Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ekskluzivni intervju<br />
Walter Robinson: Najbolji<br />
protuotrov za lažne vijesti<br />
stvarne su vijesti!<br />
Str. 10-11<br />
Spolna diskriminacija<br />
'Žao nam je, ali za<br />
posao tražimo samo<br />
zgodne djevojke'<br />
Str. 3<br />
Broj <strong>25</strong><br />
Godina III, ožujak 2017.<br />
NOVINE<br />
PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Regija<br />
Na rubu<br />
incidenta jer<br />
nema trajne<br />
suradnje<br />
In memoriam<br />
Str. 9<br />
Izbori?<br />
ZAR ME<br />
Što? Kada?<br />
SE TO TIČE?!<br />
Str. 5<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
WAITAPU PHOTOGRAPHY SRDJAN ILIC/PIXSELL MARKO PRPIĆ/PIXSELL<br />
Str. 18<br />
Ante Perković<br />
Atletika<br />
Teško do<br />
medalje<br />
kad nema ni<br />
grijanja ni<br />
dvorane<br />
Startup u dizajnu<br />
Tržište traži<br />
kreativne i<br />
odvažne<br />
Str. 21<br />
Str. 23
2 Studentski život<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
impressum<br />
NOVINE PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
Izdavač<br />
Fakultet političkih<br />
znanosti<br />
Lepušićeva 6, Zagreb<br />
Za izdavača<br />
prof. dr. sc.<br />
Lidija Kos-Stanišić<br />
Voditelj projekta<br />
doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />
Glavni urednik<br />
Igor Weidlich<br />
Zamjenica glavnog<br />
urednika<br />
Matina Tenžera<br />
Izvršna urednica<br />
Zrinka Medak<br />
Urednik – mentor<br />
Zlatko Herljević<br />
Uredništvo<br />
Studentski život:<br />
Zrinka Medak,<br />
Hana Ivković,<br />
Božica Kopić<br />
Srednja:<br />
Zrinka Medak,<br />
Željka Škreblin<br />
Društvo, Svijet:<br />
Hanan Nanić<br />
Intervju, Reportaža,<br />
Novac:<br />
Matina Tenžera<br />
Kultura:<br />
Tina-Ozmec-Ban<br />
Sport:<br />
Ivan Pavić,<br />
Edi Džindo<br />
Karijera, Tehnologija:<br />
Antonija Šipušić<br />
Lifestyle:<br />
Patricija Topić<br />
Fotografija:<br />
Matea Petrović<br />
Lektura<br />
Snježana Babić Višnjić<br />
Voditeljica promocije<br />
Kristina Balun<br />
promocija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
Promocija:<br />
Dora Slivar, Nives Jekić,<br />
Alen Kozić, Patricija<br />
Topić, Lara Lovrek, Ena<br />
Atlija, Paula Čuturić, Dora<br />
Nizić, Arijana Petek<br />
Društvene mreže:<br />
Mia Planinić, Natalija<br />
Kolar, Nika Romek, Lucija<br />
Relić, Nikolina Žužul,<br />
Iva Prpić, Ivana Buljan,<br />
Katarina Krnčević,<br />
Magdalena Pervan<br />
Fotoagencija<br />
Pixsell<br />
Dizajn i prijelom<br />
Atlantis<br />
Tehnička podrška<br />
Story Editor<br />
redakcijski sustav<br />
Tisak<br />
Tiskara Zagreb<br />
Radnička cesta 210,<br />
Zagreb<br />
Kontakt za čitatelje<br />
redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Peticija Student ekonomije zatražio promjene u obrazovnom sustavu<br />
I izvanredni studenti žele<br />
raditi preko Student servisa<br />
Iako je prikupljeno čak 7000 potpisa nezadovoljnih izvanrednih studenata, poražavajuće je to da<br />
se do inicijative Marka Leskovara nitko nije odlučio žaliti studentskoj pravobraniteljici<br />
Tekst: Tamara Horvat<br />
Foto: Katarina Šapina/<strong>Global</strong><br />
Čak 7000 potpisa nezadovoljnih<br />
izvanrednih<br />
studenata prikupljeno<br />
je i, kako se čini, potaknut<br />
će Ministarstvo znanosti i<br />
obrazovanja na donošenje novih<br />
odluka. Naime, izvanredni<br />
studenti ne mogu raditi preko<br />
Student servisa, pa traže da se<br />
to promijeni. Marko Leskovar<br />
student je prve godine Ekonomskog<br />
fakulteta koji je odlučio<br />
promijeniti obrazovni sustav.<br />
I izvanredni studenti žele raditi preko SC-a da bi smanjili teret roditeljima<br />
Teorija u praksi<br />
Kao izvanredni student, Marko<br />
je odlučio pokrenuti peticiju<br />
da bi se i njima, a ne samo redovnim<br />
studentima, omogućio<br />
rad preko Student servisa. Rad<br />
preko tog servisa omogućen je<br />
samo za redovne studente jer<br />
vrijeme koje oni provedu obavljajući<br />
određeni posao, ne ulazi<br />
u njihovu radnu knjižnicu kao<br />
što je slučaj s izvanrednim studentima<br />
koji su prijavljeni na<br />
Hrvatski zavod za zapošljavanje.<br />
Obveza izvanrednih studenata<br />
je podmirenje troškova<br />
školarine koja se kreće od 5000<br />
kuna ako ste student Ekonomskog<br />
fakulteta u Osijeku, do<br />
10.000 kuna ako studirate dentalnu<br />
higijenu na Medicini.<br />
S obzirom na visoke troškove<br />
studiranja, podrazumijeva se<br />
da su izvanrednim studentima<br />
predavanja na fakultetu organizirana<br />
u večernjim satima, kako<br />
bi svaki dan imali mogućnost<br />
odraditi jutarnju ili popodnevnu<br />
smjenu. Da situacija nije takva<br />
u praksi, uvjerila se studentica<br />
dentalne higijene.<br />
"Teško pronalazimo posao jer<br />
uglavnom imamo predavanja<br />
Kao izvanredni student,<br />
Marko je pokrenuo peticiju<br />
da bi se i njima omogućio<br />
rad preko Student servisa<br />
u kojim terminima ćemo im<br />
biti na raspolaganju", kaže ona.<br />
Neki od studenata nezadovoljni<br />
su predavanjima u kasnim satima<br />
jer nikako nisu u mogućnosti<br />
pronaći posao.<br />
"Da, mislim da sam zakinut.<br />
Imam vremena za pronalazak<br />
posla, ali nemam nikakva prava<br />
kao izvanredan student",<br />
kaže nezadovoljni student Ivan.<br />
Ističe da bi htio raditi prije svega<br />
da pomogne svojoj obitelji i<br />
sam financira svoje fakultetske<br />
potrebe.<br />
Bez prigovora?<br />
Pokretač peticije Leskovar<br />
ističe da je na prvoj godine<br />
Ekonomije zaposleno samo 15<br />
posto studenata što je, kaže, poražavajuća<br />
brojka. Studentska<br />
pravobraniteljica Barbara Šimić<br />
ističe da unatoč 7000 prikupljenih<br />
potpisa, dosad nije zaprimila<br />
niti jedan prigovor vezan uz<br />
rad izvanrednih studenata preko<br />
Student servisa. Iz resornog<br />
ministarstva pak ističu da su<br />
upoznali članove Radne skupine<br />
sa zahtjevima izvanrednih<br />
studenata te dodaju da je Ministarstvo<br />
otvorilo raspravu da<br />
se u prijedlogu zakona proširi<br />
mogućnost rada na sve studente<br />
koji nisu u radnom odnosu<br />
odnosno nemaju ugovor o radu.<br />
Hrvatski studiji Jednima previše studija filozofije, drugima previše osobnih interesa<br />
Upisna kvota za filozofiju - nula<br />
Iako je plan bio smanjiti<br />
kvotu za smjer na 15<br />
mjesta, ona se ukida<br />
Tekst: Ivor Kruljac<br />
Foto: Dorian Višnjić/<strong>Global</strong><br />
Odluka o ukidanju upisa<br />
na smjer filozofije na<br />
Hrvatskim studijima<br />
dovela je do studentske blokade.<br />
Jedan od argumenata bio je<br />
postojanje još dva studija filozofije.<br />
Iako je plan bio smanjiti<br />
upisnu kvotu za filozofiju na 15<br />
mjesta, odluka je pala na to da<br />
se kvote usmjere na studente iz<br />
dijaspore. Studenti koji su blokirali<br />
HS zahtijevaju vraćanje<br />
upisa na smjer filozofije i smjenu<br />
uprave.<br />
"Na mjestima na kojima bi<br />
trebali sjediti moralni ljudi, oni<br />
to uopće nisu", rekla je studentica<br />
koja želi ostati anonimna<br />
zbog straha od najavljenog stegovnog<br />
postupka zbog blokade.<br />
Ustvrdila je kako su posrijedi<br />
sukobi interesa, istaknuvši<br />
prorektora Antu Čovića koji je<br />
s HS-a izbačen devedesetih.<br />
"Solidarni smo sa svojim kolegama,<br />
sutra bi to mogla biti<br />
psihologija", naveo je student<br />
Mateo Štrbić, objašnjavajući<br />
zašto i drugi smjerovi HS-a sudjeluju<br />
u prosvjedu. Ipak, radi<br />
prekida predavanja, dio studenata<br />
nije krio nezadovoljstvo -<br />
spominjali su želju za učenjem<br />
i strah od ljetnih nadoknada.<br />
Različito misle i profesori.<br />
Kad mu je prekinuto predavanje,<br />
profesor povijesti Josip<br />
Jurčević poručio je prosvjednicima<br />
da im "ovo neće mnogo<br />
ujutro i poslijepodne. Često raspored<br />
za sutrašnji dan saznamo<br />
dan ranije te stoga nismo u mogućnosti<br />
obećati poslodavcima<br />
pomoći". "Prosvjed je legitimna<br />
stvar, ali trebaju sustavnije djelovanje.<br />
Ovo je ekstremizam",<br />
tvrdi Jurčević. Profesor Danijel<br />
Labaš, član znanstveno-nastavničkog<br />
vijeća koje nije bilo<br />
informirano o ukidanju smjera<br />
filozofije, dao je ostavku na svoj<br />
položaj u Upravi HS-a.<br />
Profesor filozofije Pavel Gregorić<br />
smatra pak da studenti<br />
imaju pravo na blokadu s obzirom<br />
na to da su iscrpljena<br />
sva "institucionalna sredstva".<br />
Profesori također pripremaju<br />
štrajk. Rektor Sveučilišta u<br />
Zagrebu Damir Boras objašnjava<br />
kako će studentima biti<br />
omogućeno da završe studij, a<br />
profesori "neće ostati bez posla<br />
i bit će im omogućeno da se<br />
nastave baviti svojim znanostima".<br />
Za ukidanje kvota također<br />
se proziva i ministra Pavu Barišića.<br />
Dio studenata tvrdi da<br />
je ukidanje kvota i svojevrsna<br />
Barišićeva "osveta" profesorima<br />
HS-a koji su ga prijavili za<br />
plagijat. Međutim, Barišić navodi<br />
kako sveučilište ima autonomiju<br />
i samo donosi odluke<br />
o studijima. S mogućim štrajkom<br />
profesora, ali i daljnjom<br />
blokadom, odjel ostaje paraliziran.<br />
Prosvjednici poručuju da<br />
"ostaju koliko treba".
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Studentski život 3<br />
Spolna diskriminacija Često se događa, ali se uglavnom ne prijavljuje<br />
'Žao nam je, ali tražimo<br />
samo zgodne djevojke'<br />
Mate je oglas za čistača ureda našao u oglasniku. Čim je nazvao, dobio je odbijenicu,<br />
bez mogućnosti razgovora za posao. Rekli su mu da traže isključivo djevojke...<br />
students of UniZG<br />
Ime:<br />
Matej Ilić Buljan<br />
Dob:<br />
27 godina<br />
Studij:<br />
Psihologija<br />
MARIJA EDITA FELDI/GLOBAL<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Foto: Luka Šatara/<strong>Global</strong><br />
Traži se pet, šest djelatnica<br />
za rad, naravno,<br />
da dobro izgledaju,<br />
glasi oglas na Facebooku<br />
"Tražim/nudim studentski<br />
posao". Takav oglas u<br />
kojem se traži isključivo osoba<br />
ženskog spola, prema mogućnosti<br />
dobrog izgleda, jedan je<br />
od mnogih koji se svakodnevno<br />
viđaju. Na istoj grupi na<br />
Facebooku nedavno je došlo<br />
do prave lavine komentara<br />
nakon što je poslodavka stavila<br />
oglas u kojem traži djelatnicu<br />
za rad u kafiću. Antonio<br />
Švec, bivši student koji traži<br />
posao preko te grupe, osjeća<br />
se diskriminirano jer ne može<br />
dobiti taj posao samo zato što<br />
je muškarac.<br />
"Takve stvari me ljute. Zašto<br />
ja kao muškarac s iskustvom<br />
u ponuđenom poslu ne bih<br />
mogao dobiti barem šansu za<br />
rad? Zašto ja ne bih svoje vrline<br />
i sposobnosti mogao pokazati?",<br />
pita se Antonio.<br />
Vladavina stereotipa<br />
Spolna diskriminacija događa<br />
se i izvan društvenih mreža,<br />
što pokazuje primjer Mate<br />
koji je oglas za čistača ureda<br />
našao u oglasniku. No čim je<br />
nazvao broj iz oglasa, dobio<br />
je odbijenicu, bez mogućnosti<br />
razgovora za posao.<br />
"Kad sam nazvao za oglas,<br />
rekli su mi da traže samo djevojke",<br />
svoj fijasko s potragom<br />
za studentskim poslom opisuje<br />
Mate. Diskriminatorni<br />
oglasi na društvenim se mrežama<br />
i oglasnicima pojavljuju<br />
svakodnevno, iako time krše<br />
zakonske propise. "Prilikom<br />
oglašavanja potrebe za zapošljavanjem<br />
u oglasu mora biti<br />
jasno istaknuto da se za oglašeno<br />
radno mjesto mogu javiti<br />
osobe oba spola", jasno piše u<br />
Zakonu o ravnopravnosti spolova.<br />
Pravobraniteljica za ravnopravnost<br />
spolova Višnja<br />
Ljubičić objašnjava kako se,<br />
prema Zakonu, za oglašeno<br />
radno mjesto može tražiti<br />
osoba određenog spola samo<br />
ako obavljanje posla u sklopu<br />
tog radnog mjesta uvjetuje<br />
posjedovanje određenih karakteristika<br />
koje predstavljaju<br />
odlučujući uvjet za njegovo<br />
Kako se zaštititi?<br />
obavljanje i ako je inzistiranje<br />
na takvim karakteristikama<br />
opravdano.<br />
"U suprotnom, namjena nekog<br />
posla isključivo ženama ili<br />
isključivo muškarcima predstavlja<br />
diskriminaciju", tvrdi<br />
pravobraniteljica.<br />
Tihana Bertek iz udruge<br />
B.a.B.e. upozorava da, čak i<br />
kad se poslodavci drže zakonskih<br />
pravila i postave oglas<br />
kojim se traži osoba bilo kojeg<br />
spola, često ipak zapošljavaju<br />
osobu spola koji im odgovara.<br />
Takvo se ponašanje objašnjava<br />
stereotipima koji su i dalje<br />
ukorijenjeni u našem društvu.<br />
"Stereotip vezan uz određeno<br />
zanimanje je toliko ukorijenjen<br />
da se čini nemogućim<br />
zamisliti da osoba drugog<br />
spola obavlja taj posao (npr.<br />
čistačica ili hostesa)", tvrdi<br />
Bertek.<br />
Iako su spolno diskriminirajući<br />
oglasi česti, studenti<br />
ne prijavljuju diskriminaciju<br />
pravobraniteljici za ravnopravnost<br />
spolova. Ljubičić<br />
Iako često<br />
trpe spolnu<br />
diskriminaciju<br />
pri<br />
zapošljavanju,<br />
studenti<br />
je ne prijavljuju<br />
Tko je<br />
poželjniji<br />
kandidat za<br />
posao?<br />
Sve slučajeve diskriminacije na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa ili spolne orijentacije<br />
u području zapošljavanja i rada, uključujući i one koji se odnose na oglašavanje potreba<br />
za zapošljavanjem u kojem se radna mjesta namjenjuju isključivo osobama jednog spola,<br />
može se prijaviti pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Alternativno, poslodavca se<br />
najprije može (poželjno pisanim putem) upitati iz kojeg razloga su za oglašeno radno mjesto<br />
isključeni pripadnici/e jednog spola. Ako sve upućuje na diskriminaciju, slučaj treba prijaviti<br />
pravobraniteljici. Pritom se pritužba može tretirati kao anonimna radi uklanjanja svake mogućnosti<br />
za štetne posljedice po pritužitelja/icu zbog prijave diskriminacije.<br />
je dobila samo dvije prijave u<br />
posljednjih godinu i pol.<br />
Studenti šute<br />
Studentska pravobraniteljica<br />
Barbara Šimić odgovara<br />
kako u svom mandatu "nije<br />
primila ni jedan slučaj koji bi<br />
se ticao uvjeta određenih prema<br />
spolu pri javljanju za rad<br />
preko Student servisa". No to<br />
ne znači da se diskriminacija<br />
ne događa. Ljubičić smatra da<br />
je to zbog pritiska građana općenito<br />
da rade bilo koji posao i<br />
zbog toga pristaju na neodgovarajuće<br />
uvjete.<br />
"Vrlo je vjerojatno osnovana<br />
pretpostavka da dio studentske<br />
populacije funkcionira jednako<br />
i pristaje na nepovoljne i<br />
nezakonite uvjete rada, umjesto<br />
da takve poslodavce prijavi<br />
mjerodavnim tijelima i tako<br />
pridonese suzbijanju diskriminirajućih<br />
praksi na tržištu<br />
rada", tvrdi, smatrajući da bi<br />
se tako poslodavcima odaslala<br />
poruka da ne smiju ustrajati<br />
na takvom ponašanju.<br />
Najvolonter 2016. godine<br />
Matej Ilić Buljan (27) apsolvent je psihologije,<br />
ali i volonter na Hrabrom telefonu, organizaciji<br />
osnovanoj kao pomoć zlostavljanoj i zanemarenoj<br />
djeci. U veljači je zbog svog truda, s<br />
iznenađenjem ali i velikim zadovoljstvom, dobio<br />
ovogodišnji Volonterski Oskar, nagradu koja se<br />
uručuje osobama koje su se prethodne godine<br />
najviše istakle u volonterskom radu, i to na<br />
samu dvadesetu godišnjicu udruge.<br />
"Dva su glavna razloga zašto sam se odlučio<br />
prijaviti za volontiranje na Hrabrom telefonu.<br />
Prvo, želio sam prikupiti praktično iskustvo<br />
u struci jer mi je oduvijek bila želja baviti se<br />
savjetovanjem i drugo, želio sam na neki način<br />
dati doprinos zajednici i pružiti pomoć i podršku<br />
onima kojima je potrebna", prepričava Matej.<br />
No, nakon početne nervoze<br />
i stresa, posao je postao<br />
pravo zadovoljstvo. Bitno<br />
mu je, kako kaže, "samo biti<br />
'Najveća su<br />
mi motivacija<br />
djeca i<br />
roditelji koji<br />
zovu našu<br />
liniju i kojima<br />
imam<br />
prigodu pružiti<br />
pomoć',<br />
skroman je<br />
Matej<br />
tu za ljude kojima treba dati<br />
nade ili im pomoći shvatiti da<br />
nada još postoji iako je oni ne<br />
mogu vidjeti u tom trenutku".<br />
Matej na svom volonterskom<br />
poslu razgovara s djecom<br />
koja prolaze zlostavljanje u<br />
školi i druge oblike zlostavljanja,<br />
ali ponekad ima i lakše<br />
zadatke kao pomoć pri učenju<br />
ili jednostavno informiranje<br />
djece o Hrabrom telefonu.<br />
"Savjetodavne pozive<br />
najčešće uzrokuju bullying,<br />
cyberbullying, fizičko, emocionalno i seksualno<br />
zlostavljanje, razvod i odgojni savjeti te ostale<br />
teškoće koje se nikome ne bi smjele dogoditi",<br />
kaže Matej. Takvi razgovori s djecom ostavljaju<br />
teške emotivne rane na volonterima, ali<br />
Matej ističe da mu mentalno zdravlje održavaju<br />
koordinatorice koje ih paze i mjesečno s njima<br />
održavaju obveznu superviziju gdje se mogu<br />
suočiti s bilo kojom emocijom koju im pozivi<br />
uzrokuju.<br />
Osim što volontira na Hrabrom telefonu, Matej<br />
također već dvije godine volontira u dječjem<br />
domu A.G. Matoš, gdje provodi radionice<br />
osnaživanja djece koja borave u tom domu. Ne<br />
smatra da je zaslužio nagradu i više pozornosti<br />
od ostalih volontera i volonterki koji su nominirani<br />
iz svojih udruga.<br />
"Kao volonteri, podrazumijeva se da ne očekujemo<br />
nagrade ili neku vrstu vanjskog potkrepljenja.<br />
Najveća su mi motivacija i najveće potkrepljenje<br />
djeca i roditelji koji zovu našu liniju<br />
i kojima imam priliku pružiti pomoć", skromno<br />
komentira.<br />
Matej je trenutačno apsolvent psihologije na Filozofskom<br />
fakultetu i radi na diplomskom radu,<br />
a nakon diplome namjerava ostati u području<br />
savjetovanja, upisati psihoedukaciju i tako<br />
nastaviti pomagati ljudima kojima je to potrebno.<br />
Osim volontiranja, bavi se sviranjem gitare i<br />
voli tehnologiju.
