veljaca hr

Vodeći ljudi hrvatske financijske industrije i akademske zajednice okupili
su se 14. veljače 2018. na Ekonomskom fakultetu kako bi u sklopu
foruma Financije za svakoga - Financijskom edukacijom do boljeg života u
svim krajevima Hrvatske raspravili kako povećati financijsku pismenost
građana, ali i čuli rezultate provedenog eksperimentalnog istraživanja
Financijskom edukacijom do boljeg života u mirovini.
Okupljene su pozdravili dekan fakulteta prof. dr. sc. Lajoš Žager istaknuvši
zadovoljstvo velikim interesom javnosti za projekt Financije za svakoga i
glavni urednik Jutarnjega lista Goran Ogurlić, koji je naglasio da su
financijska odgovornost i planiranje štednje za financijsku sigurnost u
starosti sve više na samim građanima.
Na financijsku pismenost osvrnuo se i ministar financija Zdravko Marić.
Istaknuo je da je Hrvatska prema financijskoj pismenosti svojih građana, po
istraživanju provedenom 2015. godine, zauzela loše 29. mjesto od 31
europske zemlje, te da su upravo ti rezultati bili alarm kojim je Hrvatska
upozorena da se edukacija o financijskoj pismenosti mora provoditi
sustavno i kontinuirano. Upozorio je i da nedostaje opći pristup u
informiranju građana kada je riječ o drugom mirovinskom stupu, kao i
općenito o mirovinskoj štednji i davanjima iz plaća.
U sklopu projekta organizirano je osam radionica u sedam gradova na
kojima je sudjelovalo 350 ljudi, a cjelokupni projekt preko platforme
Jutarnjeg lista pratilo je više od 200.000 građana. Među polaznicima

adionica provedeno je i istraživanje, a rezultate su predstavile voditeljice
radionica doc. dr. sc. Dajana Barbić i doc. dr. sc. Andrea Lučić s Ekonomskog
fakulteta. Prema rezultatima, 57 % ispitanika svoje financijsko znanje
ocjenjuje kao osrednje, gotovo polovica ispitanika nema ni okvirni plan
štednje za mirovinu, a znatan udio ispitanika smatra kako je država dužna
građanima osigurati adekvatna primanja za mirovinu. Istraživanje je
pokazalo kako financijsko obrazovanje ima statistički značajan utjecaj na
promjenu razine financijskoga znanja i stavova prema planiranju mirovine.
Uspješnost provedbe projekta Financije za svakoga svjedoči i činjenica da
je više od 70% polaznika izjavilo kako su održane radionice u potpunosti
ostvarile njihova očekivanja, te su radionice ocijenili prosječnom ocjenom
4,45 od 5.
Održan je i panel na temu Kako povećati financijsku pismenost građana
Hrvatske, na kojem su svoje stavove iznijeli Ante Žigman, predsjednik
Upravnoga vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Bojan
Fras, viceguverner Hrvatske narodne banke, Manica Hauptman, savjetnica
za gospodarska pitanja u Predstavništvu Europske komisije, Darko Tot,
načelnik Sektora za zajedničke poslove i programe Ministarstva znanosti i
obrazovanja, Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruge društava za
upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava,
Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova i
stručnjakinja za osobne financije prof. dr. sc. Marijana Ivanov s
Ekonomskog fakulteta.
Financije za svakoga naziv je zajedničkog projekta Ekonomskog
fakulteta, Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i
mirovinskih osiguravajućih društava i Native Ad Studija Hanza
Medije, koji je pokrenut s ciljem povećanja financijske pismenosti i
kako bi se građanima Hrvatske olakšalo svakodnevno donošenje
financijskih odluka.
Studenti Ekonomskog fakulteta Lorena Bartolčić, Michael Tomislav Breyer,
Vedran Brozović, Matej Findri, Filip Hrastić, Danijel Jajetić i Marinela Žugaj
imali su priliku ove godine, pod vodstvom doc. dr. sc. Rebeke Danijele
Vlahov, predstavljati Fakultet na međunarodnom studentskom natjecanju -
Univerzijada iz menadžmenta, međunarodnog poslovanja i poduzetništva
(International Universiade in Management, International Business and
Entrepreneurship).
