Te Faufaa Apî

Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî

15.12.2012 Views

“E Rahi Roa÷tura Hoi te Mau P¥p¥” Te Ohipa 6–9 Haapiiraa 29 Te Tumu No te tautururaa i te mau melo o te piha haapiiraa ia ite mau e, te ravehia nei te ohipa a te Ekalesia na roto i te mau taata e rave rahi, e horo◊a ratou atoa i to ratou mau taleni e to ratou mau iteraa papu no te haapuai i te Ekalesia. Te Faaineineraa 1. A tai◊o, a feruri hohonu, e a pure no nia i te mau papa◊iraa mo◊a i muri nei: Te Tatararaa o te Haapiiraa i Mana◊ohia Mai a. Te Ohipa 6:1–7. Te faatoro◊a nei na Aposetolo Hoê Ahuru Ma Piti i na taata toohitu no te faatere i te ohipa pae tino a te Ekalesia. b. Te Ohipa 6:8–7:60. Setephano, te hoê o na toohitu, te faaite nei ïa i mua i te Sanederina [Haavaraa Rahi a te Ati Iuda]. Na ta÷na mau parau i riri ai te mau taata o te faaroo nei, e te rave ê nei ia÷na i rapae i te oire e te taora nei ia÷na i te ofa◊i ia pohe. c. Te Ohipa 8:4–40. Philipi, te tahi o na pìpì e hitu, te poro nei e te rave nei i te mau semeio i roto i Samaria. Te haapii nei e te bapetizo nei i te hoê eunuta no Etiopia. d. Te Ohipa 8:1–3; 9:1–31. Te hamani ino nei o Saulo i te Ekalesia e tae noa’tu i te taime te farii nei oia i te hoê orama no Iesu Mesia. Ua faafariuhia o Saulo e ua bapetizohia e, te haamata nei ïa i te poro i te evanelia. 2. Te tahi atu tai◊oraa: Te Ohipa 22:1–16; 26:1–5, 9–18. 3. Te mana◊o no te haapiiraa: A haamana◊o e, te haapii nei outou i te hoê piha haapiiraa e taata tataitahi to roto. E nehenehe e vai mai te taa-ê-raa rahi i roto i te mau iteraa i tupu no te oraraa, te roaraa o te meloraa i roto i te Ekalesia, te maramarama no te parau haapiiraa e te mau parau tumu no te evanelia, te mau taleni e te mau aravihi, e te mau rave◊a maitai no te ite haapiiraa. A imi ia maramarama i te mau taa-ê-raa o te mau melo o te piha haapiiraa e a tauturu i te taata tataitahi ia maramarama maitai i te mau parau mau e haapiihia nei. (A hi◊o Haapiiraa—Aore e Piiraa Teitei Atu, 27–35; a hi◊o atoa 39–42.) Te Faahi’oraa Ohipa Mai te mea e tano, a faaohipa i te ohiparaa i muri nei e aore ra hoê o ta outou iho no te haamatai i te haapiiraa. A ani i te mau melo o te piha haapiiraa: • Eaha te tuhaa o to outou tino ia mana◊o outou e mea faufaa rahi atu? No te aha? I muri a◊e i te pahonoraa a te mau melo e rave rahi o te piha haapiiraa, a ani atu: • O vai te melo o te Ekalesia o ta outou e mana◊o nei e melo faufaa rahi atu? No te aha? A vaiiho faahou â i te mau melo e rave rahi o te piha haapiiraa ia pahono mai. I reira, a ani i te hoê melo o te piha haapiiraa ia tai◊o 1 Korinetia 12:14–21, e a 151