4 Studentski život<br />
Solidarnost Nakon požara u Cvjetnom naselju<br />
Studenti pokazali da<br />
su spremni pomoći<br />
Tekst: Zrinka Medak<br />
Željka Škreblin<br />
Studenti su pokazali veliko<br />
srce onda kada je<br />
to bilo najpotrebnije.<br />
Naime, 22. veljače buknuo je<br />
veliki požar na drugom katu<br />
četvrtog paviljonu Studentskog<br />
doma Cvjetno naselje, a<br />
u požaru je oštećeno 12 soba.<br />
U gašenje požara odmah su<br />
se uključili studenti koji su se<br />
našli u blizini.<br />
"Osjetio sam miris paljevine.<br />
Izašao sam na prozor i zatekao<br />
otvoreni plamen i gust<br />
dim nedaleko od moje sobe<br />
koja je na prvom katu", govori<br />
Ivan Lončarić i dodaje da je<br />
odmah krenuo prema protupožarnom<br />
aparatu.<br />
"Za to je vrijeme cimer<br />
Luka isključio struju u rasklopnoj<br />
kutiji naše sobe. Krenuo<br />
sam na drugi kat gdje je bilo<br />
središte požara. Pogasio sam<br />
koliko sam mogao dok me<br />
gust dim nije potjerao", prepričava<br />
Ivan, koji inače preko<br />
ljeta radi kao vatrogasac.<br />
"Oko 15 sati čuo sam velik<br />
metež ispred doma, ali se<br />
nisam previše obazirao dok<br />
nisam čuo buku na hodniku.<br />
Nije mi bilo jasno čemu tolika<br />
strka unutar i izvan paviljona<br />
pa sam pogledao kroz prozor<br />
i vidio kako četvrti paviljon,<br />
koji je odmah preko puta<br />
mog, gori", prepričao je student<br />
Željko Poljak, dodavši<br />
da je prizor bio jeziv. Nitko od<br />
studenata nije teže stradao,<br />
Iako su studenti odmah<br />
krenuli s gašenjem, požar je<br />
ipak uništio dio paviljona<br />
no vatrogasno vozilo prilikom<br />
intervencije udarilo je stariju<br />
gospođu koja je na kraju preminula.<br />
Pohvalio je brzu intervenciju<br />
vatrogasaca.<br />
"Bilo nas je nekoliko koji<br />
smo pomogli. Mislim da je<br />
u tom trenutku svima u glavi<br />
bilo da se požar što prije<br />
ugasi kako nitko ne bi stradao",<br />
zaključuje Željko. Odmah<br />
nakon požara društvene<br />
mreže preplavile su ponude<br />
za pomoć svima onima kojima<br />
su sobe izgorjele, zajedno<br />
Studentski zbor Sveučilišta<br />
u Zagrebu u suradnji<br />
s jednim noćnim klubom<br />
organizirao je akciju<br />
'Studenti za studente' te je<br />
prikupljeno 5000 kuna<br />
sa svom imovinom. Studenti<br />
su kolegama nudili smještaj,<br />
osnovne stvari potrebne za<br />
život i higijenske potrepštine.<br />
Tjedan dana nakon požara,<br />
Studentski zbor Sveučilišta u<br />
Zagrebu u suradnji s jednim<br />
noćnim klubom organizirao<br />
je akciju "Studenti za studente".<br />
Tom akcijom prikupljao<br />
se novac za studente čije su<br />
stvari izgorjele, a ukupno je<br />
donirano više od 5000 kuna,<br />
koje su podijeljene studentima<br />
kojima je uništena sva<br />
imovina.<br />
ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />
Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu<br />
Sebastijan: Odobreno mi je mirovanje ove akademske<br />
godine pa prema tome, ostvarujem li i dalje pravo na<br />
pokriće troškova prehrane?<br />
Odgovor: Dragi Sebastijane, uvjete za ostvarivanje i trajanje<br />
prava na pokriće troškova prehrane uređuje Pravilnik<br />
o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova<br />
prehrane studenata. Navedenim Pravilnikom propisano je<br />
da se upisom mirovanja obveza studenta privremeno obustavlja<br />
ostvarivanje prava na potporu, sve do prestanka<br />
razdoblja mirovanja kada se ostvarivanje prava nastavlja.<br />
Dakle, tijekom mirovanja ne ostvaruješ pravo na pokriće<br />
troškova prehrane.<br />
ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL<br />
Bruno, koji smatra da se zapošljavanje<br />
osoba starijih od 30<br />
godina treba regulirati drugim<br />
zakonom.<br />
Mreža mladih Hrvatske ipak<br />
smatra suprotno. Budući da<br />
je za neke poslove SOR postao<br />
jedini ulaz na tržište rada,<br />
"osobe kojima je onda doslovce<br />
zakonski ograničen ulazak<br />
na tržište rada u svom zvanju<br />
ne samo da su diskriminirane<br />
nego možemo i reći da su sva<br />
sredstva uložena u njihovo<br />
obrazovanje bačena u vjetar",<br />
objašnjavaju.<br />
Nove mjere<br />
stručnog osposobljavanja<br />
podigle<br />
su prašinu<br />
u javnosti,<br />
ali i Saboru<br />
zbog dobnog<br />
ograničenja<br />
od 30<br />
godina za<br />
polaznike<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Stručno osposobljavanje Nove mjere, ali samo za mlađe od 30<br />
Diskriminacija i<br />
manipulacija ići će i na<br />
savjest poslodavaca<br />
Sve polaznike SOR-a razveselilo je to da će se naknada za stručno<br />
osposobljavanje povećati na 2620 kuna s dosadašnjih 2400 kuna<br />
Tekst: Tanja Krivačić<br />
Foto: Marija Edita Feldi/<strong>Global</strong><br />
Početkom ove godine<br />
donesena je odluka<br />
da se mijenjaju neke<br />
odredbe stručnog osposobljavanja<br />
bez zasnivanja<br />
radnog odnosa. S promjena u<br />
SOR-u doneseni su i novi rokovi.<br />
Promijenilo se trajanje<br />
SOR-a za mlade sa završenim<br />
srednjoškolskim obrazovanjem<br />
te se maksimalno trajanje<br />
s 36 mjeseci smanjilo na<br />
24 mjeseca. Da bi mlada osoba<br />
stekla pravo na SOR u evidenciju<br />
nezaposlenih mora biti<br />
prijavljena najmanje 30 dana<br />
i ne smije joj biti više od 30<br />
godina.<br />
Ta je odredba podigla dosta<br />
prašine. Saborska je oporba<br />
zatražila ocjenu ustavnosti Zakona<br />
o poticanju zapošljavanja<br />
zbog diskriminacija osoba starijih<br />
od 30 godina. Ministarstvo<br />
rada i mirovinskog sustava<br />
ne slaže se s tom odlukom.<br />
Trebamo i drugi zakon?<br />
"To nije diskriminacija jer<br />
će dovesti do osiguranja stvarne<br />
jednakosti na tržištu rada.<br />
Mladi do 30 godina čine gotovo<br />
trećinu ukupnog broja<br />
nezaposlenih, što znači da su<br />
upravo oni skupina kojoj treba<br />
osigurati bolji pristup tržištu<br />
rada", tvrde iz Ministarstva. S<br />
tim se slaže i korisnik SOR-a<br />
Brojni mladi radije<br />
prihvaćaju SOR<br />
nego da broje dane<br />
na burzi<br />
Što misle mladi?<br />
Studentica Karla ne zna bi li promjene ocijenila pozitivno<br />
ili negativno. Smatra da je odluka o tome da<br />
poslodavci plaćaju putne troškove u redu, ali da je<br />
upitno predviđeno vrijeme trajanja SOR-a od najmanje<br />
godine dana jer za mnoge poslove nije potrebno<br />
toliko vremena. Smatra kako je najveći problem<br />
ove mjere iskorištavanje te kako bi se trebala<br />
ograničiti kvota ljudi koju poslodavci mogu primiti<br />
na godišnjoj razini.<br />
Mreža mladih Hrvatske smatra da su promjene negativne<br />
za mlade ljude zbog toga što nisu riješeni<br />
ključni problemi SOR-a. Prvi problem je pitanje<br />
što su mladi zaista naučili tijekom SOR-a, odnosno<br />
kvaliteta mentorstva za vrijeme trajanja SOR-a.<br />
Drugi problem je ciljanje korisnika SOR-a jer mnogi<br />
su osobe kojima ta mjera zapravo nije potrebna.<br />
"Poanta treba biti - pomoći onima kojima je pomoć<br />
potrebna. Umjesto da se potiču poslovi u kojima<br />
mladi mogu zaraditi plaću dovoljnu za dostojanstven<br />
život, mlade se tjera u mjere od kojih ne<br />
mogu preživjeti i koje im donose upitne koristi za<br />
budućnost", ističu.<br />
Sve polaznike SOR-a razveselilo<br />
je to da će se naknada<br />
za stručno osposobljavanje<br />
povećati na 2620 kuna s dotadašnjih<br />
2400 kuna. Naime,<br />
veći iznos isplaćuje se novim<br />
polaznicima SOR-a, ali i onima<br />
koji su SOR-u pristupili<br />
tijekom 2016. godine, ali nije<br />
moguće razliku isplatiti retroaktivno.<br />
Troškove stručnog ispita<br />
koje je dosad snosio poslodavac<br />
ili sam polaznik, od sada<br />
nadalje snosi Hrvatski zavod<br />
za zapošljavanje. Isto će tako<br />
poslodavci snositi putne troškove<br />
onima koji su stručno osposobljavanje<br />
potpisali nakon<br />
novih mjera.<br />
Troškovi prijevoza i ispita<br />
Novost je i to što se onima<br />
koji putuju automobilom, također<br />
isplaćuju putni troškovi,<br />
i to 75 lipa po kilometru<br />
do 1200 kuna, čega dosad nije<br />
bilo. Mreža mladih istaknula<br />
je kako je dobro da poslodavci<br />
snose dio troškova, ali da već<br />
sada vide neke diskriminatorne<br />
postupke poslodavaca koji<br />
kao kriterij odabira kandidata<br />
koriste i blizinu stanovanja da<br />
bi reducirali troškove zaposlenika.<br />
"S druge strane, neke institucije,<br />
kao recimo škole, više si<br />
ne mogu priuštiti uzeti osobu<br />
na SOR jer nemaju dovoljno<br />
novca za pokrivanje troškova<br />
prijevoza", smatraju.
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Studentski život 5<br />
Studentsko predstavništvo Studenti iz neznanja ne koriste pravo birati i biti birani<br />
Izbori za zbor? Što? Kada?<br />
Zar se to mene uopće tiče?!<br />
Za neinformiranost može biti kriva inertnost studenata, ali i zborovi koji često ne obavještavaju<br />
studente o izborima. Indikativno, na upite <strong>Global</strong>a nije odgovorio nijedan fakultetski zbor<br />
Tekst: Božica Kopić<br />
Foto: Dorian Višnjić/<strong>Global</strong><br />
Od 30 studenata Sveučilišta<br />
u Zagrebu koje<br />
je <strong>Global</strong> anketirao<br />
njih 27 nije nikad<br />
tijekom studiranja izašlo na izbore<br />
za studentske zborove na<br />
svojim fakultetima kao ni na<br />
izbore za sveučilišni studentski<br />
zbor. Razlog zbog kojeg se može<br />
objasniti niska izlaznost ovih<br />
studenata na izbore za predstavnička<br />
tijela jest podatak da<br />
je njih 22 odgovorilo kako ne<br />
zna kada se uopće održavaju ti<br />
izbori.<br />
Neinformiranost studenata<br />
velikim je dijelom upravo i<br />
uzrok niske izlaznosti na izbore.<br />
Činjenica je da su studenti<br />
općenito neinformirani o tome<br />
što su studentski zborovi i koja<br />
je njihova funkcija te zbog čega<br />
ne znaju kada se održavaju izbori.<br />
Možemo se zapitati jesu<br />
li oni sami krivi jer su inertni u<br />
vezi s tim te ne uviđaju važnost<br />
postojanja studentskog zbora i<br />
izlaska na izbore, ili je to do pojedinačnih<br />
fakulteta i njihovih<br />
zborova koji iz neznanih razloga<br />
nerijetko nedovoljno informiraju<br />
svoje studente kada se izbori<br />
održavaju i zašto su oni važni.<br />
Nije stoga ni čudno da izbore<br />
često prate glasine da su namješteni,<br />
netransparentni i rezervirani<br />
za stranačku mladež.<br />
Ima li zbor uopće utjecaj?<br />
Odlučili smo pitati nekoliko<br />
studenta s različitih fakulteta<br />
koliko su zainteresirani za to<br />
čime se bave studentski zborovi<br />
te koliko znaju o njima. Više<br />
od polovice anketiranih zna da<br />
postoji studentski zbor na tri<br />
razine. Od njih 30 ispitanih,<br />
19 ih zna da postoji izborno<br />
predstavničko tijelo studenata<br />
na svakoj sastavnici, na razini<br />
Sveučilišta te koordinativno tijelo<br />
visokih učilišta u Hrvatskoj<br />
zvano Hrvatski studentski zbor.<br />
Jednako tako ih zanima čime se<br />
zborovi bave, no opet njih 11 ne<br />
izražava interes.<br />
Student sa Šumarskog fakulteta<br />
govori kako ga ne zanima<br />
čime se bavi Studentski zbor na<br />
njegovu fakultetu.<br />
"Smatram da mi oni i ne mogu<br />
previše pomoći niti će meni biti<br />
nešto lakše kada bi ih recimo i<br />
pratio čime se bave. Uostalom,<br />
nisam ni čuo da je zbor u nas<br />
Studenti sudjeluju u upravljanju visokim učilištem kroz studentski zbor<br />
kao izborno predstavničko tijelo. Mandat članova zbora traje dvije godine<br />
i može se jednom ponoviti. Svi studenti u Hrvatskoj imaju pravo birati<br />
i biti birani za studentske predstavnike. Ne može se kandidirati samo student<br />
koji u posljednje dvije godine studija nije skupio minimalno 60 ECTS<br />
bodova ili koji drugi put ponavlja godinu tijekom<br />
studija. Izbori za studentske zborove održavaju<br />
se u pravilu između 15. i 30. ožujka svake<br />
druge akademske godine. Čelnici visokih<br />
učilišta trebaju osigurati zakonito i pravodobno<br />
provođenje izbora i omogućiti svim studentima<br />
ravnopravno sudjelovanje u izborima. Studenti<br />
imaju pravo podnijeti i prigovor povjerenstvu, ako<br />
ga imaju, bilo to vezano uz način provođenja izbora<br />
ili uz određenog kandidata.<br />
FOTO: ROBERT ANIĆ/PIXSELL<br />
Vanja Uzelac, povjerenik za medije Hrvatskog studentskog<br />
zbora, kaže kako se studenti zainteresiraju samo<br />
kada zborovi trebaju rješavati probleme, a ne shvaćaju<br />
da zborovi mogu utjecati općenito na studentski život<br />
Članovi zbora mogu biti svi studenti<br />
ikad donio neku prevagu ili da<br />
je pogodovao studentima", govori<br />
on.<br />
Većina je anketiranih studenata<br />
znala da se mogu kandidirati<br />
za članstvo u zboru, ali<br />
ne i kada se održavaju izbori.<br />
Izgleda da i postoji interes za<br />
studentske zborove među studentima,<br />
no zbog loše informiranosti<br />
oni uglavnom nisu<br />
upoznati s radom zborova kao<br />
ni s vremenom održavanja izbora.<br />
Tu se također dovodi u<br />
pitanje koliko pojedini fakulteti<br />
i njihovi trenutačni zborovi nastoje<br />
obavijestiti svoje studente<br />
o održavanju izbora. Lovro,<br />
student Kineziološkog fakulteta,<br />
kaže kako nikad nije vidio<br />
obavijest o održavanju izbora<br />
na službenoj stranici kao ni na<br />
oglasnim pločama.<br />
"O radu SZ-a na mom fakultetu<br />
nisam uopće informiran<br />
niti znam tko predstavlja mene<br />
i ostale studente. Kada bi bio<br />
dovoljno informiran izašao bih<br />
na izbore, a tko zna možda bih<br />
se čak i kandidirao", govori on.<br />
Također ističe kako bi izbori za<br />
SZ trebali biti glas studenata<br />
kao što su izbori općenito glas<br />
naroda. Kao članica Studentskog<br />
zbora Filozofskog fakulteta,<br />
Lorena Drakula smatra<br />
kako među studentskim tijelom<br />
postoji izrazito mala politička<br />
pismenost te minimalan interes<br />
za funkcioniranje Fakulteta<br />
i Sveučilišta. Neinformiranost<br />
studenata planiraju promijeniti<br />
uspostavom neformalnog tijela<br />
koje bi trebalo povezati članove<br />
Fakultetskog vijeća i svakog<br />
studenta putem studentskih<br />
predstavnika.<br />
Važnost izlaska na izbore<br />
Kako neki studenti ipak uviđaju<br />
važnost izlaska na izbore<br />
potvrđuje i studentica geografije,<br />
Iris Mužić, koja je jedna od<br />
rijetkih potvrdno odgovorila<br />
na pitanje iz ankete jesu li ikad<br />
izašli na izbore na svom fakultetu.<br />
"Kada su se prije dvije godine<br />
održavali izbori, odlučila<br />
sam podržati svoje kolegice u<br />
njihovu nastojanju da postanu<br />
dio SZ Sveučilišta u Zagrebu jer<br />
smatram da je iznimno važno<br />
uključivanje studenata u aktualna<br />
zbivanja na našem Sveučilištu",<br />
rekla je.<br />
Iris je i članica Kluba studenata<br />
geografije te je zbog toga<br />
imala prigodu upoznati se s<br />
radom SZ-a svog fakulteta i<br />
doznati čime se bavi. Primjer<br />
studentice Iris pokazuje kako<br />
dobra informiranost bilo o radu<br />
SZ-a ili o izborima koji se održavaju<br />
na njihovim fakultetima<br />
uvelike ovisi o inicijativi samog<br />
studenta te aktiviranju u pojedinim<br />
studentskim organizacijama.<br />
Iz SZ-a Sveučilišta u Zagrebu<br />
kažu kako je zbor svake<br />
sastavnice uključen u provođenje<br />
izbora i zbog toga je njegova<br />
zadaća da informira i aktivira<br />
studente svog fakulteta da se<br />
uključe u izbore. Uputili smo<br />
upite nekim zborovima sastavnica,<br />
ali odgovore od njih nismo<br />
dobili.<br />
Izgleda kako studenti nisu<br />
dovoljno osviješteni o važnosti<br />
izlaska na studentske izbore.<br />
Vanja Uzelac, povjerenik za<br />
medije Hrvatskog studentskog<br />
zbora kaže kako se studenti zainteresiraju<br />
samo kada zborovi<br />
trebaju rješavati probleme, a<br />
ne shvaćaju da zborovi mogu<br />
utjecati općenito na studentski<br />
život i da je to djelomično problem<br />
zborova. Uzelac poziva<br />
studente da izađu u što većem<br />
broju na izbore i da glasaju za<br />
svoje studentske predstavnike.<br />
studentsk@psiha<br />
prof. psih. Ivana Mrgan<br />
kognitivno-bihevioralna<br />
terapeutkinja<br />
Centar za osobni<br />
razvoj Apsiha<br />
E-mail: ivana@apsiha.hr<br />
Asertivnost ili<br />
čovječe, ne ljuti se!<br />
Cimer je organizirao druženje<br />
iako ste mu rekli da učite za<br />
sutrašnji kolokvij. Nabili ste slušalice<br />
da ne čujete žamor i pokušali<br />
učiti. Dan poslije, nakon<br />
neprospavane noći i upitnog<br />
uratka na kolokviju uputili ste<br />
se na ručak. Odjednom se neka<br />
djevojka ubacila u red prije vas.<br />
Kuhate u sebi jer imate deja vu<br />
sinoćnjeg scenarija, ali ne znate<br />
što biste i kako rekli…<br />
Asertivnost je komunikacijska<br />
vještina koja omogućuje da se<br />
izborimo za svoja prava, osiguravajući<br />
da se naše mišljenje i<br />
osjećaji uzmu u obzir, a da se<br />
pritom ne narušavaju prava<br />
drugih. Asertivno ponašanje<br />
nije agresivno, pasivno niti pasivno-agresivno.<br />
Ono je otvoreno,<br />
uvažavajuće i odgovorno.<br />
Osnovni elementi asertivnog<br />
odgovora na situaciju su:<br />
1. jasno iskazivanje ponašanja<br />
koje nam smeta<br />
2. izražavanje vlastitog<br />
mišljenja, osjećaja i/ili posljedica<br />
tog ponašanja te<br />
3. jasno izražavanje našeg<br />
zahtjeva u budućim situacijama.<br />
Asertivni odgovor je specifičan<br />
i konkretan, tiče se situacije<br />
(npr. "kad ne poštuješ dogovor<br />
o pozivanju društva, ja gubim<br />
dragocjeno vrijeme za učenje."),<br />
a ne osobe (npr. "neodgovoran<br />
si!").<br />
Dotiče se posljedica (npr. "zbog<br />
toga se teže koncentriram i kasnije<br />
zaspim."), a ne potrebe za<br />
ventiliranjem frustracija (npr.<br />
"mrzim kad to radiš.").<br />
Definira jasna očekivanja<br />
("ubuduće mi radije reci ranije<br />
ili dogovorite druženje na drugom<br />
mjestu."), a ne prijetnju<br />
ili povlačenje ("traži drugog cimera."<br />
ili "s tobom se ne isplati<br />
dogovarati.")<br />
Dodatne strategije asertivne<br />
komunikacije tiču se tehnike<br />
poput "slomljene ploče" - ponavljanje<br />
argumenta: "teško<br />
se koncentriram kad je glazba<br />
glasna."; isticanja diskrepancije'<br />
- "…ranije si naveo da se<br />
slažeš, a sad me uvjeravaš u<br />
suprotno." i slično.<br />
I na kraju, imajte na umu da<br />
ljudi nisu rođeni s dobrim komunikacijskim<br />
vještinama; kao<br />
i svaki drugi set vještina potrebno<br />
ih je učiti i unapređivati<br />
samoprocjenom, edukacijom,<br />
svakodnevnom interakcijom i<br />
traženjem povratnih informacija.
6 Srednja<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
E-matura Bliži se digitalna era državne mature, ali nitko nije siguran što ona zapravo donosi<br />
Nekima je testove lakše tipkati,<br />
ali što ako padne sustav?<br />
'Problem je što učenicima pada koncentracija ako su predugo na mobitelima ili računalima', kaže maturantica Laura<br />
Tekst: Anđela Svirčić<br />
Foto: Dorian Višnjić/<strong>Global</strong><br />
Nakon uvođenja e-dnevnika<br />
u srednje i osnovne<br />
škole, u budućnosti bi se<br />
i državna matura trebala provoditi<br />
bez papira i olovke. S novim<br />
modelom provođenja državne<br />
mature ispiti bi se pisali<br />
na računalima, što podrazumijeva<br />
dobru informatičku pismenost<br />
polagača, ali i besprijekornu<br />
organizaciju. Ideja je<br />
još u razvoju, a ono što svakako<br />
donosi ušteda je na papiru. No<br />
ostaje pitanje kolika bi bila ta<br />
ušteda. Srednje škole bi trebale<br />
kupiti dodatna računala, a i računi<br />
za struju bili bi viši.<br />
Mnogo preduvjeta<br />
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja<br />
dobili smo informacije<br />
kako podržavaju projekte<br />
i ideje s ciljem unapređenja<br />
sustava znanosti i obrazovanja.<br />
Dodaju i kako će uvođenje<br />
e-mature "biti razmotreno u<br />
suradnji sa stručnim službama<br />
Ministarstva i Nacionalnog<br />
centra za vanjsko vrednovanje<br />
obrazovanja koji provodi postupak<br />
državne mature". Ističu<br />
i kako projekt najprije mora<br />
zadovoljiti sve potrebne preduvjete<br />
od kojih je najvažniji<br />
tehnička opremljenost za provođenje<br />
ispita. Vijest se u krugovima<br />
maturanta i srednjoškolaca<br />
brzo proširila iako ih<br />
e-matura ne bi trebala zahvatiti.<br />
Mišljenja su podijeljena.<br />
"Uvođenje e-matura omogućilo<br />
bi još veću standardiziranost<br />
i univerzalnost provođenja<br />
mature, olakšalo i ubrzalo<br />
ispravljanje ispita, eliminiralo<br />
padove matura iz hrvatskog<br />
jezika (esej) zbog nečitkog rukopisa<br />
i olakšalo pisanje eseja<br />
općenito", za <strong>Global</strong> je rekla<br />
Tatjana Matić, predsjednica<br />
Ideja je još u razvoju te<br />
ono što svakako donosi<br />
ušteda je na papiru<br />
Udruge srednjoškolaca Hrvatske<br />
te je dodala kako smatra<br />
da takvi ispiti idu u korak s<br />
vremenom i novim generacijama<br />
kojima pisanje na računalu<br />
sjeda gotovo prirodnije nego<br />
klasično.<br />
Za početak,<br />
nužno je osigurati<br />
osnovnu tehničku<br />
opremljenost<br />
i informatičku<br />
pismenost<br />
Međutim, nemaju svi pozitivnu<br />
sliku o budućnosti standardiziranih<br />
ispita, a mnogi su<br />
maturanti sumnjičavi. Laura,<br />
maturantica Srednje škole Biograd<br />
na Moru dobru stranu vidi<br />
jedino u velikoj uštedi novca.<br />
"Danas se sve vrti oko tehnologije.<br />
Problem je što učenicima<br />
pada koncentracija ako<br />
su predugo na mobitelima ili<br />
računalima što bi moglo utjecati<br />
na rezultate ispita", kaže<br />
Laura i dodaje da uvijek postoji<br />
mogućnost da se usred ispita<br />
sruši sustav, pa smatra da je<br />
bolje ostaviti sve kako je bilo<br />
do sada.<br />
Prvo osnovna sredstva<br />
Bivši maturant i sadašnji student<br />
Fakulteta elektrotehnike<br />
i računarstva Vedran smatra<br />
kako je potrebno najprije poboljšati<br />
kvalitetu nastavnog<br />
plana i programa te omogućiti<br />
da svaka škola ima barem<br />
osnovna sredstva pa tek onda<br />
krenuti u promjene načina pisanja<br />
ispita.<br />
"Državna matura sama po<br />
sebi neće imati smisao dok postoje<br />
fakulteti s vlastitim prijamnim<br />
ispitom. U slučaju da se<br />
oni ukinu, e-matura je dobar<br />
potez jer štedi novac i živce<br />
maturantima", smatra Vedran.<br />
Međutim, ističe kako su brojni<br />
fakulteti koji nemaju prijamne<br />
ispite, nakon uvođenja mature<br />
počeli dobivati učenike koji ne<br />
raspolažu potrebnim znanjima.<br />
Ipak fakulteti prijamnim ispitima<br />
mogu jasno odrediti<br />
koja se znanja traže za upis što<br />
danas uz državnu maturu nije<br />
moguće, a kriteriji kao što su<br />
ocjene iz srednje škole su nepravedni,<br />
ističe Vedran.<br />
fakulteti na pladnju<br />
studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove<br />
KONZERVIRANJE I RESTAURIRANJE UMJETNINA<br />
(Akademija likovnih umjetnosti)<br />
AERONAUTIKA<br />
(Fakultet prometnih znanosti)<br />
PETAR ZRINSKI: Letenje je najzanimljivija stvar<br />
i ne govorimo o simulatoru leta nego o stvarnom<br />
letenju. No trebam spomenuti kako je ovo jako<br />
skup fakultet. Obuka na fakultetu koji ne jamči<br />
zaposlenje stoji oko <strong>25</strong>0.000 kuna. Iznos potreban<br />
da se zaposli kao pilot iznosi između 50.000<br />
i 70.000 eura, ovisno o tipu aviona.<br />
ALU<br />
NIKA MAŠTRUKO: Program studija obuhvaća<br />
praktični dio, kao što su slikanje,<br />
crtanje, kiparstvo, konzerviranje i restauriranje<br />
štafelajnih i zidnih slika te drvene<br />
polikromije, kao i teoretski dio koji uz povijest<br />
umjetnosti poseban naglasak stavlja<br />
na prirodoslovne kolegije. Osobno me<br />
zanima znanstveni pristup konzervaciji,<br />
primjena laserskog skenera, nanotehnologije<br />
i 3D rekonstrukcije umjetnina koje<br />
želim uvesti u širu praktičnu primjenu.<br />
Ova će vas struka potaknuti da budete<br />
ujedno povjesničar umjetnosti, tehnički<br />
vrsni umjetnik mirne ruke, fotograf, poznavatelj<br />
instrumentalnih metoda i prije<br />
svega - inovator.<br />
DAVOR VISNJIĆ/PIXSELL<br />
DAVOR VISNJIĆ/PIXSELL<br />
RUDARSTVO<br />
(Rudarsko-naftno-geološki fakultet)<br />
DOROTEJA BENKO: Krajobrazna<br />
se najbolje objašnjava kao<br />
oblikovanje bilo kojeg otvorenog<br />
prostora. Česti odlasci na<br />
teren, rad maketa, skiciranje,<br />
proučavanje biljaka, tla i svih<br />
vanjskih čimbenika obogaćuju<br />
ovaj studij. Zahtijeva mnogo<br />
crtanja, discipline, volje,<br />
kreativnosti, kontinuirana rada<br />
i mnogo neprospavanih noći<br />
GORAN GREGORIN: U sklopu<br />
faksa imamo različite udruge,<br />
sportske klubove i klapu, ali<br />
mislim da je najvažnije da<br />
spomenem udrugu Sretno. Održava<br />
i njeguje staru rudarsku<br />
tradiciju "skoka preko kože".<br />
Brucoši se okupljaju odjeveni u<br />
stare rudarske uniforme te skaču<br />
s bačve preko kože. Zapravo<br />
mislim da je naš "skok" jedan<br />
među najboljima u Europi.<br />
KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA<br />
(Agronomski fakultet)<br />
DAVOR VISNJIĆ/PIXSELL<br />
koje se brzo zaborave nakon<br />
što u rukama držiš svoj završni<br />
dio rada.