Univerzijadu, koja je od 2. do 7. veljače 2018. održana u Moskvi,
organiziralo je Moskovsko državno sveučilište Lomonosov, a sudjelovalo je
stotinjak studenata iz cijeloga svijeta. Natjecanje se odvijalo u dvije etape –
individualno testiranje znanja iz menadžmenta, međunarodnog

poslovanja, poduzetništva i engleskoga jezika te 12-satni timski rad na
studiji slučaja L'Oréal. U individualnoj kategoriji, naši studenti su osvojili
pobjednička mjesta s više od 95% riješenog testa iz engleskoga jezika
(Matej Findri, Daniel Jajetić i Filip Hrastić) i oba testa skupno (Vedran
Brozović i Marinela Žugaj). U timskoj kategoriji – Daniel Jajetić, Vedran
Brozović, Marinela Žugaj i Lorena Bartolčić osvojili su nagradu kao
najaktivniji sudionici, dok je Michael Tomislav Breyer sa svojim timom
odnio pobjedu u rješavanju studije slučaja. Lorena Bartolčić je osvojila i
drugo mjesto ukupno na Univerzijadi. Nakon povratka u Hrvatsku studente
su ugostili dekan prof. dr. sc. Lajoš Žager i prodekani prof. dr. sc. Jurica
Pavičić i doc. dr. sc. Božidar Jaković, koji su im uputili čestitku na ovom
velikom uspjehu i s njima porazgovarali o dojmovima s održanog
natjecanja.
„Uvijek mi je drago sudjelovati na međunarodnim školama, radionicama i
natjecanjima jer imam priliku usporediti svoje iskustvo sa studentima iz
cijeloga svijeta. Tako mogu naučiti mnogo od kolega s drugih sveučilišta,
ali u isto vrijeme učvrstiti uvjerenje u vlastito znanje. Posebno sam
ponosan na naš uspjeh na Univerzijadi u Moskvi jer se time dokazuje da su
najbolji studenti EFZG-a ujedno i najbolji studenti u Europi i svijetu“,
istaknuo je student Vedran Brozović.
Sve informacije vezane uz studentski život, usluge studomata za prijavu i odjavu ispita, pronalaženje
najbliže menze ili knjižnice na karti, e-knjižnice gdje se mogu pročitati knjige izravno s mobilnog uređaja i
slične pogodnosti, studenti Ekonomskog fakulteta od sada mogu pronaći putem nove mobilne aplikacije
Ekonomist.
Idejna začetnica aplikacije koja se od 2. veljače 2018. može besplatno preuzeti preko Google Play trgovine
je apsolventica Ekonomskog fakulteta Monika Damjanović. Na razvoju aplikacije radila je tri mjeseca, a
iako je puno puta htjela i odustati, veliku podršku dobila je i od profesora koji su je ohrabrivali i dali povoda
da se izvorna ideja provede u djelo.
"Na ideju sam došla još 2011. u sklopu kolegija Marketing. Ideja za mobilnom aplikacijom bila je tema
studentskog projekta koja se pokazala najuspješnijom među svim studentima koji su polazili tu grupu.
Sama ideja je došla iz pomisli na platformu gdje se dijele knjige među studentima", prisjetila se studentica
Damjanović.
Sljedeći korak je promocija aplikacije kako bi se povećao broj korisnika te nadograđivanje aplikacije, kao i
umrežavanje i razvoj novih standardiziranih aplikacija ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Glavni cilj
joj je, kako ističe, doprinijeti razvoju m-learning sustav u Hrvatskoj.
3

Na Ekonomskom fakultetu osnovan je MacroHub - istraživački centar
čija je svrha provoditi i popularizirati istraživanja iz makroekonomije,
ali i ostalih područja ekonomskih znanosti. Uz voditelja doc. dr. sc.
Tomislava Globana, istraživački tim trenutno čini sedmero docenata s
Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj - Vladimir Arčabić,
Marija Beg, Ozana Nadoveza, Irena Raguž Krištić, Lucija Rogić
Dumančić, Tomislav Sekur te Tamara Slišković.
