Te Faufaa Apî

Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî

15.12.2012 Views

• No te aha eita e tia ia tavini atu i na taata toopiti oia te Atua e mamona, e aore ra i te mau mea o te ao nei? (A hi◊o Mataio 6:24.) Eaha te mau haamaitairaa ta te Atua i fafau mai i te feia o te tavini ia÷na ra? (A hi◊o Mataio 6:25–33; PH&PF 11:7.) • Ua fafau Iesu e, mai te mea e “imi [tatou]. . . na mua i te basileia o te Atua,” e horo◊ahia ia tatou te tahi atu mau mea atoa o ta tatou e titau ra (Mataio 6:33.) Eaha te mau iteraa o tei tauturu ia outou ia roaa te hoê iteraa papu no teie fafauraa? • E mea nahea te mau mea o te ao nei i te faahuri ê i to tatou haapa◊o maitai e te taviniraa i te Atua? Eaha te tahi o te mau rave◊a o te tia ia tatou ia tamatahia ia imi i te mau mea o te ao nei hou te mau mea a te Atua? (Teie te tahi o te mau pahonoraa, oia hoi, te tia◊iraa ia aufau i te tuhaa ahuru e tae noa÷tu i muri a◊e i to tatou hooraa mai i te mau mea ta tatou e titau e aore ra e hinaaro e aore ra e faaoti ia ore e tavini i te hoê tau misioni no te tumu o te hoê faaotiraa no te mau mea o te ao nei.) • A fatata ai Iesu i te hopea o ta÷na a◊oraa, eaha ta÷na i haapii no nia i te tomoraa i roto i te basileia o te ra◊i ra? (A hi◊o Mataio 7:13–14, 21–23.) No te aha e mea tano roa te parau e, te e◊a i te ora mure ore e mea ôaôa ïa, e te e◊a i te haamouraa ra e mea aano ïa? • I te hopea o te A◊oraa i nia i te Mou◊a ra, ua faaite o Iesu i te parabole no te taata paari e te taata maamaa (Mataio 7:24–27). E mea nahea teie parabole i te tano ia tatou? Eaha te “p≤p≤” o te tia ia tatou ia patu atu? (A hi◊o Helamana 5:12.). Eaha ta te tahi mau taata e patu nei i to ratou oraraa i nia i tei faaauhia i te one? E hinaaro paha outou i te ani i te mau melo o te piha haapiiraa ia himene mai “The Wise Man and the Foolish Man” (Children’s Songbook, 281). Te Faahopearaa A faaite papu i te faufaa no te peeraa ia Iesu Mesia. A faaitoito i te mau melo o te piha haapiiraa ia feruri eaha ta ratou e titau nei ia rave no te riroraa ei mau p¥p¥ maitai atu na te Mesia. Te Tahi Atu Mau Mana◊o no te Haapiiraa E puoi te materia i muri nei i te faanahoraa haapiiraa i mana◊ohia mai. E hinaaro paha outou i te faaohipa i te hoê e aore ra hau atu o teie mau mana◊o ei tuhaa no te haapiiraa. 1. “E ite hoi outou ia ratou i ta ratou i faahotu mai” (Mataio 7:20) • Ua faaara Iesu i to÷na feia pee mai no nia i te mau peropheta hapa—te mau taata o te haapii nei i te parau haapiiraa hape e aore ra o te tamata nei i te arata◊i ê i te mau taata ia atea i te Mesia (Mataio 7:15). E mea nahea tatou ia ite mau i rotopu i te mau peropheta hapa e te mau peropheta mau? (A hi◊o Mataio 7:16–20; a hi◊o atoa Moroni 7:5, 10–11.) E mea nahea te Mataio i7:20 i te tano ia tatou e tae noa÷tu i te mau peropheta? 2. Te faaiteiteraa hoho’a Video Haapiiraa 9 Te piti o te tuhaa o “Te Mau Peu o te Faufaa Apî,” te hoê tuhaa no roto mai i te Faufaa Ap¥, te Mau Faaiteiteraa Video (53914), o te faaite nei i te faaohiparaa a te 47