8 Društvo<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Balkan bridges Prva regionalna radionica o migrantskoj krizi na Fakultetu političkih znanosti<br />
Studente novinarstva sedam<br />
zemalja povezala balkanska ruta<br />
Tekst: Zrinka Medak<br />
Foto: Andi Bora/<strong>Global</strong><br />
Djeca migranti u hrvatske<br />
škole idu samo<br />
kao gosti. U prihvatilištu<br />
za tražitelje azila<br />
u Kutini to je sve veći problem,<br />
a posjetili su ga studenti novinarstva<br />
u sklopu petodnevne<br />
radionice Balkan bridges:<br />
bringing together journalism<br />
students to enhance mutual<br />
understanding and promote<br />
tolerance and diversity. Sudionici<br />
radionice imali su prigodu<br />
doznati iz prve ruke kako je<br />
izgledao put preko balkanske<br />
rute i koji su to problemi koje<br />
muče obitelji i djecu koji su još<br />
u prihvatilištu.<br />
Izvještavanje o izbjeglicama<br />
U petodnevnoj radionici sudjelovali<br />
su profesori i studenti<br />
iz Slovenije, Srbije, Crne Gore,<br />
Albanije, Makedonije, Hrvatske<br />
i SAD-a. Glavna tema radionice<br />
bila je izbjeglička kriza<br />
i balkanska ruta, pa su u pet<br />
dana sudionici imali prigodu<br />
upoznati mnoge nagrađivane<br />
novinare koji su se od početka<br />
migrantske krize bavili izvještavanjem<br />
o izbjeglicama. Ivana<br />
Dragičević, Miro Aščić, Marin<br />
Veršić i Žarka Radoja svoja<br />
su novinarska iskustva, posebno<br />
u radu s izbjeglicama, podijelili<br />
sa studentima. Uz brojne<br />
Budući novinari bili su i na terenu, u prihvatilištu migranata u Kutini,<br />
gdje su se suočili s teškoćama koje prolazi oko 30 djece predškolske,<br />
osnovnoškolske i srednjoškolske dobi<br />
primjere sudionici radionice<br />
dobili su viziju kako bi njihov<br />
budući rad mogao izgledati.<br />
Tijekom vremena provedenog<br />
s tražiteljima azila, kao<br />
velik problem nametnulo se<br />
pitanje jezika, posebno djece<br />
školske dobi. U Kutini je, naime,<br />
trenutačno oko 30 djece<br />
predškolske, osnovnoškolske<br />
i srednjoškolske dobi. Marija<br />
Lang Turkalj, socijalna radnica<br />
u prihvatilištu, istaknula je<br />
kako je njezin zadatak pružiti<br />
mogućnost sudjelovanja migranata<br />
u lokalnoj zajednici<br />
Ivana<br />
Dragičević,<br />
Miro Aščić,<br />
Marin Veršić<br />
i Žarka Radoja<br />
svoja su<br />
novinarska<br />
iskustva<br />
podijelili sa<br />
studentima<br />
Radionica u tri etape<br />
Sudionici radionice<br />
družili su se s mladim<br />
tražiteljima azila u Kutini<br />
Radionica Balkan bridges sastoji se od tri dijela, a<br />
ovo je bio drugi dio, gdje su se mladi studenti novinarstva<br />
tek počeli upoznavati s problemima izvještavanja<br />
o migracijskoj krizi. Prvi dio radionice bio<br />
je dvotjedni posjet hrvatskih studenata novinarstva<br />
Walter Cronkite School of Journalism and Mass<br />
Communication na Sveučilištu u Arizoni gdje su se<br />
učili aspektima izbjegličke krize u SAD-u u siječnju<br />
ove godine. Treći, zadnji dio radionice održat će se<br />
početkom lipnja na FPZG-u, kada će sudionici radionice<br />
imati gotov medijski proizvod, između ostalog i<br />
internetsku stranicu, koji će se sastojati od materijala<br />
koji će sami prikupljati tijekom semestra.<br />
raznim sportskim te aktivnostima<br />
učenja hrvatskog i engleskog<br />
jezika. Intenzivno se radi<br />
na uključenju djece u škole,<br />
da tamo ne idu više kao gosti,<br />
ističe Lang Turkalj. To će se<br />
pokušati promijeniti organiziranjem<br />
učenja hrvatskog jezika,<br />
pa bi onda djeca mogla ići<br />
na nastavu kao redovni učenici.<br />
Ali jezik nije jedina zapreka<br />
normalnom uključivanju djece<br />
u škole.<br />
Majstor za hrvatski<br />
"Problem je što djeca nemaju<br />
OIB, pa se radi na prilagođavanju<br />
matice škola", rekla je<br />
Lang Turkalj.<br />
Dio djece smještene u Kutini<br />
govori hrvatski jezik. Među<br />
njima je i Rafo iz Iraka, sada<br />
učenik trećeg razreda tamošnje<br />
gimnazije. Rafo je u prihvatilištu,<br />
majstor za hrvatski,<br />
iako ga uči tek četiri mjeseca.<br />
Teško mu je učiti novi jezik,<br />
ali se trudi jer mu se hrvatski<br />
sviđa. U gimnaziji mu je teško,<br />
ali ima nove prijatelje koji<br />
mu pomažu. Za ovo iskustvo<br />
upoznavanja života migranata<br />
zaslužno je i Američko veleposlanstvo<br />
u Zagrebu te Walter<br />
Cronkite School of Journalism<br />
and Mass Communication na<br />
Sveučilištu u Arizoni, s kojeg<br />
su na radionicu doputovali dr.<br />
Bill Silcock, Jay Alabaster, Bailey<br />
Netsch i Tea Price.<br />
Lokalni izbori U metropoli Bandić mora protiv žestoke i brojne konkurencije<br />
Osvajač Zagreba bit će ptica u zlatnom kavezu<br />
'Tko god dobije imat će krhku većinu, pa su izvjesni i prijevremeni izbori', smatra novinar Sanjin Španović<br />
Tekst: Astrid Čada<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Borba za 52. zagrebačkog<br />
gradonačelnika, ili možda<br />
gradonačelnicu, u<br />
punom je jeku, a lokalni izbori<br />
održat će se treće nedjelje u<br />
svibnju. Novinarka Večernjeg<br />
lista Lana Kovačević dugo je<br />
pratila lokalne izbore u Zagrebu.<br />
"Ovi lokalni izbori više nego<br />
bilo koji drugi ugrožavaju gradonačelnika<br />
Bandića. Ne ugrožavaju<br />
ga toliko protukandidati<br />
iznimnim kompetencijama<br />
nego ga ugrožava to da su Zagrepčani<br />
zasićeni načinom na<br />
koji vodi grad", smatra Kovačević<br />
i dodaje da tko god s njim<br />
uđe u drugi krug ima velike<br />
izglede za pobjedu.<br />
S druge strane, nikad dosad<br />
nije bilo toliko protukandidata<br />
Bandiću. Ne uzevši u obzir<br />
kandidate poput Mrak Taritaš<br />
i Švaljek, koje dobro prolaze u<br />
anketama, treba se pitati koji je<br />
bio motiv onih "malih" u utrci<br />
za gradonačelnika, onih kojima<br />
javno mnijenje ne predviđa<br />
visoke postotke glasova? Jedan<br />
od mogućih odgovora daje<br />
novinar 24sata Ivan Pandžić.<br />
"Izbori su test realnosti za<br />
sve one koji se bave politikom.<br />
Postoje skupine i pojedinci koji<br />
su uvjereni u svoju veličinu,<br />
ali nakon izbora dožive prizemljenje.<br />
S druge strane postoje<br />
oni "mali i nepoznati" koji<br />
unatoč porazu ojačaju. Primjer<br />
su Laburisti koji su za vrijeme<br />
Dragutina Lesara narasli s<br />
jednog na sedam zastupnika,<br />
te Most", kaže Pandžić. Ipak,<br />
postoji "kvaka" za onoga tko<br />
osvoji Zagrepčane - morat će<br />
osvojiti i Gradsku skupštinu.<br />
"Tko god pobijedio na dolazećim<br />
izborima, ptica je u<br />
zlatnom kavezu", objašnjava<br />
Pandžić. Naime, gradonačelnik<br />
prema Zakonu o lokalnoj<br />
samoupravi može donositi<br />
odluke u vrijednosti od milijun<br />
kuna. Sve ostalo, više od<br />
Izbori su test<br />
realnosti za<br />
sve one koji<br />
se bave politikom,<br />
kaže<br />
novinar Ivan<br />
Pandžić<br />
navedenog iznosa, mora ići na<br />
izglasavanje Skupštine. Zbog<br />
toga je formiranje mjesta u<br />
Skupštini iznimno važno, jer<br />
ako gradonačelnik nema većinu<br />
– odnosno 26 zastupnika,<br />
važnije odluke ne mogu se donositi.<br />
"Lako je moguće da u Zagrebu<br />
dođe do prijevremenih izbora,<br />
jer nas čeka borba u kojoj<br />
čak sedam opcija ima šansu<br />
ući u Skupštinu. Tko god dobije<br />
imat će krhku većinu već<br />
na rebalansu proračuna, kamoli<br />
ne na kraju godine kada<br />
se glasa o proračunu za iduću<br />
godinu", ističe Sanjin Španović,<br />
novinar i urednik koji godinama<br />
pomno prati politiku<br />
metropole.
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Svijet 9<br />
Regija Analitičari o napetostima između Beograda, Sarajeva i Zagreba<br />
Na rubu incidenta jer nema<br />
trajne i stabilne suradnje<br />
globalno<br />
Valentina Linarić<br />
Diplomatski rat Turske<br />
i Nizozemske<br />
Tekst: Hanan Nanić<br />
Nakon pogoršanja<br />
odnosa<br />
između Hrvatske<br />
i Srbije<br />
zbog zatvaranja<br />
granice<br />
2015. godine, međusobni se<br />
odnosi tih država pogoršavaju<br />
u intervalima. Isto tako, u<br />
kontekstu dana Republike<br />
Srpske i neustavnosti referenduma<br />
vezanog uz<br />
to, niti odnosi Bosne<br />
i Hercegovine i Srbije<br />
nisu najbolji.<br />
Upravo zato<br />
su zanimljiva<br />
nova previranja<br />
unutar<br />
i između<br />
tih triju zemalja,<br />
poput izjava o uvođenju vojnog<br />
roka na relaciji Hrvatske<br />
i Srbije, potenciranja etničkog<br />
hrvatskog diskursa koje<br />
provodi Hrvatska u BiH i zajedničke<br />
nezavidne ekonomske<br />
situacije, bez obzira na<br />
izlazak iz gospodarske krize.<br />
Zagreb i Beograd za vojni rok<br />
U vezi s ponovnim uvođenjem<br />
vojnog roka, koje<br />
je u obje države imalo snažan<br />
odgovor stanovništva,<br />
predsjednica Inicijative mladih<br />
za ljudska prava Srbije,<br />
Anita Mitić tvrdi da je riječ<br />
i o predizbornom diskursu<br />
(predsjednički izbori u Srbiji<br />
održavaju se 2. travnja), ali<br />
i o potencijalnom ozbiljnom<br />
međudržavnom problemu,<br />
poput zatvaranja granica prije<br />
manje od dvije godine.<br />
Na tragu toga dodaje kako<br />
odnosi dviju država neizbježno<br />
ovise o državnom vodstvu<br />
jer nije uspostavljen nikakav<br />
trajan odnos regionalne suradnje<br />
koji može postavljati<br />
primjer ostalima. Mitić tvrdi<br />
i kako ulazak Hrvatske<br />
u EU nije iskorišten kao<br />
instrument ubrzanja<br />
ulaska ostalih zema-<br />
BiH treba svoje unutarnje probleme sam<br />
rješavati, Srbija se mora suočiti s prošlošću, a<br />
Hrvatska treba biti primjer susjedima, slažu se<br />
svi sugovornici<br />
lja u Uniju, što je trebao biti,<br />
nego su odnosi postali još<br />
gori.<br />
Zoltan Kabok, novinar i reporter<br />
HRT-a, smatra pak da<br />
su se okolnosti u susjedstvu<br />
promijenile od Sporazuma<br />
o kontroli oružja potpisanog<br />
1996. između Hrvatske, BiH,<br />
Srbije i Crne Gore – Hrvatska<br />
je ušla u NATO i postala EUovom<br />
članicom, a prostor tzv.<br />
zapadnog Balkana postao je<br />
ponovo zapaljiv uz brojne<br />
utjecaje sa strane, ističe Kabok.<br />
Za BiH ključno ne miješati se<br />
Što se tiče susjednog BiH,<br />
Kabok ističe važnost toga da<br />
je Hrvatska supotpisnica i<br />
jamac provedbe Daytonskog<br />
mirovnog sporazuma za<br />
odnose Bosne i Hercegovine<br />
i Hrvatske,<br />
za koji smatra da je<br />
njime zaustavljen<br />
rat, ali ne i postignut<br />
pravedan mir.<br />
"Izlaz iz začarana kruga<br />
loših odnosa u BiH i između<br />
Hrvatske i BiH su ustavne<br />
promjene koje su ključ opstanka<br />
BiH, ali i ravnopravnosti<br />
sva tri konstitutivna<br />
naroda", ističe Kabok. U vezi<br />
s teritorijalnim preustrojem,<br />
o kojem se stalno govori, Kabok<br />
smatra da je potreban i<br />
da se o njemu moraju dogovoriti<br />
političari u BiH, jer je<br />
to unutarnje pitanje u koje se<br />
nitko ne smije petljati, ali bez<br />
kojeg nema dugoročno održive<br />
države, a još manje uspješne<br />
na europskom putu.<br />
Nerzuk Ćurak, redovni<br />
profesor na Fakultetu političkih<br />
nauka u Sarajevu, tvrdi<br />
da Hrvatska nema nikakvu<br />
politiku prema BiH od pokojnog<br />
Ivice Račana. Smatra<br />
da je to strateška pogreška<br />
hrvatske politike koja<br />
je dovela do toga<br />
da za državni<br />
'Izlaz iz začarana<br />
kruga loših odnosa u<br />
BiH i između Hrvatske<br />
i BiH ustavne su<br />
promjene koje su ključ<br />
opstanka BiH, ali i<br />
ravnopravnosti sva tri<br />
konstitutivna naroda',<br />
ističe Zoltan Kabok,<br />
novinar i reporter<br />
HRT-a<br />
stav prema BiH prihvati stav<br />
hrvatskih političara iz Bosne<br />
i Hercegovine. Ćurak smatra<br />
da je zadnji tren da Hrvatska<br />
čuje i druge glasove u BiH<br />
koji imaju drukčije viđenje<br />
rješavanja političko-pravnog<br />
statusa BiH.<br />
Dodaje da je pod pritiskom<br />
medijskog spina prihvaćena<br />
priča o neravnopravnosti Hrvata.<br />
Ćurak, naime, smatra<br />
da su svi narodi u BiH, ovisno<br />
o geografskom području,<br />
neravnopravni.<br />
Jedinstven BiH<br />
Nakon pokretanja revizije<br />
presude od BiH<br />
prema Srbiji, koja je<br />
odbijena, ponovno<br />
je moguće<br />
govoriti i o<br />
pogoršanju<br />
odnosa tih dviju država,<br />
a posebice u kontekstu<br />
predizborne kampanje, kao<br />
i posjeta Tomislava Nikolića<br />
Republici Srpskoj, u kontekstu<br />
Dodikova inzistiranja na<br />
referendumu RS.<br />
"Bez obzira na to kakve<br />
boje dobiva srpska politika<br />
prema BiH i kako god to<br />
izgledalo, to su priče za malu<br />
djecu dokle god se Srbija ne<br />
suoči s vlastitom ulogom u<br />
ratu '90-ih", smatra profesor<br />
Ćurak. Na tom tragu Anita<br />
Mitić ističe zabrinjavajuću<br />
prisutnost mnogih predstavnika<br />
vladajuće strukture Srbije<br />
i onih koji se predstavljaju<br />
kao demokratska opozicija<br />
na obilježavanju Dana Republike<br />
Srpske.<br />
"Riječ je o vrlo pogrešnoj<br />
odluci koja se šalje cjelovitom<br />
BiH", kaže Mitić. Dodaje<br />
kako se ništa od postojećih<br />
problema neće riješiti dok<br />
Srbija ne počne gledati na<br />
BiH u cijelosti, a pogotovo u<br />
kontekstu suočavanja s prošlošću<br />
i priznavanja odgovornosti<br />
za počinjene zločine i<br />
genocid.<br />
Nakon što je turska vlast<br />
svoje iseljenike u nekoliko<br />
zemalja pozvala na organizaciju<br />
skupova potpore<br />
proširenju ovlasti kontroverznog<br />
predsjednika<br />
Erdogana, Nizozemska je<br />
reagirala odbijanjem izdavanja<br />
dozvole za slijetanje<br />
zrakoplovu turskog ministra<br />
vanjskih poslova, a turskoj<br />
ministrici nije dopušten<br />
ulazak u konzulat u Rotterdamu.<br />
Ministri su namjeravali<br />
nazočiti skupovima<br />
u sklopu kampanje pred<br />
referendum o ustavnim<br />
promjenama u Turskoj koji<br />
će se održati 16. travnja.<br />
Najveća humanitarna<br />
kriza za UN od 1945.<br />
Stephen O’Brien, UN-ov<br />
dužnosnik za ljudska prava,<br />
izvijestio je Vijeće sigurnosti<br />
u New Yorku da je na pomolu<br />
najveća humanitarna<br />
katastrofa u svijetu nakon<br />
Drugog svjetskog rata. U<br />
Jemenu, Somaliji, Južnom<br />
Sudanu i Nigeriji više od<br />
20 milijuna ljudi na rubu je<br />
smrti od posljedica gladi i<br />
bolesti, a najugroženija su<br />
djeca koja zbog pothranjenosti<br />
ne polaze škole, čime<br />
se stvaraju temelji za lošu<br />
ekonomsku budućnost.<br />
O’Brien napominje da je<br />
potrebno iz velikih fondova<br />
investirati 4,4 milijarde<br />
dolara kako bi se izbjegla<br />
katastrofa.<br />
Izbjeglice žele otići iz<br />
Mađarske<br />
Stotinjak migranata štrajka<br />
glađu u kampu Bekescsaba<br />
na mađarsko-rumunjskoj<br />
granici zahtijevajući da<br />
im se dopusti odlazak iz<br />
prihvatnog centra. Predstavnici<br />
iz skupine za prava<br />
imigranata Mađarskog<br />
helsinškog odbora prenose<br />
da je stanje trenutačno<br />
mirno, a većina migranata<br />
koji štrajkaju pati od<br />
većih psihičkih trauma. U<br />
isto vrijeme Europski sud<br />
za ljudska prava u Strasbourgu<br />
presudio je da je<br />
Mađarska nezakonito držala<br />
zatočena dva tražitelja<br />
azila iz Bangladeša te im je<br />
obvezna platiti odštetu od<br />
10.000 eura.