Osim znanstvenih publikacija, istraživači MacroHuba bave se analizama
aktualnih ekonomskih kretanja, ali i izradom različitih ekonomskih
indikatora - poslovnih ciklusa, tržišta nekretnina, ponude i potražnje za
stranim kapitalom i sl. U organizaciji MacroHuba održat će se
predavanja i radionice istaknutih inozemnih profesora, znanstvene
konferencije, a kroz tzv. brown bag seminare javno će se prezentirati
najaktualnija istraživanja članova MacroHuba, ali i ostalih istraživača
Ekonomskog fakulteta.
Sredstva za rad MacroHuba osigurana su od strane Hrvatske zaklade za
znanost u sklopu uspostavnog projekta br. 6785. Više informacija
možete pronaći na Facebook i web stranici centra.
Na Ekonomskom fakultetu 12. i 13. veljače 2018. održan je prvi radni
sastanak organizacijskog odbora konferencije European Survey Research
Association - ESRA.
Sastanku su prisustvovali prof. dr. sc. Annelies Blom (Sveučilište u
Mannheimu), doc. dr. sc. Caroline Roberts (Sveučilište u Lausanni) i dr. sc.
Alexandru Cernat (Sveučilište u Manchesteru) u ime ESRA-e. U lokalnom
organizacijskom odboru sudjeluju doc. dr. sc. Ivan Čipin, doc. dr. sc. Šime
Smolić i dr. sc. Petra Međimurec (Ekonomski fakultet), dr. sc. Sanja
Klempić Bogadi (IMIN), prof. dr. sc. Ivan Rimac te doc. dr. sc. Jelena
Ogresta (Pravni fakultet). Dobrodošlicu i puno uspjeha u organizaciji
predstojeće konferencije poželio im je prodekan prof. dr. sc. Jurica Pavičić.
Na sastanku je dogovoren hodogram organizacijskih aktivnosti, raspodjela
odgovornosti i zadataka članova organizacijskog odbora, izrađen nacrt
financijskoga plana, analizirani tehnički preduvjeti itd.
Domaćin osme konferencije European Survey Research Association je
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a održat će se od 15. do 19.
srpnja 2019.
4

U izdanju Ekonomskog fakulteta Zagreb objavljena je nova knjiga Enterprise Information Systems in Digital
Economy, autora prof. dr. sc. Maria Spremića. Knjiga je na engleskom jeziku i namijenjena je primarno
studentima kolegija Enterprise Information Systems, ali i drugih kolegija kao što su e-Business, ICT management,
Information system security and auditing, te široj znanstvenoj i stručnoj javnosti.
Autor u knjizi spaja teoriju s praksom analizirajući poslovne informacijske sustave u digitalnoj ekonomiji. Nastala
je kao rezultat dugogodišnjih znanstvenih, konzultantskih i predavačkih iskustava profesora Spremića.
Poznato je da Knjižnično-dokumentacijski centar uz bogat fond knjiga od 130 000
naslova posjeduje i više od 800 naslova (30 000 volumena) domaćih i stranih časopisa
u tiskanom obliku. Kako se poslije 2010., prijelazom na e-baze podataka, prestalo
naručivati strane časopise u tiskanom obliku, do danas je opstalo samo nekoliko
naslova, koji se dobivaju razmjenom. „Stari“ fond časopisa pohranjen je u Depou III
KDC-a i moguće ga je koristiti u čitaonici uz prethodnu narudžbu.
Najstariji strani časopisi u fondu KDC-a
• 1972. mijenja ime u Weltwirtschaftliches Archiv : Review of World Economics
• 2003. mijenja naslov u današnji oblik Review of World Economics :
Weltwirtschaftliches Archiv
• Knjižnica (EKVŠ-a) EF-a ga posjeduje, uz kraći prekid (1946.-1948.), od Bd./Vol.
16/1920-1921. (tj. od osnutka Fakulteta). Kako s izdavačem imamo
dugogodišnju suradnju i razmjenu, časopis još uvijek primamo u tiskanom
obliku, pa je posljednji primljeni Vol. 153/2017.
Općenito:
The Geographical Journal
(Izdavač: The Royal Geographical Society)
• Osnovan 1831. pod naslovom Journal of the Royal Geographical Society
• 1893. dobiva status akademskog znanstvenog časopisa pod sadašnjim imenom
• Knjižnica (EKVŠ-a) EF-a ga prima uz kraće prekide (II. svj. rat, pojedine
pretplatne godine) od Vol. 59/1922. do Vol. 176/2010.