48 Ati Iuda no te mau phulakateri [mau parau i mutaa ihora ra i papa◊ihia te mau irava o te bibilia] e te mau faaunauna i te hiti ahu. Mai te mea e faaite outou i teie tuhaa, a aparau e mea nahea teie mau ohipa, i te faaohiparaahia i mutaa ihora no te faaite i te haapa◊oraa [faatura] i te Atua, ua riro mai ei mau tapa◊o no te mau hinaaro o te mau Pharitea “ia hi◊ohia ratou e te taata” a haamori ai ratou (Mataio 6:5). 3. Te Imiraa i te pâpaa iti i roto i to tatou iho mata A faaite i te aamu i muri nei, e mea nahea to te Peropheta Iosepha Semita haapiiraa i te hoê tuahine ia hi◊o i te raau rahi i roto i to÷na iho mata i te taime a faaafaro ai i te hoê faaino ia÷na iho: Ua haere maira te hoê vahine i te Peropheta Iosepha Semita ma te mauiui no nia i te tahi mau mea ta te tahi atu melo o te Ekalesia i parau no nia ia÷na. Ua parau atura te Peropheta ia÷na e, mai te mea e ere i te parau mau te mea ta taua tane ra i parau, e tia ia÷na ia haamoe noa [haafaufaa ore] i taua fifi ra, no te mea e ora maôro te parau mau area te mau parau haavare ra eita roa ïa. Ua mana◊o ihora teie nei tuahine, e ere i te parau mau te mau parau i parauhia atu, e aita râ oia i maururu ia haamo◊e noa [haafaufaa ore] i taua fifi ra. I reira, ua faaite atura te Peropheta i ta÷na rave◊a no te faaafaroraa i taua mau parau i parauhia atura: “I to te hoê enemi parauraa i te hoê aamu faaino roa no nia ia÷na, o tei rave pinepinehia hoi, hou oia a faaho◊i atu ai i te haavaraa, ua faafaaea oia e ua vaiiho i to÷na feruriraa ia ho◊i atu i te taime e te vahi e te tupuraa i roto i te aau no te hi◊o atu ahiri aita anei oia i parau noa÷tu i te tahi parau haapa◊o-ore-hia e aore ra i tuu atu i te tapu ofa◊i i nia i te reira i patuhia ai te aamu. Mai te mea e, ua na reira oia, ua parau oia e, i roto i to÷na aau i reira oia e faaore ai i te hara a to÷na enemi, e ua ite oia i te mauruuru i te mea e, ua farii oia i te faaararaa o te hoê paruparu ta÷na i ore i ite e te vai ra i roto ia÷na. “ Ua parau atu te Peropheta i te tuahine e, e tia ia÷na ia feruri maite no nia i te reira, aita anei oia i horo◊a i taua tane ra i te hoê noa÷tu tumu ma te mana◊o-orehia, i parau ai oia i te mau mea ta÷na i na reira. I muri a◊e i te feruriraa rahi, ua faaoti a◊e oia, e ua na reira oia, e ua haamauruuru ihora oia i te Peropheta e ua haere ê atura. (A hi◊o Jesse W. Crosby, quoted in Hyrum L. Andrus and Helen Mae Andrus, comps., They Knew the Prophet [1974], 144.) 4. Te Ohiparaa a te Feia Api A papa◊i i te mau periota tataitahi i muri nei no roto mai i te Mataio 6 e te 7 i nia i te hoê parau paari taa e atu: Eiaha to rima aui ia ite (6:3) I [eaha] ta to rima atau e rave (6:3) Na to Metua iho, tei ore roa i moe te E faautua faaite mai ia oe (6:6) hoê mea ia÷na ra (6:6) Eiaha (6:7) Ia rahi te parau rii faufaa ore (6:7) Ia faaore hoi outou (6:14) I ta vetahi ê ra hapa (6:14) E haapue râ i te tao◊a na outou (6:20) I nia i te ra◊i (6:20) E ore e tia ia faaroo (6:24) I te Atua e te Mamona (6:24) E mata na râ outou i te imi (6:33) I te basileia o te Atua (6:33) E mata na i te iriti i te raau rahi (7:5) I roto i to oe iho mata (7:5) E ani (7:7) E horoahia mai ta outou (7:7) E imi (7:7) E itea ïa ia outou (7:7) E ara râ (7:15) O te prp,etia jaavare (7:15) I ta ratou i faahotu mai (7:20) E ite hoi outou (7:20)

• No te aha eita e tia ia tavini atu i na taata toopiti oia te Atua e mamona, e aore<br />

ra i te mau mea o te ao nei? (A hi◊o Mataio 6:24.) Eaha te mau haamaitairaa ta<br />

te Atua i fafau mai i te feia o te tavini ia÷na ra? (A hi◊o Mataio 6:25–33;<br />

