You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
“E Matapo To÷u i Mutaa Iho,<br />
e <strong>Te</strong>ie nei te Ite nei Au”<br />
Ioane 9–10<br />
Haapiiraa<br />
16<br />
<strong>Te</strong> Tumu No te tautururaa i te mau melo o te piha haapiiraa ia farii i te hoê iteraa rahi atu e te<br />
mauruuru rahi atu ia Iesu Mesia ei Maramarama no te Ao nei e, te Tia◊i Mamoe Maitai.<br />
<strong>Te</strong> Faaineineraa 1. A tai◊o, a feruri, e a pure no nia i te mau papa◊iraa mo◊a i muri nei:<br />
<strong>Te</strong> Tatararaa o<br />
te Haapiiraa i<br />
Mana◊ohia Mai<br />
a. Ioane 9. <strong>Te</strong> haapapu nei Iesu e, o oia te Maramarama o te Ao nei e te faaora<br />
nei i te hoê taata tei fanau matapohia. <strong>Te</strong> faaite papu nei te taata i faaorahia<br />
i te mau Pharisea e te haamori nei hoi ia Iesu.<br />
b. Ioane 10:1–14, 25–28. <strong>Te</strong> haapii nei Iesu e, o oia te Tia◊i Mamoe Maitai e, e<br />
horo◊a oia i to÷na ora no ta÷na mau mamoe. <strong>Te</strong> mau mamoe a te Fatu o te<br />
feia ïa o te faaroo i to÷na reo e o te pee ia÷na.<br />
2. Mai te mea te vai ra te mau materia i muri nei, a faaohipa i te reira i roto i te<br />
haapiiraa:<br />
a. <strong>Te</strong> hoho◊a, <strong>Te</strong> Faaoraraa i te Matapo (62145; Afata Hoho◊a no te Evanelia 213).<br />
b. Tuhaa 3 no “<strong>Te</strong> Mau Peu o te <strong>Faufaa</strong> <strong>Apî</strong>,” te hoê maitiraa no roto mai i te<br />
<strong>Faufaa</strong> <strong>Apî</strong>, te Mau Faaiteraa Hoho’a Video (53914).<br />
3. <strong>Te</strong> mana◊o no te haapiiraa: “Ua riro te aau haehaa i mua i te Atua ei taviri no te<br />
manuïa. <strong>Te</strong> orometua haapii tei faahaehaa ia÷na i mua i te Atua, ua ite ïa oia i<br />
te pû no te mau ite e no te mana atoa e, e farii tamau mai oia i taua ite ra e<br />
taua mana ra ma te hope ore. <strong>Te</strong> orometua haapii tei feruri e ua rava◊i to÷na iho<br />
ite, e ere i te Varua. Aita ana◊e e Atua, aita atoa e nehenehe i te taata ia rave i te<br />
hoê a◊e mea. <strong>Te</strong> vai ra te mau rave◊a atoa ia vai ana◊e Oia. “ (Haapiiraa—Aore e<br />
Piiraa <strong>Te</strong>itei Atu, 5).<br />
<strong>Te</strong> Faahi’oraa Ohipa Mai te mea e tano, a faaohipa i te faanahoraa i muri nei e aore ra te hoê o ta<br />
outou iho no te haamata i te haapiiraa.<br />
A ani i te mau melo o te piha haapiiraa ia feruri e rave rahi mau paruparu i te pae<br />
tino o ta Iesu i faaora i roto i to÷na tau ohiparaa i te tahuti nei. A papa◊i i ta ratou<br />
mau pahonoraa i nia i te tabula ereere. I muri iho, a faaite patu atu e, te tahi<br />
tuhaa o teie nei haapiiraa no nia ïa ia Iesu i to÷na faaoraraa i te hoê taata<br />
matapo—te semeio ta÷na i rave pinepine.<br />
• No te aha outou i mana◊o ai e, te faaoraraa i te matapo ua riro te reira ei<br />
semeio faufaa i roto i te tau ohiparaa a te Faaora? Eaha te faaoraraa i te matapo<br />
i riro ai ei tapa◊o i te pae varua? (O te puai [mana] o te Faaora no te tauturu ïa<br />
ia tatou ia i te i te matapo i te pae varua e ia “hi◊o” e aore ra ia maramarama i<br />
te parau mau i te pae varua.)<br />
81