Ekonomski:
Review of World Economics : Weltwirtschaftliches Archiv
(Izdavač: Institut für Weltwirtschaft in Kiel)
• Osnovan 1913. pod imenom Weltwirtschaftliches Archiv, kao prvi znanstveni
časopis u svijetu fokusiran na međunarodnu ekonomiju

U sklopu Erasmus + projekta Lead4Skills, koji je započeo u 2016. godini, od
5. do 9. veljače 2018. na Ekonomskom fakultetu je održana radionica LTT -
Case Studies Workshop. Okupljene je pozdravio prodekan prof. dr. sc.
Jurica Pavičić, a uz predstavnike Ekonomskog fakulteta na radionici su
sudjelovali i predstavnici iz sljedećih institucija: CEEMAN – Međunarodno
udruženje za razvoj menadžmenta; RISEBA – Sveučilište za poslovnu
ekonomiju, umjetnost i tehnologiju, Riga, Latvija; IEDC- Poslovna škola
Bled, Slovenija; Sveučilište Kozminski, Varšava, Poljska; Sveučilište u
Vilniusu, Litva; Estonska poslovna škola, Tallinn, Estonija; Sveučilište
Corvinus, Budimpešta, Mađarska.
Projekt je nastao s ciljem stvaranja sveobuhvatnoga seta spoznaja i
smjernica za visokoškolske ustanove, uz pomoć kojih će biti u mogućnosti
ići u korak sa stvarnim potrebama poduzeća i gospodarstva prilagođavajući
obrazovanje u području menadžmenta.
Glavni cilj projekta je promišljanje o sadašnjoj neusklađenosti između
onoga što obrazovne institucije nude i onoga što gospodarstvo treba. Tako
je na ovoj posljednjoj radionici LTT Lead4Skills – Zagreb glavna tema bila
vezana uz metodologiju prenošenja znanja putem studija slučaja te načinu
na koji se kreiraju studije slučaja. Svi sudionici su došli s unaprijed
pripremljenim studijama slučaja koje su aktualne u njihovom poslovnom
kontekstu te su analize tih studija slučaja bile osnova za raspravu sudionika
radionice.
Svrha ovakvih radionica u sklopu projekta jest osnažiti suradnju među
obrazovnim institucijama, povećati kvalitetu i važnost visokog
obrazovanja, u cilju stvaranja bolje kvalificiranih zaposlenika koji će
poduzećima smanjiti investicije u dodatno obrazovanje novih zaposlenika i
povećati konkurentnost ne samo na lokalnoj, već i regionalnoj i
međunarodnoj razini.
Voditelj projekta u Hrvatskoj i organizator radionice u Zagrebu izv. prof.
dr. sc. Mislav Ante Omazić, s Katedre za organizaciju i menadžment,
istaknuo je: „Radionica Lead4Skills je trajala 5 dana tijekom kojih je fokus
bio na transferu znanja i iskustava. Iznimno je korisno i zanimljivo vidjeti s
kojim se izazovima kolege iz drugih zemalja suočavaju te koje strategije
koriste za njihovo rješavanje. Posebno su bila korisna predavanja svjetskih
stručnjaka na ovu temu koji su nam prenijeli svoja iskustva u pisanju
studija slučaja te njihovoj implementaciji u nastavne procese na svim
razinama studija.“
Skilled Business Leaders for Skilled Europe
(Lead4Skills) je Erasmus+ Strategic Partnership
projekt osam organizacija iz sedam europskih
zemalja, a među kojima je i Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.

Kako postati društveni poduzetnik naziv je projekta koji se od 9. veljače do 5.
svibnja 2018. provodi na Ekonomskom fakultetu u sklopu Studentskoga
poduzetničkog inkubatora. Projekt je financiran sredstvima iz Europskoga
socijalnog fonda, a namijenjen je ciljanim socijalnim skupinama,
prvenstveno mladim nezaposlenim osobama, zatim invalidima, djeci
branitelja te manjinama.
U sklopu projekta provest će se dva ciklusa edukacije kroz koja će se
polaznicima pružiti pomoć u procesu definiranja poduzetničke ideje,
njezinom pretvaranju u poslovnu priliku izradom poslovnog plana te
potencijalnom započinjanju poduzetničkoga pothvata.