10 Intervju<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Istraživački tim Spotlight<br />
esencijalan je dio američkog<br />
dnevnika Boston<br />
Globea. Walter Robinson<br />
sedam je godina bio<br />
voditelj tog tima, a tijekom<br />
svojeg "mandata" njegov<br />
je tim otkrio jednu od najvećih<br />
afera u 21. stoljeću - pedofiliju<br />
u dijelu Katoličke crkve. Zbog<br />
toga je Robinson, poznatiji i<br />
kao Robby, nagrađen Pulitzerovom<br />
nagradom, a redatelj Tom<br />
McCarthy odlučio je istragu<br />
ovjekovječiti na velikom platnu.<br />
Naposljetku je film "Spotlight"<br />
nagrađen dvama Oscarima,<br />
a Spotlightov tim zadužio<br />
je novinarski svijet. Prošlih je<br />
mjeseci Robinson vanjski predavač<br />
na sveučilištu u Arizoni,<br />
gdje je za <strong>Global</strong> podijelio svoja<br />
razmišljanja o novinarstvu današnjice.<br />
◼◼Što je novinarstvo u 21.<br />
stoljeću?<br />
Uvijek sam mislio o tome na<br />
takav način, a mislim i danas:<br />
novinarstvo je najzabavniji posao<br />
u životu, a za koji ste plaćeni.<br />
Kad se probudim, ne mogu<br />
mirovati. Želim ustati i doznati<br />
što se događa. To je u naravi<br />
novinara. Želim biti prva osoba<br />
koja će nešto doznati. A kad nešto<br />
doznam, želim biti prvi koji<br />
će to podijeliti sa svijetom. Interakcija<br />
koju održavam s novinarima<br />
iz zemalja u kojima se ne<br />
poštuje sloboda medija, uvjerila<br />
me da je vaša generacija u<br />
mnogim zemljama predvodnik<br />
u borbi za više slobodoumlja,<br />
transparentnosti i prava. Uloga<br />
koju novinari u Hrvatskoj<br />
imaju svakako je važnija od one<br />
koju nose američki novinari u<br />
demokratskom društvu slobodnih<br />
medija. Vaš će entuzijazam<br />
i naporan trud učiniti veliku<br />
razliku, iako trenutačno možda<br />
toga niste svjesni. A tako nečemu<br />
vrijedno je posvetiti život.<br />
◼◼Držite predavanja mladima<br />
diljem Amerike. U kojoj<br />
su mjeri studenti svjesni<br />
važnosti istraga poput one<br />
Spotlightova tima?<br />
Jedno se nije promijenilo<br />
od sedamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća: dobri će urednici<br />
uvijek htjeti zaposliti dobre<br />
novinare i znaju ih prepoznati.<br />
Dobar je novinar snalažljiv,<br />
s izraženim instinktima i zna<br />
komu se obratiti da bi dobio<br />
kvalitetnu informaciju. Drugim<br />
riječima – on je već dobar istraživački<br />
novinar. Svi studenti<br />
žele naučiti kakvo je kvalitetno<br />
izvještavanje, bez obzira na<br />
medij koji ih zanima. A ključ je<br />
takva izvještavanja poznavati<br />
aktere koji mogu dati valjane<br />
informacije.<br />
◼◼Kažete da 'istraživačko<br />
novinarstvo' nije ispravan<br />
naziv. Koji bi ga adekvatno<br />
ispravio?<br />
Mislim da bi mnogi novinari<br />
trebali biti i da jesu – istraži-<br />
EKSKLUZIVNO DOBITNIK PULITZERA I VODITELJ<br />
ISTRAŽIVAČKOG TIMA SPOTLIGHT OTKRIVA ZA<br />
GLOBAL U ČEMU LEŽI TAJNA DOBROG NOVINARSTVA<br />
Najbolji protuotrov<br />
za lažne vijesti<br />
stvarne su vijesti!<br />
Jedno se nije promijenilo od sedamdesetih godina prošlog stoljeća: dobri će urednici uvijek htjeti<br />
zaposliti dobre novinare i znaju ih prepoznati. Dobar je novinar snalažljiv, s izraženim instinktima<br />
i zna komu se obratiti da bi dobio kvalitetnu informaciju<br />
Često smo<br />
vješti u govorenju,<br />
ali ne i<br />
u slušanju<br />
Je li film napravljen realno<br />
ili je dijelom fikcija?<br />
Tekst: Matina Tenžera Foto: Katarina Šapina/<strong>Global</strong><br />
Film je zorno pokazao tijek događaja. Scenaristi<br />
su utrošili mjesece razgovarajući sa svakim tko<br />
je bio uključen u istraživanje. Pet mjeseci našeg<br />
istraživanja saželi su u dva sata i osam minuta,<br />
te tako naš rad učinili zanimljivim – iako on to u<br />
stvarnosti i nije bio. Često smo putovali s glumcima<br />
kako bismo promovirali film pa su u nekom<br />
trenutku tvorci filma shvatili da smo, vjerovali ili<br />
ne, publici mnogo zanimljiviji od naših glumačkih<br />
pandana. Očito sam o cijeloj priči imao nešto više<br />
reći od Michaela Keatona.<br />
Michael Keaton<br />
u filmu tumači<br />
Robinsonovu<br />
ulogu<br />
vački novinari. Tako je za mene<br />
istraživačko izvještavanje jednostavno<br />
dobro novinarstvo.<br />
Snalažljivi novinari, koji promišljeno<br />
obrađuju priče, i znaju<br />
komu pristupiti kako bi prikupili<br />
potrebne informacije, svoje<br />
će istraživačke vještine upotrebljavati<br />
neovisno o temi koju<br />
obrađuju.<br />
◼◼Čest je uzrok smanjivanja<br />
istraživačkog novinarstva u<br />
medijima nedostatak novca.<br />
Koliko je koštala vaša<br />
istraga?<br />
Marty Baron, koji je u to vrijeme<br />
bio glavni urednik Boston<br />
Globea, rekao je da je istraga<br />
iznosila, bez naših plaća – milijun<br />
dolara. No u današnje vrijeme<br />
gotovo svi tiskani dnevnici<br />
imaju upola manje zaposlenika<br />
nego prije 15 godina. A to se<br />
odrazilo i na 'pokrivanje' vijesti.<br />
Ne znam koliko se često u<br />
hrvatskim tiskanim medijima<br />
Walter<br />
Robinson<br />
s <strong>Global</strong>ovom<br />
novinarkom<br />
provodi istraživanje javnog<br />
mnijenja, ali u Americi čitatelji<br />
na pitanje o tome koji je najvažniji<br />
dio novinskog sadržaja<br />
uvijek odgovaraju – istraživačko<br />
izvještavanje. Dakle, u novinama<br />
se postupno izbacuje ono<br />
što je čitateljima najvažnije. Izvještavanje<br />
o sportu, kulturi ili<br />
životu općenito je samo površinsko<br />
dotjerivanje, ali najvažnije<br />
je ljudima otkriti upravo<br />
ono što inače ne bi znali.<br />
◼◼Malo tko može zamisliti<br />
kako je biti voditeljem tako<br />
opsežne istrage. Kako ste se<br />
vi osjećali?<br />
Budući da se uglavnom radi<br />
o dugotrajnim istragama, nema<br />
tolikog pritiska. Pri jednoj od<br />
mojih istraga, koja je trajala 15<br />
mjeseci, pomalo smo se umorili.<br />
No što je novinar vrsniji,<br />
time je i njegov ego veći. Ja<br />
sam jedan od takvih novinara.<br />
Tako sam neke istrage provodio
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Intervju 11<br />
potpuno samostalno jer sam<br />
htio da samo moje ime bude<br />
potpisano pod članak. Jer je<br />
to bila moja priča. A onda sam<br />
postao urednik i radio s mladim<br />
novinarima dugo godina.<br />
Kad mi je ponuđena dužnost<br />
urednika Spotlightova tima,<br />
posvetio sam se regrutiranju<br />
triju vrhunskih novinara koje<br />
sam smatrao nesebičnima, koji<br />
su mogli potisnuti vlastiti ego i<br />
međusobno surađivati. I to je<br />
bila tajna uspjeha našeg tima<br />
– timski rad. Nema smisla da<br />
četiri novinara surađuju ako<br />
međusobno ne komuniciraju.<br />
Svakodnevno smo razgovarali<br />
o temama na kojima smo radili,<br />
dajući jedni drugima sugestije o<br />
potencijalnim sugovornicima.<br />
Tako smo i sami rasli u<br />
novinarskom smislu.<br />
◼◼U kojem vam je<br />
smislu ova istraga<br />
promijenila<br />
život?<br />
Mislim da smo<br />
brže ostarjeli. Razgovarali<br />
smo sa stotinama<br />
zlostavljane djece.<br />
Te intervjue nije bilo jednostavno<br />
provoditi, ali ne u smislu postavljanja<br />
pitanja nego slušanja<br />
odgovora. Teško je bilo slušati<br />
da i sam ne postaneš emotivno<br />
uključen.<br />
◼◼Prošlo je 15 godina od afere<br />
u Katoličkoj crkvi. Koliko<br />
često je se sjetite?<br />
Riječ je o temi koja još nije<br />
potpuno razotkrivena. Svako<br />
toliko diljem svijeta se pojavi<br />
nova vijest o tome, posebice u<br />
zemljama koje su dominantno<br />
katoličke. Čak i u rodnoj zemlji<br />
pape Franje, Argentini. Papa je<br />
u doba dok je bio nadbiskup u<br />
Buenos Airesu, a 2002., kad je<br />
razotkrivena afera, izjavio da ni<br />
jedan argentinski svećenik nije<br />
zlostavljao dijete. Što, dakako,<br />
nije bila istina. Međutim, ondje<br />
nikad nije provedena istraga.<br />
◼◼Radi li netko iz Boston<br />
Globea follow up na temu?<br />
Od početka 2002. do sredine<br />
2003. objavili smo 900 članaka<br />
o toj temi. Iako je Spotlightov<br />
tim potom prestao izvještavati<br />
o tome, u Globeu su dva novinara<br />
zadržana da prate razvoj<br />
priče. No tome se u Americi<br />
više ne daje jednaka pozornost<br />
kao prije 15 godina.<br />
◼◼Govoreći o osjetljivim temama<br />
i ljudima koji su do-<br />
Što<br />
je novinar<br />
vrsniji, njegov<br />
je ego veći!<br />
živjeli traume te bili žrtve<br />
– kako im pristupiti?<br />
Prije svega morate razmišljati<br />
o njihovim interesima cijelo<br />
vrijeme. Svakako je važno<br />
pridobiti njihovo povjerenje.<br />
Često je potrebno susresti se<br />
i porazgovarati s osobom više<br />
puta prije nego pristane službeno<br />
ispričati svoju priču. No<br />
najprije morate znati da vam<br />
nitko ništa neće ispričati telefonski<br />
ili e-porukom. Morate<br />
sjesti s ljudima. U svojoj smo<br />
istrazi poticali ljude da nam se<br />
otvore spominjući druge žrtve<br />
koje su doživjele jednako traumatična<br />
iskustva – a koja još<br />
traju. Dali smo im do znanja da<br />
dijeljenjem njihovih iskustava<br />
mogu zaustaviti daljnja zlostavljanja<br />
te da su upravo oni<br />
ti koji ovoj priči mogu<br />
stati na kraj. To je<br />
bio najmoćniji argument<br />
koji smo<br />
im mogli dati. No<br />
tako je u svakoj<br />
priči koja uključuje<br />
žrtve nepravde i nasilja.<br />
To je najuvjerljiviji<br />
način da sugovornici progovore<br />
o svojim iskustvima.<br />
◼◼Na medijskom tržištu zavladali<br />
su digitalni mediji.<br />
Kako su oni utjecali na<br />
istraživačko novinarstvo?<br />
Mnogo je više informacija<br />
dostupno putem interneta nego<br />
prije 15 ili 20 godina. Nekad bih<br />
potrošio tri do pet dana listajući<br />
arhivsku dokumentaciju.<br />
Sada su svi ti podaci dostupni<br />
on-line te ih je moguće pregledati<br />
u nekoliko minuta. S te je<br />
strane digitalna revolucija novinarima<br />
omogućila da u kraćem<br />
roku prikupe mnogo više<br />
informacija. S druge je strane<br />
na novinskim organizacijama<br />
velik pritisak da na dnevnoj<br />
bazi proizvedu što više priča -<br />
što ne podržavam. Jer tada su<br />
objavljeni članci nepotpuni te<br />
je veća vjerojatnost da će sadržavati<br />
nepravilnosti.<br />
◼◼Kako se nositi s poplavom<br />
lažnih vijesti?<br />
Najbolji protuotrov za lažne<br />
vijesti stvarne su vijesti i ozbiljna<br />
namjera da se prikupe sve<br />
činjenice. Bavljenje temama<br />
čija je važnost za društvo neupitna.<br />
◼◼Ima li istraživačko novinarstvo<br />
budućnost?<br />
Apsolutno!<br />
Robby rado<br />
mladima<br />
sugerira kako<br />
se poboljšati u<br />
novinarskom<br />
smislu<br />
Kad se probudim,<br />
ne mogu mirovati.<br />
Želim ustati i doznati<br />
što se događa. To je u<br />
naravi novinara<br />
WALTER ROBINSON urednik i istraživački novinar<br />
Koja je razlika između novinara nekad i danas?<br />
Prije 50 do 60 godina novinari su često bili pripadnici radničke klase. Mnogo ih nije imalo<br />
fakultetsku diplomu. Tako da su, zbog vlastitih okolnosti, marili više za svijet koji ih okružuje.<br />
Danas je u novinskim kućama teško otkrivati i obrađivati teme u kojima su ljudi žrtve društva<br />
jer ne poznajemo te ljude. Ne razgovaramo s njima. Kad bih kao urednik vidio novinara<br />
da besposleno sjedi i vrti prstima, prišao bih mu i rekao mu da se spremi, uđe u svoj automobil<br />
i odveze se do Hide Parka koji je poznat kao multikulturalan, radnički dio Bostona. Tada<br />
bih mu sugerirao da izađe iz automobila, prošeta uokolo i razgovara s ljudima. I da ih sluša.<br />
Često smo vješti u govorenju, ali ne i u slušanju. Poslušaj njihove priče i doznaj kako žive,<br />
rekao bih novinaru. Potom se vrati u redakciju s pet različitih priča. Uvijek sam bio iznenađen<br />
iskustvima s kojima bi se novinari vratili u redakciju!
12 Fotoreportaža<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Druga strana<br />
medalje<br />
Autorica: Matea Petrović<br />
Dvanaest tisuća četvornih metara zapuštenih paviljona Zagrebačkog velesajma i redovi halogenih titravih svjetiljaka<br />
na stropu. No oni to ne primijete. Njima je to još jedan dugi vikend za razonodu gospodara. Međunarodna izložba<br />
pasa svake godine mami publiku koja uživa u modnoj pisti po kojoj šeće 4500 pasa. To je najveći kinološki vikend u<br />
Hrvatskoj koji se iščekivanjem konačnih rezultata i pobjednika pretvara u teatar apsurda. Nervoza, nesnošljivost i<br />
nestrpljenje na licima vlasnika, te jedan metar prostorni kaveza za psa. Pas je stvarno čovjekov najbolji prijatelj.
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Reportaža 13<br />
Italija Veneciji je turistička mašinerija važnija i od vlastitih stanovnika<br />
Karnevalski grad bez duše<br />
Autorica: Vanessa Curman<br />
Stanovnici Venecije<br />
stvarno ne<br />
vole turiste,<br />
rekao nam<br />
je turistički<br />
vodič dok<br />
smo autobusom prolazili<br />
kroz Lido, predgrađe<br />
grada. Simpatičan vodič<br />
pokušavao nam je dati povijesni<br />
kontekst karnevala kroz<br />
šuštavi mikrofon, jedva održavajući<br />
ravnotežu u zavojima.<br />
Nakon nekoliko sati putovanja<br />
većina putnika se mentalno<br />
isključila, ali ih je vodič ipak<br />
pokušavao animirati. Dok sam<br />
jednim uhom slušala što vodič<br />
govori, istodobno sam promatrala<br />
jeziv izvansezonski izgled<br />
brojnih hotela, apartmana i<br />
tematskih akvaparkova. Nešto<br />
manje jeziv bio je prizor venecijanske<br />
karnevalske povorke.<br />
Vladavina maski<br />
Postoji više vrsta maski i većina<br />
ih nosi imena arhetipskih<br />
likova talijanskih komedija<br />
(Colombina, Pantalone, Arlecchino),<br />
ali tu je i medico della<br />
peste. Tu je masku u 17. stoljeću<br />
popularizirao francuski liječnik<br />
De Lorme, koji je masku<br />
nosio pri posjetu oboljelima od<br />
kuge.<br />
Daleko je najpoznatija maska<br />
colombina, koja pokriva<br />
samo oči i nos. U Veneciji tu<br />
masku možete kupiti u bilo<br />
kojoj od stotina prodavaonica<br />
sa suvenirima ili na štandovima<br />
koji su često jedan do drugog<br />
i prodaju identičnu robu.<br />
Naravno, i cijene variraju.<br />
Običnu plastičnu masku ukrašenu<br />
šljokicama naći ćete i za<br />
nekoliko eura, dok ćete ručno<br />
rađenu tradicionalnu masku<br />
platiti stotine.<br />
Zauzmi pozu - fotka se!<br />
Kada tek dođete u Veneciju,<br />
šarenilo karnevala oduševljava!<br />
Vjerojatno ste se vozili<br />
satima – vožnja iz Zagreba uključuje<br />
putovanje autobusom<br />
i brodom, te traje oko sedam<br />
sati – i sretni ste što ste uopće<br />
došli. Nakon polusatne vožnje<br />
vaporettom, odmah po izlasku<br />
iz broda dočekuju vas gomile<br />
ljudi u raskošnim kostimima,<br />
primamljivi štandovi s maskama<br />
i predivne zgrade obasjane<br />
proljetnim suncem.<br />
Ipak, idila traje dok ne dosegnete<br />
Ponte della Paglia, prvi<br />
od 400-tinjak venecijanskih<br />
mostova. Kako je taj most najbliži<br />
put od pristaništa vaporetta<br />
do Trga svetog Marka,<br />
na njemu je poprilična gužva<br />
i stalno morate izbjegavati turiste<br />
koji fotografiraju obližnji<br />
Most uzdaha. Priznajem, ja<br />
sam bila jedna od njih.<br />
Gužva na mostu nije ni do<br />
koljena gužvi na glavnom trgu.<br />
U Veneciji vlada nepisano pravilo<br />
– zamaskirane posjetitelje<br />
smijete fotografirati bez pitanja<br />
i svi su spremni pozirati.<br />
Povijest karnevala<br />
Šarenilo karnevala oduševljava, ali neobičan je<br />
osjećaj u tim gomilama vidjeti samo nekoliko<br />
'običnih' ljudi, koji idu na kavu s prijateljima ili<br />
nose kruh iz prodavaonice<br />
Tako se na Trgu svetog Marka<br />
rasporedilo mnoštvo raskošno<br />
kostimiranih posjetitelja, a<br />
oko svakog je bilo okupljeno i<br />
po tridesetak turista koji su ih<br />
fotografirali.<br />
Turisti i 'domaći'<br />
U strogom središtu Venecije<br />
živi oko 55.000 ljudi. Dok sam<br />
Venecijanski karneval svoje korijene vuče još iz dvanaestog stoljeća. Legenda<br />
kaže da je nakon pobjede Mletačke Republike nad akvilejskim vladarom<br />
Ulrikom II. veselo mnoštvo na Trgu svetoga Marka održalo slavlje.<br />
Tradicija se nastavila stotinama godina, dok nije ukinuta potkraj 18. stoljeća.<br />
Ipak, talijanska je vlada 1979. godine ponovno pokrenula modernu<br />
inačicu festivala. Na ponovno pokretanje utjecali su i mascherari, obrtnici<br />
koji su izrađivali tradicionalne maske. Venecijanski karneval održava<br />
se svake godine, a završava na pokladni utorak. Veneciju sam posjetila<br />
posljednji vikend karnevala, kada proslava doseže svoj vrhunac.<br />
Kratko putovanje nije<br />
dovoljno da se upozna duh<br />
grada, ali se čini da ga ispod<br />
maske Venecija i nema<br />
šetala ulicama, mogla sam<br />
se zakleti da ih nema više od<br />
5000. Neobičan je osjećaj u<br />
gomili vidjeti samo ponekog<br />
"običnog" čovjeka, koji ide<br />
na kavu s prijateljima ili<br />
nosi kruh iz prodavaonice.<br />
Središte Venecije nije<br />
prijateljski nastrojeno<br />
prema svojim stanovnicima.<br />
U povijesnoj<br />
jezgri, na primjer,<br />
nema zelenih površina.<br />
Bez parkića, šetnica,<br />
pa čak i<br />
poluskrivenih<br />
privatnih<br />
vrtova, Venecija<br />
izgleda kao isklesana<br />
u kamenu. U<br />
središtu nema mjesta<br />
za djecu - osim<br />
parkova, nema igrališta.<br />
Nisam vidjela<br />
mnogo djece. Rijeke<br />
turista preopasne<br />
su za dječju<br />
igru na ulici.<br />
Naravno, situacija nije ništa<br />
bolja za one malo starije.<br />
Uz preskupe kavane, poput<br />
povijesnog Floriana, i kafića<br />
uz obalu Velikog kanala, nisu<br />
prisutna okupljališta mladih.<br />
U povijesnoj jezgri nema opuštenih<br />
kafića i restorana, a nisam<br />
zamijetila niti jedan klub.<br />
Čini mi se da je jedini izvor zadovoljstva<br />
u središtu Venecije<br />
- prihod od turizma.<br />
Druga strana medalje<br />
Biti turističkom atrakcijom<br />
ima svoju cijenu. Iako zbog<br />
relativno niskih temperatura<br />
nisam osjetila zloglasne miomirise<br />
vlage karakteristične<br />
za Veneciju, posljedice onečišćenja<br />
kanala ipak su vidljive.<br />
Smeća nema mnogo, ali brojni<br />
turistički brodovi koji svako<br />
malo prolaze niz Veliki kanal<br />
ostavljaju trag. Onečišćenje<br />
vode samo je jedan od tragova<br />
turističke pomame za Venecijom.<br />
U Veneciju turisti dolaze u tri<br />
smjene, prema riječima našeg<br />
vodiča. Prva grupa dolazi rano<br />
ujutro i ostaje do ručka. Druga<br />
dolazi negdje nakon doručka<br />
i odlazi poslijepodne, a treća<br />
u Veneciju dolazi na večeru.<br />
Zanimljiv je osjećaj napuštati<br />
grad potkraj dana, kao još<br />
jedna grupa posjetitelja koju je<br />
turistička mašinerija primila,<br />
okrenula naopako kako bi nam<br />
poispadao sitniš iz džepova, te<br />
potom poslala kući.<br />
Kada postanete dio mase,<br />
napokon shvatite zašto Venecijanci<br />
ne vole turiste, i zašto<br />
grad trpi masovno iseljavanje<br />
iz povijesne jezgre. Kratko<br />
putovanje nije dovoljno da se<br />
upozna duh grada, ali se čini<br />
se da ga ispod maske Venecija<br />
i nema. Sve što je ostalo blijedi<br />
je odraz prošlosti.