Te Aparauraa o te Papa◊iraa Mo◊a e te Faaohiparaa 152 ani i te hoê atu melo o te piha haapiiraa ia tai◊o 1 Korinetia 12:12–13. A haamaramarama e, i roto i teie mau irava te faaau nei te Aposetolo Paulo i te mau melo o te Ekalesia i te mau tuhaa o te tino. Mai te avae, te rima, te taria, e te mata e faufaa nei i roto i ta ratou mau ohipa taa ê, mai te reira atoa te mau melo o te Ekalesia i te faufaa e to ratou mau aravihi e te mau taleni taa ê. A haapii ai outou i te mau irava o te papa◊iraa mo◊a i muri nei, a aparau e mea nahea e tano ai te reira i te oraraa o te mahana tataitahi. A faaitoito i te mau melo o te piha haapiiraa ia faaite mai i te mau iteraa i tupu no te faatuati i te mau parau tumu o te papa◊iraa mo◊a. 1. Ua faatoro◊ahia na taata toohitu no te faatere i te ohipa pae tino o te Ekalesia. A tai◊o e a aparau i Te Ohipa 6:1–7. A haamaramarama e, i raro a◊e i te arata◊iraa a te mau Aposetolo, ua tupu rahi oioi te Ekalesia, ma te faafariu i te mau taata i roto i te mau nunaa e rave rahi. Ua riro te reira ei oaoa rahi, tera râ ua faatupu atoa mai i te tahi mau tamataraa. A tupu ai te Ekalesia i te rahi, ua hinaaro rahi te mau Aposetolo i te tahi atu mau melo no te tauturu tia i te Ekalesia e no te paturaa i te basileia a te Atua. • A tupu ai te Ekalesia i te rahi, i te tahi mau taime, ua farii atoa te mau p∂p∂ i roto i te mau tahitohitoraa [marôraa] i te tahi e te tahi. No te aha te tahi mau melo Hereni i amuamu ai i te mau melo Hebera? (A hi◊o Te Ohipa 6:1.) E mea nahea tatou, oia te mau melo o te Ekalesia ia faaore i te mau tahitohitoraa [marôraa] e te mau afâraa i rotopu ia tatou, ua faatumuhia anei te reira i nia te pae faaroo, te pae faufaa, te pae peu tumu, e aore ra i nia i te tahi atu mau taaê-raa? No te aha e mea faufaa no tatou ia faaore i taua mau afâraa ra? (A hi◊o i 2 Nephi 26:33; PH&PF 38:26–27.) Ua parau te Peresideni Howard W. Hunter e: “E mea na roto i te maramaramaraa e te fariiraa i [te] huru metuaraa tane o te Atua i te ao nei, e nehenehe ai i te mau taata atoa o te fenua nei ia mauruuru hau atu i te mana◊ona◊o o te Atua no ratou e to ratou tuatiraa i te tahi e te tahi. Teie te hoê parau poro◊i o te oraraa e o te here o te û afaro nei i nia i te mau peu tumu atoa i faatumuhia i nia i te hiroa, te reo, te tiaraa imiraa faufaa e aore ra te politita, te ana◊iraa pae haapiiraa, e aore ra te peu tumu i mutaa ihora, no te mea, hoê â tupuna pae varua to tatou atoa. E parau tuatapaparaa tupuna no te ra◊i mai to tatou; e tamarii pae varua na te Atua te taata tataitahi” (i roto Conference Report, Oct. 1991, 22; e aore ra Ensign, Nov. 1991, 18). • E mea nahea te mau huru rauraa i rotopu i te mau melo i te haamaitai e i te faaitoito i te Ekalesia? E mea nahea tatou ia taa ê i te tahi atu e, noa÷tu i te reira te vai tahoê nei â tatou? • Ua mana◊o te mau Aposetolo, te tiaraa ra, eiaha ratou e rave i te taime mai roto mai i te haapiiraa i te evanelia no te faatupu i te mau marôraa e no te haapa◊o i te tahi atu mau ohipa o te pae tino nei (Te Ohipa 6:2). E mea nahea to ratou faaoreraa i teie fifi? (A hi◊o Te Ohipa 6:3–6.) No te aha e mea faufaa no te ohipa a te Ekalesia ia haaparerehia [faaitehia] i rotopu i te mau taata e rave rahi? E mea nahea to outou haamaitairaahia e te mau rave◊a maitai no te taviniraa i roto i te Ekalesia?

