Te Faufaa Apî

Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî

15.12.2012 Views

Te Aparauraa o te Papa◊iraa Mo◊a e te Faaohiparaa • No te aha e mea maitai ia faaohipa i te mau tapa◊o i roto i te haapiiraa? (E tauturu te reira i te taata i haere mai e haapii ia maramarama e ia haamana◊o, na roto i te faaauraa i te mau mana◊o matau-ore-hia e aore ra te mau mea i te feia o tei matau rahi atu; e nehenehe te reira e faaite mai i te mau faito taa ê no te auraa, e nehenehe te reira e faaitoito i te taata i haere mai e haapii ia feruri hau atu te hohonu i nia i te mea e haapiihia ra.) A haamaramarama e, ua faaohipahia te mau tapa◊o na roto i te mau papa◊iraa mo◊a, i roto ihoa râ i te buka o te Apokalupo. A faaite i te mau hoho◊a i nia i te ap¥ 238, e a parau maite atu e, e faaite teie mau hoho◊a i te mau tapa◊o o tei aparauhia i roto i te pene 1 o te Apokalupo. E aparauhia teie mau tapa◊o tataitahi i roto i teie haapiiraa. E hinaaro paha outou ia haamaramarama e, te Aposetolo Ioane, oia te taata papa◊i i te buka o te Apokalupo, no roto mai oia i te hoê [nunaa ta ratou] peu tumu o te faaohiparaa rahi roa i te tapa◊o i roto i to÷na reo e te tai◊oraa i te buka. E farii pinepine te feia tai◊o buka o teie anotau i te fifi i te [faaauraa] tapa◊o i roto i te mau papa◊iraa a Ioane. Mai te mea e tatara noa tatou i te mau hoho◊a, e nehenehe ia huru ê e te ano◊ino◊i te buka o te Apokalupo. Mai te mea te haamana◊o nei tatou e, ua riro te mau hoho◊a e rave rahi ei tapa◊o e ei tia no te mau taata, te mau mea, e aore ra te mau ohiparaa ua matau a◊ena ïa tatou, e mea ohie a◊e ïa ia maramarama i roto i te buka. Na roto i te pure, a feruri maite eaha te mau irava o te papa◊iraa mo◊a e te mau uiraa i roto i teie haapiiraa o te pahono maitai a◊e i te mau hinaaro o te mau melo o te piha haapiiraa. A rave i te pae rahi o te taime o te haapiiraa no te aparauraa i teie mau irava e te mau uiraa. A tauturu i te mau melo o te piha haapiiraa ia ite e, e mea tano e, e mea maitai te buka o te Apokalupo no tatou i teie mahana. 1. Te ite nei o Ioane i te mau tapa◊o e rave rahi o te tia nei ei mau tuhaa no te Ekalesia a Iesu Mesia. A tai◊o e a aparau i te Apokalupo 1:1–3, 9–20. A hi◊opoa e te piha haapiiraa i te haamaramaramaraa rahi i muri nei no nia i te buka o te Apokalupo. Ua riro na o Ioane te hoê o te mau Aposetolo tumu a te Faaora. Ua tiahi-ê-hia oia e te hau Roma i Patamo, te hoê motu iti i rapae i te pae apatoa o te fenua Turkey i teie nei mahana, no te faaiteraa i te iteraa papu no Iesu Mesia. A parahi ai oia i reira, ua haere mai te hoê melahi e farerei ia’na e ua horo◊ahia ia◊na te hoê heheuraa o ta÷na i papa◊i i roto i te mau rata i na amaa e hitu o te Ekalesia i te fenua Asia (Apokalupo 1:1, 9–11). Ua riro mai teie mau rata, te buka o te Apokalupo. Ua papa◊ihia te buka o te Apokalupo i te pae rahi i roto i te reo tapa◊o. Te tumu parau, oia hoi “e vai mai te hoê upooti◊araa mau o te Atua i nia i teie nei fenua, i nia i te diabolo; te rê aueue ore o te maitai i nia i te ino, o te feia mo◊a i nia i to ratou feia hamani-ino, o te basileia o te Atua i nia i te mau basileia o te taata e o Satane. . .Te faahu◊ahu◊araa no nia i te mau mea ora, te mau tama◊i, te mau melahi, te taata nei, e te tahi atu., e tauturu ïa i te faatupuraa o teie nei tumu parau. Na roto i te hoê haapiiraa iti, e nehenehe i te tumu parau ia ite-maitai-hia, noa÷tu aita te mau faahu◊ahu◊araa i matara roa i tei faataahia” (Bible Dictionary, “Revelation of John,” 762). 233

