Te Faufaa Apî
Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî
3. Te pato◊i nei Iesu i te mau faahemaraa a Satane i roto i te medebara. Haapiiraa 4 A tai◊o e a aparau i te Mataio 4:1–11 (a hi◊o atoa i te mau faahororaa i raro nei no te Mataio 4:1–2, 5–6, 8–9, e 11, tei roto i te Joseph Smith Translation nei teie mau irava). • I muri noa iho i to Iesu bapetizoraahia, ua arata◊i te Varua ia÷na i roto i te medebara ia parahi i pihai iho i te Atua (Joseph Smith Translation, Mataio 4:1). I to outou mana◊o, nahea teie ohipa i te tupu no te faaineine ia Iesu ia pato◊i i te mau faahemaraa a Satane? E mea nahea te haapaeraa maa, te pure e te vaiihoraa “ia arata◊ihia. . . e te Varua” i te haapuai ia tatou ia pato◊i i te mau faahemaraa? • I te hea hinaaro ta Satane i tamata i te faahema atu i te taime i tamata ai oia ia Iesu, o tei haapae i te maa, no te taui i te mau ofa◊i ei pane? (A hi◊o Mataio 4:2–3. Ua tamata oia i te faahema atu i te hinaaro ia haamaha i te hiaai o te tino.) E mea nahea o Satane i te tamata ia tatou ia topa i roto i te mau hiaai o te pae tino? E mea nahea tatou i te ite e i te pato◊i i teie mau tamataraa? • Ua tamata o Satane i te faahema atu no te faate◊ote◊o, i te taime i tamata ai o Iesu i te tiavaru atu ia÷na iho i te poretiko e no te faaite e e mana to÷na no te faaorahia e te mau melahi (Mataio 4:5–6). E mea nahea o Satane i te faahema mai i to tatou te◊ote◊o? E mea nahea tatou i te ite e i te pato◊i atu i te mau tamataraa o te faatupu i to tatou mau hinaaro te◊ote◊o? • Eaha ta Satane i pûpû atu ahiri Iesu i haamori ia÷na? (A hi◊o Mataio 4:8–9.) E mea nahea o Satane i te tamata ia tatou e te mau tao◊a rahi o te ao nei e te puai? E mea nahea tatou i te ite e i te pato◊i i teie mau tamataraa? (A hi◊o i te Mataio 4:10.) • Eaha te hape i nia i te pûpûraa a Satane ia horo◊a ia Iesu te mau basileia o te ao? (A hi◊o PH&PF 104:14.) Eaha te tahi mau pûpûraa hape ta Satane i rave i teie mahana no te ume ia tatou i roto i te hara? • Ua pahono atu Iesu i te mau tamataraa tataitahi a Satane na roto i te faahitiraa atu i te mau papa◊iraa mo◊a (Mataio 4:3–4, 6–7, 8–10). E mea nahea te mau papa◊iraa mo◊a i te horo◊a ia tatou i te itoito no te pato◊i i te tamataraa? (A hi◊o Helamana 3:29–30.) • E piti taime to Satane uiraa e Tamaiti na te Atua anei o Iesu (Mataio 4:3, 6). I to outou mana◊oraa no te aha Satane i ani ai i teie uiraa? E mea nahea oia i te ani i teie uiraa i to te ao nei i teie mahana? Ia tia tatou i mua i te tamataraa, e mea nahea te iteraa e, e tamarii tatou na te Atua i te tauturu ia tatou? (A hi◊o Mose 1:12–22.) • E mea nahea te iteraa e, o Iesu, te Tamaiti a te Atua, ua tia atoa oia i mua i te mau tamataraa tei tuea i ta tatou e farerei nei i te tauturu ia tatou? (Ei mau melo no te piha haapiiraa, a aparau i teie uiraa, e riro outou i te hinaaro ia tai◊o i te reira i roto i te Hebera 4:;14–15.) Ua parau o Elder Joseph B. Wirthlin e: “Ua papu roa i te Fatu no to tatou oraraa tahuti nei. Ua ite oia i to tatou mau paruparu. Ua maramarama oia i te mau titauraa [tamataraa] o to tatou oraraa o te mau mahana atoa. E aravihi rahi to÷na no te iteraa i te mau faahemaraa o te mau hiaai o te ao nei e te mau hinaaro o te tino” (i roto Conference Report, Apr. 1996, 46; or 19