„Cilj ovog projekta je potaknuti polaznike na razmišljanje i uviđanje
društvenog poduzetništva kao njihove moguće buduće profesije. Sudionici
projekta su 60 pripadnika marginaliziranih skupina društva. Rezultat
provedbe projekta je povećanje pripremljenosti i kompetencija polaznika za
pokretanje vlastitih društvenih poduzeća te povećani broj polaznika
zainteresiranih za društveno poduzetništvo, odnosno širenje svijesti o
društvenom poduzetništvu organizacijom međunarodne konferencije“,
istaknuo je doc. dr. sc. Mladen Turuk, voditelj projekta.
Najbolji poslovni planovi i projekti sa provedene edukacije bit će prezentirani
na 3. međunarodnoj BEE 2018 konferenciji (Business&Entrepreneurial
Economics) koja će se održati u Šibeniku od 30. svibnja do 2. lipnja 2018.

Razgovarala: Drijenka Pandžić Kuliš, prof.
Gary Braid, bivši ragbijaš popularnih All
Blacksa, cijeli je svoj život, od svojih
sportskih dana, proveo kao međunarodni
ragbi igrač. Iza sebe ima i dugogodišnje
iskustvo u upravljanju u industriji
pivarstva i ugostiteljstva, pokrenuo je i
vlastite poslove, a trenutačno je poslovni
savjetnik specijaliziran za sustave
poslovne inteligencije, izvještaje o
upravljanju, unaprjeđenje poslovnih
procesa i osobni razvoj vođa.
Gary zadnjih godinu dana živi i radi u
Zagrebu kao konzultant u Pivnici
Medvedgrad, a kao volonter pomaže Ragbi
klubu Zagreb. Kao poseban gost na zadnjem satu nastave u zimskom
semestru iznenadio je članove „EFZG ragbi“ grupe. Studentima je održao
trening i pokazao nekoliko praktičnih vježbi za poboljšavanje tehnike
dodavanja lopte, a s nama je podijelio i svoju priču kako od poznate
sportske zvijezde postati uspješan menadžer.
Vaša profesionalna karijera je prvotno bila vezana uz sport. Recite
nam nekoliko riječi o svojoj sportskoj karijeri, i posebno razdoblju
studentskoga života.
Moja profesionalna karijera nije bila vezana uz sport. No, sportsko iskustvo
i karijera na najvišoj sportskoj razini neprocjenjivo su iskustvo u
profesionalnom razvoju. Kao mladić, igrao sam nogomet, koji na Novom
Zelandu nije vrlo popularan. Kad sam imao 17 godina, počeo sam trenirati
nacionalni sport – ragbi u kojem sam zahvaljujući svojim atletskim
sposobnostima bio vrlo uspješan. Bio sam treći po broju nastupa u svojoj
regionalnoj momčadi, s njima sam osvojio dva nacionalna naslova u
„sedmici“ (op. ragbi sa sedam igrača), sada olimpijskom sportu. Igrao sam
za All Blackse, nacionalni tim Novog Zelanda, koji je jedan od najboljih
sportskih timova u svijetu.
Ragbi je u osamdesetim godinama bio amaterski sport, stoga nisam primao
nikakvu novčanu naknadu. Postao sam otac u 18. godini te sam se umjesto
studija, zaposlio. Ragbi mi je tada bio kao sredstvo gdje sam mogao
iskoristiti svoje kreativne i natjecateljske vrline, a obitelj sam prehranjivao
radom u laboratoriju. Uz rad i igru u elitnom nivou ragbija, imao sam
petero male djece.
Ulaskom u momčad All Blacksa, postao sam zanimljiv tvrtkama u prodaji
što mi je omogućilo promjenu u poslovnoj karijeri. Odabrala me jedna
pivovara te sam postao prodavač/komercijalist. Još jednom zahvaljujući
svojoj natjecateljskoj prirodi i odvažnosti, bio sam uspješan u ovom poslu
te sam po završetku sportske karijere napredovao u regionalnog, a potom u
nacionalnog prodajnog menadžera.
Motivacija je jedan od ključnih elemenata u sportskom uspjehu. Kako
ste se motivirali, što Vam je bilo nadahnuće za davanje vrhunskih
rezultata?