14 Novac<br />
sponzor rubrike*<br />
Internetsko plaćanje Mnogi zbog straha još nisu skloni internetskim transakcijama<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike<br />
Sigurna kupnja ili 'mačak u vreći'?<br />
Isto kao i u prodavaonici, nakon što kupac vidi proizvod, ima pravo na povrat u nekom propisanom roku, zaštićeni ste<br />
EU-ovim zakonom od svih dodatnih ili skrivenih troškova, a proizvođač je obvezan dostaviti proizvod unutar 30 dana<br />
Tekst: Patricia Ivić<br />
Foto: Vilim Hlušička/<strong>Global</strong><br />
Unatoč strahu koji još<br />
vlada u mnogih potrošača,<br />
nekad nezamislivo<br />
internetsko<br />
plaćanje i trgovanje postaju<br />
općeprihvaćeni i sveprisutni.<br />
Opasnosti od krađe osobnih<br />
podataka ili nesigurnih internetskih<br />
stranica s kojih se naručuje<br />
i dalje su rizik, ali se polako<br />
iskorjenjuju sigurnosnim<br />
provjerama podignutim na vrlo<br />
visoku razinu.<br />
"Rijetko plaćam preko inter-<br />
Problem je što većina potrošača<br />
ne zna svoja prava<br />
kada se upuste u takvu<br />
vrstu transakcija, tvrdi studentica<br />
Majda<br />
neta i dosad nisam imala neugodna<br />
iskustva s tim, ali jedan<br />
član moje obitelji jest. S njegove<br />
kartice skinut je velik iznos novca<br />
za nešto što nikad nije kupio,<br />
sa stranice koju nikad nije posjetio.<br />
Srećom, na vrijeme je reagirao<br />
i prijavio sumnjivu transakciju<br />
te mu je novac vraćen",<br />
govori Sanja Radić, studentica<br />
Ekonomskog fakulteta.<br />
Opasnosti koje prijete<br />
Majda Jašarević, studentica<br />
FPZG-a, pak smatra da je internetsko<br />
plaćanje podignuto<br />
na vrlo visoku razinu i danas je<br />
vrlo slično kupnji u prodavaonici.<br />
Najveći problem su, ističe,<br />
razne opasnosti i strah od krađe<br />
osobnih podataka, međutim,<br />
ako je kupac dobro upućen<br />
i poznaje svoja prava, vrlo rijet-<br />
Najveći strah kod on-line plaćanja je onaj od krađe osobnih podataka<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Besplatne usluge za<br />
studente uz program vjernosti<br />
i vrijedne nagrade<br />
Novitet u ponudi OTP banke za klijente je i OTPetica, program vjernosti<br />
potpuno drukčiji od svih ostalih<br />
Trebaš račun u banci? Ne da<br />
ti se baš ići u poslovnicu, draže<br />
ti je internetsko praćenje izdataka<br />
i kupnja? Putuješ, posjećuješ<br />
festivale, voliš izlaske? OTP<br />
banka ti nudi paket financijskih<br />
usluga – za studente potpuno<br />
besplatnih – a u programu vjernosti<br />
OTPetica možeš osvojiti i<br />
stvarno dobre nagrade.<br />
Ugovaranjem paketa OTP<br />
Indeks dobit ćeš tekući, žiro<br />
i devizni račun, internetsko i<br />
mobilno bankarstvo te karticu<br />
Visa web prepaid - sve besplatno,<br />
što će ti donijeti godišnju<br />
uštedu višu od 500 kuna! Sve<br />
možeš jednostavno ugovoriti<br />
popunjavanjem obrasca na<br />
stranici banke www.otpbanka.<br />
hr, gdje ćeš moći pronaći i mali<br />
vodič kroz sve usluge koje ti paket<br />
pruža.<br />
Onima koji uz studij i rade i<br />
žele štedjeti OTP banka je osigurala<br />
i 50 posto popusta za<br />
vođenje tekućeg i deviznog računa<br />
OTP Dinamik štednje, kao<br />
i brojne druge pogodnosti, poput<br />
korištenja dopuštenog prekoračenja<br />
po tekućem računu<br />
uz povoljnu kamatnu stopu te<br />
ugovaranje kartice Mastercard<br />
contactless prepaid, idealne za<br />
beskontaktnu kupnju i kupnju<br />
putem interneta (i nezamjenjivu<br />
za plaćanja na INmusic<br />
Onima koji uz studij i rade i žele<br />
štedjeti OTP banka je osigurala<br />
i 50 posto popusta za vođenje<br />
tekućeg i deviznog računa OTP<br />
Dinamik štednje, kao i brojne<br />
druge pogodnosti<br />
festivalu!) uz stalnu kontrolu<br />
troškova.<br />
Ne može jednostavnije: na<br />
stranici OTP banke odaberi usluge<br />
koje želiš koristiti u svom<br />
paketu, svrati do poslovnice s<br />
osobnom iskaznicom i indeksom<br />
ili potvrdom o upisanoj<br />
akademskoj godini i riješi pitanje<br />
upravljanja svojim financijama<br />
– za nula kuna!<br />
Novitet u ponudi OTP banke<br />
za klijente je i OTPetica, program<br />
vjernosti potpuno drukčiji<br />
od svih ostalih - na raspolaganju<br />
ti je aplikacija kojoj jednostavno<br />
možeš pristupiti putem<br />
mobilnoga ili internetskog bankarstva<br />
OTP banke, a koncept je<br />
jednostavan – prikupljaš bodove<br />
na računu OTPetice koje možeš<br />
zamijeniti za nagrade partnera<br />
poput dm-a, Konzuma, Vipa,<br />
eKupi, Sporta&Mode te niza<br />
restorana, a popis partnera još<br />
će se proširivati. Za razliku od<br />
svih drugih programa vjernosti,<br />
ovaj ti omogućuje da sam biraš<br />
kako ćeš prikupljati bodove: korištenjem<br />
proizvoda banke, ali i<br />
praćenjem edukativnih i informativnih<br />
sadržaja o bankarskim<br />
proizvodima i uslugama unutar<br />
aplikacije. Što god da odabereš,<br />
formula je jednostavna – rješavaš<br />
izazove i skupljaš bodove!<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
koraci za<br />
sigurnu kupnju<br />
Ne kupovati preko<br />
javnih WiFi mreža<br />
Provjeravati<br />
web-stranicu s koje<br />
se kupuje - iskustva<br />
drugih ljudi, postoji<br />
li kontakt osoba s<br />
kojom se komunicira,<br />
je li jasan sustav žalbe<br />
potrošača, povrat<br />
novca...<br />
Zaštititi privatnost<br />
- nije preporučljivo<br />
slati PIN-ove niti radite<br />
transakcije s nepoznatim<br />
primateljima<br />
Ispuniti formulare<br />
samo najosnovnijim<br />
informacijama<br />
ko može doći do problema većih<br />
razmjera.<br />
"Naravno, svatko će reći da<br />
je internetska kupnja zapravo<br />
kupovanje mačka u vreći. Problem<br />
je da većina potrošača ne<br />
zna svoja prava kada se upuste<br />
u takvu transakciju. Isto kao i u<br />
prodavaonici, nakon što kupac<br />
vidi proizvod, ima pravo na povrat<br />
u nekom propisanom roku,<br />
zaštićeni ste EU-ovim zakonom<br />
od svih dodatnih ili skrivenih<br />
troškova, a proizvođač je obvezan<br />
dostaviti proizvod unutar<br />
30 dana", kaže Majda. Dodaje<br />
da, baš kao i pri normalnoj<br />
kupnji u prodavaonici, treba<br />
provjeriti prodavača i sačuvati<br />
dokumentaciju.<br />
Pri internetskom je plaćanju<br />
vrlo važno koristiti provjerene<br />
i renomirane stranice s kojih<br />
se naručuje. Inače, kupci su pri<br />
plaćanju u većini banaka osigurani<br />
i dvostrukom verifikacijom<br />
preko jedinstvenog tokenskog<br />
koda. Sandra Dervišagić, djelatnica<br />
u jednoj banci, tvrdi kako<br />
internetsko plaćanje i mobilno<br />
bankarstvo donosi brojne prednosti<br />
koje mnogi stariji korisnici,<br />
prije svega, zbog straha i<br />
neznanja, ne koriste.<br />
"Banke zaista nude brojne<br />
jednostavne opcije u kojima slikanjem<br />
uplatnice plaćate račun,<br />
samostalno na vašem računalu<br />
ili mobilnom telefonu ugovarate<br />
štednju, osiguranje ili zahtjev<br />
za kredit te čak imate mogućnost<br />
chata s bankarima koji odgovaraju<br />
na eventualna pitanja<br />
i probleme s vašim računima",<br />
ističe Dervišagić.<br />
Kad je riječ o riziku, Sandra<br />
zaključuje kako straha ne treba<br />
biti jer su stručnjaci aplikacije<br />
usavršili do najmanjih sitnica.<br />
Neki više vole 'keš'<br />
Studentica Majda ističe da joj<br />
je fizičko plaćanje ipak jednostavnije<br />
jer, kako kaže - u prolazu<br />
je, vidi, proba, kupi. Najveći<br />
nedostatak on-line kupnje joj je<br />
taj da ako joj nešto ne odgovara<br />
mora dugo čekati na zamjenu<br />
artikala.<br />
"Unatoč svim rizicima internetskoga,<br />
fizičko plaćanje polako<br />
prelazi u sjenu i daljnjim bi<br />
razvojem tehnologije u budućnosti<br />
moglo potpuno otići u povijest“,<br />
priznaje Majda.<br />
Plaćanje PayPalom<br />
PayPal je siguran način plaćanja,<br />
posredovanje, poput virtualne banke.<br />
Nudi zaštitu kupaca i prodavača, pa i<br />
jamči povrat novca. To se tiče slučaja da kupac nije<br />
nikada primio ono što je platio ili da je primljeno različito od onoga<br />
što je prodavatelj istaknuo. Ono što je važno kod virtualnih sustava<br />
plaćanja jest da podatke kartice ostavljate na jednom mjestu, a<br />
nadalje na internetu plaćate PayPalom, a ne karticom pa se podaci<br />
kartice više ne unose na drugim mjestima i stranicama.
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Karijera 15<br />
Inovator i humanist Izum Miroslava Vrankića nadmašio svjetsku konkurenciju<br />
'Servus' promijenio život<br />
teško pokretnim osobama<br />
'Naišao sam na gospodina u kolicima. Tada sam došao na ideju za sustav s pomoću kojeg se<br />
govorom upravlja okolinom', kaže ovaj profesor koji je je dobio nagradu Ponos Hrvatske<br />
Tekst: Antonija Šipušić<br />
Servus, otvori vrata!<br />
Servus, upali svjetlo!<br />
Servus, nazovi Marka!<br />
Ovo je samo nekoliko<br />
naredbi upućenih tehnološkom<br />
pomagalu koje je<br />
zamišljeno kao "zamjenske"<br />
ruke, noge i oči osobama s invaliditetom.<br />
Iza Servusa stoji<br />
hrvatski inovator, četrdesetogodišnji<br />
Miroslav Vrankić,<br />
profesor na Tehničkom fakultetu<br />
u Rijeci, koji je za svoj rad<br />
ove godine dobio nagradu Ponos<br />
Hrvatske.<br />
Bolji od svjetskih proizvoda<br />
Njegov je proizvod bolji od<br />
svjetskih konkurenata poput<br />
Applea, osnovao je tvrtku<br />
E-glas, a uz sve to, prije pet<br />
godina na Tehničkom fakultetu<br />
oformio je kolegij Asistivna<br />
tehnologija, na kojem studenti<br />
uče o primjeni tehnologije u<br />
životu osoba s invaliditetom.<br />
Pomaganje je dio njegove svakodnevice.<br />
"Biti u prigodi nekome poboljšati<br />
život odličan je osjećaj",<br />
ističe Miroslav Vrankić.<br />
"Naišao sam na gospodina u<br />
kolicima koji je teško pomicao<br />
ruke i noge. Tada sam došao na<br />
ideju da razvijemo sustav Servus<br />
s pomoću kojeg se putem<br />
govora upravlja okolinom. Poslije<br />
se pokazalo da je to dobro,<br />
korisno i može pomoći", rekao<br />
je Vrankić. Pomagalo takvog<br />
tipa već je postojalo<br />
u svijetu, ali<br />
na razini Hrvatske<br />
Servus je te 2008.<br />
godine bio prava<br />
revolucija.<br />
"Shvatili smo<br />
da je povoljniji i<br />
po nekim funkcijama<br />
napredniji u odnosu prema<br />
konkurenciji vani", kaže<br />
Vrankić. Od sličnih elektroničkih<br />
sustava razlikuje se<br />
po tome što ne ovisi o internetskoj<br />
vezi. Uz hrvatski,<br />
on "govori" i engleski,<br />
njemački, talijanski, nizozemski<br />
te slovenski jezik.<br />
Ne vjeruju da tako nešto<br />
postoji<br />
Ovaj profesor skromno<br />
govori o svom doprinosu zajednici.<br />
Cilj mu je povećati svijest<br />
ljudi u cijeloj regiji, ponajprije<br />
uz edukaciju stručnjaka,<br />
FOTO: PRIVATNA ARHIVA<br />
Biti u prigodi<br />
nekome poboljšati<br />
život, odličan je<br />
osjećaj, kaže profesor<br />
Vrankić<br />
terapeuta i korisnika tehnologije.<br />
Zbog toga sudjeluju na raznim<br />
konferencijama asistivne<br />
tehnologije. Susreću se s pozitivnim<br />
komentarima unatoč<br />
tome što ljudi često nisu upoznati<br />
s time što rade.<br />
"Kad Servus prezentiramo<br />
na nekoj konferenciji, ljudi su<br />
iznenađeni i na glas se pitaju je<br />
li moguće da to postoji. Treba<br />
im reći da postoji i da uvelike<br />
može pomoći", kaže.<br />
Danas Servus koristi 60 ljudi,<br />
od starijih i nemoćnih, preko<br />
osoba s multipla sklerozom<br />
i cerebralnom paralizom, sve<br />
do onih s najtežim invaliditetom,<br />
kao što je tetraplegija.<br />
Vrankić<br />
Cijena uređaja s instalacijom<br />
iznosi između 10.000 i<br />
20.000 kuna, ovisno o broju<br />
funkcija, ali mnogi si to ne<br />
mogu priuštiti<br />
Profesor Miroslav<br />
Vrankić s korisnicom<br />
svojega sustava Servus<br />
smatra kako taj broj može biti<br />
deset puta veći, ali je problem<br />
u financiranju. Cijena uređaja<br />
s instalacijom iznosi između<br />
10.000 i 20.000 kuna, ovisno<br />
o broju funkcija i mnogi si to<br />
ne mogu priuštiti.<br />
"Ne postoji pomoć u financiranju<br />
takvih pomagala. To<br />
nam je najveća prepreka", ističe.<br />
Servus nije zastupljen samo<br />
u hrvatskim domovima, nego i<br />
u Austriji, Njemačkoj i Sloveniji.<br />
Njegov cilj je pomagati što<br />
širem spektru osoba s određenim<br />
teškoćama, a kako bi to<br />
poboljšao, Vrankić je utemeljio<br />
izborni kolegij Asistivna tehnologija<br />
na Tehničkom fakultetu<br />
u Rijeci. Nastava je zamišljena<br />
tako da grupa studenata<br />
izabere osobu s određenim invaliditetom<br />
i za nju napravi<br />
unikatno pomagalo.<br />
Uče, pomažu, volontiraju<br />
"Oni upoznaju osobu, s njom<br />
razgovaraju, uoče problem,<br />
predlože rješenje, počinju ga<br />
razvijati, rješavaju tehničke<br />
probleme na koje nailaze u<br />
hodu. Dakle, to je cijeli proces<br />
- od prve ideje do realizacije<br />
rješenja", objašnjava. Ističe<br />
kako tako nauče nemjerljivo<br />
više, a uz primjenu tehničkog<br />
znanja imaju i humani cilj.<br />
Uz donacije raznih tvrtki, u<br />
financiranju opreme pomaže<br />
im zaklada Sveučilišta u Rijeci.<br />
"Osigurali smo sva sredstva<br />
kako bi krajnji korisnik pomagalo<br />
dobio besplatno", kaže.<br />
Kolegij je dostupan samo za<br />
riječke studente Tehničkog<br />
fakulteta, ali rade na tome da<br />
i zagrebački studenti postanu<br />
dijelom ove humane priče.<br />
Komuniciranje mislima postat će<br />
svakodnevica<br />
U razvoju je novi softver koji će omogućiti komunikaciju osobama potpuno<br />
zaključanim u svom tijelu, onima koji su potpuno paralizirani i<br />
ne mogu govoriti. Komunikator mislima, kako je simbolično nazvan,<br />
funkcionira na bazi reakcije dobivene preko EEG signala u mozgu.<br />
Tako se preko moždanih aktivnosti zaključuje što je osoba htjela izgovoriti.<br />
"Na primjer, liječnik pita pacijenta što ga boli. Ako osobu boli<br />
noga, softver će uhvatiti poseban signal za bol u nozi od svih tih ostalih<br />
dobivenih EEG signala", objašnjava profesor.<br />
Z NANJE<br />
JE MOĆ<br />
by Tonka<br />
DANI<br />
KOMUNIKACIJA<br />
Jedan od najkontroverznijih<br />
ljudi 21. stoljeća na području<br />
informatike svakako<br />
je Peter Sunde, suosnivač<br />
piratske stranice The Pirate<br />
Bay, a upravo on dolazi na<br />
ovogodišnje izdanje Dana<br />
komunikacija u Rovinju. Osim<br />
toga poznat je po kritiziranju<br />
Europske unije, zagovaranju<br />
liberalnog tržišta i sukobu<br />
s osnivačem Facebooka,<br />
Markom Zuckerbergom. Osim<br />
Sundea, znanje će prenijeti<br />
i Alex Braun, stručnjak za<br />
odnose s javnošću, koji je<br />
sudjelovao u predizbornoj<br />
kampanji SDP-a. Upravo su<br />
odnosi s javnošću glavna<br />
tema ove manifestacije koja<br />
će se održati od 30. ožujka<br />
do 2. travnja u organizaciji<br />
HURA-e i IAB-a. Dobra vijest<br />
za sve studente jest ta da<br />
im je omogućena besplatna<br />
karta uz predočenje indeksa.<br />
Posebno za njih, održat će se<br />
razne radionice. Primjerice<br />
ona pod nazivom "Zašto u<br />
novogodišnjoj noći nosimo<br />
crvene gaćice?" naučit će<br />
studente kakva je važnost<br />
poruke koju prenosimo bojom,<br />
neovisno o tome je li riječ o<br />
odjeći, prostoru ili proizvodu.<br />
MARKETING<br />
MADNESS<br />
Kraj ožujka donosi još zanimljivih<br />
konferencija. Marketing<br />
Madness trodnevna je<br />
konferencija koja započinje<br />
29. ožujka na Ekonomskom<br />
fakultetu u Zagrebu, a organizator<br />
je najdugovječnija<br />
studentska udruga Hrvatska<br />
studentska asocijacija.<br />
Naglasak je na marketingu<br />
te se raznim raspravama i<br />
radionicama sagledava koji su<br />
marketinški trendovi, kako se<br />
oni primjenjuje u nas, a kako<br />
to rade svjetski marketinški<br />
stručnjaci. Prvi je dan rezerviran<br />
za digitalni marketing<br />
na kojem će govoriti jedan<br />
od prvih certificiranih Google<br />
AdWords i Analytics trenera<br />
u regiji Miroslav Varga. O<br />
korporativnom marketingu<br />
slušat će se drugi dan, kad će<br />
predstavnici tvrtki Coca-Cola<br />
Adria i L'Oreal Adria podijeliti<br />
svoja iskustva s publikom.<br />
Tema trećeg dana je evolucija<br />
marketinga. Konferencije ovakvog<br />
tipa većinom se naplaćuju,<br />
ali Marketing Madness je<br />
besplatan svima.
