Te Faufaa Apî
Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî
Te Aparauraa o te Papa◊iraa Mo◊a e te Faaohiparaa A faaite i te aamu i muri nei: A ora ai oia i roto i te utuafare o Heywood i Salt Lake City i roto i te mau matahiti 1800, ua moemoeahia o John Morgan i te hoê rui e, te ratere ra oia na nia i te poromu i Georgia. Ua mataro oia i te poromu no te mea ua pinepine oia i te faaohipa i te reira a riro ai oia ei faaehau i roto i te Tama◊i o te Mau Fenua Marite. Ua tae oia i te hoê maaraa o te poromu e ua ite atu ia Brigham Young i te tiaraa i reira. Noa÷tu â e, e arata◊i te maaraa atau i te oire i mua mai, ua parau maira te Peresideni Young ia÷na ia rave i te maaraa aui. E ere o Mr. Morgan i te melo no te Ekalesia i taua taime ra, ua faaite râ oia i te Tuahine Heywood i ta÷na taoto e ua ani eaha to÷na mana◊o i te reira. Ua parau atura oia e, te tiaturi ra oia e amui mai oia [Mr. Morgan] i te Ekalesia e e tavini oia i te hoê misioni i Marite pae apatoa e ia tae i te hoê mahana e ite oia ia÷na iho i nia i taua poromu ra ta÷na i ite i roto i te taoto. Ia tupu ana◊e te reira, e mea tia ia÷na ia haamana◊o i te a◊o a Brigham Young ia rave i te maaraa poromu aui. E rave rahi mau matahiti i muri a◊era, i muri a◊e i to John Morgan bapetizoraahia e piiraahia ei misionare i te mau fenua Marite apatoa, ua tae oia i te maaraa poromu o ta÷na i ite i roto i ta÷na taoto. Ua haamana◊o oia i te a◊o ia rave i te maaraa aui, e ua na reira oia. Hoê hora i muri a◊e, ua ite oia ia÷na iho i te hiti [otia] o Heywood Valley [Faa o Heywood]—te hoê vahi nehenehe e hoê â i◊oa i to te utuafare o ta÷na i ora na i te taime i moemoea ai oia i taua taoto ra tau matahiti i mairi a◊era. A haere ai oia na te faa no te poro, ua ite oia e, ua faaineine-maitai-hia te mau taata no te faaroo i te evanelia. I muri a◊e i te faarooraa ia÷na ia haapii, e rave rahi mau utuafare tei parau atu e, ua haere mai te hoê taata matau orehia na taua faa ra hoê ahuru mahana na mua mai, ma te ani i te parau faatia ia tapa◊o i ta ratou mau Bibilia. Ua parau atu teie taata matau orehia ia ratou e, e haere mai te hoê atu ve◊a e nana e haamaramarama ia ratou i te mau irava i tapa◊ohia. Ua haamaramarama o John Morgan i teie mau irava i tapa◊ohia a haapii ai oia i te evanelia. I roto i te mau hebedoma i muri mai, ua haapii o Elder Morgan e ua bapetizo i te taaotoaraa o te mau taata maori râ e toru i rotopu i na utuafare e piti ahuru ma toru i roto i te faa. (Bryant S. Hinckley, Te faith of Our Pioneer Fathers [Te Faaroo o To Tatou Mau Metua Omua Ohipa [1956], 242–44.) • Eaha te mea i faatupu i te manuïa o John Morgan ei misionare? (Teie te tahi o te mau pahonoraa oia hoi, ua hinaaro oia ia rave puai i te ohipa, ia faaroo i te Varua, e ua faaineinehia te aau o te mau taata no te farii i te evanelia.) A haamaramarama e, no nia teie haapiiraa i te Aposetolo Paulo, o tei faaroo, mai ia John Morgan, i te Varua e ua riro ei misionare manuïa rahi. I roto i to÷na tere misionare piti, ua mauiui rahi o Paulo i te mau hamani-ino-raa e rave rahi area râ ua ite atoa oia e rave rahi mau taata o tei faaineinehia no te farii i te evanelia a Iesu Mesia. A haapii ai outou no nia i te tere misionare piti a Paulo, a aparau eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai roto mai ia Paulo no nia i te haapiiraa i te evanelia, te faaineineraa ia tatou iho no te haapii mai i te evanelia, e te haapuairaa i to tatou mau iteraa papu. 163
