Te Faufaa Apî
Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî
• No te aha eita e tia ia tavini atu i na taata toopiti oia te Atua e mamona, e aore ra i te mau mea o te ao nei? (A hi◊o Mataio 6:24.) Eaha te mau haamaitairaa ta te Atua i fafau mai i te feia o te tavini ia÷na ra? (A hi◊o Mataio 6:25–33; PH&PF 11:7.) • Ua fafau Iesu e, mai te mea e “imi [tatou]. . . na mua i te basileia o te Atua,” e horo◊ahia ia tatou te tahi atu mau mea atoa o ta tatou e titau ra (Mataio 6:33.) Eaha te mau iteraa o tei tauturu ia outou ia roaa te hoê iteraa papu no teie fafauraa? • E mea nahea te mau mea o te ao nei i te faahuri ê i to tatou haapa◊o maitai e te taviniraa i te Atua? Eaha te tahi o te mau rave◊a o te tia ia tatou ia tamatahia ia imi i te mau mea o te ao nei hou te mau mea a te Atua? (Teie te tahi o te mau pahonoraa, oia hoi, te tia◊iraa ia aufau i te tuhaa ahuru e tae noa÷tu i muri a◊e i to tatou hooraa mai i te mau mea ta tatou e titau e aore ra e hinaaro e aore ra e faaoti ia ore e tavini i te hoê tau misioni no te tumu o te hoê faaotiraa no te mau mea o te ao nei.) • A fatata ai Iesu i te hopea o ta÷na a◊oraa, eaha ta÷na i haapii no nia i te tomoraa i roto i te basileia o te ra◊i ra? (A hi◊o Mataio 7:13–14, 21–23.) No te aha e mea tano roa te parau e, te e◊a i te ora mure ore e mea ôaôa ïa, e te e◊a i te haamouraa ra e mea aano ïa? • I te hopea o te A◊oraa i nia i te Mou◊a ra, ua faaite o Iesu i te parabole no te taata paari e te taata maamaa (Mataio 7:24–27). E mea nahea teie parabole i te tano ia tatou? Eaha te “p≤p≤” o te tia ia tatou ia patu atu? (A hi◊o Helamana 5:12.). Eaha ta te tahi mau taata e patu nei i to ratou oraraa i nia i tei faaauhia i te one? E hinaaro paha outou i te ani i te mau melo o te piha haapiiraa ia himene mai “The Wise Man and the Foolish Man” (Children’s Songbook, 281). Te Faahopearaa A faaite papu i te faufaa no te peeraa ia Iesu Mesia. A faaitoito i te mau melo o te piha haapiiraa ia feruri eaha ta ratou e titau nei ia rave no te riroraa ei mau p¥p¥ maitai atu na te Mesia. Te Tahi Atu Mau Mana◊o no te Haapiiraa E puoi te materia i muri nei i te faanahoraa haapiiraa i mana◊ohia mai. E hinaaro paha outou i te faaohipa i te hoê e aore ra hau atu o teie mau mana◊o ei tuhaa no te haapiiraa. 1. “E ite hoi outou ia ratou i ta ratou i faahotu mai” (Mataio 7:20) • Ua faaara Iesu i to÷na feia pee mai no nia i te mau peropheta hapa—te mau taata o te haapii nei i te parau haapiiraa hape e aore ra o te tamata nei i te arata◊i ê i te mau taata ia atea i te Mesia (Mataio 7:15). E mea nahea tatou ia ite mau i rotopu i te mau peropheta hapa e te mau peropheta mau? (A hi◊o Mataio 7:16–20; a hi◊o atoa Moroni 7:5, 10–11.) E mea nahea te Mataio i7:20 i te tano ia tatou e tae noa÷tu i te mau peropheta? 2. Te faaiteiteraa hoho’a Video Haapiiraa 9 Te piti o te tuhaa o “Te Mau Peu o te Faufaa Apî,” te hoê tuhaa no roto mai i te Faufaa Ap¥, te Mau Faaiteiteraa Video (53914), o te faaite nei i te faaohiparaa a te 47
