Te Faufaa Apî

Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî

15.12.2012 Views

Te tamau noa nei â te tama◊i. Ua riro te reira ei aroraa i te ao nei i nia i te mau ohipa o te tiamâraa e o te faaheporaa. Ua riro te reira ei aroraa na te hoê nuu faaehau misionare i nia i te mau ohipa o te parau mau e o te hape. Ua riro te reira ei aroraa i roto i to tatou iho mau oraraa, i tera mahana e tera mahana, i roto e i rapae hoi, i roto i to tatou mau utuafare, i roto i ta tatou mau ohiparaa, i roto i ta tatou mau autaatiraa o te fare haapiiraa; ua riro hoi te reira ei aroraa i nia i te mau uiraa o te here e te faatura, o te parau tia e te haavare ore, o te haapa◊o maitai e te paieti. Tei roto ana◊e tatou paatoa i te reira” (i roto Conference Report, Oct. 1986, 55–58; e aore ra Ensign, Nov. 1986, 42, 44–45). • I muri a◊e i te paraparauraa i te mau ohipa i faahitihia i nia nei, te parau faahou ra te Peresideni Hinckley, “Te [upooti◊a] nei tatou [i te tama◊i i nia ia Satane], e aita roa te tau i mua nei i hi◊o teatea a’enei” (i roto Conference Report, Oct. 1986, 58; or Ensign, Nov. 1986, 45). E mea nahea tatou ia tapea noa i te tiaturiraa e te hi◊oraa maitai a aro ai tatou i te tama◊i i nia ia Satane? Eaha te mau tautururaa ta tatou e vai nei no te haapuai ia tatou i nia i te puai o Satane e ta÷na feia pee? (Teie te tahi o te mau pahonoraa, oia hoi, te mau papa◊iraa mo◊a e te mau haapiiraa a te mau peropheta ora, te mana autahu◊araa, te mau hiero, e te autaatiraa e te tahi atu mau melo o te Ekalesia.) 2. E taamuhia o Satane, e e faatere te Mesia ma te upooti◊a i roto i te Mileniuma. A tai◊o e a aparau i te Apokalupo 19:1–9 e te 20:1–11. Haapiiraa 46 • Ua ite atu o Ioane i te mau ma◊i e rave rahi, te mau tama◊i, e te mau haavaraa o te tupu hou te Tae Pitiraa Mai o Iesu Mesia (Apokalupo 8–16). I muri iho, i roto i te Apokalupo 19, ua faataa oia i te taeraa mai o te Fatu, tei faaauhia i te tamaaraa o te faaipoiporaa (Apokalupo 19:7–9). Eaha ta te vahine a te Arenio e tia ra? (Te Ekalesia a Iesu Mesia.) Eaha ta te tapa◊o o te tamaaraa o te faaipoiporaa, e te Mesia ei tane faaipoipo e te Ekalesia ei vahine faaipoipo, e horo◊a nei i te mana◊o no nia i te autaatiraa i rotopu i te Fatu e ta÷na Ekalesia? • Eaha te tia roa ia tatou ia rave ia titau manihinihia tatou i teie taamaraa o te faaipoiporaa? • Ua haamaramarama o Elder Bruce R. McConkie: “Te faatae nei te mau peresibutero o Iseraela i teie nei i te titauraa manihini i te tamaaraa o te faaipoiporaa a te Fatu; i te feia o te tiaturi nei e o te haapa◊o nei i te evanelia, e no reira e farii ïa i te titauraa manihini e e parahi i te vahi i faataahia. . . . i te tamaaraa o te faaipoiporaa” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:563–64). • E haamata te Tae Pitiraa Mai o Iesu Mesia i te Mileniuma, te hoê tau hoê tauasini matahiti, ei reira te Mesia e faatere ai oia iho i nia i te fenua nei. Eaha te tupu ia Satane i roto i te Mileniuma? (A hi◊o Apokalupo 20:1–3.) Eaha te huru o te oraraa ia taaamu-ana◊e-hia o Satane? (A hi◊o 1 Nephi 22:26; PH&PF 45:55, 58.) E mea nahea e nehenehe ai ia tatou ia taotia i te mana o Satane i roto i to tatou oraraa i teie nei ihoa? • I muri a◊e i te Mileniuma, e haamatarahia o Satane no te hoê tau, e e arohia te hoê tama◊i rahi hopea i rotopu i te mau nuu o te Atua e te mau nuu o Satane (Apokalupo 20:7–8; PH&PF 88:111–13). E parau atoa-hia te reira te tama◊i o Goga e Magoga. Eaha te hopea o teie tama◊i rahi i te hopea o te Mileniuma? 241