164 1. O Paulo, o Sila, e o Timoteo o te poro nei na roto i Makedonia e Grece. A aparau i Te Ohipa 15:36–41; 16; 17:1–15; 18:1–22. A ani manihini i te mau melo o te piha haapiiraa ia tai◊o i te mau irava i maitihia mai. E hinaaro paha outou ia haamana◊o i te mau melo o te piha haapiiraa e, ua papa◊ihia te buka o Te Ohipa e Luka. Ua ratere atoa oia e Paulo no te tahi mau tere misionre a Paulo, no te mea e mea pinepine oia i te faaohipa i te parau matou ia faaau ana◊e i te mau ohiparaa a Paulo e to÷na mau hoa misionare (Te Ohipa 16:10). • I roto i te tere misionare piti, ua poro o Paulo i roto e rave rahi mau oire i Makedonia e i Grece, e tae noa÷tu i Philipi, i Tesalonia, i Berea, i Korinetia, e i Ateno. (A faaite atu i teie mau oire i nia i te hoho◊a fenua.) E mea nahea te Varua i te arata◊i ia Paulo e to÷na mau hoa i roto i te tere? (A hi◊o Te Ohipa 16:6–10; 18:9–11.) E mea nahea to te Varua arata◊iraa i to outou mau itoito ia tavini i te Fatu? • Te tapa◊ohia ra i roto i te mau papa◊iraa mo◊a e, ua faaroo o Lydia e ua tiaturi i te mau parau a Paulo no te mea ua haamatara te Fatu i to÷na aau (Te Ohipa 16:14–15). No te aha e mea titauhia te “aau matara” no te faafariuraa i te evanelia? (A hi◊o Mosia 2:9; PH&PF 64:34.) A ani manihini i te mau melo o te piha haapiiraa ia faaite no nia i te mau iteraa i tupu i te taime a haamatara ai te Fatu i to ratou aau (e aore ra i te aau o te tahi taata ta ratou i ite) i te evanelia. • No te aha o Paulo e to÷na mau hoa i mau ai i te fare tapearaa i Tiatira (A hi◊o Te Ohipa 16:16–24.) E mea nahea ratou i te haamatararaahia? (A hi◊o Te Ohipa 16:25–26.) E mea nahea to ratou faaohiparaa i teie iteraa i tupu ei rave◊a maitai no te ohipa misionare? (A hi◊o Te Ohipa 16:27–34.) Eaha atu â te tahi mau hi◊oraa, no roto mai anei i te aamu o te Ekalesia e aore ra i roto i to outou iho oraraa, i te vahi ua matara mai te maitai na roto mai i te hamani-ino-raa? • Eaha ta Paulo i haapii i te mau taata i roto i Tesalonia i te taime i horo◊a ai oia e toru Sabati i roto i te sunago e ratou ra? (A hi◊o Te Ohipa 17:1–3.) Eaha te mau mea i noaa mai na roto i te mau haapiiraa a Paulo i Tesalonia? (A hi◊o Te Ohipa 17:4–10.) • E mea nahea to te mau taata i roto i te sunago i Berea, fariiraa i te mau haapiiraa a Paulo? (A hi◊o Te Ohipa 17:10–12.) E mea nahea tatou ia faatupu i te hoê “ineineraa i te feruriraa” no te haapiiraa mai i te evanelia? 2. Te poro nei o Paulo i Areopago [Mars’Hill] i te mau philosopho Ateno A tai◊o e a aparau i te mau irava i maitihia no roto mai i Te Ohipa 17:16–34. A haamaramaram e, i muri a◊e i to Paulo faarueraa i Berea, ua tae atu oia i Ateno, tei riro ei pû no te mau peu tumu o te ao nei. Ua hi◊opoa te mau philosopho i reira i te Atua ei taata ite-ore-hia e aore ra mana ore, ei Metua mau no to tatou mau varua. Ua haamori ratou i te mau hamaniraa a te Atua i te Atua iho. Ua mono atu ratou i te heheuraa i te tumu e te marôraa, ma te haafaufaa i te paari o te taata hau atu i te mau parau mau a te Atua. • Te mau philosopho i Ateno ra, ua “haamau◊a i to ratou taime i te ohipa ore, ia faaite noa râ, e aore ra ia faaroo noa i te tahi mea apî” (Te Ohipa 17:21). E mea nahea te reira i te tupu mau i teie mahana? Eaha te mau fifi o te nehenehe e tupu mai i roto i te imi-noa-raa “i te tahi mea apî”?