48 Ati Iuda no te mau phulakateri [mau parau i mutaa ihora ra i papa◊ihia te mau irava o te bibilia] e te mau faaunauna i te hiti ahu. Mai te mea e faaite outou i teie tuhaa, a aparau e mea nahea teie mau ohipa, i te faaohiparaahia i mutaa ihora no te faaite i te haapa◊oraa [faatura] i te Atua, ua riro mai ei mau tapa◊o no te mau hinaaro o te mau Pharitea “ia hi◊ohia ratou e te taata” a haamori ai ratou (Mataio 6:5). 3. Te Imiraa i te pâpaa iti i roto i to tatou iho mata A faaite i te aamu i muri nei, e mea nahea to te Peropheta Iosepha Semita haapiiraa i te hoê tuahine ia hi◊o i te raau rahi i roto i to÷na iho mata i te taime a faaafaro ai i te hoê faaino ia÷na iho: Ua haere maira te hoê vahine i te Peropheta Iosepha Semita ma te mauiui no nia i te tahi mau mea ta te tahi atu melo o te Ekalesia i parau no nia ia÷na. Ua parau atura te Peropheta ia÷na e, mai te mea e ere i te parau mau te mea ta taua tane ra i parau, e tia ia÷na ia haamoe noa [haafaufaa ore] i taua fifi ra, no te mea e ora maôro te parau mau area te mau parau haavare ra eita roa ïa. Ua mana◊o ihora teie nei tuahine, e ere i te parau mau te mau parau i parauhia atu, e aita râ oia i maururu ia haamo◊e noa [haafaufaa ore] i taua fifi ra. I reira, ua faaite atura te Peropheta i ta÷na rave◊a no te faaafaroraa i taua mau parau i parauhia atura: “I to te hoê enemi parauraa i te hoê aamu faaino roa no nia ia÷na, o tei rave pinepinehia hoi, hou oia a faaho◊i atu ai i te haavaraa, ua faafaaea oia e ua vaiiho i to÷na feruriraa ia ho◊i atu i te taime e te vahi e te tupuraa i roto i te aau no te hi◊o atu ahiri aita anei oia i parau noa÷tu i te tahi parau haapa◊o-ore-hia e aore ra i tuu atu i te tapu ofa◊i i nia i te reira i patuhia ai te aamu. Mai te mea e, ua na reira oia, ua parau oia e, i roto i to÷na aau i reira oia e faaore ai i te hara a to÷na enemi, e ua ite oia i te mauruuru i te mea e, ua farii oia i te faaararaa o te hoê paruparu ta÷na i ore i ite e te vai ra i roto ia÷na. “ Ua parau atu te Peropheta i te tuahine e, e tia ia÷na ia feruri maite no nia i te reira, aita anei oia i horo◊a i taua tane ra i te hoê noa÷tu tumu ma te mana◊o-orehia, i parau ai oia i te mau mea ta÷na i na reira. I muri a◊e i te feruriraa rahi, ua faaoti a◊e oia, e ua na reira oia, e ua haamauruuru ihora oia i te Peropheta e ua haere ê atura. (A hi◊o Jesse W. Crosby, quoted in Hyrum L. Andrus and Helen Mae Andrus, comps., They Knew the Prophet [1974], 144.) 4. Te Ohiparaa a te Feia Api A papa◊i i te mau periota tataitahi i muri nei no roto mai i te Mataio 6 e te 7 i nia i te hoê parau paari taa e atu: Eiaha to rima aui ia ite (6:3) I [eaha] ta to rima atau e rave (6:3) Na to Metua iho, tei ore roa i moe te E faautua faaite mai ia oe (6:6) hoê mea ia÷na ra (6:6) Eiaha (6:7) Ia rahi te parau rii faufaa ore (6:7) Ia faaore hoi outou (6:14) I ta vetahi ê ra hapa (6:14) E haapue râ i te tao◊a na outou (6:20) I nia i te ra◊i (6:20) E ore e tia ia faaroo (6:24) I te Atua e te Mamona (6:24) E mata na râ outou i te imi (6:33) I te basileia o te Atua (6:33) E mata na i te iriti i te raau rahi (7:5) I roto i to oe iho mata (7:5) E ani (7:7) E horoahia mai ta outou (7:7) E imi (7:7) E itea ïa ia outou (7:7) E ara râ (7:15) O te prp,etia jaavare (7:15) I ta ratou i faahotu mai (7:20) E ite hoi outou (7:20)