Mislim da je motivacija za mene uvijek bila: biti najbolji. U školi sam uvijek
bio najbrži i najbolji u bilo kakvom sportskom natjecanju. Posebno sam
volio poštovanje koje su mi odavali ne samo moji vršnjaci nego i drugi
važni ljudi u mojoj zajednici. Podrška koju dobijete od ključnih ljudi pruža
iznimno zadovoljstvo i motivira vas da nastavite raditi ono što radite, a
ističem ponovno da nisam primao nikakvu financijsku naknadu ili nagradu
za postizanje najviših međunarodnih rezultata.
Drugi ključni čimbenik koji je omogućio moju motivaciju za vrhunske

ezultate bilo je moje osobno uvjerenje da je ono što pokušavam postići bilo
i moguće ostvariti. Bez te vjere u sebe, vrlo lako bi se mogli vidjeti loši
rezultati i lakše bi bilo odustati jer „ako ne probam, znači da nema niti
neuspjeha“.
Sport ima veliku ulogu u učenju kako prihvatiti neuspjeh. Koliko god da ste
dobri u onome što radite, na putu do konačnog uspjeha više puta ćete
padati.
Jedna od motivacijskih tehnika koje sam koristio, da bih postigao ono što
trebaju biti svi All Blacks igrači, jest vizualizacija treninga s dvije legende
ragbija - Colinom Meadsom i Andyjem Hadenom. Kada mi je tijekom
treninga bilo teško, vizualizirao sam sebi kako naporno treniram uz ta dva
igrača, znajući da su oni uspjeli pa tako mogu i ja. I danas koristim tu
tehniku u svome radu kako bih prevladao mentalne zapreke u postizanju
onoga što želim. To vam je kao da imate uspješne ljude za osobne mentore.
Ljude koje trenutačno koristim kao mentore su Richard Branson za borbu s
velikim igračima i biti „velik“ u marketinškim inicijativama; Elon Musk za
razmišljanje izvan okvira, inovacije, donošenje odluka i pridržavanje tih
odluka; Seth Godin za pogađanje u srž stvari i razumijevanje tržišne
motivacije kojom se daje dodana vrijednost.
Po završetku karijere odlučili ste se okrenuti biznisu. Zašto ste se
odlučili za rad u industriji pića, a ne u sportskoj industriji?
Nakon završetka igranja ragbija na najvišoj razini, sama pomisao da radim
posao s prosječnim radnim vremenom od 9 do 17 sati bila je zastrašujuća.
Uspio sam se usredotočiti na pomaganje svojoj djeci u školovanju i
sportskim karijerama što je bilo sjajno, ali još uvijek sam trebao uzbuđenje
za vlastito osobno postignuće. Dvojica mojih sinova postali su vrhunski
svjetski ragbijaši, a jedan također igra za All Blackse.
U to su vrijeme pivovare vodile međusobni marketinški rat kako bi ostvarile
vezu s ragbijem jer bi na taj način poboljšale vrijednost svoje robne marke i
privukle potrošače. Ponudili su mi ulogu u prodaji, a ta pozicija je imala
sličan natjecateljski duh kao i ragbi. Krenuo sam samouvjereno tim putem.
Nisam imao nikakvih diploma ili drugih kvalifikacija, a takav početak je bio
najbolji način za razvijanje dobro plaćene profesionalne karijere.
Sportska industrija na Novom Zelandu u to je vrijeme uglavnom bila
amaterska, uključujući i sportsku administraciju, stoga su i mogućnosti bile
vrlo ograničene. Većina igrača koji su nakon sportske karijere imali
uspješnu karijeru bili su oni koji su istovremeno studirali i bavili se
sportom. U tom smislu, imao sam sreću što sam uspio razviti poslovnu
profesionalnu karijeru iako je i za to svakako trebao naporan rad i
postepeno akademsko obrazovanje. Tržište je bilo moje „sveučilište“, a
moje „ocjene“ i mjera za uspjeh su bili poduzetnički uspjesi i sam rast na
korporativnoj ljestvici.
Prije koju godinu stigli ste u Hrvatsku. Što Vas je inspiriralo da
krenete putem Europe i da odaberete našu zemlju za rad?