PH&PF 11:7.)<br />

• Ua fafau Iesu e, mai te mea e “imi [tatou]. . . na mua i te basileia o te Atua,” e<br />

horo◊ahia ia tatou te tahi atu mau mea atoa o ta tatou e titau ra (Mataio 6:33.)<br />

Eaha te mau iteraa o tei tauturu ia outou ia roaa te hoê iteraa papu no teie<br />

fafauraa?<br />

• E mea nahea te mau mea o te ao nei i te faahuri ê i to tatou haapa◊o maitai e te<br />

taviniraa i te Atua? Eaha te tahi o te mau rave◊a o te tia ia tatou ia tamatahia ia<br />

imi i te mau mea o te ao nei hou te mau mea a te Atua? (<strong>Te</strong>ie te tahi o te mau<br />

pahonoraa, oia hoi, te tia◊iraa ia aufau i te tuhaa ahuru e tae noa÷tu i muri a◊e i<br />

to tatou hooraa mai i te mau mea ta tatou e titau e aore ra e hinaaro e aore ra e<br />

faaoti ia ore e tavini i te hoê tau misioni no te tumu o te hoê faaotiraa no te<br />

mau mea o te ao nei.)<br />

• A fatata ai Iesu i te hopea o ta÷na a◊oraa, eaha ta÷na i haapii no nia i te tomoraa<br />

i roto i te basileia o te ra◊i ra? (A hi◊o Mataio 7:13–14, 21–23.) No te aha e mea<br />

tano roa te parau e, te e◊a i te ora mure ore e mea ôaôa ïa, e te e◊a i te<br />

haamouraa ra e mea aano ïa?<br />

• I te hopea o te A◊oraa i nia i te Mou◊a ra, ua faaite o Iesu i te parabole no te taata<br />

paari e te taata maamaa (Mataio 7:24–27). E mea nahea teie parabole i te tano ia<br />

tatou? Eaha te “p≤p≤” o te tia ia tatou ia patu atu? (A hi◊o Helamana 5:12.). Eaha<br />

ta te tahi mau taata e patu nei i to ratou oraraa i nia i tei faaauhia i te one?<br />

E hinaaro paha outou i te ani i te mau melo o te piha haapiiraa ia himene mai<br />

“The Wise Man and the Foolish Man” (Children’s Songbook, 281).<br />

<strong>Te</strong> Faahopearaa A faaite papu i te faufaa no te peeraa ia Iesu Mesia. A faaitoito i te mau melo o te<br />

piha haapiiraa ia feruri eaha ta ratou e titau nei ia rave no te riroraa ei mau p¥p¥<br />

maitai atu na te Mesia.<br />

<strong>Te</strong> Tahi Atu<br />

Mau Mana◊o no<br />

te Haapiiraa E puoi te materia i muri nei i te faanahoraa haapiiraa i mana◊ohia mai. E hinaaro<br />

paha outou i te faaohipa i te hoê e aore ra hau atu o teie mau mana◊o ei tuhaa no<br />

te haapiiraa.<br />

1. “E ite hoi outou ia ratou i ta ratou i faahotu mai” (Mataio 7:20)<br />

• Ua faaara Iesu i to÷na feia pee mai no nia i te mau peropheta hapa—te mau<br />

taata o te haapii nei i te parau haapiiraa hape e aore ra o te tamata nei i te<br />

arata◊i ê i te mau taata ia atea i te Mesia (Mataio 7:15). E mea nahea tatou ia ite<br />

mau i rotopu i te mau peropheta hapa e te mau peropheta mau? (A hi◊o<br />

Mataio 7:16–20; a hi◊o atoa Moroni 7:5, 10–11.) E mea nahea te Mataio i7:20 i<br />

te tano ia tatou e tae noa÷tu i te mau peropheta?<br />

2. <strong>Te</strong> faaiteiteraa hoho’a Video<br />

Haapiiraa 9<br />

<strong>Te</strong> piti o te tuhaa o “<strong>Te</strong> Mau Peu o te <strong>Faufaa</strong> <strong>Apî</strong>,” te hoê tuhaa no roto mai i te<br />

<strong>Faufaa</strong> Ap¥, te Mau Faaiteiteraa Video (53914), o te faaite nei i te faaohiparaa a te<br />

47

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!