- Page 7 and 8: a◊e i te haapiiraa. I roto i te h
- Page 9 and 10: A hi◊opoa i te haapiiraa tataitah
- Page 11 and 12: haapiiraa i te mau periota, te mau
- Page 13 and 14: Te Aparauraa o te Mau Papa’iraa M
- Page 15 and 16: haapiiraa i nia i teie nei uiraa, e
- Page 17 and 18: Haapiiraa 2 6 “Ua Faarahi Tau Var
- Page 19 and 20: 8 1;59-63. Ua mairi raua o Elisabet
- Page 21 and 22: 10 1:3-4. No te tauturu ia Teophilo
- Page 23 and 24: Te Tatararaa o te Haapiiraa i Mana
- Page 25 and 26: 4. Ma te arata◊ihia e te Metua, t
- Page 27 and 28: Haapiiraa 4 16 “E Haamaitai Outou
- Page 29 and 30: 18 muri a◊era e rave rahi mau mat
- Page 31 and 32: 4. Te faaoti ra te tahi o te mau p
- Page 33 and 34: Haapiiraa 5 22 “Ia Fanau Faahou
- Page 35 and 36: 24 5:14-35; 22:15-18. E hinaaro pah
- Page 37 and 38: 26 riroraa ei p¥p¥ mau? E mea nah
- Page 39 and 40: Te Aparauraa e te Faaohiparaa o te
- Page 41 and 42: tabula ereere te mau pahonoraa a te
- Page 43 and 44: Haapiiraa 7 32 “[Oia] Iho Tei Rav
- Page 45 and 46: 34 • E mea nahea tatou ia faaite
- Page 47 and 48: 36 c. Te faaora nei te peropheta El
- Page 49 and 50: Te Aparauraa Papa◊iraa Mo◊a e t
- Page 51 and 52: 40 • Ua parau Iesu e, e tia i te
- Page 53 and 54: tei nia ïa tatou i taua e◊a ra n
- Page 55 and 56: Te Tatararaa o te Haapiiraa i Mana
- Page 57: 46 • E mea nahea tatou e maramara
- Page 61 and 62: Haapiiraa 10 50 “A Rave Mai i Ta
- Page 63 and 64: 52 • Eaha ta te mau Pharisea i ra
- Page 65 and 66: 54 tapiripiri. E nehenehe te mau pa
- Page 67 and 68: Te Aparauraa o te Papa◊iraa Mo◊
- Page 69 and 70: 58 • Eaha te auraa no te hoê taa
- Page 71 and 72: Haapiiraa 12 60 “O Vau te Pane Or
- Page 73 and 74: 62 mo◊a e te tai◊oraa i te reir
- Page 75 and 76: A faaite atu e, aita te tahi mau ta
- Page 77 and 78: Haapiiraa 13 66 “E Horoa◊tu Hoi
- Page 79 and 80: 68 pûpûhia te pane ora i te mau n
- Page 81 and 82: ere i to teie nei fenua. . . A pure
- Page 83 and 84: Te Aparauraa no te Papa◊iraa Mo
- Page 85 and 86: hinaaro ia tauturuhia i teie nei ma
- Page 87 and 88: 76 e nehenehe ta outou e maiti mai
- Page 89 and 90: Te Aparauraa no te Papa◊iraa Mo
- Page 91 and 92: iro ei feia fafau hau atu i roto i
- Page 93 and 94: Te Aparauraa Papa◊iraa Mo◊a e t
- Page 95 and 96: • E mea nahea te mau mamoe i te h
- Page 97 and 98: Haapiiraa 17 86 “Eaha Vau e Noaa
- Page 99 and 100: 88 e ia pee i te Mesia. . . . Aore
- Page 101 and 102: Te Faahopearaa A faaite papu e, ia
- Page 103 and 104: Te Aparauraa o te Papa◊iraa Mo◊
- Page 105 and 106: lepera tooiva i maruuru ore ra, ait
- Page 107 and 108: Haapiiraa 19 96 “Ua Ora Oe i To F
• No te aha eita e tia ia tavini atu i na taata toopiti oia te Atua e mamona, e aore<br />
ra i te mau mea o te ao nei? (A hi◊o Mataio 6:24.) Eaha te mau haamaitairaa ta<br />
te Atua i fafau mai i te feia o te tavini ia÷na ra? (A hi◊o Mataio 6:25–33;<br />
PH&PF 11:7.)<br />