4. Te faaoti ra te tahi o te mau p¥p¥ a Ioane Bapetizo i te pee ia Iesu. A tai◊o e a aparau i te mau irava i maitihia no roto mai i te Ioane 1:35–51. • Ia haamata ra o Iesu i ta÷na ohipa pororaa evanelia i te tahuti nei, eaha ta Ioane Bapetizo i faaitoito i ta÷na iho mau p¥p¥ ia rave? (A hi◊o Ioane 1:35–37.) Ia ite Iesu i na p¥p¥ toopiti a Ioane Bapetizo i te peeraa mai Ia÷na, eaha Ta÷na i rave? (A hi◊o Ioane 1:38–39.) • Ia faaroo o Anederea e ia ite papu atu i te Faaora, eaha ta÷na i rave? (A hi◊o Ioane 1:40–42.) I muri a◊era i te fariiraa i te hoê iteraa e, o Iesu te Mesia, e mea nahea to Philipa pahonoraa i te mau mana◊o tapitapi o Nataniela? (A hi◊o Ioane 1:43–46.) Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te titau manihini ia vetahi ê ia “haere mai e a hi◊o” i te Faaora? Te Faahopearaa A faaite papu e, te titau-manihini-raa ia “haere mai e a hi◊o” i te Faaora, ua faataehia ïa ia tatou tataitahi. A haamaramarama e, e nehenehe tatou e farii i taua titau-manihini-raa ra na roto i te tatarahaparaa, te otiraa i te bapetizohia, te haapa◊oraa i ta tatou mau fafauraa no te bapetizoraa, e te pato◊iraa i te faahemaraa. Te Tahi Atu Mau Mana◊o no te Haapiiraa Na te materia i muri nei e puoi atu i te faanahoraa haapiiraa i mana◊ohia mai. E hinaaro paha outou i te faaohipa i te hoê e aore ra hau atu o teie mau mana◊o ei tuhaa no te haapiiraa. 20 1. Te mau hi◊oraa maramarama mai roto mai i te bapetizoraa o te Faaora A hi◊o faahou i te Mataio 3:16–17. • E mea nahea te aai o te bapetizoraa o te Faaora ia faaite e, e tia ia ravehia te bapetizoraa na roto i te utuhi-roa-raa i raro i te pape? (A hi◊o Mataio 3:16; a hi◊o atoa i te Ioane 3:23; te Roma 6:3–6; te 3 Nephi 11:23–26; te Bible Dictionary (Ditionare o te Bibilia), i te parau “Baptism (Bapetizoraa),” 618, o te haamaramarama e, te parau ra bapetizoraa, no roto mai ïa i te parau Hereni e te auraa ra hohonu e aore ra utuhi-roa-raa i raro i te pape. “) • Eaha ta Ioane i ite i muri a◊e i to Iesu bapetizoraahia? (A hi◊o Mataio 3:16.) No vai te reo o ta÷na i faaroo? (A hi◊o Mataio 3:17.) Eaha ta te aai o te bapetizoraa o te Faaora e haapii nei i nia i te natura o te Aturaa? (O te Metua i te Ra◊i ra, o Iesu Mesia, e o te Varua Maitai na taata faataa ê maitai ratou. 2. Te Faaiteraa Hoho’a Video Mai te mea te vai ra te ripene video Te Faaora: Te Mau Matahiti Matamua (53163), e titau paha outou i te faaite i te hoê tuhaa poto no roto mai i te tuhaa 3, “Te Bapetizoraa, te Faahemaraa, e te Pato◊iraa. “ 3. Te faaite nei te Fatu i te faaroo [haapa◊o] e te here i to÷na metua vahine A haamaramarama e, i muri a◊e i to Iesu bapetizoraahia, ua haere oia e ta÷na ra mau p¥p¥ i te hoê tamaaraa no te faaipoiporaa i Kanaana (Ioane 2:1–11). Ia parau râ to÷na metua vahine ia÷na e, aita e uaina no te tamaaraa, ua pahono atura oia, “Eaha ta oe ia÷u nei, e teie nei vahine? aore râ i tae i to÷u ra hora (Eaha ta oe e hinaaro nei ia÷u ia rave no oe na? Taua hinaaro ra, e na reira ïa vau” (Joseph