16 Kultura<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Glazbeni trendovi Ponuda i potražnja diktiraju scenu<br />
Harmonika<br />
je uvijek bila<br />
popularna u<br />
tradicionalnoj,<br />
ali i pop-glazbi<br />
Uspon rezerviran za inovativne<br />
Uz sve veću konkurenciju, glazbenici moraju birati što ispravno za njih - vjernost tradiciji ili razne 'formule uspjeha'<br />
Tekst: Alen Vlahović<br />
Danas je uvriježeno<br />
konstatirati da "svi<br />
mogu pjevati" i da<br />
je konkurencija sve<br />
veća. No koliko je veća konkurencija<br />
zapravo vrsna?<br />
Razni glazbenici, što u svijetu,<br />
što u Hrvatskoj, svoje vizije<br />
i ideje prilagođavaju potražnji<br />
na tržištu. Oduvijek je ponuda<br />
ovisila o potražnji. Možemo je<br />
pronaći u svim sferama života<br />
još od davne povijesti.<br />
Inovatori i imitatori<br />
"Ako se vratimo u osamdesete,<br />
vidjet ćemo koliko se<br />
mijenjala glazba po žanrovima<br />
i u samom žanru. Nekad<br />
su glazbenici ti koji svojom<br />
popularnošću, ali i idejama i<br />
kreativnošću stvaraju nove ili<br />
modificiraju postojeće žanrove.<br />
Ponekad, mnogo češće mijenjaju<br />
stil pod utjecajem glazbe<br />
koju su drugi stvorili i učinili<br />
popularnom", smatra Tihomir<br />
Preradović, glazbeni producent<br />
koji već dugo godina surađuje s<br />
mnogim izvođačima na hrvatskoj<br />
glazbenoj sceni.<br />
Preradović misli kako ipak<br />
najviše profitiraju oni koji postave<br />
nešto novo što publika<br />
prihvati, a svi ostali samo su<br />
više ili manje uspješni sljedbenici<br />
ili imitatori.<br />
"Svatko je u povijesti glazbe<br />
postavio nešto novo što su drugi<br />
slijedili", kaže Preradović,<br />
a kao povijesne ličnosti ističe<br />
glazbenike poput Beatlesa, Jamesa<br />
Browna, Davida Bowieja<br />
i mnogih drugih.<br />
'Svatko je u povijesti glazbe<br />
postavio nešto novo što su<br />
drugi slijedili', kaže producent<br />
Preradović<br />
Da u glazbi postoje i konstante<br />
bez oscilacija te vjernost<br />
istom, zacrtanom smjeru,<br />
potvrđuje i klapa Šufit koja je<br />
dugo u samom vrhu dalmatinske<br />
glazbe.<br />
"S obzirom na to da je klapa<br />
Šufit najveći dio svog rada vezala<br />
uz Festival dalmatinskih<br />
klapa Omiš, koji gaji izvornu<br />
tradicijsku dalmatinsku pjesmu,<br />
taj izričaj je ostao duboko<br />
ukorijenjen u članovima klape",<br />
rekao je vokal klape Zdeslav<br />
Mišurac.<br />
"Naravno da smo se i mi<br />
okušali u dalmatinskom popu,<br />
ali tako da smo, bez obzira na<br />
ubacivanje instrumentalne<br />
pratnje, odlučili ostati vjerni<br />
tradicionalnom, serenadskom<br />
zvuku. Na našu smo sreću,<br />
2012. godine stvorili pjesmu<br />
'Ne diraj moju ljubav' koja je<br />
postala ultimativni hit i tako se<br />
približili širem auditoriju, ne<br />
žrtvujući svoj umjetnički izričaj",<br />
ističe Mišurac.<br />
Popom do popularnosti<br />
U moderno glazbeno doba<br />
potrebno je uvidjeti razliku između<br />
promjene glazbe kojom<br />
manipulira tržište i glazbene<br />
inovativnosti, kako bi se dobio<br />
što bolji proizvod. Jedan od<br />
inovativnijih bendova koji su<br />
uspjeli na moderan način zvuk<br />
tambura približiti pop-sceni,<br />
pa tako i mlađoj populaciji je i<br />
Slavonia band.<br />
"Drago nam je što smo uspjeli<br />
tamburu staviti na višu razinu,<br />
gdje joj je i mjesto. Stvarno<br />
je po cijeloj Hrvatskoj, pa čak i<br />
svijetu, ova vrsta pop-tambure<br />
jako slušana", kaže bubnjar<br />
Slavionia banda Krešimir Horvat<br />
i dodaje kako se u posljednje<br />
vrijeme pojavljuje sve više<br />
tamburaških sastava koji rade<br />
takvu glazbu.<br />
Niti jedan pošten put nije<br />
kriv, samo ostaje pitanje koliko<br />
su glazbenici spremni na promjene<br />
kako bi stigli do uspjeha<br />
i jesu li te promjene upravo one<br />
će publika prihvatiti kao inovativne.<br />
recenzija<br />
Nastavak kultnog 'Trainspottinga' iz 1996. godine<br />
T2 više je od festivala nostalgije<br />
Film je utemeljen na originalnoj knjizi 'Trainspotting' i njenu nastavku 'Porno' Irvinea Welsha, a režirao ga je Danny Boyle<br />
Tekst: Tin Junušić<br />
Originalni "Trainspotting"<br />
1996. godine zapamćen<br />
je kao veliki<br />
fenomen, a postao je i dio britanske<br />
popularne kulture. Uzbudljivo<br />
je otkriti da je nakon<br />
više od dvadeset godina kasnije<br />
izašao i nastavak, temeljen na<br />
originalnoj knjizi "Trainspotting"<br />
i njenu nastavku "Porno"<br />
Irvinea Welsha, u režiji<br />
Dannyja Boylea. Mark Renton<br />
(Ewan McGregor) pokušava<br />
započeti novi život u Amsterdamu,<br />
dok psihopatski Francis<br />
Begbie (Robert Carlysle) vrije-<br />
me provodi u zatvoru u Edinburghu,<br />
služeći 20 godina zbog<br />
ubojstva. Simon Williamson<br />
(Jonny Lee Miller) još je prevarant,<br />
s novom partnericom u<br />
zločinu (Bugarkom Veronikom,<br />
koju glumi Anjela Nedyalkova).<br />
A tu je i Daniel Murphy Spud<br />
(Ewen Bremner) koji naizgled<br />
pobjeđuje ovisnost o heroinu.<br />
Nostalgija igra veliku ulogu u<br />
ekspoziciji cijele priče, a dijelovi<br />
filma naklanjaju se originalu.<br />
Ipak, T2 više je od festivala<br />
nostalgije, likovi su se barem<br />
djelomično razvili i sazreli i ne<br />
može se poreći kako gledamo<br />
iste likove koji nam prirastaju<br />
srcu već više od dva desetljeća.<br />
McGregor je i dalje odličan u<br />
ulozi pametnjakovića i bivšeg<br />
ovisnika o heroinu, Carlyle je<br />
Zašto<br />
'Trainspotting'?<br />
Naziv trainspotting dolazi iz<br />
scene koja se ne pojavljuje<br />
u izvornom filmu, a koja<br />
prikazuje odlazak četvorice<br />
prijatelja na napušteni kolodvor<br />
gdje traže kandidate<br />
koje će pretući. Ključna scena<br />
sada dobiva na jednakoj<br />
važnosti koja joj je posvećena<br />
i u knjizi.<br />
još zapanjujuć kao poremećen,<br />
pobješnjeli psihopat, a vraćanje<br />
originalnih filmskih zvijezda u<br />
prateće uloge veliki su plus filmu.<br />
Boyle je usmjerio film više<br />
na interakcije i odnos između<br />
likova, bez koncentriranja na<br />
samu ovisnost, ne dirajući nadmudrivanje<br />
i inteligenciju koju<br />
zamjećujemo i u originalu.<br />
Rentonov govor "izaberi život"<br />
iz prvog filma modificiran<br />
je i osuvremenjen. Umjesto života,<br />
nagovještava izbor Facebooka<br />
i reality TV-a na jednako<br />
relevantan i pronicljiv način<br />
kao i u originalu. Sam tempo<br />
nastavka sporiji je nego origi-<br />
nalan "Trainspotting", što se<br />
očituje i u napretku priče, izboru<br />
glazbe. Danny Boyle uskladio<br />
je film koji je sada prilagođeniji<br />
sredovječnoj publici koja<br />
je original gledala u kinima.<br />
Čak se i pulsirajuća glazba iz<br />
prvog filma u nastavku koristi<br />
na nježniji, sentimentalniji način.<br />
Ewen Bremner prava je zvijezda<br />
sa svojom tragičnom<br />
izvedbom Spuda, a Ewan<br />
McGregor ulazi pod kožu Rentonu.<br />
Robert Carlyle kao Begbie<br />
uspio se udaljiti od karikature<br />
prostodušnog nasilnika te<br />
izvedbom pridonosi zastrašu-
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Kultura 17<br />
Dokumentarac Premijerno prikazan film o Žarku Jovanovskom<br />
'Neuspješan skroz' slika je<br />
umjetnika u Hrvatskoj<br />
U filmu redateljice Ljiljane Šišmanović osebujan umjetnik Jovanovski objašnjava kako njegovi<br />
bendovi nisu ostvarili uspjeh, a prodao je samo nekoliko slika u životu<br />
Tekst: Ivor Kruljac<br />
Film "Neuspješan skroz",<br />
priča je o Žarku Jovanovskom,<br />
svestranom<br />
umjetniku koji nije uspio<br />
sa svojim radom.<br />
Osim kao likovni umjetnik,<br />
okušao se u glazbi, oformivši<br />
bendove poput Electric Žare,<br />
Abnormalan i Duolist. Prošlih<br />
je godina primijećen i kao slam<br />
pjesnik duhovitih, morbidnih i<br />
kritičkih stihova, što je okrunio<br />
ciklusom pjesničkih zbirki "Petoknjižje".<br />
U filmu nam Jovanovski<br />
objašnjava kako njegovi bendovi<br />
nisu ostvarili uspjeh, a<br />
prodao je samo nekoliko slika u<br />
cijelome životu. Stoga se nadao<br />
nešto zaraditi na lirici u samoizdavaštvu.<br />
Nesposoban uspjeti<br />
"Osjetio sam u jednom trenutku<br />
kako imam kritičnu<br />
masu dovoljno dobrih pjesama<br />
zaokruženih u pet cjelina kojima<br />
nešto jasno i glasno kažem<br />
o sebi i svijetu oko sebe", napominje<br />
Jovanovski i dodaje kako<br />
bi mu bez toga cijeli pothvat<br />
bio besmislen. Iako u filmu cinično<br />
zaključuje da je nesposoban<br />
uspjeti, napominje da<br />
film govori o "takozvanoj neuspješnosti<br />
koju generiraju<br />
neinventivni idioti" s viso-<br />
jućim trenucima. Sva četvorica<br />
su neprilagođena kao i uvijek,<br />
ali sada dijele dvije važne značajke<br />
- zajedničku kriminalnu<br />
prošlost te trajan strah od budućnosti.<br />
Iako je nastavak u prvoj polovici<br />
dinamičan, drugi dio filma<br />
pomalo gubi fokus, te počinje<br />
odugovlačenje bez čvrste priče.<br />
No film je još nastavak koji nije<br />
izgubio poruku originala, prikaz<br />
kontrasta između očekivanja<br />
onoga što bi moglo dogoditi<br />
i pritiskanja često depresivne i<br />
surove stvarnosti.<br />
S obzirom na to da je "Trainspotting"<br />
jedan od najvećih<br />
britanskih filmova svih vremena,<br />
postojala je određena razina<br />
strepnje zbog toga treba li<br />
uopće snimati nastavak. Danny<br />
Boyle i izvorna filmska postava<br />
uvjerili su gledatelje kako je<br />
snimanje nastavka bilo potpuno<br />
opravdano.<br />
kim društvenim statusom, ali i<br />
društvo "tako idiotski skrojeno<br />
da najčešće priglupi i bolesni<br />
mediokriteti dobro kotiraju."<br />
Ljiljana Šišmanović upoznala<br />
je Žarka na izložbi gdje je recitirao<br />
pjesme. Prišla mu je s prijedlogom<br />
da snimi dokumentarac.<br />
Premda nije imao posebnu<br />
želju da ga se dokumentira, Jovanovskom<br />
se svidjelo što je redateljica<br />
imala ideju.<br />
"Čim skužim da se mogu upustiti<br />
u neku novu avanturu, bez<br />
razmišljanja skočim u to", napomenuo<br />
je. Ispričavši joj<br />
svoju životnu<br />
priču, započeli<br />
su snimanje.<br />
Dok Šišmanović<br />
najstresnijim<br />
savjet kolegama<br />
1.<br />
2.<br />
3.<br />
4.<br />
5.<br />
Umjetnik mora biti<br />
uporan i borben.<br />
J**eš umjetnika koji<br />
se predaje.<br />
Ako misliš da imaš<br />
nekog vraga reći,<br />
urlaj to što imaš što<br />
glasnije.<br />
Ne daj se slomiti<br />
nametnutim pravilima<br />
i tvrdoglavo<br />
guraj svoje ideje.<br />
Povezuj se s drugim<br />
sličnim kreativnim<br />
osobama.<br />
Ne stoj u mjestu -<br />
6. kreći se, upoznaj<br />
različite ljude.<br />
7.<br />
Nemaj predrasuda,<br />
podrži kolege koji<br />
dobro rade - nikad<br />
nemoj biti zavidan.<br />
Uči, čitaj, informiraj<br />
8. se.<br />
FOTO: PRIVATNA ARHIVA<br />
smatra brojne lokacije u kratkoj<br />
televizijskoj proizvodnji, Jovanovskom<br />
su teškoće pri snimanju<br />
bile zdravstvene.<br />
"Film je sniman samo mjesec<br />
dana nakon što su mi u bolnici<br />
na Rebru ugradili dva stenta,<br />
sve je drugo bilo izvanredno<br />
iskustvo", procijenio je. Najljepši<br />
mu je dio bilo shvaćanje<br />
da je rad urodio plodom.<br />
"Strpljiv, susretljiv, otvoren<br />
za suradnju, nije pokušavao, što<br />
se ljudima koji su u fokusu kamere<br />
često događa, nametnuti<br />
svoju viziju filma o samome<br />
sebi", pohvalila je Šišmanović<br />
svog protagonista i njegovu samoironičnost.<br />
Genijalan ili iritantan<br />
Potanko opisujući njegov život,<br />
film se dojmio publike. Gledatelj<br />
Lucian Mirdita ocijenio<br />
je film "jako dobrim prikazom<br />
tužnog i teškog umjetničkog života".<br />
"Nekim je ljudima Žare genijalan,<br />
drugima je iritantan,<br />
a ako je Žare ono o čemu razmišljaju<br />
nakon gledanja, ako<br />
je Žare jači od filma o njemu,<br />
onda je film uspio jer je to i bila<br />
namjera", objasnila je Šišmanović<br />
svoju autorsku težnju. Uz<br />
gostovanja na drugim domaćim<br />
i stranim festivalima, film bi se<br />
najesen trebao prikazati i na<br />
HRT-u.<br />
BBC/T2<br />
o kulturi<br />
KULTURNO<br />
g Tina Ozmec-Ban<br />
Suvremeni<br />
ples je super -<br />
negdje drugdje<br />
Krvavo je biti umjetnik.<br />
Godine rada, znoja, suza i<br />
polomljenih kostiju (ako se<br />
bavite plesom) trebaju se<br />
kad-tad isplatiti. Međutim,<br />
ako zasjednete u prostorije<br />
Zagrebačkog plesnog<br />
centra koji već gotovo godinu<br />
dana plače nad demonskim<br />
gradom Zagrebom koji ga<br />
je pripojio ZKM-u, vidjet<br />
ćete da, osim jedne ili dvije<br />
kvalitetne predstave - nema<br />
ničega. Nedavno su počeli s<br />
projekcijama nečega što su<br />
nazvali "plesnim filmom".<br />
Ako se bavite ili ste se bavili<br />
plesom, posebno suvremenim,<br />
možete shvatiti kako<br />
u samom pokretu ima više<br />
promišljanja nego što se čini<br />
na prvu, pa nije ni očekivano<br />
da ćete gledati "Step Up 2".<br />
No kao da sam suvremeni<br />
nije dovoljno apstraktan široj<br />
publici pa na takve događaje<br />
dođe samo plesna publika<br />
koja očekuje nešto više od<br />
nerazumljive animacije i rasprave<br />
koju moderatorica ne<br />
zna ni početi, kamoli pretvoriti<br />
u diskusiju.<br />
Ako pratite ikoji dio popularne<br />
kulture, znate kako suvremeni<br />
ples ulazi na široka<br />
vrata u nju, ali u svijetu. Kao<br />
prvi primjer tu su svi videospotovi<br />
pjevačice Sie. Zašto se<br />
ne gledaju ti spotovi i zatim<br />
raspravlja koje sve tehnike se<br />
koriste, što u snimanju, a što<br />
u samom plesu? Nije tu riječ<br />
o potpunoj komercijalizaciji,<br />
ali u kapitalističkom društvu<br />
u kojem se pravimo da jesmo<br />
- ona je, u određenoj dozi,<br />
važna. Onda se kuka o tome<br />
kako zločesti grad ne daje<br />
novac. Kuka se kako nikoga<br />
ne zanima suvremeni ples.<br />
Istodobno Akademija dramske<br />
umjetnosti dobiva nove<br />
generacije suvremenih plesača<br />
svake godina, a otvara se i<br />
sve više plesnih škola.<br />
Fantazirati o plesu kao<br />
nadumjetnosti koju razumiju<br />
samo umjetnički nastrojene<br />
elite, a istodobno zahtijevati<br />
financijsku potporu koja ide iz<br />
džepa građana Zagreba koje<br />
se ne privlači u isti taj centar<br />
je nerealno, posebno u doba<br />
kada je ZPC doista jedina<br />
institucija u gradu, a možda i<br />
u državi, koja bi mogla educirati<br />
druge bogatim i zanimljivim<br />
programom. A svi znamo<br />
da ga ima i da ga može biti.
18 Kultura<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Tekst: Tomislav Klauški<br />
Rijetki su trenuci, i<br />
zbog toga toliko dragocjeni,<br />
kad u životu,<br />
a naročito u formativnim<br />
godinama, naiđete na<br />
osobu dovoljno inspirativnu<br />
da vam otvori nove vidike,<br />
probudi interese, posluži kao<br />
katalizator ideja, odredi profesionalnu<br />
karijeru.<br />
Ante Perković bio je jedna od<br />
takvih osoba.<br />
Prije nego što je postao književnik,<br />
glazbenik, kritičar, kroničar,<br />
pjesnik, pjevač, glumac i<br />
performer, prerano preminuli<br />
Ante Perković bio je osnivač i<br />
prvi glavni urednik studentskog<br />
časopisa Puls, prvih<br />
studentskih novina u postkomunističkoj<br />
Hrvatskoj koje je<br />
1994. godine pokrenuo Fakultet<br />
političkih znanosti.<br />
Otvaranje mogućnosti<br />
S Pulsom je zapravo sve počelo:<br />
i za samog Perkovića, i za<br />
njegove kolege i prijatelje, za<br />
generacije studenata novinarstva<br />
i mladih novinara, kao i<br />
ilustratora, karikaturista, kritičara,<br />
komentatora, urednika,<br />
satiričara, kreativaca, profesionalaca,<br />
pa čak i sveučilišnih<br />
profesora koji su stasali ili<br />
samo prošli kroz te studentske<br />
novine.<br />
Perković je kao glavni urednik<br />
okupljao i inspirirao,<br />
usmjeravao i motivirao, mnoge<br />
učio, neke čak i zadivio.<br />
Prepoznavao je talente i oslobađao<br />
kreativne ventile u mladim<br />
ljudima, zaglavljenima u<br />
prijelomnim i ne pretjerano<br />
optimističnim vremenima.<br />
U mračno doba rata, pretvorbe<br />
i privatizacije Perković<br />
je u studentskim novinama<br />
otvarao društvene teme koje su<br />
postale aktualne dva desetljeća<br />
poslije, poput ljudskih prava i<br />
IN MEMORIAM - ANTE PERKOVIĆ<br />
Renesansni čovjek u<br />
vječnoj slobodi<br />
Umjesto u komercijalnim medijima, nakon fakulteta se držao na<br />
umjetničkim marginama, tražeći svoj autorski put<br />
Prepoznavao je<br />
talente i oslobađao<br />
kreativne ventile<br />
u mladim ljudima<br />
zaglavljenima u<br />
prijelomnim i ne<br />
pretjerano optimističnim<br />
vremenima<br />
prava seksualnih manjina, uz<br />
konstantu Velimira Bujanca<br />
koji je i prije dvadeset godina,<br />
kao i danas, udarao po "antihrvatskim<br />
elementima" u Pulsu.<br />
Treniranje neovisnosti i<br />
kreativnosti<br />
Krajnji novinski proizvod<br />
nije tada bio previše važan.<br />
Važan je bio proces učenja:<br />
preispitivanje autoriteta, otvaranje<br />
osjetljivih tema, provociranje<br />
reakcija, pozivanje na<br />
razmišljanje, izdizanje iz sivila,<br />
otkrivanje svog glasa i autorskog<br />
izričaja... Sve ono što je<br />
ključno za uspješnog novinara,<br />
ali i za svakog modernog intelektualca.<br />
MARKO PRPIC/PIXSELL<br />
Puls je u onih nekoliko godina<br />
svog izlaženja bio poligon<br />
za treniranje autorske slobode,<br />
uredničke neovisnosti i novinarske<br />
kreativnosti.<br />
Možda zato ne treba čuditi<br />
što se Ante Perković nakon završenog<br />
fakulteta nije uključio<br />
u komercijalne i mainstream<br />
medije, nego je tražio svoj autorski<br />
put koji ga je često držao<br />
na medijskim, kulturnim i<br />
glazbenim marginama. I nije u<br />
tome bio usamljen. Malo je autora<br />
poniklih u Pulsu na koncu<br />
završilo u najvećim medijima,<br />
a i tada najčešće na izdvojenim<br />
autorskim ili uredničkim položajima.<br />
Studentska sloboda<br />
zauvijek<br />
Kao da se nitko nije želio<br />
olako odreći osjećaja autorske<br />
slobode kojom<br />
su se<br />
Iz Pulsovih<br />
dana inficirali u<br />
studentskoj<br />
redakciji, a<br />
nije ga se do<br />
kraja svog<br />
života odrekao<br />
ni sam<br />
Perković,<br />
zaokruživši svoju umjetničku<br />
karijeru ulogom u predstavi<br />
Montažstroja "Gdje je revolucija,<br />
stoko", naslovljenom po<br />
čuvenom grafitu s naslovnice<br />
Perkovićeva Pulsa.<br />
Bila mu je to zadnja uloga i<br />
zadnji umjetnički doprinos.<br />
Ante Perković nije želio<br />
promijeniti svijet, ali se trudio<br />
ukrasiti svaki kutak našeg<br />
društva u koji se uspio uvući.<br />
Danas tog novinara, urednika,<br />
najboljeg studenta u svojoj<br />
generaciji više nema, ali će<br />
ljudi kojima se okružio, koje<br />
je okupljao i s kojima je radio<br />
zauvijek biti svjesni utjecaja<br />
koji je imao na njihovo profesionalno<br />
odrastanje i autorsko<br />
sazrijevanje.<br />
I zato, bio bi doista grijeh ne<br />
iskoristiti one rijetke i stoga<br />
dragocjene prigode kad u životu<br />
naiđete na osobu koja će u<br />
vama probuditi talente i aktivirati<br />
potencijale.<br />
Te prigode sigurno neće<br />
dugo trajati. I možda se više<br />
nikad neće pružiti.<br />
Nagrade Glazbena i filmska industrija pune iznenađenja<br />
Ziheraštvo kod žirija ipak bolje prolazi<br />
<strong>Global</strong> je odlučio analizirati dvije najvažnije: Grammy, kao najprestižniju dodjelu glazbenih nagrada, te Oscar<br />
Tekst: Filip Šerić<br />
Svojevrsna sezona nagrada<br />
početkom godine<br />
razdoblje je koje svi<br />
kulturoljupci željno iščekuju.<br />
Kao i svake godine, mjesecima<br />
unaprijed se znaju svi favoriti<br />
dodjela. Nema sumnje kako<br />
je Adelin "<strong>25</strong>" kritički i komercijalno<br />
iznimno uspješan.<br />
No činjenica je da iz godine<br />
u godinu, Grammy za album<br />
godine, redovito ide tradicionalnim<br />
pop-albumima i da je<br />
većina gledatelja, čim je čula<br />
Adelino među nominiranima,<br />
znala da će upravo ona pobrati<br />
sve nagrade. S druge je<br />
strane Beyonce, također svojevrsna<br />
Grammy rekorderka<br />
koja je osvojila čak 22 u dosadašnjoj<br />
karijeri, međutim<br />
- nikad u glavnoj kategoriji.<br />
Uredno nominirana u svim<br />
važnim kategorijama, baš kao<br />
i Meryl Streep na Oscaru, već<br />
17 godina uz kiseli smiješak<br />
na licu uredno plješće nekom<br />
drugom izvođaču. Njezin nominirani<br />
album, "Lemonade",<br />
predstavljen u obliku filma<br />
gdje je svaka pjesma predstavljena<br />
kao zasebna priča iste<br />
cjeline, vizualno je pomaknuo<br />
granice glazbene industrije,<br />
možda i previše da bi osvojio<br />
Grammyja za najbolji album.<br />
Činjenica je da tradicija<br />
uvijek bolje prolazi.<br />
Za najbolji film<br />
se mjesecima unaprijed<br />
se znalo da<br />
je to utrka između<br />
"La La Land",<br />
mladog redatelja<br />
Damiena Chazellea<br />
i "Mjesečina",<br />
redatelja<br />
Barrya Jenkinsa o životu<br />
mladog homoseksualca<br />
Afroamerikanca koji se pokazao<br />
kao win-win situacija.<br />
Ono što je još zanimljivije<br />
jest što je u ovogodišnjem<br />
pobjedničkom<br />
Većina je gledatelja,<br />
čim je čula Adelino ime<br />
među nominiranima,<br />
znala da će upravo<br />
ona pobrati sve<br />
nagrade<br />
filmu glumila mahom samo<br />
afroamerička glumačka postava,<br />
te su najbolji sporedni<br />
glumci bili Afroamerikanci.<br />
Ništa od ovoga ne bi bilo čudno<br />
kada bi izostavili prošlogodišnju<br />
kontroverzu kad su<br />
se mnogi afroamerički glumci<br />
bunili kako vrlo rijetko dobiju<br />
priznanje Akademije. Iako su i<br />
Grammy i Oscar zapravo kultne<br />
nagrade koje svake godine milijuni<br />
i milijuni gledatelja diljem<br />
svijeta željno iščekuju, činjenica<br />
je da su iz godine u godinu,<br />
ziheraške, te ne preispituju<br />
izvan kutije i očekivana okvira.
