Te Faufaa Apî

Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî

15.12.2012 Views

“O Matou Nei  Hoi te Mau P¥p¥” Te Ohipa 1–5 Haapiiraa 28 Te Tumu No te haamana◊o atu i te mau melo o te piha haapiiraa i ta ratou hopoi◊a ia riro ei mau ite no Iesu Mesia e no te tauturu ia ratou ia ite e mea nahea te horo◊araa a te Varua Maitai ia tauturu ia ratou ia na reira. Te Faaineineraa 1. A tai◊o, a feruri hohonu, e a pure no nia i te mau papa◊iraa mo◊a i muri nei: a. Te Ohipa 1. I muri a◊e i te ohipa pororaa evanelia i rotopu i to÷na mau p¥p¥ no na mahana e 40, te maue nei te Fatu i tia faahou mai i nia i te ra◊i ra. O Matatia tei maitihia ia faaî atu i te vahi i vata ia Iuda i roto i te P∂p∂ o na Aposetolo Hoê Ahuru Ma Piti. b. Te Ohipa 2. E tae mau atura i te mahana Penetekose, ua î te mau Aposetolo i te Varua Maitai e ua paraparau i roto i te mau reo e rave rahi. E rave rahi o tei faaroo ia ratou ua faafariuhia mai ïa. c. Te Ohipa 3–4. Te faaora nei o Petero e o Ioane i te hoê taata pirio◊i e te faaite nei e, ua faaorahia tera taata na roto i te mana o Iesu Mesia. Te pure nei te mau Aposetolo no te reira e te farii nei i te mana rahi na roto i te Varua Maitai. d. Te Ohipa 5:12–42. Te tamau nei te mau Aposetolo i te poro e i te faaora ma te mana rahi. Ua tapeahia ratou e ua tuuhia i te tapearaa tera râ ua faaorahia i te tapearaa e te hoê melahi. Te faaite nei ratou i te mau tahua rahi e, te haapa◊o nei ratou i te Atua eiaha râ i te taata nei. Te a◊o nei Gamaliela i te mau Pharisea ia ore ia taparahi pohe i te mau Aposetolo. 2. Te tahi atu tai◊oraa: Mareko 16:19–20; Luka 24:49–53; Iosepha Semita—Aamu 1:21–25. 3. Mai te mea te vai ra te hoho◊a Te Maueraa o Iesu (62497; Afata Hoho◊a no te Evanelia 236), a faaohipa i te reira i roto i te haapiiraa. 4. Mai te mea e, e faaohipa outou i Te Faahi’oraa Ohipa, a faanaho ia haere mai e piti na taata i roto i te piha haapiiraa hou a haamata ai te piha haapiiraa, e a parahi noa ai hoi te mau melo o te piha haapiiraa. (Mai te mea e nehenehe, e mea tia ia anihia i na taata aita raua e haere tamau mai nei i roto i ta outou piha haapiiraa.) A ani ia raua ia tomo mai i roto i te piha haapiiraa, ia rave haapoto noa mai i te tahi ohipa (mai teie te huru, ia paraparau e oe [te orometua] e aore ra ia rave i te tahi ohipa i roto i te piha), e i muri iho ia faarue mai. Eiaha raua e paraparau atu i te mau melo o te piha haapiiraa e aore ra ia imi i te tahi rave◊a ia hi◊ohia mai raua. 5. Te mana◊o no te haapiiraa: E mea tia i te mau orometua ia faaite papu e, ta ratou e haapii nei e parau mau ïa. A faaite papu no Iesu Mesia, e no ta÷na evanelia i te mau taime atoa e faaûrû te Varua ia outou, eiaha i te pae hopea noa o te haapiiraa. E hopoi mai te iteraa papu i te mana i ta outou haapiiraa. (A hi◊o Haapiiraa—Aore e Piiraa Teitei Atu, 12–13, 131–33.) 145