- Page 123 and 124: Haapiiraa 22 112 “E Parahi i te B
- Page 125 and 126: 114 utuafare, te arata’iraa i te
- Page 127 and 128: Ua parau o Elder Marion D. Hanks:
- Page 129 and 130: Haapiiraa 23 118 “E Aroha Outou i
- Page 131 and 132: 120 c. Te mau mea atoa ta÷na i rav
- Page 133 and 134: 122 a. I te taime e bapetizohia tat
- Page 135 and 136: Te Aparauraa no te Papa◊iraa Mo
- Page 137 and 138: 126 3. Te pûpû nei Iesu i te pure
- Page 139 and 140: 128 c. Ia himene i te hoê himene p
- Page 141 and 142: Te Aparauraa no te Papa◊iraa Mo
- Page 143 and 144: 132 • Eaha te mau haamaitairaa e
- Page 145 and 146: Haapiiraa 26 134 “I Fanau mai ai
- Page 147 and 148: 136 10:17-18. A haamaramarama e, e
- Page 149 and 150: 4. Mataio 27:46; Mareko 15:34. “E
- Page 151 and 152: Haapiiraa 27 140 “Aore Oia i ∞n
- Page 153 and 154: 142 “Resurrection,” 761.) Eaha
- Page 155 and 156: 144 3. Te tahi atu mau ite no te Fa
- Page 157 and 158: Te Tatararaa o te Haapiiraa i Mana
- Page 159 and 160: 148 faaau i Te Ohipa 2:38 i te maha
- Page 161 and 162: 150 2. “Te tau e tia÷i te mau me
- Page 163 and 164: Te Aparauraa o te Papa◊iraa Mo◊
- Page 165 and 166: 154 hanahana ia’na. Na roto i te
- Page 167 and 168: Haapiiraa 30 156 “E Ore te Atua e
- Page 169 and 170: 158 10:3-6.) Eaha te huru o Koronel
- Page 171 and 172: mau taata o te hamani ino ra ia rau
- Page 173: Haapiiraa 31 162 “E Itoito Atura
- Page 177 and 178: Te Faahopearaa A faaite i te iteraa
- Page 179 and 180: Te Aparauraa no te Papa◊iraa Mo
- Page 181 and 182: 170 ê ia ratou i te Ekalesia? (A h
- Page 183 and 184: Haapiiraa 33 172 “O te Hiero Outo
- Page 185 and 186: 174 2. A tiaturi i te Varua eiaha r
- Page 187 and 188: tatou a tutava ai tatou ia ore ia h
- Page 189 and 190: 178 A ani i te mau melo o te piha h
- Page 191 and 192: 180 • Eaha ta Paulo i haapii no n
- Page 193 and 194: Haapiiraa 35 182 “E Faafaaite Out
- Page 195 and 196: 184 • Ua faaite o Paulo i te hina
- Page 197 and 198: Te Tahi Atu Mau Mana◊o no te Haap
- Page 199 and 200: Te Aparauraa no te Papa◊iraa Mo
- Page 201 and 202: 190 • Eaha te fafauraa rahi ta Pa
- Page 203 and 204: Haapiiraa 37 192 Iesu Mesia: “Te
- Page 205 and 206: 194 o te parau ia tomo i roto i te
- Page 207 and 208: • Ua haapii atoa o Paulo e, e neh
- Page 209 and 210: Te Tatararaa o te Haapiiraa i Mana
- Page 211 and 212: 200 3. Te faaite papu nei o Paulo i
- Page 213 and 214: Haapiiraa 39 202 “Ei Faaau i te F
- Page 215 and 216: 204 • A faaau i te Ephesia 2:12 e
- Page 217 and 218: Te Tahi Atu Mau mana◊o no te Haap
- Page 219 and 220: Te Aparauraa Papa◊iraa Mo◊a e t
- Page 221 and 222: 210 mau taata ia “tamau maite i t
- Page 223 and 224: Haapiiraa 41 212 “Ua Oti Ta÷u Ho
<strong>Te</strong> Aparauraa o te<br />
Papa◊iraa Mo◊a e te<br />
Faaohiparaa<br />
A faaite i te aamu i muri nei:<br />
A ora ai oia i roto i te utuafare o Heywood i Salt Lake City i roto i te mau<br />
matahiti 1800, ua moemoeahia o John Morgan i te hoê rui e, te ratere ra oia na<br />
nia i te poromu i Georgia. Ua mataro oia i te poromu no te mea ua pinepine oia<br />
i te faaohipa i te reira a riro ai oia ei faaehau i roto i te Tama◊i o te Mau Fenua<br />