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Sport 19<br />
BUS konferencija Ćiro Blažević, Nika Fleiss, Gordan Kožulj i mnogi drugi podijelili svoja iskustva<br />
Nema više sporta bez businessa<br />
Svaka konferencija s mladima može im biti od koristi, ako oni to žele. Ako to ne žele, onda je to njihov hendikep, jer od svakog<br />
možeš nešto naučiti ako si mudar. Ako si prepotentan te misliš da sve znaš, nema od tebe koristi, poručio je mladima Ćiro<br />
Tekst: Vehmir Džakmić,<br />
Mauro Paliska<br />
Uloga je lidera, osim u<br />
sportu, važna i u životu.<br />
Svaka sportska<br />
momčad, a to možemo<br />
primijeniti i u svakoj marketinškoj<br />
tvrtki, mora imati tri<br />
lidera: najboljeg igrača, kapetana<br />
momčadi i najomiljenijeg<br />
igrača - slikovito je opisao<br />
poveznicu sporta i poslovnog<br />
svijeta naš proslavljeni vaterpolist<br />
Dubravko Šimenc, prisjećajući<br />
se mudrosti koje je<br />
naučio od legendarnog vaterpolskog<br />
izbornika Ratka Rudića.<br />
Šimenc je danas uspješan<br />
menadžer Borova, a svoja je<br />
iskustva sredinom ožujka podijelio<br />
na konferenciji Business<br />
u sportu, koja se, u organizaciji<br />
Hrvatske studentske<br />
asocijacije, održala na Ekonomskom<br />
fakultetu u Zagrebu<br />
i okupila mnoge stručnjake s<br />
područja businessa i sporta.<br />
Važnost marketinga<br />
Glavni inicijator ideje konferencije<br />
bio je Antonio Hlupić,<br />
student treće godine Ekonomskog<br />
fakulteta.<br />
"Došao sam na ideju da spojim<br />
business i sport, i tako je<br />
nastala BUS konferencija",<br />
objasnio je Hlupić što ga je ponukalo<br />
da pokrene događaj na<br />
kojem se angažiralo <strong>25</strong> mladih<br />
i ambicioznih članova Asocijacije.<br />
Jedna od glavnih zvijezda<br />
konferencije, koja je najviše<br />
utjecala na dolazak mladih<br />
koje zanima sport, bio je Miroslav<br />
Ćiro Blažević. Popular-<br />
FOTO: BUS<br />
Paneli s atraktivnim<br />
gostima bili su sastavni<br />
dio konferencije<br />
lić, marketinški menadžer KK<br />
Cedevite; Jura Ozmec, glavni<br />
urednik Sportske televizije i<br />
glasnogovornik HOO-a; Mirna<br />
Zidarić, HRT-ova voditeljica<br />
i sportska novinarka; Bruno<br />
Blumenschein, vlasnik tvrtke<br />
Overtime te nekadašnji sportski<br />
novinar. Panelu je nazočio<br />
i glavni urednik Sportskih novosti<br />
Mario Zorko.<br />
"Konferencija je odlična,<br />
iznad svih očekivanja. Gosti<br />
ni Ćiro govorio je o počecima<br />
svoje trenerske karijere, o<br />
anegdotama koje je doživio u<br />
svom trenerskom životu i stanju<br />
u hrvatskom nogometu.<br />
"Konferencije ovoga tipa<br />
mogu uspjeti, ali samo za pametne.<br />
To znam jer sam se susretao<br />
s mnogo njih u životu.<br />
Svaka konferencija s mladima,<br />
koja po jednom fiziološkom<br />
fenomenu uspijeva brže nego<br />
s nama starijima, može im biti<br />
od koristi ako oni to žele. Ako<br />
to ne žele, onda je to njihov<br />
hendikep jer od svakog možeš<br />
nešto naučiti, ako si mudar.<br />
Ako si prepotentan te misliš<br />
da sve znaš, nema od tebe koristi",<br />
poručio je Ćiro mladima<br />
na konferenciji.<br />
Na prvom panelu BUS konferencije<br />
naziva Marketinška<br />
i medijska strana sporta sudjelovali<br />
su hrvatski sportski<br />
medijski magnati: Arsen Šosu<br />
odlično pogođeni. Mislim<br />
da je za dosta studenta jako<br />
korisno čuti što kaže direktor<br />
Dinama koji je održao sjajno<br />
predavanje u kojem je objasnio<br />
dosta toga o funkcioniranju<br />
Dinama, za koji znamo<br />
da je vrh profesionalnog sporta<br />
u Hrvatskoj. Ćiro Blažević<br />
je, kao i uvijek kada nastupa,<br />
uspio napraviti show, ali je i<br />
otkrio dosta istine, a kada to<br />
spojimo s njegovim forama i<br />
šarmom, formula uspjeha je<br />
FOTO: BUS<br />
◀◀Legendarni<br />
Ćiro s voditeljicom<br />
programa<br />
s FPZG-a,<br />
našom Leom<br />
Medicom<br />
vrlo jednostavna", istaknuo je<br />
Zorko.<br />
Osoba koja itekako ima što<br />
reći kada je riječ o sportu i njegovoj<br />
ulozi u ostalim područjima<br />
ljudske djelatnosti jest<br />
Mato Bartoluci, redovni profesor<br />
Ekonomskog fakulteta<br />
u Zagrebu. Bartoluci se u svojem<br />
predavanju osvrnuo na<br />
međusobnu povezanost sporta<br />
i turizma, te istaknuo kako su<br />
hrvatski sportaši najbolji ambasadori<br />
Hrvatske u svijetu.<br />
"Ova je konferencija okupila<br />
možda najviše mladih intelektualaca<br />
na jednom mjestu i<br />
osobno smatram da će dobar<br />
dio studenata pronaći svoju<br />
budućnost upravo u sportskom<br />
menadžmentu", kazao je<br />
Bartoluci.<br />
Nastavak u planu<br />
Na konferenciji su također<br />
bile nekad vrlo uspješne sportašice<br />
Nika Fleiss i Ivana Brkljačić,<br />
koje su sportsku karijeru<br />
zamijenile marketinškom.<br />
Na posljednjem panelu, koji je<br />
govorio o sportu nekad i danas,<br />
među ostalima, gostovali<br />
su Franjo Arapović i Gordan<br />
Kožulj. Zaključak panela je da<br />
put do sportskog uspjeha prate<br />
izazovi koje sportaš treba<br />
prebroditi.<br />
"Želimo nastaviti s ovom<br />
praksom, želimo da to iz godine<br />
u godinu bude sve veći<br />
događaj, da postane temeljni<br />
sportski događaj koji će okupiti<br />
najutjecajnije ljude iz svijeta<br />
sporta, a isto tako iz svijeta<br />
ekonomije koji su uključeni u<br />
sport", zaključio je poduzetni<br />
organizator Antonio Hlupić.<br />
Sportaši moraju naučiti i kvalitetno komunicirati s medijima<br />
Tekst: Martina Soldo<br />
Sportašima su potrebni mediji, jer danas je<br />
sportaš mnogo više od onoga na terenu,<br />
rekao je na BUS konferenciji Arsen Šolić, direktor<br />
marketinga KK Cedevita. Marketinški<br />
i medijski aspekt postao je sastavni dio sporta,<br />
kao i promidžba sportaša i onoga što oni<br />
rade. Ivana Brkljačić, bivša prvakinja u bacanju<br />
kladiva i sadašnja direktorica Hanžekovićeva<br />
memorijala, kaže kako sportaši ne shvaćaju<br />
važnost promocije.<br />
"Nepravilan je odnos prema medijima, sportaši<br />
često odbijaju intervjue i zanemaruju<br />
svoju promociju na društvenim mrežama i<br />
web-stranicama", kazala je. Bruno Blumenschein,<br />
direktor tvrtke Overtime, istaknuo<br />
je važnost toga da sportaši nauče komunicirati<br />
s medijima jer to jako utječe na dolazak<br />
potencijalnih sponzora. Mirna Zidarić,<br />
sportska novinarka i jedna od panelistica<br />
na konferenciji, našeg je reprezentativca i<br />
igrača Juventusa Maria Mandžukića nazvala<br />
"smrt za novinare". Ne želi davati izjave, pobijedio<br />
ili izgubio utakmicu. U Juventusu su<br />
ga uspjeli izbrendirati i stvoriti od njega "Mr.<br />
No Gooda". Zidarić je to nazvala "supermarketinškom<br />
forom".<br />
Marketing, promocija i sport su u sinergiji.<br />
Marketing pomaže u smislu financiranja,<br />
održivosti i povezivanja, a promocija je tu da<br />
bi se došlo do novca i, općenito, do popularizacije<br />
širenja sporta. Jedan od panela na<br />
konferenciji nosio je naziv Marketinške aktivnosti<br />
u neprofitabilnim sportovima.<br />
Sportovi poput veslanja, taekwondoa, stolnog<br />
tenisa ili gimnastike nemaju toliku publiku<br />
kao ni zanimanje sponzora kakvo uživaju<br />
Mario Mandžukić ne daje izjave,<br />
ali u Juventusu su ga uspjeli izbrendirati<br />
u "Mr. No Gooda".<br />
To je "supermarketinška fora",<br />
kaže Mirna Zidarić<br />
veći sportovi poput nogometa ili košarke.<br />
"Ti mali sportovi nude fenomenalne priče<br />
koje vrlo često ostanu u pozadini dok ne<br />
dođu olimpijske igre pa pola Hrvatske dozna<br />
za Saru Kolak", rekao je Bruno Blumenschein.<br />
Pronalazak sponzora najveći je problem<br />
sportašima takozvanih malih sportova. Stolnotenisač<br />
Tomislav Kolarek kaže da oni postaju<br />
"zanimljivi tek kad naprave neki ozbiljni<br />
rezultat". Marketinški stručnjaci često ne<br />
prepoznaju vrsne sportaše i Kolarek smatra<br />
da se situacija neće u budućnosti tako brzo<br />
promijeniti. Ivana Brkljačić zaključila je da<br />
su ovakve konferencije važne za edukaciju<br />
i motivaciju mladih jer Hrvatskoj nedostaje<br />
stručnjaka u sportu.<br />
"Platila bih ih zlatom da stvarno postoje u<br />
Hrvatskoj marketinški stručnjaci u sportu",<br />
rekla je Brkljačić.
20 Sport<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
INTERVJU Ivan Božić jedan je od najboljih igrača juniorske Lige prvaka ove sezone<br />
'Na meni je samo da treniram,<br />
radim na sebi i zabijam golove'<br />
'Mislim da sam na dobrom putu da se na mene jednog dana može ozbiljno računati', govori mladi Slavonac<br />
Tekst: Alen Kozić<br />
Već je dobro poznato<br />
da nogomet piše lijepe<br />
priče. Jedna od<br />
njih dolazi iz malog<br />
mjesta pored Vinkovaca, imenom<br />
Jankovci. Njegovo ime je<br />
Ivan Božić, napadač je juniora<br />
zagrebačkog Dinama i mlada<br />
nada hrvatskoga nogometa.<br />
Ivan potječe iz sedmeročlane<br />
obitelji, završio je ekonomsku<br />
školu, te je srednje dijete sa<br />
svojih 19 godina, a ima tri brata<br />
i sestru.<br />
Dva starija brata žive u Zagrebu<br />
kako bi pazila na Ivana,<br />
a ostatak je obitelji<br />
u Jankovcima.<br />
Njegova karijera<br />
u profesionalnom<br />
nogometu<br />
je kratka, ali<br />
impresivna,<br />
iako će<br />
skromni<br />
Ivan uvijek<br />
istaknuti<br />
da<br />
može bolje.<br />
◼◼Kada i kako počinje vaša<br />
nogometna priča?<br />
Nogomet sam počeo igrati<br />
u lokalnom klubu Croatia<br />
Novi Jankovci. U dobi od<br />
šest godina priključio sam<br />
se početnicima, gdje se zadržavam<br />
do svoje desete<br />
godine, odakle prelazim<br />
u Cibaliju. Tamo sam priključen<br />
kao mlađi pionir,<br />
zadržavam se pet godina i<br />
prelazim u zagrebački Dinamo.<br />
Liječnici zagrebačkog<br />
kluba uvidjeli su ozljedu za<br />
koju nisam ni znao da vučem<br />
od prije. Predložili su mi operativni<br />
zahvat koji sam obavio<br />
u Munchenu. Uspješno sam se<br />
oporavio nakon sedam mjeseci<br />
i odmah se vratio<br />
treninzima.<br />
Napornim radom,<br />
velikim<br />
odricanjima i<br />
dobrim igrama<br />
dobio<br />
sam prigodu<br />
u prvoj ekipi<br />
FOTO: SLAVKO MIDZOR/PIXSELL<br />
▶▶Ivan Božić na<br />
terenu protiv<br />
Arsenala<br />
Dinama na gostovanju u<br />
Koprivnici. Nadam se da<br />
ću u budućnosti dobiti još<br />
koju prigodu te, ako je dobijem,<br />
vjerujem da<br />
ću je iskoristiti.<br />
◼◼Treći<br />
ste<br />
strijelac grupne<br />
faze juniorske<br />
Lige<br />
prvaka, a na<br />
putu prema<br />
vrhu ljestvice<br />
zaustavio<br />
vas je crveni<br />
karton<br />
protiv Seville.<br />
Kako<br />
je došlo do<br />
toga u samo<br />
tri minute od<br />
prethodno dobivenog žutog<br />
kartona?<br />
Da, zabio sam pet golova,<br />
ali dogodio se taj nesretni<br />
karton te me udaljio<br />
iz ostatka natjecanja i konkurencije<br />
za najboljeg strijelca.<br />
Izgubio sam glavu te neoprezno<br />
i glupo zaradio crveni karton<br />
zbog kojeg nisam mogao<br />
pridonijeti ekipi u daljnjem<br />
natjecanju. To mi je bio prvi<br />
crveni karton u životu, nadam<br />
se i posljednji.<br />
◼◼U juniorskoj Ligi prvaka<br />
pokazali ste da možete biti<br />
konkurenti velikim europskim<br />
klubovima i njihovim<br />
mlađim uzrastima, ali Dinamo<br />
II u 2. HNL ne stoji tako<br />
dobro. Nedostaje li vam motivacije<br />
kao timu ili je napornije<br />
i teže odigrati utakmicu<br />
2.HNL nego utakmicu Lige<br />
prvaka?<br />
Za razliku od Lige prvaka, Dinamo<br />
II čine igrači na koje tre-<br />
Nemam nekog posebnog<br />
uzora, svi igrači koji se trude<br />
i ostavljaju srce na terenu<br />
su mi na neki način uzor,<br />
ali jedan od najdražih igraca<br />
mi je Robert Lewandowski.<br />
Kakav rutiner...<br />
FOTO: MARKO PRPIĆ/PIXSELL<br />
ner može računati u 'tom trenu',<br />
jer su neki obvezni prema prvoj<br />
momčadi, neki prema juniorskoj<br />
Ligi prvaka. Stoga smatram<br />
da ne manjka motivacije,<br />
nego nismo toliko uigrani kao<br />
ostale ekipe. Nema opravdanja.<br />
Mi smo Dinamo, i to ćemo pokazati<br />
u ostatku sezone.<br />
◼◼Za koji mjesec ističe vam<br />
ugovor s Dinamom. Imate<br />
li viziju o tome što će se dalje<br />
događati na vašem nogometnom<br />
planu?<br />
Na meni je da treniram, radim<br />
na sebi i zabijam golove, a<br />
klub će odlučiti o mom statusu.<br />
Mislim da sam na dobrom<br />
putu da se na mene jednog<br />
dana može ozbiljno računati.<br />
◼◼Nosite broj devet, kao primjerice<br />
veliki Ronaldo ili<br />
Zlatan Ibrahimović u mlađim<br />
danima. Je li broj izabran,<br />
prema uzoru na nekoga?<br />
Broj devet mi je od malih<br />
nogu bio najdraži. Nosili su ga<br />
neki od najvećih što, naravno,<br />
i ja jednog dana želim postati.<br />
Nemam nekog posebnog uzora,<br />
svi igrači koji se trude i ostavljaju<br />
srce na terenu su mi na<br />
neki način uzor, ali jedan od<br />
najdražih igrača mi je Robert<br />
Lewandowski. Kakav rutiner...<br />
◼◼Za kraj, kakvi su vam planovi<br />
za budućnost?<br />
Iskreno se nadam da ću se<br />
zadržati u Dinamu jer mislim<br />
da imam mnogo naučiti. Prerano<br />
je još da bih razmišljao<br />
daleko. Zasad sam fokusiran<br />
samo na Dinamo.<br />
Boks BK Sesvete jedini je naš član Regionalne boksačke lige u kojoj sudjeluju i Srbija, Makedonija te BiH<br />
I nepravedne odluke sudaca u boksu mog<br />
Klub je, uz osiguranu<br />
hranu za sportaše,<br />
iznad dvorane uredio<br />
i dva stana kako bi<br />
boksači koji nisu iz<br />
Sesveta imali smještaj<br />
Tekst: Bruno Imbrišak<br />
Boks je uveden kao olimpijski<br />
sport na 23. olimpijskim<br />
igrama 688.<br />
godine prije Krista, a prvi<br />
olimpijski pobjednik bio je<br />
Onomastos Smyrnaios. Za ra-<br />
zliku od samih početaka ova<br />
boksačka priča počinje ne tako<br />
davnog 10. travnja 2008. godine<br />
kada je Jure Krstanović<br />
osnovao Boksački klub Sesvete.<br />
Na istoku grada Zagreba,<br />
sesvetski klub je u samo devet<br />
godina postao mjesto na kojem<br />
treniraju neke od najvećih<br />
mladih nada boksačkog sporta<br />
u državi.<br />
Nakon regionalnih natjecanja<br />
u ostalim sportovima,<br />
ove je sezone počela i Regionalna<br />
boksačka liga. Prigodu<br />
da odmjere snage sa suparnicima<br />
dobili su boksači iz Hrvatske,<br />
Makedonije, Srbije i<br />
BiH. Nakon osvojene<br />
Srednjoeuropske<br />
boksačke lige,<br />
jedini hrvatski<br />
predstavnik u<br />
regionalnoj ligi<br />
upravo je Boksački<br />
klub Sesvete.<br />
Jedan od boksača<br />
u klubu bivši je<br />
prvak Hrvatske Dino Martinović<br />
(19) iz Vukovara. Dino<br />
uz dva treninga na dan polazi<br />
školu za masera na učilištu<br />
Arimed i kaže da slobodnog<br />
vremena za društvo i<br />
izlaske jednostavno<br />
nema.<br />
"Nakon jutarnjeg<br />
treninga<br />
slobodno<br />
vrijeme koristim<br />
za masiranje,<br />
zatim se<br />
vraćam na večernji<br />
trening i nakon<br />
toga spavanje, potpuna<br />
karantena", navodi Dino i dodaje<br />
kako su mu trenutačno<br />
najveća motivacija nepravedne<br />
odluke sudaca zbog kojih<br />
je izgubio posljednjih nekoliko<br />
mečeva.<br />
"Glavni cilj za koji se pripremam<br />
je seniorsko prvenstvo<br />
Hrvatske, a tu su još i mečevi<br />
regionalne i hrvatske lige, u<br />
klubu od mene imaju velika<br />
očekivanja i nadam se da ću<br />
ih uskoro ispuniti", poručuje<br />
Dino.<br />
Klub je, uz osiguranu hranu<br />
za sportaše, iznad dvorane<br />
uredio i dva stana kako bi bok-
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Sport 21<br />
Atletika Talent sportaša je neupitan, tko je onda kriv za loše rezultate?<br />
Teško doći do medalje kad nema<br />
grijanja, nekad čak ni dvorane<br />
Boćarski dom, u kojemu treniramo, nema grijanje, treniraš na šest stupnjeva i na svakom treningu upališ svijeću i moliš<br />
Boga da ti ne pukne mišić ili nešto, kaže mladi Zvonimir Ivašković<br />
Tekst: Katarina Kušec<br />
Završilo je Europsko<br />
dvoransko prvenstvo<br />
u atletici, a naše su se<br />
snage iz Kombank arene<br />
vratile bez medalja. Talent je<br />
naših atletičara neupitan, ove<br />
smo ih godine na prvenstvo poslali<br />
više nego prošle. No problem<br />
je u financijama.<br />
Predsjednik Hrvatskog atletskog<br />
saveza Ivan Veštić na<br />
skupštini Hrvatskog olimpijskog<br />
odbora početkom godine<br />
glasao je protiv proračuna<br />
za 2017. godinu. Nedavno je<br />
donesena odluka kako će se<br />
proračun krovnih sportskih<br />
organizacija, među kojima je i<br />
HOO, povećati, ali Veštić kaže<br />
kako ne vjeruje da će se to<br />
odraziti i na atletiku.<br />
Nedostatno za kvalitetu<br />
"Protiv proračuna sam glasao<br />
jer nisam bio zadovoljan načinom<br />
raspodjele sredstava. Javni<br />
se novac mora raspodijeliti<br />
prema kriterijima, što nije slučaj<br />
za našu krovnu organizaciju.<br />
HAS je, prema rezultatima,<br />
najuspješniji savez u HOO-u,<br />
rezultate postižemo u najjačoj<br />
svjetskoj konkurenciji, a prošla<br />
je godina bila povijesna. To<br />
se nije odrazilo u proračunu,<br />
a sada što se tiče novog, vidim<br />
da je HOO dobio više novca, ali<br />
sumnjam da će to biti i povećanje<br />
HAS-u", kaže Veštić.<br />
"Financije diktiraju program,<br />
a ove su nedostatne za kvalitetan<br />
rad i vrhunske rezultate.<br />
Hrvatski<br />
atletski savez,<br />
prema<br />
rezultatima,<br />
najuspješniji<br />
je savez<br />
u HOO-u,<br />
ali to se nije<br />
odrazilo<br />
u proračunu,<br />
kaže<br />
Ivan Veštić,<br />
predsjednik<br />
HAS-a<br />
▶▶Zvonimir Ivasković<br />
ostavlja<br />
dušu i tijelo na<br />
atletskoj stazi, a<br />
zdravlje u hladnim<br />
neadekvatnim<br />
dvoranama<br />
za trening<br />
Problem je ostati u vrhu jer<br />
atletika napreduje, a teško je<br />
pratiti trend kada ne možeš<br />
pokriti ni osnove. Osim toga,<br />
problem je i infrastruktura. U<br />
11 županija nema atletske staze<br />
i sve se to odražava na rezultate",<br />
pojašnjava predsjednik<br />
HAS-a koji je unatoč svemu<br />
zadovoljan rezultatima iz Beograda.<br />
"U Beogradu smo imali bolje<br />
rezultate nego prošlih godina.<br />
Međutim, nismo uzeli medalju<br />
jer svijet u boljim uvjetima<br />
postiže bolje rezultate. Imamo<br />
sreću da imamo motivirane<br />
atletičare i trenere. Ljudi se<br />
odriču mnogi toga i ulažu, a na<br />
nama je da učinimo sve<br />
da realiziraju svoj ta-<br />
Problem je i<br />
infrastruktura.<br />
U 11 županija nema<br />
atletske staze i sve<br />
se to odražava na<br />
rezultate<br />
lent", kaže Veštić.<br />
Rezultatom s<br />
Europskog prvenstva<br />
zadovoljan je<br />
i Zvonimir Ivašković<br />
koji je na 60<br />
metara ostvario 17.<br />
vrijeme u kvalifikacijama.<br />
"Bila je teška sezona. U nekim<br />
ključnim trenucima treninga<br />
uhvatile su me gripa i viroze,<br />
koje su me vratile na nulu,<br />
ali sam nakon toga ipak nastupio.<br />
Bio sam tamo gotovo<br />
FOTO: SRDJAN ILIC/PIXSELL<br />
najmlađi, tako da će s<br />
godinama biti bolje,<br />
a još ako se nastavi<br />
ulagati i ako se<br />
nađu neki sponzori,<br />
bit će mnogo<br />
bolje", objašnjava<br />
Ivašković, inače član<br />
Hrvatskoga akademskoga<br />
atletskoga kluba Mladost,<br />
koji također ističe financiranje<br />
kao jednu od većih prepreka<br />
napretku. "Financiranje je problem<br />
svagdje, ali mogu govoriti<br />
baš o svom sprintu. To nije<br />
disciplina koju možeš trenirati<br />
na zimi i opće je poznata priča<br />
da nemamo dvoranu. Boćarski<br />
dom, u kojemu treniramo,<br />
nema grijanje, treniraš na šest<br />
stupnjeva i na svakom treningu<br />
upališ svijeću i moliš Boga da<br />
ti ne pukne mišić ili nešto. Da<br />
imamo bolje uvjete, bili bismo<br />
konkurentniji. Uvjeti su teški i<br />
sve proizlazi iz tog ulaganja, a<br />
neke pripreme u toplijim krajevima<br />
ne mogu nam se omogućiti<br />
jer je proračun stvarno<br />
malen", ogorčeno će Ivašković.<br />
Ništa bez boljih uvjeta<br />
"Moj proračun je iznosio<br />
12.000 kuna jer sam bio kandidat<br />
za EP u Beogradu. To je<br />
realno mizerija jer idem na pripreme,<br />
a dva tjedna priprema<br />
za mene i trenera, što uključuje<br />
put, smještaj i tako dalje, ispadne<br />
7000 kuna, što znači da<br />
mi za cijelu ljetnu sezonu ostane<br />
5000 kuna, što nije dovoljno.<br />
Zatim tako dođemo na Europsko<br />
prvenstvo i borimo se s<br />
dečkima koji su po dva mjeseca<br />
u Južnoafričkoj Republici, na<br />
Tenerifu i slično, pa onda sve<br />
ispadne kako ispadne", zaključuje<br />
22-godišnji student kineziologije<br />
Ivašković.<br />
Problem infrastrukture već<br />
se rješava. Namjerava se graditi<br />
atletska staza u Vukovaru,<br />
što je dobar početak. Ipak, što<br />
se financiranja tiče, atletičari će<br />
morati pričekati bolje dane.<br />
u biti motivacija za napredak i pobjedu<br />
Ujutro treniram,<br />
popodne<br />
masiram,<br />
navečer opet<br />
treniram,<br />
potpuna<br />
karantena,<br />
kaže Dino<br />
Martinović<br />
Ekipa najjačeg<br />
boksačkog kluba<br />
u Hrvatskoj<br />
FOTO: PRIVATNA ARHIVA<br />
sači koji nisu iz Zagreba imali<br />
smještaj. Osim Martinovića, u<br />
tim stanovima žive braća Luka<br />
i Marko Prtljačić iz Osijeka te<br />
16-godišnji Josip Biletić, juniorski<br />
prvak Europe.<br />
Za odlične rezultate boksača<br />
u BK-u Sesvete, prije svega zaslužni<br />
su treneri Stipica Brekalo,<br />
Tomislav Šoljić i Vladimir<br />
Arlović.<br />
"Klub ima odlično opremljenu<br />
dvoranu s tri ringa, teretanom,<br />
saunom i muškim i ženskim<br />
svlačionicama, sve što je<br />
boksačima potrebno", navodi<br />
Tomislav Šoljić, jedan od trenera<br />
koji vodi hrvatske boksače<br />
u regionalnoj ligi.<br />
"Imamo velika očekivanja u<br />
regionalnoj ligi, mislim da trenutačno<br />
imamo najkvalitetniju<br />
momčad, a ovo je sjajna prigoda<br />
da boksači vide gdje su i<br />
kako stoje protiv odlične konkurencije<br />
u regiji", tvrdi Šoljić.<br />
Spomenimo da je Boksački<br />
klub Sesvete u prvom kolu<br />
regionalne lige uvjerljivo nadboksao<br />
domaćina BK Slaviju iz<br />
Banje Luke ukupnim rezultatom<br />
12:4.
