You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
68<br />
pûpûhia te pane ora i te mau nunaa Ati Edene. (Doctrinal New <strong>Te</strong>stament<br />
Commentary, e vols. [1966–73], 1:375.)<br />
2. Ua fafauhia ia Petero te mau taviri o te basileia.<br />
A tai◊o e a aparu i te Mataio 16:13–19.<br />
• Ua faaru◊e mai o Iesu i Dekapoli e ua haere atu i te vahi ra Kaisarea Philipi, i<br />
reira oia i te aniraa i ta÷na mau p¥p¥, “O vai râ vau nei i ta outou na parauraa?”<br />
(Mataio 16:15). Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai, no nia i to tatou mau<br />
iteraa papu, na roto mai i teie aamu ?<br />
• Ua parau atura Iesu ia Petero, “Ei nia iho i teie nei p≤p≤ e patu ai au i tau<br />
ekalesia” (Mataio 16:18). Ua haapii te Peropheta Iosepha Semita e, te p≤p≤ ta<br />
Iesu e faaau nei o te heheuraa ïa (<strong>Te</strong>achings of the Prophet Joseph Smith, sel.<br />
Joseph Fielding Smith [1976], 274). I roto i te hea rave◊a i riro ai te heheuraa ei<br />
niu no te Ekalesia a te Fatu?<br />
• Ua fafau te Faaora ia horo◊a ia Petero te “mau taviri o te basileia o te ao ra”<br />
(Mataio 16:19). Eaha teie mau taviri? No te aha e mea faufaa te reira? (A hi◊o<br />
PH&PF 128:9–10; 132:46.) O vai te mau nei i te reira i teie mahana?<br />
“I te rahiraa o te taime, te Autahu◊araa o te mana ïa i horo◊ahia i te taata no te<br />
ohipa na te Atua. <strong>Te</strong> taata atoa o te faatoro◊ahia i te huru faito atoa o te<br />
Atutahu◊araa, ua farii oia i teie mana i horo’ahia ia÷na ra.<br />
“<strong>Te</strong>ra râ e mea titau-roa-hia, no te mau faaohiparaa atoa e ravehia i raro a◊e i<br />
teie nei mana, ia ravehia te reira i te taime e te vahi tano, i te raveraa tano, e<br />
mai te au i te faaohiparaa tano. <strong>Te</strong> puai no te faatereraa i teie mau haaraa<br />
[ohiparaa] o te mau taviri o te Autahu◊araa ïa. I roto i te îraa o te reira, ua<br />
mauhia teie mau taviri e te hoê ana◊era taata i te taime hoê, oia te peropheta e<br />
te peresideni o te Ekalesia. E nehenehe oia e faatae i te tahi tuhaa no teie puai<br />
[mana] i te tahi atu taata, i roto i taua huru ra, e mau ïa taua taata ra i te mau<br />
taviri o taua ohiparaa taa ê ra” (Gospel Doctrine, 5th ed/ [1939]. 136).<br />
• No te aha e haapapu-roa-raa e, te mau nei te peropheta i teie mau taviri, ua<br />
riro ïa ei tuhaa faufaa roa no to tatou mau iteraa papu?<br />
3. Ua faahuru-ê-hia Iesu i mua ia Petero, ia Iakobo, e ia Ioane<br />
A tai◊o e a aparau i te Mataio 17:1–9. A haamaramarama e, mai te mea ra hoê<br />
hebedoma i muri a◊e i te fafauraahia ia Petero te mau taviri no te basileia, ua ite<br />
mata atu oia, e o Iakobo, e o Ioane i te Faahuru-ê-raa o te Faaora, e ua farii ratou<br />
i te iteraa faufaa e te mau taviri. Ua riro te reira ei hoê o te mau oro◊a au maitai i<br />
roto i te <strong>Faufaa</strong> <strong>Apî</strong>. Ua tauturu te reira ia faaineine ia Iesu no to÷na Taraehara e<br />
ua faaitoito rahi i na Aposetolo e tootoru no te mau hopoi◊a i amuihia mai, o ta<br />
ratou i farii mai ei feia faatere no te Ekalesia.<br />
• Eaha te auraa o te parau faahuru-ê-raa? (<strong>Te</strong> hoê tauiraa poto noa i roto i te fâraa<br />
o te hoê taata e te huru; o te hoê tauiraa i roto i te hoê huru hanahana hau<br />
atu. E faaitehia mai te reira na roto i te puai [mana] o te Atua. A hi◊o PH&PF<br />
67:11; Mose 1:11.)<br />
• Ia au i te Mataio 17:1–5, eaha tei tupu i te taime tei nia o Iesu, Petero, Iakobo,<br />
e o Ioane i te Mou◊a o te Faahuru-ê-raa? (E hinaaro paha outou e papa◊i i te<br />
mau pahono a te mau melo o te piha haapiiraa i nia i te tabula ereere.)