You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Haapiiraa<br />
33<br />
172<br />
“O te Hiero Outou<br />
o te Atua”<br />
1 Korinetia 1–6<br />
<strong>Te</strong> Tumu No te faaûrûraa i te mau melo o te piha haapiiraa ia imi i te mau haamaitairaa o<br />
te tae mai na roto i te tahoêraa i te Mesia, te peeraa i te Varua, e te riroraa ei taata<br />
mâ noa i te pae morare.<br />
<strong>Te</strong> Faaineineraa 1. A tai◊o, a feruri hohonu, e a pure no nia i te mau papa◊iraa mo◊a i muri nei:<br />
<strong>Te</strong> Tatararaa o<br />
te Haapiiraa i<br />
Mana◊ohia Mai<br />
a. 1 Korinetia 1:10–13; 3:1–11. <strong>Te</strong> titau u◊ana nei o Paulo i te Feia Mo◊a ia<br />
haapae i te mârôraa e ia riro ei hoê i roto i te feruriraa e te haavaraa.<br />
b. 1 Korinetia 1:17–31; 2:1–16. <strong>Te</strong> a◊o nei o Paulo i te Feia Mo◊a ia tiaturi i te<br />
Varua eiaha ra i te paari e te mau philosopho o te ao nei.<br />
c. 1 Korinetia 3:16–17; 5; 6:9–20. <strong>Te</strong> titau u◊ana nei o Paulo i te Feia Mo◊a ia vai<br />
mâ noa i te pae morare.<br />
2. <strong>Te</strong> tahi atu tai◊oraa: 1 Korinetia 7–10; Bible Dictionary [Ditionare o te Bibilia],<br />
“Pauline Epistles: Epistles to the Corinthians,” 743–44.<br />
3. <strong>Te</strong> mana◊o no te haapiiraa: Ua a◊o maira o Elder Boyd K. Packer e: “E mea<br />
faufaa roa no te hoê orometua haapii ia maramaramara maitai e, e mea maitai<br />
ihoa te taata. E mea faufaa roa ia ite e, ta ratou e hinaaro ia rave ïa i te mea tia.<br />
I taua mana◊o teitei ra e tupu mai ïa te hoturaa o te faaroo. Na te reira e horo◊a<br />
i te taa-ê-raa ia tia ana◊e tatou i mua i ta tatou iho mau tamarii e aore ra ia<br />
haere tatou i mua i te hoê piha haapiiraa e mau taata apî no te haapii atu ia<br />
ratou” (<strong>Te</strong>ach Ye Diligently [1975], 73).<br />
<strong>Te</strong> Faahi’oraa Ohipa Mai te mea e tano, a faaohipa i te ohiparaa i muri nei e aore ra hoê o ta outou<br />
iho no te haamata i te haapiiraa.<br />
A papa◊i i te hoê poromu i nia i te tabula ereere, e a papa◊i i te hoê pereoo uira e<br />
aore ra te tahi atu huru pereoo i nia i te poromu. I muri iho a faaite i te iteraa i<br />
tupu i muri nei i faatiahia e Elder Joseph B. Wirthlin:<br />
“A ratere ai maua na nia i te hoê poromu mou◊a i te hoê taperaa mahana na roto<br />
atu te faahororaa i roto i te vero uâ rahi, tei haapapuhia e te mau haruru o te<br />
patiri e te mau anaparaa o te uira, e mea fifi roa ia maua o te Tuahine Wirthlin<br />
ia ite atu i te poromu, i mua anei ia maua e aore ra i te atau e i te aui. Ua hi◊o<br />
maite noa vau i te reni uouo i nia i taua poromu ra ma te haapa◊o maitai i tei ore<br />
â i na reirahia i mua ra. Na roto i te tapearaa i nia i te mau reni, ua tauturu te<br />
reira ia maua ia ore e haere ê atu i te poromu e topa atu ai i raro i te mau mato<br />
hohonu i te hoê pae, e ua tauturu atoa te reira ia maua ia ape atu i te û pereoo i<br />
te tahi pae. No te haere noa na nia i te reni anei, e nehenehe atoa e riro ei mea