Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
• Ia tamau noa te mau Aposetolo ia poro e ia faatupu i te mau semeio, ua<br />
haruhia ratou e te mau tahu◊a e te mau Sadukea no te tuu atu i te tapearaa (<strong>Te</strong><br />
Ohipa 5:17–18). E mea nahea to ratou matararaa mai i te fare tapearaa? (A hi◊o<br />
i <strong>Te</strong> Ohipa 5:19–20.) Eaha ta ratou i rave i muri a◊e i to ratou haamatararaahia?<br />
(A hi◊o <strong>Te</strong> Ohipa 5:29–32.)<br />
• Eaha te a◊o ta Gamaliela i horo◊a i te feia faatere o te Ati Iuda o tei hinaaro i te<br />
taparahi pohe i te mau Aposetolo? (A hi◊o <strong>Te</strong> Ohipa 5:33–39.) Eaha te mau<br />
iteraa i tupu o te faaite ia outou i te parau mau o te mau parau a Gamaliela?<br />
• Eaha te tauiraa ta te horo◊araa i te Varua Maitai i hopoi i nia i te mau Aposetolo?<br />
(A faaau atu i te Mataio 26:4l7–56, 69–75 e <strong>Te</strong> Ohipa 4:5–21; 5:17–18, 26–42.)<br />
E mea nahea te mau hi◊oraa o te mau Aposetolo i te faaûrû ia tatou ia riro ei<br />
mau ite papu no te parau mau?<br />
<strong>Te</strong> Faahopearaa A haamaramarama e, i muri a◊e i to te mau Aposetolo fariiraa i te horo◊araa a te<br />
Varua Maitai, ua riro mai ratou ei mau ite mana puai no Iesu Mesia. A farii ai te<br />
mau Aposetolo i te hoê piiraa taa ê ia riro ei mau ite no te Mesia, ua farii atoa te<br />
melo tataitahi o te Ekalesia i te hopoi◊a ia faaite i te iteraa no÷na ra. A faaite atu i<br />
te iteraa papu oia hoi, e nehenehe i te Varua Maitai ia tauturu ia outou ia ite<br />
anahea e, e mea nahea ia faaite papu no te Mesia. A pee ai tatou i te mau<br />
faaûrûraa o te Varua, e tupu i te rahi to tatou faaroo, e to tatou huru i te Varua e<br />
tupu atoa ïa, e e riro mai tatou ei mau ite maitai atu no te Fatu Iesu Mesia.<br />
<strong>Te</strong> Tahi Atu<br />
Mau Mana◊o no<br />
te Haapiiraa E puoi te materia i muri nei i te faanahoraa haapiiraa i mana◊ohia mai. E hinaaro<br />
paha outou ia faaohipa hoê e aore hau atu o teie mau mana◊o ei tuhaa no te<br />
haapiiraa.<br />
1. <strong>Te</strong> faaiteraa a te Varua Maitai i te tomoraa o te Hiero i Kirtland<br />
Haapiiraa 28<br />
A haamaramarama e, te niniiraa o te Varua hoê â ïa huru i te hoê i tupu i roto i <strong>Te</strong><br />
Ohipa 2:1–4, mai tei tupu i te tomoraa o te Hiero i Kirtland i te 27 no Mati 1836.<br />
A ani i te hoê melo o te piha haapiiraa ia tai◊o haapuai mai i te Parau Haapiiraa e<br />
te Mau Parau Fafau 109:36–37, te tuhaa o te pure tomoraa ta te Peropheta Iosepha<br />
Semita i titau ei ohipa niniihia mai. I muri iho, a ani i te tahi atu melo o te piha<br />
haapiiraa ia tai◊o i te faahitiraa i muri nei, o te faata nei e mea nahea taua titauraa<br />
ra i te horo◊ahia mai:<br />
“<strong>Te</strong> parau ra te Peropheta Iosepha Semita e, i roto i te hoê apooraa ahiahi i te<br />
mahana i tomohia ai te Hiero Kirtland, “ua tia maira te Taeae George A. Smith e<br />
ua haamata ihora i te tohu, e ua faaroohia te hoê maniania mai te ta◊i o te hoê<br />
mata◊i puai rahi, o tei faaî roa i te Hiero, e ua tia paatoa maira te amuiraa, ma te<br />
faatiahia e te hoê mana ite-ore-hia i te mata, e rave rahi o te haamata i te<br />
paraparau i roto i te mau reo e i roto i te tohuraa; ua ite atu vetahi pae i te mau<br />
orama hanahana, e oia mau â, ua î roa te Hiero i te mau melahi, o ta÷u i faaite<br />
papu atu i te amuiraa i taua ohipa ra. Ua horo amui maira te mau taata tupu e<br />
haati ra (ma te faaroo i te hoê ta◊i matau-ore-hia i reira, e ma te ite mai hoi i te<br />
marama anaana rahi mai te hoê pou mori ra i te faaearaa i nia i te Hiero), e ua<br />
maere matou paatoa i te mea e tupu ra” (History of the Church, 2:428).<br />
149