Te Faufaa Apî

Te Faufaa Apî Te Faufaa Apî

15.12.2012 Views

“Ua parau mai te hoê melo bapetizo-apî-hia ia÷u no nia i te mea o ta÷na i farii i te taime ua farii oia i taua horo◊araa ra. E vahine Keretetiano faaroo oia o te horo◊a i to÷na oraraa i roto i te taviniraa ia vetahi ê ra. Ua ite oia e ua here i te Fatu, e ua ite oia i te mau faaiteraa a To÷na ra Varua. I te taime i farii ai oia i te tahi atu maramarama no te evanelia i faaho◊ihia mai, ua bapetizohia oia e ua tuu atu te mau peresibutero i to ratou pue rima i nia i to÷na upoo e ua horo◊a ia÷na te horo◊araa o te Varua Maitai. Ua haamana◊o oia, ‘Ua ite au i te faaûrûraa a te Varua Maitai tei haamauhia i nia ia÷u ma te puai rahi aita â vau i farii a◊enei i mua ra. Mai te huru ra i te hoê hoa tahito o tei arata◊i ia÷u i tera ao i mairi a◊enei tera râ ua haere mai i teie nei no te faaea mai’” (i roto Conference Report, Oct. 1996, 80; e aore ra Ensign, Nov. 1996, 60). Mai te mea e, ua faaohipa outou i Te Faahi’oraa Ohipa, a tuu atu i nia i te hoê o na afata te papa◊iraa i nia i te parau o te na ô ra Te Horo◊araa a te Varua Maitai. • I muri a◊e i to tatou fariiraa i te horo◊araa a te Varua Maitai, e mea nahea tatou e tiamâ ai no te hoaraa tamau noa o te Varua Maitai? (A hi◊o Te Ohipa 5:32; PH&PF 6:14; 20:77, 79; 76:116; 121:45–46.) E mea nahea tatou e ite papu ai i te faaûrûraa o te Varua Maitai? (A hi◊o Galatia 5:22–23; PH&PF 6:15, 23; 11:13.) Ua haapii te Peresideni Boyd K. Packer e: “E parau te Varua Maitai e te hoê reo o te ite-hau-hia÷tu i tei faaroo-hia÷tu. Ua faataahia te reira mai te hoê ‘reo iti ha◊iha◊i.’ A parau ai tatou no nia te ‘faarooraa’ i te mau muhumuhuraa o te Varua, hau atu i te pinepine, te faataa nei te taata i te hoê faaûrûraa i te pae varua na roto i te parauraa e, ‘Ua farii au i te iteraa i roto i te aau. . . ‘ . . . E tae mai te heheuraa mai te mau parau ta tatou e ite i roto i te aau hau atu i te faaroo” (i roto Conference Report, Oct. 1994, 77; e aore ra Ensign, Nov. 1994, 60). I roto i te hoê moemoea i horo◊ahia i te Peresideni Brigham Young, ua haapii te Peropheta Iosepha Semita ia÷na ia haapii i te Feia Mo◊a e “te Varua o te Fatu. . . e muhumuhu oia i te hau e te oaoa i to ratou mau varua; e rave ê atu oia i te faahemaraa, te inoino rahi, te tama◊i e te mau ino atoa mai roto atu i to ratou aau; e to ratou mau hinaaro atoa ia rave a te maitai, ia hopoi atu i te parau tia e ia patu i te basileia o te Atua” (Manuscript History of Brigham Young, 1846–1847, comp. Elden J. Watson [1971], 529). 2. Te tohu nei Iesu i to÷na pohe e te tia-faahou-raa mai. Haapiiraa 24 A tai◊o e a aparau i te mau irava i maitihia mai na roto mai i te Ioane 16:16–33. • I muri a◊e i to Iesu haapiiraa i te mau Aposetolo no nia i te Varua Maitai, ua parau oia ia ratou e, e oioi atu oia i te pohe e e faatia-faahou-hia mai oia (Ioane 16:16–20). I reira ua parau atura oia, “I parau atu vau ia outou i teie nei mau parau, ia hauhia to outou ia÷u nei” (Ioane 16:33). Eaha to outou mana◊o i te auraa ia hauhia to outou ia÷na ra? Eaha ta tatou e haapii mai na roto mai i te mau haapiiraa a Iesu i roto i te Ioane 16 o te nehenehe e tauturu ia tatou ia hauhia to tatou ia÷na ra? (A hi◊o atoa Philipi 4:7–9; PH&PF 59:23.) • Ua parau o Iesu i ta÷na mau Aposetolo, “E pohe to outou i teie nei ao, E faaitoito râ, ua riro te re o teie nei ao ia÷u” (Ioane 16:33). E mea nahea te iteraa e, ua riro te re o teie nei ao ia Iesu ia tauturu ia tatou ia faaitoito ia faaruru tatou i te ati rahi? No te aha e mea faufaa ia faaitoito tatou? 125