Uvijek sam bio otvoren za nove prilike i izazove. Tijekom nešto više od
godine dana, bio sam uključen u start-up poslovanje u proizvodnji
zdravstvenih proizvoda te sam pomislio da je vrijeme za nešto novo. Tvrtka
je bila vrlo uspješna i upravo u to vrijeme se spojila s velikom
međunarodnom tvrtkom koja se proširila na Aziju, ključno tržište za nas na
Novom Zelandu. Daljnji razvoj je krenuo odlično, a meni je bio potreban
novi izazov. Moj prijatelj, David Casey bio je trener ragbija u Zagrebu u
prethodnoj sezoni, no morao se vratiti svome domu. Nazvao me je i pitao
želim li biti trener u Hrvatskoj. To mi se učinilo kao izvrsna nova avantura.
Htio sam i proširiti svoje trenersko iskustvo, tako da sam u roku od tri
tjedna dao otkaz i došao u Zagreb trenirati Ragbi klub Zagreb.
Iako su pravila, propisi i papirologija ovdje u Hrvatskoj vrlo izazovni, vidio
sam toliko mogućnosti za poslovanje. Usprkos mnogobrojnim prilikama,
iznenađen sam što se vrlo malo ljudi uspije odvažiti na rizik i malo njih
iskuša nešto sasvim novo i inovativno, no ipak ima takvih.
Imajući to na umu kada sam upoznao „dečke“ iz Pivovare Medvedgrad i u
razgovorima o vođenju kafića i pivovare, što je definitivno moje područje,
bio sam impresioniran njihovim planovima. Uz 14-godišnju karijeru u
pivovari, nekoliko tvrtki koje sam stvorio bile su barovi, tako da sam
uvidjevši puno mogućnosti da pomognem tim momcima u rastu i razvoju

ove fantastične pivovare odmah ponudio svoju pomoć. Ova pivovara je u
velikoj ekspanziji i imaju vrlo veliku motivaciju i vjeruju u svoje ciljeve. I ja
također, tako da - krećem ispočetka!
Mnogi naši studenti se bave sportom. Može li amatersko bavljenje
sportom, pa čak i isticanje te činjenice u životopisu, budućim zaposlenicima
donijeti kakvu prednost prilikom zapošljavanja?
Budući da sam i sam poslodavac, poznajem vrijednost sporta s obadvije
strane. Znam da ako se netko obvezao na bavljenje sportom, onda ta osoba
već ima temelje u nekim ključnim vrijednostima koje su u skladu s dobrim
radom u profesionalnoj karijeri, pogotovo ako se bavi timskim sportom.
Sposobnost rada u timu, koordinacija i komunikacija u svrhu postizanja
zajedničkog cilja jednako je važna u radu kao i u sportu. Natjecateljski duh i
unutarnji poriv za uspjehom ima istu važnost kao i pretvaranja neuspjeha u
iskustvo učenja.
da to prikažete u prijavi za zapošljavanje daje prednost koja se ne bi trebala
podcijeniti.
Jesu li zaposlenici koji se bave sportom bolji radnici, pa čak i bolji
menadžeri?
Postoje mnoge vrste zaposlenja ovisno o motivaciji zaposlenika, od
obavljanja posla kroz razvoj karijere do poziva. Ako netko obavlja posao
samo kako bi zaradio novac za život, što i ne pruža neko iznimno
zadovoljstvo, onda je bavljenje sportom vrlo važno jer pruža zanimaciju i
emocionalnu podršku izvan posla.
Imati karijeru, što samo po sebi pruža veće zadovoljstvo, znači i više stresa
i pritisaka. Stoga bavljenje sportom omogućava oslobađanje od stresa i
omogućava biti realan i objektivan. A za one koji svoj posao smatraju
svojim pozivom, sport omogućava slobodne trenutke koji pomažu u
kreativnosti i osmišljavanju novoga.
Iz perspektive vodstva (menadžera), sport pruža mikrokozmos gdje se
vještine mogu unaprijediti i razvijati kao što su rješavanje problema,
strateško razmišljanje i motiviranje timskih kolega, kao i podučavanje
vrlina nadilaženja neuspjeha i gubitaka.
Održavate i edukacije, predavanja iz vodstva – leadershipa. Što je za
vas vodstvo? Na koji je način povezano sa sportom?