• Ua fafau Iesu e, mai te mea e “imi [tatou]. . . na mua i te basileia o te Atua,” e<br />
horo◊ahia ia tatou te tahi atu mau mea atoa o ta tatou e titau ra (Mataio 6:33.)<br />
Eaha te mau iteraa o tei tauturu ia outou ia roaa te hoê iteraa papu no teie<br />
fafauraa?<br />
• E mea nahea te mau mea o te ao nei i te faahuri ê i to tatou haapa◊o maitai e te<br />
taviniraa i te Atua? Eaha te tahi o te mau rave◊a o te tia ia tatou ia tamatahia ia<br />
imi i te mau mea o te ao nei hou te mau mea a te Atua? (<strong>Te</strong>ie te tahi o te mau<br />
pahonoraa, oia hoi, te tia◊iraa ia aufau i te tuhaa ahuru e tae noa÷tu i muri a◊e i<br />
to tatou hooraa mai i te mau mea ta tatou e titau e aore ra e hinaaro e aore ra e<br />
faaoti ia ore e tavini i te hoê tau misioni no te tumu o te hoê faaotiraa no te<br />
mau mea o te ao nei.)<br />
• A fatata ai Iesu i te hopea o ta÷na a◊oraa, eaha ta÷na i haapii no nia i te tomoraa<br />
i roto i te basileia o te ra◊i ra? (A hi◊o Mataio 7:13–14, 21–23.) No te aha e mea<br />
tano roa te parau e, te e◊a i te ora mure ore e mea ôaôa ïa, e te e◊a i te<br />
haamouraa ra e mea aano ïa?<br />
• I te hopea o te A◊oraa i nia i te Mou◊a ra, ua faaite o Iesu i te parabole no te taata<br />
paari e te taata maamaa (Mataio 7:24–27). E mea nahea teie parabole i te tano ia<br />
tatou? Eaha te “p≤p≤” o te tia ia tatou ia patu atu? (A hi◊o Helamana 5:12.). Eaha<br />
ta te tahi mau taata e patu nei i to ratou oraraa i nia i tei faaauhia i te one?<br />
E hinaaro paha outou i te ani i te mau melo o te piha haapiiraa ia himene mai<br />
“The Wise Man and the Foolish Man” (Children’s Songbook, 281).<br />
<strong>Te</strong> Faahopearaa A faaite papu i te faufaa no te peeraa ia Iesu Mesia. A faaitoito i te mau melo o te<br />
piha haapiiraa ia feruri eaha ta ratou e titau nei ia rave no te riroraa ei mau p¥p¥<br />
maitai atu na te Mesia.<br />
<strong>Te</strong> Tahi Atu<br />
Mau Mana◊o no<br />
te Haapiiraa E puoi te materia i muri nei i te faanahoraa haapiiraa i mana◊ohia mai. E hinaaro<br />
paha outou i te faaohipa i te hoê e aore ra hau atu o teie mau mana◊o ei tuhaa no<br />
te haapiiraa.<br />
1. “E ite hoi outou ia ratou i ta ratou i faahotu mai” (Mataio 7:20)<br />
• Ua faaara Iesu i to÷na feia pee mai no nia i te mau peropheta hapa—te mau<br />
taata o te haapii nei i te parau haapiiraa hape e aore ra o te tamata nei i te<br />
arata◊i ê i te mau taata ia atea i te Mesia (Mataio 7:15). E mea nahea tatou ia ite<br />
mau i rotopu i te mau peropheta hapa e te mau peropheta mau? (A hi◊o<br />
Mataio 7:16–20; a hi◊o atoa Moroni 7:5, 10–11.) E mea nahea te Mataio i7:20 i<br />
te tano ia tatou e tae noa÷tu i te mau peropheta?<br />
2. <strong>Te</strong> faaiteiteraa hoho’a Video<br />
Haapiiraa 9<br />
<strong>Te</strong> piti o te tuhaa o “<strong>Te</strong> Mau Peu o te <strong>Faufaa</strong> <strong>Apî</strong>,” te hoê tuhaa no roto mai i te<br />
<strong>Faufaa</strong> Ap¥, te Mau Faaiteiteraa Video (53914), o te faaite nei i te faaohiparaa a te<br />
47