“E Rahi Roa÷tura<br />

Hoi te Mau P¥p¥”<br />

<strong>Te</strong> Ohipa 6–9<br />

Haapiiraa<br />

29<br />

<strong>Te</strong> Tumu No te tautururaa i te mau melo o te piha haapiiraa ia ite mau e, te ravehia nei te<br />

ohipa a te Ekalesia na roto i te mau taata e rave rahi, e horo◊a ratou atoa i to<br />

ratou mau taleni e to ratou mau iteraa papu no te haapuai i te Ekalesia.<br />

<strong>Te</strong> Faaineineraa 1. A tai◊o, a feruri hohonu, e a pure no nia i te mau papa◊iraa mo◊a i muri nei:<br />

<strong>Te</strong> Tatararaa o<br />

te Haapiiraa i<br />

Mana◊ohia Mai<br />

a. <strong>Te</strong> Ohipa 6:1–7. <strong>Te</strong> faatoro◊a nei na Aposetolo Hoê Ahuru Ma Piti i na taata<br />

toohitu no te faatere i te ohipa pae tino a te Ekalesia.<br />

b. <strong>Te</strong> Ohipa 6:8–7:60. Setephano, te hoê o na toohitu, te faaite nei ïa i mua i te<br />

Sanederina [Haavaraa Rahi a te Ati Iuda]. Na ta÷na mau parau i riri ai te mau<br />

taata o te faaroo nei, e te rave ê nei ia÷na i rapae i te oire e te taora nei ia÷na i<br />

te ofa◊i ia pohe.<br />

c. <strong>Te</strong> Ohipa 8:4–40. Philipi, te tahi o na pìpì e hitu, te poro nei e te rave nei i te<br />

mau semeio i roto i Samaria. <strong>Te</strong> haapii nei e te bapetizo nei i te hoê eunuta<br />

no Etiopia.<br />

d. <strong>Te</strong> Ohipa 8:1–3; 9:1–31. <strong>Te</strong> hamani ino nei o Saulo i te Ekalesia e tae noa’tu i<br />

te taime te farii nei oia i te hoê orama no Iesu Mesia. Ua faafariuhia o Saulo<br />

e ua bapetizohia e, te haamata nei ïa i te poro i te evanelia.<br />

2. <strong>Te</strong> tahi atu tai◊oraa: <strong>Te</strong> Ohipa 22:1–16; 26:1–5, 9–18.<br />

3. <strong>Te</strong> mana◊o no te haapiiraa: A haamana◊o e, te haapii nei outou i te hoê piha<br />

haapiiraa e taata tataitahi to roto. E nehenehe e vai mai te taa-ê-raa rahi i roto<br />

i te mau iteraa i tupu no te oraraa, te roaraa o te meloraa i roto i te Ekalesia, te<br />

maramarama no te parau haapiiraa e te mau parau tumu no te evanelia, te<br />

mau taleni e te mau aravihi, e te mau rave◊a maitai no te ite haapiiraa. A imi ia<br />

maramarama i te mau taa-ê-raa o te mau melo o te piha haapiiraa e a tauturu i<br />

te taata tataitahi ia maramarama maitai i te mau parau mau e haapiihia nei. (A<br />

hi◊o Haapiiraa—Aore e Piiraa <strong>Te</strong>itei Atu, 27–35; a hi◊o atoa 39–42.)<br />

<strong>Te</strong> Faahi’oraa Ohipa Mai te mea e tano, a faaohipa i te ohiparaa i muri nei e aore ra hoê o ta outou<br />

iho no te haamatai i te haapiiraa.<br />

A ani i te mau melo o te piha haapiiraa:<br />

• Eaha te tuhaa o to outou tino ia mana◊o outou e mea faufaa rahi atu? No te aha?<br />

I muri a◊e i te pahonoraa a te mau melo e rave rahi o te piha haapiiraa, a ani atu:<br />

• O vai te melo o te Ekalesia o ta outou e mana◊o nei e melo faufaa rahi atu? No<br />

te aha?<br />

A vaiiho faahou â i te mau melo e rave rahi o te piha haapiiraa ia pahono mai.<br />

I reira, a ani i te hoê melo o te piha haapiiraa ia tai◊o 1 Korinetia 12:14–21, e a<br />

151

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!