126 3. Te pûpû nei Iesu i te pure aroha rahi. A tai◊o e a aparau i te Ioane 17, tei roto te hoê pure ta Iesu i pûpû atu na mua noa iho i to÷na oto rahi i roto i te Ô o Getesemane e i nia i te satauro. Ua parau pinepine-hia teie nei pure i te pure aroha rahi no te mea a pure ai Iesu, ua tia ma te aroha, e aore ra ua tia i rotopu ia tatou e te Metua i te Ra◊i ra, no te taparu no to tatou faaoraraa. A imi i te arata◊iraa a te Varua i roto i te mau irava i maitihia mai no te tai◊o e no te aparau. • A haamata ai Iesu i ta÷na pure, e mea nahea ta÷na faataaraa i ta÷na misioni i nia i te fenua nei? (A hi◊o Ioane 17:1–1; a hi◊o atoa Mose 1:39.) E mea nahea ta÷na faaotiraa i ta÷na misioni? • I roto i ta÷na pure, te na ô ra te Faaora, “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai” (Ioane 17:3). E mea nahea te iteraa i te Metua i te Ra◊i ra e ia Iesu Mesia i te huru-ê-raa i te ite-noaraa no nia i te reira? E mea nahea tatou e ite ai i te reira? (A hi◊o 1 Ioane 4:7–8; Mosia 5:10–13; Alama 22:18; PH&PF 18:33–36; 132:21–24.) Mai te mea ua faaohipa outou i Te Faahi’oraa Ohipa, a tuu atu i te parau papa◊i o te na ô ra Te Ora Mure Ore i nia i te piti o te afata tao◊a horo◊a. A ani manihini i te hoê melo o te piha haapiiraa ia tai◊o i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 14:7. • I roto i te tuhaa matamua o ta÷na pure, ua faataa o Iesu i te mau mea o ta÷na i rave i roto i te faaotiraa i ta÷na misioni (Ioane 17:4–8). E mea nahea tatou ia faaho◊i atu i te faataaraa o to tatou mau itoito i te Metua i te Ra◊i ra? Eaha te tupu mai i ta tatou mau ohiparaa mai te mea e, e faaô mai tatou i te mau pô atoa i roto i ta tatou mau pure te hoê faataaraa o to tatou mau itoito no te tavini ia÷na i roto i taua mahana ra? • Noa÷tu â e, ia ite o Iesu ua fatata roa mai te taime e mauimui rahi ai, ua pure oia no vai ma? (A hi◊o Ioane 17:6–9, 20.) Eaha ta tatou e haapii mai na roto mai i te reira? • E mea nahea tatou, mai ia Iesu hoi e ta÷na mau Aposetolo, ia ora i roto i teie ao, e “e ere râ o to teie nei ao”? (Ioane 17:14; a hi◊o atoa i te mau irava 15–16). Ua parau o Elder M. Russell Ballard e: “I roto i te Ekalesia, e mea pinepine tatou i te faahiti i te mau irava ra, ‘A parahi i roto i teie nei ao, e ere râ i to teie nei ao.’ A hi◊o maite ai tatou i te mau faaiteraa a te afata teata e faaite nei i te faufau, te iriâ, te mau vahi matauhia o te peu taiata e tae noa÷tu i te mau faaunauna, e mea pinepine tatou i te hinaaro ia ponao atu i te ao nei ma te tahi atu rave◊a, e ia faatea ê roa i to tatou mau utuafare i te reira mau mea atoa. . . . “Peneia◊e e tia ia tatou ia faahiti i te mau irava i parauhia na mua ra ei na titauraa e piti i faataa-ê-hia. A tahi, “A parahi i roto i te ao nei.’ Ia rave itoito atoa; ia haamaramaramahia. A tamata ia maramarama atu e ia faaoroma◊i e ia mauruuru i te rauraa o te ohipa. A rave i te mau horo◊araa au maitai i te sotaiete na roto atu i te taviniraa e te horo◊araa ia tatou iho. Te piti, “E ere i to teie nei ao.’ Eiaha ia pee atu i te mau haere◊a ino e aore ra ia pio atu no te faatano e aore ra no te farii i te mea tia ore. “E tia ia tatou ia tutava ia taui i te ino rahi e te mau huru aore e peu morare i roto i te afata teata e i roto i te sotaiete na roto i te haapa◊oraa i te mau mea o