- Page 1 and 2: Te Faufaa Apî Te Buka a te Orometu
- Page 3 and 4: Te hoho◊a i mua i te buka: Te A
- Page 5 and 6: iv 24 “Teie Hoi te Ora Mure Ore
- Page 7 and 8: a◊e i te haapiiraa. I roto i te h
- Page 9 and 10: A hi◊opoa i te haapiiraa tataitah
- Page 11 and 12: haapiiraa i te mau periota, te mau
- Page 13 and 14: Te Aparauraa o te Mau Papa’iraa M
- Page 15 and 16: haapiiraa i nia i teie nei uiraa, e
- Page 17 and 18: Haapiiraa 2 6 “Ua Faarahi Tau Var
- Page 19 and 20: 8 1;59-63. Ua mairi raua o Elisabet
- Page 21 and 22: 10 1:3-4. No te tauturu ia Teophilo
- Page 23 and 24: Te Tatararaa o te Haapiiraa i Mana
- Page 25 and 26: 4. Ma te arata◊ihia e te Metua, t
- Page 27 and 28: Haapiiraa 4 16 “E Haamaitai Outou
- Page 29: 18 muri a◊era e rave rahi mau mat
- Page 33 and 34: Haapiiraa 5 22 “Ia Fanau Faahou
- Page 35 and 36: 24 5:14-35; 22:15-18. E hinaaro pah
- Page 37 and 38: 26 riroraa ei p¥p¥ mau? E mea nah
- Page 39 and 40: Te Aparauraa e te Faaohiparaa o te
- Page 41 and 42: tabula ereere te mau pahonoraa a te
- Page 43 and 44: Haapiiraa 7 32 “[Oia] Iho Tei Rav
- Page 45 and 46: 34 • E mea nahea tatou ia faaite
- Page 47 and 48: 36 c. Te faaora nei te peropheta El
- Page 49 and 50: Te Aparauraa Papa◊iraa Mo◊a e t
- Page 51 and 52: 40 • Ua parau Iesu e, e tia i te
- Page 53 and 54: tei nia ïa tatou i taua e◊a ra n
- Page 55 and 56: Te Tatararaa o te Haapiiraa i Mana
- Page 57 and 58: 46 • E mea nahea tatou e maramara
- Page 59 and 60: 48 Ati Iuda no te mau phulakateri [
- Page 61 and 62: Haapiiraa 10 50 “A Rave Mai i Ta
- Page 63 and 64: 52 • Eaha ta te mau Pharisea i ra
- Page 65 and 66: 54 tapiripiri. E nehenehe te mau pa
- Page 67 and 68: Te Aparauraa o te Papa◊iraa Mo◊
- Page 69 and 70: 58 • Eaha te auraa no te hoê taa
- Page 71 and 72: Haapiiraa 12 60 “O Vau te Pane Or
- Page 73 and 74: 62 mo◊a e te tai◊oraa i te reir
- Page 75 and 76: A faaite atu e, aita te tahi mau ta
- Page 77 and 78: Haapiiraa 13 66 “E Horoa◊tu Hoi
- Page 79 and 80: 68 pûpûhia te pane ora i te mau n
4. <strong>Te</strong> faaoti ra te tahi o te mau p¥p¥ a Ioane Bapetizo i te pee ia Iesu.<br />
A tai◊o e a aparau i te mau irava i maitihia no roto mai i te Ioane 1:35–51.<br />
• Ia haamata ra o Iesu i ta÷na ohipa pororaa evanelia i te tahuti nei, eaha ta<br />
Ioane Bapetizo i faaitoito i ta÷na iho mau p¥p¥ ia rave? (A hi◊o Ioane 1:35–37.)<br />
Ia ite Iesu i na p¥p¥ toopiti a Ioane Bapetizo i te peeraa mai Ia÷na, eaha Ta÷na i<br />
rave? (A hi◊o Ioane 1:38–39.)<br />