234 I roto i na pene e toru o te omuaraa o te buka, ua papa◊ihia te iteraa papu o Ioane no te parau mau o te heheuraa, te mau haapiiraa a Ioane no ô mai i te Fatu ra, e te a◊o a Ioane i na amaa e hitu o te Ekalesia i te fenua Asia. I roto i te pene 4, ua papa◊ihia te orama a Ioane no te ra◊i, e na roto i te mau pene 5 e tae atu i te 20, o ta÷na ïa orama no te hopea i mua i te upooti◊araa hopea o te basileia o te Atua. Te faaite nei teie orama i te mau aroraa i nia i te basileia o Satane, te haamouraa o te basileia o Satane, e te hoho◊a hopea i roto i te aamu o teie nei ao. I muri a◊e i te reira, o te hoê orama ïa no te mau ra◊i apî e te fenua apî—te ao i roto i to÷na huru tiretiera (Apokalupo 21:1–5). Te faaoti ra te buka o te Apokalupo na roto i te iteraa papu o te melahi e te tahi atu a◊o no ô mai i te Fatu ra. • Eaha te hoho◊a matamua, e aore ra te tapa◊o, ta Ioane i ite i roto i teie heheuraa? (A hi◊o Apokalupo 1:12.) Eaha ta te mau mori hinu e tia nei? (A hi◊o Apokalupo 1:20.) No te aha te mau mori hinu i riro ai ei tapa◊o tano no te mau amaa o te Ekalesia? (A hi◊o 3 Nephi 18:24 e te faahitiraa i raro nei.) E mea nahea te mau paroita e te mau amaa i teie nei mahana ia ohipa ei mau mori hinu? Ua parau o Elder Bruce R. McConkie e: “E hopoi te mau mori hinu i te maramarama; aita ratou e hamani ra i te reira. Ta ratou ohipa o te faaineine-raa ïa, e ere râ i te hopoiraa i te taata nei. No reira na roto i te faaohiparaa i na mori hinu e hitu no te faahoho◊a i na ekalesia e hitu o ta Ioane e horo◊a nei i teie nei i te a◊o, te faaite nei ïa te Fatu e, e mea tia i ta÷na mau amuiraa taata i nia i te fenua nei ia hopoi i to÷na iho maramarama i to te ao nei” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:442). • I tehea vahi te Faaora i tuati ai i na mori hinu e hitu? (A hi◊o Apokalupo 1:13.) Eaha te huru o te Faaora i rotopu i ta÷na Ekalesia i teie nei mahana? No te aha e mea faufaa no tatou ia ite e, tei rotopu oia i to÷na mau taata? • Eaha ta te Faaora i tapea na i roto i to÷na rima atau i te taime i tia ai oia i rotopu i na mori hinu e hitu? (A hi◊o Apokalupo 1:16.) Eaha ta te mau fetia e hitu i tia atu? (A hi◊o Apokalupo 1:20 e te papa◊iraa na◊ina◊i roa i raro 20b; a hi◊o atoa i te Apokalupo 2:1, te papa◊iraa na◊ina◊i roa i raro 1a, Apokalupo 3:1, papa◊iraa na◊ina◊i roa i raro 1a. Na roto i te Joseph Smith Translation [Tatararaa a Iosepha Semita] no te Apokalupo 1–3, ua tauihia te parau mau melahi ei mau tavini, ei haamaramaramaraa i te reira, te tia nei te mau fetia no te feia faatere o na amaa e hitu o te Ekalesia.) E mea nahea te feia faatere o te Ekalesia i riro ai mai te mau fetia ra? (Teie te tahi o te mau pahonoraa oia hoi, e vai tamau noa mai ratou e e horo◊a hoi i te arata◊i ia ratou o tei imi i te reira.) • Eaha tei mahuti mai, mai roto mai i te vaha o te Faaora i roto i teie orama? A hi◊o Apokalupo 1:16.) Eaha ta teie parau i tia mai? (A hi◊o PH&PF 6:2.) I roto i tehea mau rave◊a e riro ai te parau a te Fatu mai te hoê o◊e? (A hi◊o Hebera 4:12; Helamana 3:29.) • Eaha te tahi atu tapa◊o i vai i te Fatu i roto i teie heheuraa? (A hi◊o Apokalupo 1:18.) Eaha ta te Faaora e rave i teie mau taviri? (E faaora oia i te mau taata atoa i te pohe pae tino, e e faaora oia i te feia parau tia mai te pohe pae varua. A hi◊o 2 Nephi 9:10–13.) 2. Te faaite nei te Fatu i na amaa e hitu i roto i te fenua Asia no nia i te mau haamaitairaa i fafauhia ia ratou o te upootia mai. A aparau i te Apokalupo 2–3. A ani i te mau melo o te piha haapiiraa ia tai◊o puai mai i te mau irava i maitihia. A haamaramarama e, te mau pene 2 e te 3, te vai ra