126<br />

3. <strong>Te</strong> pûpû nei Iesu i te pure aroha rahi.<br />

A tai◊o e a aparau i te Ioane 17, tei roto te hoê pure ta Iesu i pûpû atu na mua noa<br />

iho i to÷na oto rahi i roto i te Ô o Getesemane e i nia i te satauro. Ua parau<br />

pinepine-hia teie nei pure i te pure aroha rahi no te mea a pure ai Iesu, ua tia ma<br />

te aroha, e aore ra ua tia i rotopu ia tatou e te Metua i te Ra◊i ra, no te taparu no<br />

to tatou faaoraraa. A imi i te arata◊iraa a te Varua i roto i te mau irava i maitihia<br />

mai no te tai◊o e no te aparau.<br />

• A haamata ai Iesu i ta÷na pure, e mea nahea ta÷na faataaraa i ta÷na misioni i nia<br />

i te fenua nei? (A hi◊o Ioane 17:1–1; a hi◊o atoa Mose 1:39.) E mea nahea ta÷na<br />

faaotiraa i ta÷na misioni?<br />

• I roto i ta÷na pure, te na ô ra te Faaora, “<strong>Te</strong>ie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia<br />

oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai” (Ioane 17:3). E mea<br />

nahea te iteraa i te Metua i te Ra◊i ra e ia Iesu Mesia i te huru-ê-raa i te ite-noaraa<br />

no nia i te reira? E mea nahea tatou e ite ai i te reira? (A hi◊o 1 Ioane 4:7–8;<br />

Mosia 5:10–13; Alama 22:18; PH&PF 18:33–36; 132:21–24.)<br />

Mai te mea ua faaohipa outou i <strong>Te</strong> Faahi’oraa Ohipa, a tuu atu i te parau papa◊i o te<br />

na ô ra <strong>Te</strong> Ora Mure Ore i nia i te piti o te afata tao◊a horo◊a. A ani manihini i te hoê<br />

melo o te piha haapiiraa ia tai◊o i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 14:7.<br />

• I roto i te tuhaa matamua o ta÷na pure, ua faataa o Iesu i te mau mea o ta÷na i<br />

rave i roto i te faaotiraa i ta÷na misioni (Ioane 17:4–8). E mea nahea tatou ia<br />

faaho◊i atu i te faataaraa o to tatou mau itoito i te Metua i te Ra◊i ra? Eaha te<br />

tupu mai i ta tatou mau ohiparaa mai te mea e, e faaô mai tatou i te mau pô<br />

atoa i roto i ta tatou mau pure te hoê faataaraa o to tatou mau itoito no te<br />

tavini ia÷na i roto i taua mahana ra?<br />

• Noa÷tu â e, ia ite o Iesu ua fatata roa mai te taime e mauimui rahi ai, ua pure<br />

oia no vai ma? (A hi◊o Ioane 17:6–9, 20.) Eaha ta tatou e haapii mai na roto<br />

mai i te reira?<br />

• E mea nahea tatou, mai ia Iesu hoi e ta÷na mau Aposetolo, ia ora i roto i teie<br />

ao, e “e ere râ o to teie nei ao”? (Ioane 17:14; a hi◊o atoa i te mau irava 15–16).<br />

Ua parau o Elder M. Russell Ballard e:<br />

“I roto i te Ekalesia, e mea pinepine tatou i te faahiti i te mau irava ra, ‘A<br />

parahi i roto i teie nei ao, e ere râ i to teie nei ao.’ A hi◊o maite ai tatou i te<br />

mau faaiteraa a te afata teata e faaite nei i te faufau, te iriâ, te mau vahi<br />

matauhia o te peu taiata e tae noa÷tu i te mau faaunauna, e mea pinepine tatou<br />

i te hinaaro ia ponao atu i te ao nei ma te tahi atu rave◊a, e ia faatea ê roa i to<br />

tatou mau utuafare i te reira mau mea atoa. . . .<br />

“Peneia◊e e tia ia tatou ia faahiti i te mau irava i parauhia na mua ra ei na<br />

titauraa e piti i faataa-ê-hia. A tahi, “A parahi i roto i te ao nei.’ Ia rave itoito<br />

atoa; ia haamaramaramahia. A tamata ia maramarama atu e ia faaoroma◊i e ia<br />

mauruuru i te rauraa o te ohipa. A rave i te mau horo◊araa au maitai i te<br />

sotaiete na roto atu i te taviniraa e te horo◊araa ia tatou iho. <strong>Te</strong> piti, “E ere i to<br />

teie nei ao.’ Eiaha ia pee atu i te mau haere◊a ino e aore ra ia pio atu no te<br />

faatano e aore ra no te farii i te mea tia ore.<br />

“E tia ia tatou ia tutava ia taui i te ino rahi e te mau huru aore e peu morare i<br />

roto i te afata teata e i roto i te sotaiete na roto i te haapa◊oraa i te mau mea o

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!