Te Tatararaa o te Haapiiraa i Mana◊ohia Mai Te Faahi’oraa Ohipa Mai te mea e tano, a faaohipa i te ohiparaa i muri nei e aore ra hoê o ta outou iho no te haamata i te haapiiraa. Te Aparauraa Papa◊iraa Mo◊a e te Faaohiparaa 146 A ani i te mau melo o te piha haapiiraa, ua ite atu anei ratou i tera na taata toopiti o tei tomo mai i roto i te piha e ua faarue mai hou te haapiiraa i haamata ai (a hi◊o i te tuhaa “Te Faaineineraa”). Mai te mea ua ite atu te mau melo o te piha haapiiraa, a ani ia ratou ia faaite mai eaha ta ratou i ite mata atu i teie na taata, oia hoi o vai ma raua, eaha te ahu ta raua i oomo mai, e eaha ta raua ohipa i rave. A faaite atu e, te mau melo o te piha haapiiraa o te ite mata i teie na taata manihini ua riro ratou ei mau ite. (Mai te mea e, aita te hoê o ratou i ite atu i na taata manihini, a faaite ia ratou i te ohipa ta raua i rave e a haamaramarama e, ua riro oe [te orometua] ei ite. Te hoê taata o te ite mata e aore ra o te ite i te tupuraa o te hoê ohipa e, a faaite ai ia vetahi ê no nia i te reira, ua riro oia ei ite. A ani i te mau melo atoa o te piha haapiiraa o tei ore i ite i na taata manihini: • E tiaturi anei outou i te mea ta teie na ite i parau mai ia outou? No te aha outou e tiaturi ai e aore ra e ore ai e tiaturi? A haamaramarama e, te haapiiraa i teie nei mahana, no nia ïa i te mau Aposetolo i te matamua ra, o tei riro ei mau ite no Iesu Mesia i tia faahou mai. Ia faaite ana◊e ratou i te papuraa no÷na, e rave rahi mau taata tei tiaturi ia raua e ua bapetizohia raua i roto i te Ekalesia. A haapii ai outou i te mau irava o te mau papa◊iraa mo◊a i muri nei, a haapapu i te faaroo e te mana ta te mau Aposetolo i faaite papu atu no te Fatu i tia faahou mai. A aparau e te mau melo o te piha haapiiraa e mea nahea ratou e riro atoa ai ei mau ite no Iesu Mesia. A haamaramarama e, ua riro te buka te Ohipa ei aamu no Luka no te mau ohipa faufaa i tupu i roto i te Ekalesia i roto i na matahiti e 30 e aore ra hau atu, i muri iho i te oraraa i te tahuti nei o Iesu Mesia. Te faaite nei o Luka i na mahana e 40 no te ohipa pororaa a te Fatu i tia faahou mai e to÷na Maueraa. I muri iho, te faataa nei oia i te maitai rahi pae varua i te mahana no te Penekose, te faatereraa a Petero no te Ekalesia, te mau ohipa misionare a te mau Aposetolo i mutaa ihora, e te faafariuraa i tupu ia Paulo. Te piti o te afaraa o te buka, te faahi◊o ra ïa i te mau haaraa misionare a Paulo i rotopu i te mau Ati Edene. 1. Te maue nei te Fatu i te ra◊i ra. Ua piihia o Matatia ia riro ei Aposetolo. A aparau i Te Ohipa 1. A ani manihini i te mau melo o te piha haapiiraa ia tai◊o haapuai i te mau irava i maitihia mai. A faaite i te hoho◊a o te Maueraa. • I muri a◊e i to Iesu tia-faahou-raa mai, ua faaea oia i pihai iho i ta÷na mau p¥p¥ no na mahana e 40, e “te parau ra oia ia ratou i te parau o te basileia o te Atua” (Te Ohipa 1:3). Na mua noa iho i to÷na ho◊iraa i to÷na Metua i te Ra◊i ra, eaha ta÷na i fafau atu i to÷na mau Aposetolo e farii oioi ratou i te reira? (A hi◊o Te Ohipa 1:4–5; a hi◊o atoa Luka 24:49. A faaite e, noa÷tu â e, ua farii te mau Aposetolo i te mau faaiteraa a te Varua Maitai, aita â râ ratou i farii atura i te horo◊araa a te Varua Maitai.)