234<br />

I roto i na pene e toru o te omuaraa o te buka, ua papa◊ihia te iteraa papu o Ioane<br />

no te parau mau o te heheuraa, te mau haapiiraa a Ioane no ô mai i te Fatu ra, e<br />

te a◊o a Ioane i na amaa e hitu o te Ekalesia i te fenua Asia. I roto i te pene 4, ua<br />

papa◊ihia te orama a Ioane no te ra◊i, e na roto i te mau pene 5 e tae atu i te 20, o<br />

ta÷na ïa orama no te hopea i mua i te upooti◊araa hopea o te basileia o te Atua. <strong>Te</strong><br />

faaite nei teie orama i te mau aroraa i nia i te basileia o Satane, te haamouraa o te<br />

basileia o Satane, e te hoho◊a hopea i roto i te aamu o teie nei ao. I muri a◊e i te<br />

reira, o te hoê orama ïa no te mau ra◊i apî e te fenua apî—te ao i roto i to÷na huru<br />

tiretiera (Apokalupo 21:1–5). <strong>Te</strong> faaoti ra te buka o te Apokalupo na roto i te<br />

iteraa papu o te melahi e te tahi atu a◊o no ô mai i te Fatu ra.<br />

• Eaha te hoho◊a matamua, e aore ra te tapa◊o, ta Ioane i ite i roto i teie heheuraa?<br />

(A hi◊o Apokalupo 1:12.) Eaha ta te mau mori hinu e tia nei? (A hi◊o Apokalupo<br />

1:20.) No te aha te mau mori hinu i riro ai ei tapa◊o tano no te mau amaa o te<br />

Ekalesia? (A hi◊o 3 Nephi 18:24 e te faahitiraa i raro nei.) E mea nahea te mau<br />

paroita e te mau amaa i teie nei mahana ia ohipa ei mau mori hinu?<br />

Ua parau o Elder Bruce R. McConkie e: “E hopoi te mau mori hinu i te<br />

maramarama; aita ratou e hamani ra i te reira. Ta ratou ohipa o te faaineine-raa<br />

ïa, e ere râ i te hopoiraa i te taata nei. No reira na roto i te faaohiparaa i na mori<br />

hinu e hitu no te faahoho◊a i na ekalesia e hitu o ta Ioane e horo◊a nei i teie nei i<br />

te a◊o, te faaite nei ïa te Fatu e, e mea tia i ta÷na mau amuiraa taata i nia i te fenua<br />

nei ia hopoi i to÷na iho maramarama i to te ao nei” (Doctrinal New <strong>Te</strong>stament<br />

Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:442).<br />

• I tehea vahi te Faaora i tuati ai i na mori hinu e hitu? (A hi◊o Apokalupo 1:13.)<br />

Eaha te huru o te Faaora i rotopu i ta÷na Ekalesia i teie nei mahana? No te aha<br />

e mea faufaa no tatou ia ite e, tei rotopu oia i to÷na mau taata?<br />

• Eaha ta te Faaora i tapea na i roto i to÷na rima atau i te taime i tia ai oia i<br />

rotopu i na mori hinu e hitu? (A hi◊o Apokalupo 1:16.) Eaha ta te mau fetia e<br />

hitu i tia atu? (A hi◊o Apokalupo 1:20 e te papa◊iraa na◊ina◊i roa i raro 20b; a<br />

hi◊o atoa i te Apokalupo 2:1, te papa◊iraa na◊ina◊i roa i raro 1a, Apokalupo 3:1,<br />

papa◊iraa na◊ina◊i roa i raro 1a. Na roto i te Joseph Smith Translation [Tatararaa<br />

a Iosepha Semita] no te Apokalupo 1–3, ua tauihia te parau mau melahi ei mau<br />

tavini, ei haamaramaramaraa i te reira, te tia nei te mau fetia no te feia faatere<br />

o na amaa e hitu o te Ekalesia.) E mea nahea te feia faatere o te Ekalesia i riro<br />

ai mai te mau fetia ra? (<strong>Te</strong>ie te tahi o te mau pahonoraa oia hoi, e vai tamau<br />

noa mai ratou e e horo◊a hoi i te arata◊i ia ratou o tei imi i te reira.)<br />

• Eaha tei mahuti mai, mai roto mai i te vaha o te Faaora i roto i teie orama? A<br />

hi◊o Apokalupo 1:16.) Eaha ta teie parau i tia mai? (A hi◊o PH&PF 6:2.) I roto<br />

i tehea mau rave◊a e riro ai te parau a te Fatu mai te hoê o◊e? (A hi◊o Hebera<br />

4:12; Helamana 3:29.)<br />

• Eaha te tahi atu tapa◊o i vai i te Fatu i roto i teie heheuraa? (A hi◊o Apokalupo<br />

1:18.) Eaha ta te Faaora e rave i teie mau taviri? (E faaora oia i te mau taata<br />

atoa i te pohe pae tino, e e faaora oia i te feia parau tia mai te pohe pae varua.<br />

A hi◊o 2 Nephi 9:10–13.)<br />

2. <strong>Te</strong> faaite nei te Fatu i na amaa e hitu i roto i te fenua Asia no nia i te mau<br />

haamaitairaa i fafauhia ia ratou o te upootia mai.<br />

A aparau i te Apokalupo 2–3. A ani i te mau melo o te piha haapiiraa ia tai◊o puai<br />

mai i te mau irava i maitihia. A haamaramarama e, te mau pene 2 e te 3, te vai ra

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!