Marite. Ua tae oia i te hoê maaraa o te poromu e ua ite atu ia Brigham Young i<br />
te tiaraa i reira. Noa÷tu â e, e arata◊i te maaraa atau i te oire i mua mai, ua parau<br />
maira te Peresideni Young ia÷na ia rave i te maaraa aui.<br />
E ere o Mr. Morgan i te melo no te Ekalesia i taua taime ra, ua faaite râ oia i te<br />
Tuahine Heywood i ta÷na taoto e ua ani eaha to÷na mana◊o i te reira. Ua parau<br />
atura oia e, te tiaturi ra oia e amui mai oia [Mr. Morgan] i te Ekalesia e e tavini<br />
oia i te hoê misioni i Marite pae apatoa e ia tae i te hoê mahana e ite oia ia÷na iho<br />
i nia i taua poromu ra ta÷na i ite i roto i te taoto. Ia tupu ana◊e te reira, e mea tia<br />
ia÷na ia haamana◊o i te a◊o a Brigham Young ia rave i te maaraa poromu aui.<br />
E rave rahi mau matahiti i muri a◊era, i muri a◊e i to John Morgan bapetizoraahia e<br />
piiraahia ei misionare i te mau fenua Marite apatoa, ua tae oia i te maaraa poromu<br />
o ta÷na i ite i roto i ta÷na taoto. Ua haamana◊o oia i te a◊o ia rave i te maaraa aui, e<br />
ua na reira oia. Hoê hora i muri a◊e, ua ite oia ia÷na iho i te hiti [otia] o Heywood<br />
Valley [Faa o Heywood]—te hoê vahi nehenehe e hoê â i◊oa i to te utuafare o ta÷na<br />
i ora na i te taime i moemoea ai oia i taua taoto ra tau matahiti i mairi a◊era.<br />
A haere ai oia na te faa no te poro, ua ite oia e, ua faaineine-maitai-hia te mau<br />
taata no te faaroo i te evanelia. I muri a◊e i te faarooraa ia÷na ia haapii, e rave rahi<br />
mau utuafare tei parau atu e, ua haere mai te hoê taata matau orehia na taua faa<br />
ra hoê ahuru mahana na mua mai, ma te ani i te parau faatia ia tapa◊o i ta ratou<br />
mau Bibilia. Ua parau atu teie taata matau orehia ia ratou e, e haere mai te hoê<br />
atu ve◊a e nana e haamaramarama ia ratou i te mau irava i tapa◊ohia. Ua<br />
haamaramarama o John Morgan i teie mau irava i tapa◊ohia a haapii ai oia i te<br />
evanelia. I roto i te mau hebedoma i muri mai, ua haapii o Elder Morgan e ua<br />
bapetizo i te taaotoaraa o te mau taata maori râ e toru i rotopu i na utuafare e piti<br />
ahuru ma toru i roto i te faa. (Bryant S. Hinckley, <strong>Te</strong> faith of Our Pioneer Fathers<br />
[<strong>Te</strong> Faaroo o To Tatou Mau Metua Omua Ohipa [1956], 242–44.)<br />
• Eaha te mea i faatupu i te manuïa o John Morgan ei misionare? (<strong>Te</strong>ie te tahi o<br />
te mau pahonoraa oia hoi, ua hinaaro oia ia rave puai i te ohipa, ia faaroo i te<br />
Varua, e ua faaineinehia te aau o te mau taata no te farii i te evanelia.)<br />
A haamaramarama e, no nia teie haapiiraa i te Aposetolo Paulo, o tei faaroo, mai<br />
ia John Morgan, i te Varua e ua riro ei misionare manuïa rahi. I roto i to÷na tere<br />
misionare piti, ua mauiui rahi o Paulo i te mau hamani-ino-raa e rave rahi area râ<br />
ua ite atoa oia e rave rahi mau taata o tei faaineinehia no te farii i te evanelia a<br />
Iesu Mesia.<br />
A haapii ai outou no nia i te tere misionare piti a Paulo, a aparau eaha ta tatou<br />
e nehenehe e haapii mai roto mai ia Paulo no nia i te haapiiraa i te evanelia, te<br />
faaineineraa ia tatou iho no te haapii mai i te evanelia, e te haapuairaa i to tatou<br />
mau iteraa papu.<br />
163