242 (A hi◊o Apokalupo 20:9–11; PH&PF 88:114–15.) No te mea hoi e, ua ite a◊enahia te hopea o te tama◊i, eaha ta outou hopoi◊a no nia i teie re? • Ua parau te Peresideni Ezra Taft Benson: “I te mahana tataitahi, te tihepu nei te mau puai o te ino e te mau puai o te maitai i te mau taata apî. I te mahana tataitahi, te rave nei tatou iho i te mau faaotiraa e rave rahi ma te faaite i te tumu ta tatou e paturu. E mea papu te hopea—e re te mau puai o te parau tia. Tera râ, o te toe mai ia hi◊ohia atu ra, eaha te vahi ta tatou e tia atu, tatou tataitahi iho, i teie nei anei e i te tau i mua anei, i roto i teie tama◊i—e eaha te teitei o ta tatou e tia atu. E parau tia anei tatou i roto i to tatou mau mahana hopea, e e rave faaoti anei tatou i ta tatou mau misioni i parauhia i tera ao ra?” (“In His Steps,” Ensign, Sept. 1988, 2). 3. I muri a◊e i te haavaraa hopea, e parahi te feia parau tia i pihai iho i te Atua. A tai◊o e a aparau i te mau irava i maitihia mai roto mai i te Apokalupo 20:12–22:21. • I muri a◊e i te tama◊i rahi hopea, e tupu te haavaraa hopea. Eaha ta tatou e haapii mai i roto i te Apokalupo 20:12 no nia i te reira e te huru e haavahia ai tatou? Eaha te mau haamaitairaa o te tae mai i te feia o te haavahia ei feia parau tia? (A hi◊o Apokalupo 21:3–7. A papa◊i i te mau pahonoraa a te mau melo o te piha haapiiraa i nia i te tabula ereere. Teie te tahi o te mau pahonoraa, oia hoi, te mau mea i tabulahia i nia i te ap¥ i muri nei.) Teie te tupu i te feia parau tia: a. E parahi i mua i te aro o te Atua (Apokalupo 21:3). b. Eita ratou e ite faahou i te pohe, te oto, te ta◊i u◊ana, e te mauiui (Apokalupo 21:4). c. E fatu ratou i te mau mea atoa ei mau tamaiti e ei mau tamahine a te Atua (Apokalupo 21:7). • E mea nahea te iteraa i teie mau haamaitairaa rarahi ia tauturu ia tatou a tia ai tatou i mua i te mau fifi i roto i te tahuti nei? • Te faataa nei te Apokalupo 21:10–22:5 i te hanahana tiretiera o te fenua nei e te oire i reira te feia o te tae i te hanahana tiretiera e parahi ai. No te aha aita e hiero i roto i te oire tiretiera? (A hi◊o Apokalupo 21:22. Te tumu o te hiero no te hopoi ïa ia tatou ia fatata atu i te Atua e ia haapii ia tatou no ta÷na faanahoraa. Ia ora ana◊e tatou i pihai iho faahou ia÷na, aita ïa e titau faahouhia te mau hiero.) Eaha ta te Apokalupo 22:14 e faaite nei ia tatou o te tia roa ia tatou ia rave ia nehenehe ia tomo na te mau uputa o te oire mure ore? Ua parau te Peresideni David O. McKay no te hoê orama e ua ite atu oia i te hoê oire nehenehe, ua ahu te mau taata e rave rahi i te ahu uouo, e te Faaora atoa: “Te oire, o ta÷u i maramarama, no te Faaora ïa. Ua riro ei Oire Mure Ore; e te mau taata e pee ra ia÷na, ua parahi i reira i roto i te hau e te oaoa mure ore. “Area râ, o vai ma ratou? “Mai te mea ra, te tai◊o ra te Faaora i to÷u mau mana◊o, e ua pahono mai na roto i te faaiteraa mai i te hoê afa o te menemene, e i muri iho, ua fâ i nia mai ia ratou, e i nia i te reira, ua papa◊ihia te mau parau i roto i te auro: O Ratou O te Re [Upooti◊a] i nia i te Ao Nei—O Tei Fanau-faahou-hia!” (Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss [1976], 60).

