospona<br />
Lagerfelda u jednom od second<br />
hand dućana kak si traži inspiraciju",<br />
živopisno mi govori Doroteja.<br />
Nakon što sam prevela sve što<br />
mi je rekla, odlučila sam se jedno<br />
jutro zaputiti u najbližu prodavaonicu<br />
rabljenom odjećom i<br />
okušati sreću. Jedini okvir koji<br />
sam si zadala jest da pokušam<br />
pronaći proljetni look i da me<br />
sve dođe manje od 100 kuna.<br />
Nesigurnim sam korakom ušla u<br />
shop i počela slušati svoja osjetila.<br />
Pomislila sam kako ova prodavaonica<br />
izgleda baš kao i svaka<br />
druga prodavaonica odjećom.<br />
Dok sam razgledavala, načula<br />
sam razgovor prodavačice i djevojke<br />
od dvadesetak godina koja<br />
je upravo nešto kupila.<br />
"Ma ja vam nikada ne bih mogla<br />
kupovati po onim 'razvikanim',<br />
mainstream prodavaonicama,<br />
ste skužili kak su sve cure<br />
po gradu kopije jedna druge?<br />
Grozno!", rekla je prodavačica.<br />
"Apsolutno se slažem. Ja vam<br />
Proljetni look u Second hand shopu: pencil suknja za 45 kuna, oversized košulja za 39 kuna<br />
U pohodima po tim prodavaonicama<br />
potrebno je odvojiti<br />
više vremena kako bismo<br />
sve pregledali i isprobali - jer<br />
ne znamo dok ne probamo, a<br />
rezultat nas može iznenaditi<br />
kupujem samo tu, nije zbog novca,<br />
iako je olakotna okolnost, ali<br />
čisto zato kaj si tu nađem puno<br />
unikatnije stvarčice!", odgovorila<br />
je djevojka.<br />
Zadatak obavljen<br />
Razgovor me, iskreno, pomalo<br />
nasmijao. Nije mi se nijedna od<br />
njih učinila kao pretjerano modno<br />
osviještena osoba, ali sam se<br />
Studentica<br />
Gracija uz pratnju<br />
prijateljice<br />
obnavlja svoju<br />
garderobu u<br />
Second hand<br />
shopu<br />
mogla složiti s njima. Samo za<br />
vrijeme njihova razgovora uspjela<br />
sam pronaći ono po što sam<br />
došla, nešto proljetno i zanimljivo.<br />
Iduća postaja: kabina za presvlačenje.<br />
Pronašla sam divnu<br />
bijelu pencil suknju koju je krasio<br />
cvjetni uzorak. Uparila sam<br />
je sa svilenom oversized košuljom,<br />
koju sam izabrala zato što<br />
se može stilizirati na više načina<br />
i "iskombinirati" s dosta drugih<br />
"komada" u mom ormaru. U tom<br />
trenutku mi je bilo jasno na što je<br />
"kraljica second handova" mislila<br />
kada je rekla da nikad ne znaš<br />
što ćeš naći i da se prepustim putovima<br />
second handa.<br />
Sudeći i prema vlastitom iskustvu,<br />
prodavaonice rabljenom<br />
odjećom sve više postaju dio suvremene<br />
gradske kulture te su<br />
upravo zato i postali sve popularnija<br />
mjesta za kupnju "krpica".<br />
Zbog pristupačnih cijena sve<br />
se više ljudi odlučuje za kupnju u<br />
prodavaonicama rabljene robe.<br />
U svakoj od njih može se<br />
pronaći dobro očuvan i poseban<br />
komad odjeće. Potrebno je<br />
istaknuti da je u pohodima po<br />
tim prodavaonicama potrebno<br />
odvojiti više vremena kako bismo<br />
sve pregledali i što više toga<br />
isprobali - jer ne znamo dok ne<br />
probamo, ponekad bismo se<br />
stvarno mogli iznenaditi!<br />
Outfit za pet kuna<br />
Jednako tako, prodavačice i<br />
prodavači za svaki komad odjeće<br />
imaju određenu pozadinsku<br />
priču - način na koji su je dobili,<br />
kada ili koliko je stajala kao<br />
nova. Upravo to čini te prodavaonice<br />
jedinstvenima i drukčijima.<br />
Studentica Fakulteta političkih<br />
znanosti, Gracija Pleština<br />
istaknula je kako cijene u second<br />
handu variraju.<br />
"Budući da su mi u susjedstvu,<br />
ne mogu ih zanemariti kada prolazim,<br />