22 Tehnologija<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
gadgeti<br />
Tekst: Silvio Šipušić<br />
NINTENDO SWITCH<br />
Nintendova igrača konzola<br />
sedme generacije Switch<br />
donosi zanimljive načine<br />
igranja igara. Switch je<br />
tablet s 6,2 inčnim zaslonom<br />
HD rezolucije. Na obje<br />
strane Switcha možete<br />
spojiti Joy-Con kontrolere,<br />
čime Switch možete igrati<br />
u handheld načinu. Ako<br />
vam ruke postanu umorne,<br />
možete ga spojiti na Switch<br />
Dock, malo plastično "pristanište"<br />
kojim se Switch<br />
spaja na vaš TV. Joy-Con-e<br />
možete spojiti na Joy-Con<br />
Grip kontroler i igrati zavaljeni<br />
u fotelju. Trenutačno<br />
Switch ima vrlo siromašnu<br />
kolekciju igara. Ovo nisu<br />
jedine igre, ali The Legend<br />
of Zelda: Breath of the Wild<br />
(dostupna i za Wii-ju) jedna<br />
je od poznatijih igara za<br />
Switch, dok je 1-2 Switch<br />
multiplayer igra koja testira<br />
vaše motoričke sposobnosti.<br />
Ako igrate u handheld<br />
načinu, baterija će vam<br />
trajati od dva do četiri sata.<br />
Zainteresirani? Switch će<br />
vas stajati 299 dolara.<br />
SAMSUNG FRAME TV<br />
Isključen TV jedna je od<br />
najdosadnijih pojava svakog<br />
dnevnog boravka. Samsung<br />
to mijenja svojim The<br />
Frame televizorom. Uključen,<br />
The Frame TV radi kao<br />
i svaki uobičajeni televizor,<br />
ali isključen pokazuje kako<br />
na inovativan način spojiti<br />
tehnologiju s umjetnošću i<br />
dizajnom interijera. Frame<br />
TV izgleda poput velikog<br />
okvira za fotografije, a kada<br />
se ugasi prikazuje neko od<br />
100 dostupnih umjetničkih<br />
djela. Zahvaljujući toj<br />
funkciji, Frame TV možete<br />
montirati izravno na zid, a<br />
okvir je moguće podesiti<br />
prema osobnim potrebama.<br />
Zasad, Samsung nije<br />
otkrio mogućnosti, rezoluciju<br />
i ostale karakteristike.<br />
The Frame okvir/televizor<br />
očekujte ovog proljeća, a<br />
cijena mu sigurno neće biti<br />
niska.<br />
Peek&Poke Jedini hrvatski informatički muzej u Rijeci slavi 10. rođendan<br />
Od tisuću retroizložaka<br />
najvrednije našli na Hreliću<br />
Vožnja Korzom u prvom električnom automobilu Sinclair, čija je vrijednost danas 2000 eura, a<br />
kupljen je na sajmu za 400 kuna, uključena je u cijenu ulaznice<br />
Tekst: Marija Edita Feldi<br />
Antonija Šipušić<br />
Foto: Marija Edita Feldi/<strong>Global</strong><br />
Na buvljaku sam pronašao<br />
računalo koje<br />
je model na kakvom<br />
programiran NA-<br />
SA-in put na Mjesec!, kaže Sveto<br />
Nilović (46), suosnivač jedinog<br />
informatičkog muzeja u<br />
Hrvatskoj. To je samo jedna od<br />
priča kako je riječki Peek&Poke<br />
došao do svojih izložbenih<br />
primjeraka kojih je trenutačno<br />
više od tisuću, a u dva puna<br />
skladišta skrivenih gadgeta<br />
ima još pet puta više.<br />
Električni automobil je hit<br />
Iako većinu stvari dobiju putem<br />
donacija, čak više od pola<br />
moraju odbiti jer "to" računalo,<br />
mobitel, igraću konzolu ili<br />
kalkulator već odavno imaju u<br />
kolekciji.<br />
"Ponekad se osjećamo kao<br />
kanta za smeće, ljudi ne znaju<br />
kamo sa stvarima pa ih šalju<br />
nama", priznaje Nilović. Najbolje<br />
stvari kupili su na zagrebačkom<br />
sajmu Hreliću gdje su<br />
pronašli i, prema njihovu mišljenju,<br />
najvredniji primjerak<br />
muzeja. Riječ je o Sinclairu, prvom<br />
električnom automobilu<br />
koji je ujedno i najprodavaniji<br />
na svijetu.<br />
"Pronašao sam<br />
ga na Hreliću<br />
i platio 400<br />
kuna, a danas<br />
je njegova<br />
vrijednost oko<br />
2000 eura.<br />
Mi imamo čak<br />
Na ulazu s vrata prvo što možete<br />
ugledati je Sinclair, električni<br />
automobil broj jedan u svijetu<br />
po prodanim primjercima<br />
dva", govori<br />
Nilović. Vožnja<br />
Sinclairom uključena je u<br />
cijenu ulaznice pa ga tako svaki<br />
posjetitelj može provozati na<br />
riječkom Korzu.<br />
Lego, ali roboti<br />
Povijest računala i tehnoloških<br />
izuma unatrag 140 godina<br />
zadovoljava ukus svih generacija<br />
posjetitelja i vraća ih u djetinjstvo.<br />
"Svi oni mogu ponovno<br />
proživjeti mlađe dane. Zato<br />
ih ovaj naš Muzej i oduševljava",<br />
kaže Nilović. Dodaje kako<br />
najstariji, bez iznimaka, zastanu<br />
ispred goleme kutije od računala<br />
stare oko 60 godina.<br />
Među posjetiteljima, Nilović<br />
ističe dječaka iz Slovenije koji<br />
im dolazi svake subote. Dječak<br />
U muzeju se može vidjeti i hrvatski<br />
doprinos informatičkoj revoluciji!<br />
zna sve o informatici '80-tih<br />
godina.<br />
"Čak sam i ja neke stvari<br />
naučio od njega", kaže nam<br />
u čudu. Ostalu djecu<br />
najviše privlači<br />
Playstation, a<br />
rado zaigraju i na<br />
xBoxu.<br />
stari gadgeti<br />
Vlasnik Sveto<br />
ponosan je na<br />
model računala na<br />
kojem su montirani<br />
specijalni efekti za<br />
Star Wars.<br />
Nilović ističe<br />
kako se trude<br />
"spojiti pop-kulturu<br />
s tehnologijom"<br />
te se tako udaljiti<br />
od dosadnih nabrajanja specifikacija<br />
određenog gadgeta što<br />
se posebno tiče najmlađih. Primjerice,<br />
računalo na kojem su<br />
montirani specijalni efekti za<br />
Star Wars svi će zapamtiti ako<br />
uzmemo takav pristup učenja.<br />
Popularna im je i ne sasvim<br />
obična radionica s lego-kockicama.<br />
"Roditelji se<br />
razočaraju kad<br />
ostave dijete<br />
na radionici<br />
Lega, a ona<br />
umjesto kućice<br />
▶▶Opus igraćih<br />
konzola veseli sve<br />
generacije<br />
Ponekad se osjećamo kao<br />
kanta za smeće, ljudi ne<br />
znaju kamo sa stvarima pa<br />
ih šalju nama, kaže Sveto<br />
Nilović, suosnivač muzeja<br />
Astronautova<br />
kaciga je TV ekran,<br />
a do njega je<br />
model računala na<br />
kakvom je NASA<br />
programirala put<br />
na Mjesec.<br />
Stari su, ali upotrebljivi.<br />
Nismo<br />
odoljeli ne odigrati<br />
koju retro videoigru<br />
na ovoj kutiji od<br />
ekrana.<br />
Eci, peci, pec. Svi<br />
modeli računala<br />
iz država bivše<br />
Jugoslavije na<br />
jednom mjestu<br />
naprave robota", kaže Nilović<br />
te kritizira današnje razmišljanje<br />
starijih.<br />
Orao i Galeb<br />
Povodom 10. godišnjice<br />
Peek&Poke-a<br />
pripremaju i<br />
nove radionice<br />
s naglaskom<br />
na slijetanju<br />
na Mjesec.<br />
Mali geniji će<br />
moći napraviti<br />
vlastite rakete.<br />
U Muzeju se<br />
mogu pronaći domaće<br />
inačice računala, poput<br />
Orla i Galeba, koji su u svoje<br />
vrijeme bili revolucionarni,<br />
ali i neshvaćeni. Nilović ističe<br />
kako je danas informatička<br />
pismenost dio opće kulture, ali<br />
u njegovo vrijeme tada još nepoznata<br />
tehnološka revolucija<br />
bila samo izgovor za nagovor<br />
roditelja na kupnju računala.<br />
Na godišnjicu<br />
dolazi i Steve<br />
Wozniak?<br />
'Znam da je broj jedan među znamenitostima<br />
muzej Peek&Poke.<br />
Žao mi je što sam propustio sedmi<br />
rođendan. Možda uspijem<br />
doći na osmi, možda na šestnaesti',<br />
rekao je Steve Wozniak,<br />
suosnivač Applea, preko videoporuke<br />
prije tri godine. Iako još<br />
nemaju službenu potvrdu, vjeruju<br />
da će ih Wozniak počastiti<br />
dolaskom na desetu godišnjicu.
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
Lifestyle 23<br />
Dizajn I hobi može biti izvrstan temelj za pokretanje startupa<br />
Tržište želi kreativne ideje,<br />
treba se samo odvažiti<br />
'Sve je krenulo spontano, iz nekog igranja i ljubavi prema modeliranju', kažu sestre Topić koje<br />
proizvode i prodaju ogrlice niz godina, a počele su kao studentice ekonomije i grafičkog dizajna<br />
Tekst: Ena Atlija<br />
Mnogi od nas imaju<br />
snove i želje koje bi<br />
htjeli ostvariti, poslove<br />
koje bi htjeli<br />
raditi, ali rijetko tko se odluči<br />
upustiti u tako nešto. Većinom<br />
stvarnost i birokracija stanu na<br />
put, ali ipak, ljudi s dovoljno jakom<br />
željom se provuku i osnuju<br />
svoj startup.<br />
Primjer toga je osnivačica<br />
Mucca Bags, Irena Mišić Fileš.<br />
Mucca torbe su, kako Irena<br />
kaže, prepoznatljive po tome<br />
što su svi komadi nosivi dvanaest<br />
mjeseci u godini.<br />
Odlikuju ih ravne linije, izrađene<br />
su od vrhunske prirodne,<br />
talijanske kože, a svaka torba<br />
ručno je šivana s posebnom<br />
pozornošću.<br />
Kći kao inspiracija<br />
"Želja za stvaranjem novih,<br />
svevremenskih dizajna torbi u<br />
mene je bila dugo prisutna, ali<br />
tek prije kojih sedam godina<br />
svoje vizuale pretvorila sam u<br />
djelo", kaže Irena te dodaje da<br />
je za takav potez trebalo mnogo<br />
hrabrosti, promišljanja i planiranja,<br />
a kao rezultat predanosti<br />
nastao je brend Mucca.<br />
"Inspiracija za ime bila je<br />
moja kćerkica Antonija koju<br />
od milja zovemo Mucca", rekla<br />
je Irena. Najteži dio bila joj je<br />
financijska strana osnivanja<br />
startupa, ali u ostalom se lako<br />
snašla.<br />
"S obzirom na to da sam po<br />
struci upravna pravnica te sam<br />
preuzela obiteljski biznis, osnivanje<br />
Mucce kao nove tvrtke<br />
nije mi bilo nimalo strano.<br />
Naravno, sam početak bio je<br />
vrlo zahtjevan i složen", ističe<br />
Irena.<br />
"No dobra organizacija i pomno<br />
planiranje poslovanja<br />
uvelike su olakšali cijeli proces",<br />
tvrdi Irena i dodaje kako<br />
joj je u usklađivanju obiteljskog<br />
života i posla mnogo pomogao<br />
njen suprug.<br />
Irena je primjer talentirane i<br />
kreativne osobe, koja je uz podršku<br />
obitelji i završenog obrazovanja<br />
uspjela ostvariti veliki<br />
uspjeh. Međutim, i među studentima<br />
postoje pojedinci koji<br />
su uspjeli uskladiti fakultetske<br />
obveze, svoje snove i kreativnu<br />
stranu.<br />
Sestre Eva i Jana Topić, koje<br />
se predstavljaju kao duo JEM,<br />
FOTO: WAITAPU PHOTOGRAPHY<br />
JEM ogrlice su<br />
ručno izrađene,<br />
bez korištenja<br />
kalupa<br />
"Nije mi bio cilj stvoriti posao<br />
od toga, jer sam smatrala da<br />
će izgubiti svoju vrijednost<br />
i mene pretvoriti u osobu<br />
zatočenu u vlastitoj ideji,<br />
umjesto da mi pruža sreću<br />
i odmor sada kada je samo<br />
hobi", kaže studentica Tena<br />
proizvode i prodaju ogrlice već<br />
dugo godina, a počele su kao<br />
studentice ekonomije i grafičkog<br />
dizajna.<br />
"Sve je krenulo spontano, iz<br />
nekog igranja i ljubavi prema<br />
modeliranju. Maštale smo o<br />
drugačijem nakitu koji nije bio<br />
dostupan, te se tako razvila<br />
kolekcija koju su najprije<br />
primijetili naši<br />
prijatelji, a kasnije se<br />
sve to razvilo u nešto<br />
veće", tvrde sestre.<br />
Dodaju da im je u početku<br />
bilo teško uskladiti<br />
svoje primarne obveze i izrađivanje<br />
nakita, ali prihvatile su<br />
sve izazove. One smatraju da<br />
kada nešto voliš i kada uživaš u<br />
tome, ništa ne predstavlja problem.<br />
"Od početka sve radimo<br />
same, od smišljanja ideje do<br />
realizacije, dizajna, ambalaže<br />
te produkt fotografije. Nije<br />
nam bila potrebna nikakva<br />
pomoć u svemu tome, jer je od<br />
početka išlo sve glatko", kažu<br />
sestre Topić.<br />
Hobi bez dvojbi<br />
Postoje i neki koji svoj hobi<br />
nisu htjeli pretvoriti u posao,<br />
jer su smatrali da bi izgubio<br />
svoju čar. Među njima je i studentica<br />
pete godine novinarstva<br />
na Fakultetu političkih<br />
znanosti, Tena.<br />
Njezina je ideja nastala kada<br />
je odlučila za rođendanski poklon<br />
kupiti šalicu i oslikati je<br />
kako bi imala neku veću sentimentalnu<br />
vrijednost. Nakon<br />
što je stavila nekoliko šalica na<br />
društvene mreže i dobila pozitivnu<br />
reakciju, rodila se ideja<br />
koja se zove "Wanna Mug?".<br />
"Nikada mi cilj nije bio stvoriti<br />
posao od toga, jer sam smatrala<br />
da će izgubiti svoju vrijednost<br />
i mene pretvoriti u osobu<br />
zatočenu u vlastitoj ideji, umjesto<br />
da mi pruža sreću i odmor<br />
sada kada je samo hobi", kaže<br />
Tena.<br />
Dodaje da ipak postoji šansa<br />
da se kasnije odluči pretvoriti<br />
to u nešto 'veće', ali za sada se<br />
drži one - male stvari čine<br />
čuda. Iako se možda čini da<br />
su nam snovi uvijek izvan<br />
dometa, bilo zbog financijskih<br />
razloga ili straha od<br />
neuspjeha, nije uvijek tako.<br />
"Za sve koji žele pokrenuti<br />
svoj biznis možemo samo<br />
reći da budu svoji i da ne<br />
odustaju od onoga što žele",<br />
kažu sestre Topić i dodaju da<br />
ništa nije teško ako vjeruješ u<br />
sebe i to radiš iz ljubavi.<br />
FOTO: TENA MUTNJAKOVIĆ<br />
namirnica<br />
mjeseca<br />
Tekst: Patricija Topić<br />
Bijeli luk crne<br />
boje<br />
Crno je uvijek "in". Uzrečica<br />
je koja definitivno vrijedi u<br />
modnoj industriji, ali koja<br />
je polako počela definirati<br />
svoj status i na kuhinjskim<br />
stolovima.<br />
Lijek protiv "crne smrti"<br />
(kuge), astme, uboda škorpiona,<br />
afrodizijak i prevencija<br />
srčanih bolest - samo<br />
su neki od opisa i djelovanja<br />
crnog češnjaka (aged<br />
garlic) koja je dobio kroz<br />
povijest. Svoje mjesto brzo<br />
je pronašao u kulinarskom,<br />
ali i u medicinskom svijetu.<br />
Radi se o relativno novom<br />
začinu, neobično aromatičnoj<br />
namirnici koja je malo<br />
poznata i rijetko je tko čuo<br />
za nju.<br />
U osnovi, to je zapravo bijeli<br />
luk crne boje. Crni češnjak<br />
slađi je od običnog češnjaka,<br />
a nakon obroka se ne<br />
morate brinuti o lošem zadahu<br />
ni isparavanju iz kože<br />
jer takvih posljedica nakon<br />
konzumiranja crnog češnjaka<br />
nema. Osim što je bogat<br />
enzimima, bjelančevinama<br />
te vitaminima B6 i C, crni<br />
češnjak obiluje dobrobitima<br />
za kardiovaskularni sustav.<br />
Crni češnjak nastaje prirodnim<br />
procesom koji je star<br />
nekoliko stoljeća - fermentacijom.<br />
Proces fermentacije<br />
potpuno je prirodan,<br />
što znači da se odvija bez<br />
dodavanja aditiva, konzervansa<br />
ili bilo kojeg drugog<br />
sastojka. Svježi češnjak stoji<br />
u posebnim uvjetima do<br />
najviše 20 mjeseci. Šećer i<br />
aminokiseline koje češnjak<br />
inače sadrži, tijekom<br />
fermentacije proizvode<br />
melanoidin, tamnu supstancu<br />
koja češnjaku daje crnu<br />
boju. Upravo zbog svog<br />
blago slatkog okusa i neutralnog<br />
mirisa, crni češnjak<br />
je postao jedna od must<br />
have namirnica u kuhinjama<br />
mnogih vrhunskih kuhara<br />
diljem svijeta. Koristi se kao<br />
dodatak brojnim jelima u<br />
koja se inače stavlja obični<br />
češnjak, a njegova aroma<br />
nije zaobišla ni primjenu<br />
u pićima i koktelima. Sve<br />
u svemu, poruka mjeseca<br />
jest da "crna" postaje nova<br />
"zelena" - crni češnjak, crni<br />
čaj, crna riža, crni ribiz...
24 Zadnja<br />
BROJ <strong>25</strong>, OŽUJAK 2017.<br />
travel tips<br />
AUTOR:<br />
XANT<br />
CR7 ili<br />
Luís<br />
Nazário<br />
de Lima<br />
Trake<br />
preko<br />
ramena<br />
Iskrcaj<br />
Doktor u<br />
Jamesu<br />
Bondu<br />
Rihannin<br />
album<br />
Hannah i<br />
njezine ...<br />
Dublji<br />
ženski<br />
glas<br />
Zamrznu-<br />
se<br />
Sudac,<br />
Theodor<br />
(Gotovina!)<br />
Prilagodba,<br />
asimiliranje<br />
TripAdvisor<br />
Za početak, možete se informirati o letovima i smještaju<br />
– hotelima, hostelima i njihovim cijenama (TripAdvisor<br />
izbaci nekoliko stranica na kojima je najjeftinije rezervirati<br />
smještaj). Također, TripAdvisor vas na e-mail može<br />
obavijestiti o najjeftinijim letovima. Potom možete početi<br />
istraživati što vidjeti, koje muzeje i galerije posjetiti,<br />
gdje najbolje jesti, piti i gdje izaći. Na istom mjestu možete<br />
pronaći i organizirane izlete (npr. brodom, biciklom<br />
ili pješice), višednevne ture, razne sportove (vodene,<br />
planinarske ture…). Zvuči dovoljno? (Mia Meglić)<br />
Mjesto<br />
kod<br />
Zadra<br />
Azijska<br />
biljka<br />
(vasabi)<br />
Sasvim<br />
Čuveni<br />
filmaš<br />
(„Treći<br />
Čovjek“)<br />
sudoku<br />
Internet<br />
kraće<br />
Hvata<br />
paru<br />
Sprave za<br />
pkanje<br />
Borac,<br />
natjecatelj<br />
Red riba<br />
sa šaranima<br />
(jd.)<br />
Kuća<br />
križaljka<br />
Vojnička<br />
regrutacija<br />
Lak, rifovi<br />
(anagram:<br />
ŠIRINA)<br />
Boja<br />
pijeska<br />
Dio<br />
kolnika<br />
... generacija<br />
Navod iz<br />
teksta<br />
Rimski:<br />
50<br />
Zapadni<br />
Mongoli,<br />
Ojra<br />
Mlađi<br />
Simpson<br />
Kovrča,<br />
uvojak<br />
Radijus<br />
„Minimum“<br />
Programski<br />
jezik<br />
Zalozi,<br />
zavje<br />
(tur.)<br />
mediopedija<br />
Američki<br />
glumac<br />
Douglas<br />
Dušik<br />
Angelina<br />
Jolie<br />
GLOBALKO VAS POZIVA...<br />
Vojni<br />
savez s<br />
početka<br />
20. st.<br />
"Novinarstvo je pitati i<br />
drugu stranu, u praksi to<br />
zaista tako funkcionira."<br />
Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera<br />
USKORO!<br />
Intervjue s glavnim urednicima vodećih hrvatskih medija na temu<br />
novinarstva danas pročitajte u specijalnom izdanju <strong>Global</strong>a u lipnju!<br />
Magnetoskop: preteča videorekordera<br />
Magnetoskop je uređaj koji je omogućio emitiranje prethodno snimljenog materijala<br />
na magnetsku vrpcu. Prije njegove pojave 1956., sve televizijske emisije<br />
mogle su se emitirati samo izravno i nisu se mogle sačuvati. U Hrvatskoj prve<br />
je magnetoskope nabavila Televizija Zagreb 1963.<br />
godine, a montirani su u televizijskom studiju u<br />
Šubićevoj ulici. Taj je izum omogućio i razvoj kućnih<br />
videorekordera. Na HRT-u s nostalgijom čuvaju<br />
zadnje primjerke magnetoskopa. Koriste ga ponekad<br />
i danas, uglavnom za povremeno gledanje starih<br />
emisija i priloga. (Tamara Horvat)<br />
WIRED.COM<br />
1<br />
Zbog<br />
2<br />
Gdje<br />
3<br />
Po<br />
neuspjeha u kojoj seriji<br />
je Lisa Kudrow postala<br />
Phoebe u Prijateljima?<br />
a) Seinfeld<br />
b) Frasier<br />
c) All McBeal<br />
d) Dawson's Creek<br />
je prvotno trebao biti<br />
snimljen Breaking Bad -<br />
koju je lokaciju promijenio<br />
zbog previsokog poreza?<br />
a) Minnesota<br />
b) New Mexico<br />
c) California<br />
d) Colorado<br />
pjesmi kojeg benda je<br />
serija One Tree Hill dobila<br />
ime?<br />
a) Coldplay<br />
b) R.E.M.<br />
c) Muse<br />
d) U2<br />
ERA:<br />
SLAVNA<br />
IKONA!<br />
pet za pet<br />
4<br />
Koja slavna američka ličnost<br />
otvara vrata taksija<br />
u uvodnoj špici Princa iz<br />
Bel Aira?<br />
a) Bill Cosby<br />
b) Quincy Jones<br />
c) Sidney Poitier<br />
d) James Earl Jones<br />
5<br />
Navodno<br />
ODGOVORI:<br />
1b, 2c, 3d, 4b, 5a<br />
premetaljka<br />
se u svakoj epizodi<br />
Seinfelda u nekom<br />
od kadrova pojavi isti<br />
superjunak - koji?<br />
a) Superman<br />
b) Batman<br />
c) Deadpool<br />
d) Captain America<br />
globalko<br />
HM.COM<br />
Ako imate prijedloge, kritike, pohvale, probleme<br />
i teme koje želite da istražimo, slobodno nam se<br />
javite na e-mail: redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
— — — — — — — — — — — — — —<br />
Autor: XANT
Change language