“<strong>Te</strong> tamau noa nei â te tama◊i. Ua riro te reira ei aroraa i te ao nei i nia i te mau<br />

ohipa o te tiamâraa e o te faaheporaa. Ua riro te reira ei aroraa na te hoê nuu<br />

faaehau misionare i nia i te mau ohipa o te parau mau e o te hape. Ua riro te<br />

reira ei aroraa i roto i to tatou iho mau oraraa, i tera mahana e tera mahana, i<br />

roto e i rapae hoi, i roto i to tatou mau utuafare, i roto i ta tatou mau ohiparaa,<br />

i roto i ta tatou mau autaatiraa o te fare haapiiraa; ua riro hoi te reira ei aroraa i<br />

nia i te mau uiraa o te here e te faatura, o te parau tia e te haavare ore, o te<br />

haapa◊o maitai e te paieti. <strong>Te</strong>i roto ana◊e tatou paatoa i te reira” (i roto<br />

Conference Report, Oct. 1986, 55–58; e aore ra Ensign, Nov. 1986, 42, 44–45).<br />

• I muri a◊e i te paraparauraa i te mau ohipa i faahitihia i nia nei, te parau<br />

faahou ra te Peresideni Hinckley, “<strong>Te</strong> [upooti◊a] nei tatou [i te tama◊i i nia ia<br />

Satane], e aita roa te tau i mua nei i hi◊o teatea a’enei” (i roto Conference<br />

Report, Oct. 1986, 58; or Ensign, Nov. 1986, 45). E mea nahea tatou ia tapea<br />

noa i te tiaturiraa e te hi◊oraa maitai a aro ai tatou i te tama◊i i nia ia Satane?<br />

Eaha te mau tautururaa ta tatou e vai nei no te haapuai ia tatou i nia i te puai<br />

o Satane e ta÷na feia pee? (<strong>Te</strong>ie te tahi o te mau pahonoraa, oia hoi, te mau<br />

papa◊iraa mo◊a e te mau haapiiraa a te mau peropheta ora, te mana<br />

autahu◊araa, te mau hiero, e te autaatiraa e te tahi atu mau melo o te Ekalesia.)<br />

2. E taamuhia o Satane, e e faatere te Mesia ma te upooti◊a i roto i te<br />

Mileniuma.<br />

A tai◊o e a aparau i te Apokalupo 19:1–9 e te 20:1–11.<br />

Haapiiraa 46<br />

• Ua ite atu o Ioane i te mau ma◊i e rave rahi, te mau tama◊i, e te mau haavaraa o<br />

te tupu hou te Tae Pitiraa Mai o Iesu Mesia (Apokalupo 8–16). I muri iho, i<br />

roto i te Apokalupo 19, ua faataa oia i te taeraa mai o te Fatu, tei faaauhia i te<br />

tamaaraa o te faaipoiporaa (Apokalupo 19:7–9). Eaha ta te vahine a te Arenio e<br />

tia ra? (<strong>Te</strong> Ekalesia a Iesu Mesia.) Eaha ta te tapa◊o o te tamaaraa o te<br />

faaipoiporaa, e te Mesia ei tane faaipoipo e te Ekalesia ei vahine faaipoipo, e<br />

horo◊a nei i te mana◊o no nia i te autaatiraa i rotopu i te Fatu e ta÷na Ekalesia?<br />

• Eaha te tia roa ia tatou ia rave ia titau manihinihia tatou i teie taamaraa o te<br />

faaipoiporaa?<br />

• Ua haamaramarama o Elder Bruce R. McConkie: “<strong>Te</strong> faatae nei te mau<br />

peresibutero o Iseraela i teie nei i te titauraa manihini i te tamaaraa o te<br />

faaipoiporaa a te Fatu; i te feia o te tiaturi nei e o te haapa◊o nei i te evanelia, e<br />

no reira e farii ïa i te titauraa manihini e e parahi i te vahi i faataahia. . . . i te<br />

tamaaraa o te faaipoiporaa” (Doctrinal New <strong>Te</strong>stament Commentary, 3 vols.<br />

[1966–73], 3:563–64).<br />

• E haamata te Tae Pitiraa Mai o Iesu Mesia i te Mileniuma, te hoê tau hoê<br />

tauasini matahiti, ei reira te Mesia e faatere ai oia iho i nia i te fenua nei. Eaha<br />

te tupu ia Satane i roto i te Mileniuma? (A hi◊o Apokalupo 20:1–3.) Eaha te<br />

huru o te oraraa ia taaamu-ana◊e-hia o Satane? (A hi◊o 1 Nephi 22:26; PH&PF<br />

45:55, 58.) E mea nahea e nehenehe ai ia tatou ia taotia i te mana o Satane i<br />

roto i to tatou oraraa i teie nei ihoa?<br />

• I muri a◊e i te Mileniuma, e haamatarahia o Satane no te hoê tau, e e arohia te<br />

hoê tama◊i rahi hopea i rotopu i te mau nuu o te Atua e te mau nuu o Satane<br />

(Apokalupo 20:7–8; PH&PF 88:111–13). E parau atoa-hia te reira te tama◊i o<br />

Goga e Magoga. Eaha te hopea o teie tama◊i rahi i te hopea o te Mileniuma?<br />

241

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!