pa obvezno zavirim da<br />
pogledam ima li što za mene",<br />
objasnila je Gracija.<br />
Njoj su najdraža sniženja u<br />
kojima obnovi svoju garderobu<br />
jako jeftino, što bi značilo da uspije<br />
kupiti pojedinačne dijelove<br />
svog novog omiljenog outfita i<br />
za pet kuna.<br />
namirnica<br />
mjeseca<br />
Tekst: Patricija Topić<br />
Čuvar zdravlja:<br />
asparagus<br />
Dolaskom proljeća službeno<br />
je počela i sezona<br />
branja šparoga (Asparagus<br />
officinalis). U rimsko su doba<br />
podanici brali šparoge za<br />
svoje careve pa je to povrće,<br />
zahvaljujući stečenoj popularnosti,<br />
dobilo nadimak<br />
"carsko povrće". Potječu iz<br />
porodice ljiljana. Iako postoji<br />
čak više od 300 vrsta šparoga,<br />
samo ih je 20 jestivo.<br />
Zbog bogata izvora vitamina,<br />
kalija, kalcija te magnezija,<br />
ali i antioksidansa,<br />
šparoga je idealna namirnica<br />
kako za zdravlje srca,<br />
tako i za zdravlje kostiju,<br />
jer smanjuje gubitak<br />
kalcija. Nutritivne<br />
vrijednosti šparoge<br />
pokazuju da su one<br />
siromašne kalorijama.<br />
Stoga, svi oni koji žele<br />
zdravo jesti i održavati<br />
vitku liniju trebali bi<br />
imati ovu namirnicu u<br />
svom jelovniku. Danas<br />
su šparoge poznate kao<br />
iznimno cijenjena delikatesa<br />
u kulinarstvu.<br />
Ovo je proljetno povrće<br />
idealno za pripremu<br />
laganih, zdravih jela<br />
tijekom toplijih, sunčanih<br />
tjedana.<br />
RECEPT:<br />
Šparoge s jajima<br />
Sastojci:<br />
‣0,5 kg šparoga<br />
‣4 velika jaja<br />
‣maslinovo ulje<br />
‣30 grama parmezana ili<br />
nekog sličnog sira (krupno<br />
naribanog)<br />
‣sol i papar<br />
Šparoge stavite u kipuću<br />
vodu u koju ste dodali sol,<br />
šećer i maslac, kako bi se<br />
izgubila njihova prirodna<br />
gorčina. Prije nego što ih<br />
stavite u vodu, odrežite<br />
dijelove na kojima šparoga<br />
postaje tvrđa. Kuhajte ih<br />
između pet i deset minuta,<br />
ovisno o njihovoj debljini.<br />
Uzmite svoje lončiće i<br />
tvrdo skuhajte četiri jaja, a<br />
prokuhane šparoge stavite<br />
kao prilog. Lagano sve poprskajte<br />
maslinovim uljem,<br />
dodajte papra prema želji<br />
i na to pospite parmezan.<br />
Bon appetit!
24 Zadnja<br />
BROJ <strong>26</strong>, Travanj 2017.<br />
travel tips<br />
AUTOR:<br />
XANT<br />
Američka<br />
pjevačica<br />
i<br />
glumica<br />
Pripadnici<br />
aristokracije<br />
Sean<br />
Asn<br />
Tramvajska<br />
šipka,<br />
trolej<br />
Glumac<br />
Šerbedžija<br />
Rimska<br />
peca<br />
Natjecatelji<br />
u<br />
Sinjskoj<br />
alki<br />
Lovcinaodmore.com<br />
Internetska i Facebookovska stranica Lovcinaodmore.<br />
com svakodnevno prati akcije aviokompanija za jeftine<br />
letove, a s time kombinira i pronalazi najpovoljniji<br />
smještaj na određenoj destinaciji. Osim iz Hrvatske, tu<br />
ćete naći povoljne letove iz najbližih nam aerodroma<br />
poput Venecije, Trsta, Ljubljane, Graza... Ova je stranica,<br />
zapravo, najpovoljnija za pustolovne tipove koji nisu<br />
ograničeni vremenom i godišnjim odmorom pa mogu<br />
brzo reagirati kupnjom povoljnih aviokarata, koje, svjesni<br />
smo, odmah planu. Studenti navalite! Mia Meglić<br />
Slatkovodna<br />
riba ukusna<br />
mesa<br />
Papiga<br />
živih boja<br />
Žitelji<br />
drevne<br />
Asirije<br />
Litra<br />
sudoku<br />
Rijeka<br />
Zaprežno<br />
vozilo<br />
Skladatelj,<br />
Krsto<br />
Stavi<br />
teret na<br />
leđa<br />
Ona i ...<br />
Skinhead<br />
kraće<br />
Dosgnuće,<br />
stečevina<br />
Stanje<br />