• Ia faaroo o Anederea e ia ite papu atu i te Faaora, eaha ta÷na i rave? (A hi◊o<br />
Ioane 1:40–42.) I muri a◊era i te fariiraa i te hoê iteraa e, o Iesu te Mesia, e mea<br />
nahea to Philipa pahonoraa i te mau mana◊o tapitapi o Nataniela? (A hi◊o<br />
Ioane 1:43–46.) Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te titau manihini ia vetahi<br />
ê ia “haere mai e a hi◊o” i te Faaora?<br />
<strong>Te</strong> Faahopearaa A faaite papu e, te titau-manihini-raa ia “haere mai e a hi◊o” i te Faaora, ua<br />
faataehia ïa ia tatou tataitahi. A haamaramarama e, e nehenehe tatou e farii i<br />
taua titau-manihini-raa ra na roto i te tatarahaparaa, te otiraa i te bapetizohia, te<br />
haapa◊oraa i ta tatou mau fafauraa no te bapetizoraa, e te pato◊iraa i te faahemaraa.<br />
<strong>Te</strong> Tahi Atu<br />
Mau Mana◊o no<br />
te Haapiiraa Na te materia i muri nei e puoi atu i te faanahoraa haapiiraa i mana◊ohia mai. E<br />
hinaaro paha outou i te faaohipa i te hoê e aore ra hau atu o teie mau mana◊o ei<br />
tuhaa no te haapiiraa.<br />
20<br />
1. <strong>Te</strong> mau hi◊oraa maramarama mai roto mai i te bapetizoraa o te Faaora<br />
A hi◊o faahou i te Mataio 3:16–17.<br />
• E mea nahea te aai o te bapetizoraa o te Faaora ia faaite e, e tia ia ravehia te<br />
bapetizoraa na roto i te utuhi-roa-raa i raro i te pape? (A hi◊o Mataio 3:16; a<br />
hi◊o atoa i te Ioane 3:23; te Roma 6:3–6; te 3 Nephi 11:23–26; te Bible<br />
Dictionary (Ditionare o te Bibilia), i te parau “Baptism (Bapetizoraa),” 618, o te<br />
haamaramarama e, te parau ra bapetizoraa, no roto mai ïa i te parau Hereni e te<br />
auraa ra hohonu e aore ra utuhi-roa-raa i raro i te pape. “)<br />
• Eaha ta Ioane i ite i muri a◊e i to Iesu bapetizoraahia? (A hi◊o Mataio 3:16.) No<br />
vai te reo o ta÷na i faaroo? (A hi◊o Mataio 3:17.) Eaha ta te aai o te bapetizoraa<br />
o te Faaora e haapii nei i nia i te natura o te Aturaa? (O te Metua i te Ra◊i ra, o<br />
Iesu Mesia, e o te Varua Maitai na taata faataa ê maitai ratou.<br />
2. <strong>Te</strong> Faaiteraa Hoho’a Video<br />
Mai te mea te vai ra te ripene video <strong>Te</strong> Faaora: <strong>Te</strong> Mau Matahiti Matamua (53163),<br />
e titau paha outou i te faaite i te hoê tuhaa poto no roto mai i te tuhaa 3, “<strong>Te</strong><br />
Bapetizoraa, te Faahemaraa, e te Pato◊iraa. “<br />
3. <strong>Te</strong> faaite nei te Fatu i te faaroo [haapa◊o] e te here i to÷na metua vahine<br />
A haamaramarama e, i muri a◊e i to Iesu bapetizoraahia, ua haere oia e ta÷na ra<br />
mau p¥p¥ i te hoê tamaaraa no te faaipoiporaa i Kanaana (Ioane 2:1–11). Ia parau<br />
râ to÷na metua vahine ia÷na e, aita e uaina no te tamaaraa, ua pahono atura oia,<br />
“Eaha ta oe ia÷u nei, e teie nei vahine? aore râ i tae i to÷u ra hora (Eaha ta oe e<br />
hinaaro nei ia÷u ia rave no oe na? Taua hinaaro ra, e na reira ïa vau” (Joseph