<strong>Te</strong> Tatararaa o<br />

te Haapiiraa i<br />

Mana◊ohia Mai<br />

<strong>Te</strong> Faahi’oraa Ohipa Mai te mea e tano, a faaohipa i te ohiparaa i muri nei e aore ra hoê o ta outou<br />

iho no te haamata i te haapiiraa.<br />

<strong>Te</strong> Aparauraa<br />

Papa◊iraa Mo◊a e te<br />

Faaohiparaa<br />

146<br />

A ani i te mau melo o te piha haapiiraa, ua ite atu anei ratou i tera na taata<br />

toopiti o tei tomo mai i roto i te piha e ua faarue mai hou te haapiiraa i haamata<br />

ai (a hi◊o i te tuhaa “<strong>Te</strong> Faaineineraa”). Mai te mea ua ite atu te mau melo o te<br />

piha haapiiraa, a ani ia ratou ia faaite mai eaha ta ratou i ite mata atu i teie na<br />

taata, oia hoi o vai ma raua, eaha te ahu ta raua i oomo mai, e eaha ta raua ohipa<br />

i rave. A faaite atu e, te mau melo o te piha haapiiraa o te ite mata i teie na taata<br />

manihini ua riro ratou ei mau ite. (Mai te mea e, aita te hoê o ratou i ite atu i na<br />

taata manihini, a faaite ia ratou i te ohipa ta raua i rave e a haamaramarama e, ua<br />

riro oe [te orometua] ei ite. <strong>Te</strong> hoê taata o te ite mata e aore ra o te ite i te tupuraa<br />

o te hoê ohipa e, a faaite ai ia vetahi ê no nia i te reira, ua riro oia ei ite.<br />

A ani i te mau melo atoa o te piha haapiiraa o tei ore i ite i na taata manihini:<br />

• E tiaturi anei outou i te mea ta teie na ite i parau mai ia outou? No te aha<br />

outou e tiaturi ai e aore ra e ore ai e tiaturi?<br />

A haamaramarama e, te haapiiraa i teie nei mahana, no nia ïa i te mau Aposetolo<br />

i te matamua ra, o tei riro ei mau ite no Iesu Mesia i tia faahou mai. Ia faaite<br />

ana◊e ratou i te papuraa no÷na, e rave rahi mau taata tei tiaturi ia raua e ua<br />

bapetizohia raua i roto i te Ekalesia.<br />

A haapii ai outou i te mau irava o te mau papa◊iraa mo◊a i muri nei, a haapapu i<br />

te faaroo e te mana ta te mau Aposetolo i faaite papu atu no te Fatu i tia faahou<br />

mai. A aparau e te mau melo o te piha haapiiraa e mea nahea ratou e riro atoa ai<br />

ei mau ite no Iesu Mesia.<br />

A haamaramarama e, ua riro te buka te Ohipa ei aamu no Luka no te mau ohipa<br />

faufaa i tupu i roto i te Ekalesia i roto i na matahiti e 30 e aore ra hau atu, i muri<br />

iho i te oraraa i te tahuti nei o Iesu Mesia. <strong>Te</strong> faaite nei o Luka i na mahana e 40<br />

no te ohipa pororaa a te Fatu i tia faahou mai e to÷na Maueraa. I muri iho, te<br />

faataa nei oia i te maitai rahi pae varua i te mahana no te Penekose, te faatereraa a<br />

Petero no te Ekalesia, te mau ohipa misionare a te mau Aposetolo i mutaa ihora, e<br />

te faafariuraa i tupu ia Paulo. <strong>Te</strong> piti o te afaraa o te buka, te faahi◊o ra ïa i te mau<br />

haaraa misionare a Paulo i rotopu i te mau Ati Edene.<br />

1. <strong>Te</strong> maue nei te Fatu i te ra◊i ra. Ua piihia o Matatia ia riro ei Aposetolo.<br />

A aparau i <strong>Te</strong> Ohipa 1. A ani manihini i te mau melo o te piha haapiiraa ia tai◊o<br />

haapuai i te mau irava i maitihia mai. A faaite i te hoho◊a o te Maueraa.<br />

• I muri a◊e i to Iesu tia-faahou-raa mai, ua faaea oia i pihai iho i ta÷na mau p¥p¥<br />

no na mahana e 40, e “te parau ra oia ia ratou i te parau o te basileia o te Atua”<br />

(<strong>Te</strong> Ohipa 1:3). Na mua noa iho i to÷na ho◊iraa i to÷na Metua i te Ra◊i ra, eaha<br />

ta÷na i fafau atu i to÷na mau Aposetolo e farii oioi ratou i te reira? (A hi◊o <strong>Te</strong><br />

Ohipa 1:4–5; a hi◊o atoa Luka 24:49. A faaite e, noa÷tu â e, ua farii te mau<br />

Aposetolo i te mau faaiteraa a te Varua Maitai, aita â râ ratou i farii atura i te<br />

horo◊araa a te Varua Maitai.)

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!