onoga<br />
što je<br />
isklesano<br />
križaljka<br />
Grčki<br />
trijem sa<br />
stupo-<br />
Vima<br />
Nogometaš<br />
West<br />
Žene iz<br />
Irana<br />
Predvorje<br />
javnih<br />
zgrada<br />
Selo, vas<br />
(reg.)<br />
Halucinacija<br />
(razg.)<br />
Povišen<br />
ton E<br />
Ivan<br />
Kušan<br />
Onaj koji<br />
govori<br />
ikavicom<br />
Nordijsko<br />
muš. ime<br />
Renato<br />
odmila<br />
Lionel<br />
Richie<br />
Etaža<br />
Vješ<br />
govornici<br />
(erisci)<br />
Pravi,<br />
tupi ili<br />
mrtvi<br />
Vanadij<br />
Cameo,<br />
Radio ili<br />
Eko<br />
Robert<br />
Irvine<br />
Alkoholno<br />
piće<br />
"Novinarstvo je pitati i<br />
drugu različitih stranu, profila. Može u praksi se dogoditi to<br />
zaista da jedan tako dan radiš funkcionira."<br />
intervju<br />
mediopedija<br />
"Redakcija otvara brojne mogućnosti,<br />
od putovanja do susreta mnogo ljudi<br />
s kriminalcem, a drugi dan s<br />
Miodrag Šajatović, glavni urednik<br />
nobelovcem."<br />
Lidera<br />
Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista<br />
USKORO!<br />
Olija<br />
odmilice,<br />
O<br />
Kalij<br />
Najbliži<br />
muški<br />
srodnik<br />
Šuškavi<br />
glas<br />
Ujedinjeni<br />
narodi<br />
GLOBALKO VAS POZIVA...<br />
Ako imate prijedloge, kritike, pohvale, probleme<br />
i teme koje želite da istražimo, slobodno nam se<br />
javite na e-mail: redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
Telekino: od filmske vrpce do TV-a<br />
Kako je danas moguće na televiziji gledati Titove nastupe<br />
koji su pohranjeni na filmskoj vrpci? Odnosno kako<br />
je filmska slika pretvorena u televizijsku sliku? Odgovor<br />
je telekino - TV uređaj koji reproducira sadržaj s filmske<br />
vrpce. On pretvara pokretne slike, snimljene na filmskoj<br />
vrpci, u videosignal. Nakon toga moguće ih je emitirati na<br />
televiziji. Nekad, prije postojanja magnetske vrpce, mogao<br />
se koristiti samo filmski zapis za snimanje, razmjenu i pohranjivanje<br />
televizijske slike. Stoga je telekino bilo iznimno<br />
važno za rad TVZ-a od samih početaka. Ana Tomšić<br />
Bezvrijedna<br />
osoba<br />
(fig.)<br />
Intervjue s glavnim urednicima<br />
vodećih hrvatskih medija na temu<br />
novinarstva danas pročitajte u<br />
specijalnom izdanju <strong>Global</strong>a u lipnju!<br />
1<br />
Gdje<br />
2<br />
U<br />
3<br />
U<br />
bi se 2018. trebao<br />
otvoriti zabavni park na<br />
temu seksa?<br />
a) Kina<br />
b) Brazil<br />
c) Japan<br />
d) Venezuela<br />
američkoj državi<br />
Tennessee zabavni je park<br />
posvećen poznatoj američkoj<br />
pjevačici. Kojoj?<br />
a) Dolly Parton<br />
b) Donna Summer<br />
c) Barbra Streisand<br />
d) Bonnie Tyler<br />
kojoj je zemlji jedan<br />
od najstarijih zabavnih<br />
parkova na svijetu?<br />
a) Francuska<br />
b) Švedska<br />
c) Danska<br />
d) Švicarska<br />
4<br />
SeaWorld, popularni<br />
zabavni park koji pruža<br />
uzbudljiva iskustva s<br />
vodenim životinjama, u<br />
početku nije bio zamišljen<br />
kao tematski park, nego..?<br />
KAKAV<br />
SILNI<br />
LEADER!<br />
pet za pet<br />
5<br />
Hrvatska<br />
ODGOVORI:<br />
1. b) 2. a) 3. c) 4. d) 5. b)<br />
premetaljka<br />
— — — — — — — — — —<br />
— — — — — —<br />
Autor: XANT<br />
a) Zoološki vrt<br />
b) Izložbeni prostor<br />
c) Uzgajalište pojedinih<br />
životinjskih vrsta<br />
d) Restoran<br />
bi u lipnju trebala<br />
dobiti prostrani zabavni<br />
park - u kojem gradu?<br />
a) Umag<br />
b) Biograd na Moru<br />
c) Vodice<br />
d) Sveti Filip i Jakov<br />
globalko
Change language