15.12.2012 Views

Te Faufaa Apî

Te Faufaa Apî

Te Faufaa Apî

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

68<br />

pûpûhia te pane ora i te mau nunaa Ati Edene. (Doctrinal New <strong>Te</strong>stament<br />

Commentary, e vols. [1966–73], 1:375.)<br />

2. Ua fafauhia ia Petero te mau taviri o te basileia.<br />

A tai◊o e a aparu i te Mataio 16:13–19.<br />

• Ua faaru◊e mai o Iesu i Dekapoli e ua haere atu i te vahi ra Kaisarea Philipi, i<br />

reira oia i te aniraa i ta÷na mau p¥p¥, “O vai râ vau nei i ta outou na parauraa?”<br />

(Mataio 16:15). Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai, no nia i to tatou mau<br />

iteraa papu, na roto mai i teie aamu ?<br />

• Ua parau atura Iesu ia Petero, “Ei nia iho i teie nei p≤p≤ e patu ai au i tau<br />

ekalesia” (Mataio 16:18). Ua haapii te Peropheta Iosepha Semita e, te p≤p≤ ta<br />

Iesu e faaau nei o te heheuraa ïa (<strong>Te</strong>achings of the Prophet Joseph Smith, sel.<br />

Joseph Fielding Smith [1976], 274). I roto i te hea rave◊a i riro ai te heheuraa ei<br />

niu no te Ekalesia a te Fatu?<br />

• Ua fafau te Faaora ia horo◊a ia Petero te “mau taviri o te basileia o te ao ra”<br />

(Mataio 16:19). Eaha teie mau taviri? No te aha e mea faufaa te reira? (A hi◊o<br />

PH&PF 128:9–10; 132:46.) O vai te mau nei i te reira i teie mahana?<br />

“I te rahiraa o te taime, te Autahu◊araa o te mana ïa i horo◊ahia i te taata no te<br />

ohipa na te Atua. <strong>Te</strong> taata atoa o te faatoro◊ahia i te huru faito atoa o te<br />

Atutahu◊araa, ua farii oia i teie mana i horo’ahia ia÷na ra.<br />

“<strong>Te</strong>ra râ e mea titau-roa-hia, no te mau faaohiparaa atoa e ravehia i raro a◊e i<br />

teie nei mana, ia ravehia te reira i te taime e te vahi tano, i te raveraa tano, e<br />

mai te au i te faaohiparaa tano. <strong>Te</strong> puai no te faatereraa i teie mau haaraa<br />

[ohiparaa] o te mau taviri o te Autahu◊araa ïa. I roto i te îraa o te reira, ua<br />

mauhia teie mau taviri e te hoê ana◊era taata i te taime hoê, oia te peropheta e<br />

te peresideni o te Ekalesia. E nehenehe oia e faatae i te tahi tuhaa no teie puai<br />

[mana] i te tahi atu taata, i roto i taua huru ra, e mau ïa taua taata ra i te mau<br />

taviri o taua ohiparaa taa ê ra” (Gospel Doctrine, 5th ed/ [1939]. 136).<br />

• No te aha e haapapu-roa-raa e, te mau nei te peropheta i teie mau taviri, ua<br />

riro ïa ei tuhaa faufaa roa no to tatou mau iteraa papu?<br />

3. Ua faahuru-ê-hia Iesu i mua ia Petero, ia Iakobo, e ia Ioane<br />

A tai◊o e a aparau i te Mataio 17:1–9. A haamaramarama e, mai te mea ra hoê<br />

hebedoma i muri a◊e i te fafauraahia ia Petero te mau taviri no te basileia, ua ite<br />

mata atu oia, e o Iakobo, e o Ioane i te Faahuru-ê-raa o te Faaora, e ua farii ratou<br />

i te iteraa faufaa e te mau taviri. Ua riro te reira ei hoê o te mau oro◊a au maitai i<br />

roto i te <strong>Faufaa</strong> <strong>Apî</strong>. Ua tauturu te reira ia faaineine ia Iesu no to÷na Taraehara e<br />

ua faaitoito rahi i na Aposetolo e tootoru no te mau hopoi◊a i amuihia mai, o ta<br />

ratou i farii mai ei feia faatere no te Ekalesia.<br />

• Eaha te auraa o te parau faahuru-ê-raa? (<strong>Te</strong> hoê tauiraa poto noa i roto i te fâraa<br />

o te hoê taata e te huru; o te hoê tauiraa i roto i te hoê huru hanahana hau<br />

atu. E faaitehia mai te reira na roto i te puai [mana] o te Atua. A hi◊o PH&PF<br />

67:11; Mose 1:11.)<br />

• Ia au i te Mataio 17:1–5, eaha tei tupu i te taime tei nia o Iesu, Petero, Iakobo,<br />

e o Ioane i te Mou◊a o te Faahuru-ê-raa? (E hinaaro paha outou e papa◊i i te<br />

mau pahono a te mau melo o te piha haapiiraa i nia i te tabula ereere.)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!