Vodstvo se može definirati kao KREATIVA koja uzrokuje KRETNJU u
SPECIFIČNOM SMJERU uz pomoć DRUGIH za POSEBNU SVRHU.
Kao poslodavac, uvijek osjećam da je važno procijeniti nečija temeljna
uvjerenja i vrijednosti jer se ona vrlo teško mijenjaju, ali su dugoročno
najvažnija za zaposlenika i poslodavca. Većina problema s učinkom na radu
javlja se zbog razlika u onome što ljudi cijene i onoga što su motivirani
raditi, a ne zbog nedostatka vještina ili znanja. Mislim da vam sposobnost
Ono što predstavljam drugima kao liderstvo proizlazi iz procesa koji sam
implementirao za sebe. Taj proces uključuje razbijanje onoga što ja
vjerujem da su ključne komponente vodstva i stavlja ih u sustav koji uči
nekoga kako se postaviti i biti vođa. Sustavi usađuju jedan nesvjestan način
postizanja željenog rezultata, koji se može odbaciti ili izmijeniti jednom
kada se internalizira.
Moje iskustvo vodstva u početku dolazi iz dječje igre u kojima se razvija
oblik plemenskog vodstva, kada se sva djeca iz susjedstva bore za

dominaciju. Kao dijete trebate razmotriti što druga djeca rade inače ćete
ostati sami u igri. Tada sam naučio kako stvarno motivirati i potaknuti
sljedbenike sportom. Moje sportsko iskustvo mi je dalo temelje u vodstvu.
Kao sportaš, u mnogim prilikama sam trebao govoriti pred publikom, pa
sam tako razvio svoju sposobnost javnog govorenja. Vrlo rano sam naučio
umjetnost „pričanja priča“ (op. storytelling) koja je ključna komponenta
mog sustava Leadership Star system – kako nadahnuti tim za postizanje
snova. Vodstvo je za mene postalo presudno kad sam razvijao tvrtke jer mi
je bio potreban puni doprinos mnogih ljudi, ne samo zaposlenika (tj. ja ih
više volim zvati suradnicima), nego i investitora i podizvođača.
Uspoređujući s Novim Zelandom, koliko se studenti u Hrvatskoj bave
sportom te pružaju li sveučilišta podršku sportašima?
Iskreno, ne znam koja je razlika između Novog Zelanda i Hrvatske po ovom
pitanju. No što se tiče mog sporta – ragbija, ovdje nema puno studenata
koji se time bave, dok kod nas mnogi igraju različite vrste ragbija, od tzv.
touch ragbija do ragbi 15 (ragbi unija) i ragbi sedmice (olimpijski sport).
Postoji mnogo sveučilišnih sportskih timova, iako je službeni angažman
sveučilišta minimalan. Načelno, sveučilišta osiguravaju samo objekte, a
sportaši osiguravaju vlastita sredstva i izvršna tijela. Postoje i sportske
stipendije, osobito za olimpijske sportove, a također postoje i mnogi
kolegiji u sportskom menadžmentu koji omogućuju sportašima i da
studiraju i da treniraju.
S obzirom da je kod nas ragbi na profesionalnoj razini, novozelandska ragbi
unija pruža svoje programe za razvoj igrača od najranije dobi. Mladi mogu
odrediti svoj karijerni put kao profesionalni ragbijaši, iako ih kroz
mentorstva potiču i da razviju svoju akademsku karijeru kojoj se mogu
posvetiti nakon što odu u sportsku mirovinu.
Hrvatima je zasigurno najpoznatija momčad All Blacksa i njihovo
motiviranje prije utakmice ratnim plesom – haka. Vrhunska ideja
spoja tradicije i sporta, učinile su momčad svjetski prepoznatljivom.
Dakle i u sportu i u poslu sve počinje s idejom. Koji su Vaši daljnji
planovi ?
Vjerujem da će zahvaljujući povezanom svijetu u budućnosti postojati
mogućnosti za inovativne pojedince da doista stvaraju dodanu vrijednost
za ljude. Nikada nije bilo lakše doprijeti do svih u svijetu i pružiti im svoju
jedinstvenu stručnost ili specijalizaciju. To nam omogućava internet i kao
medij ga je daleko manje moguće manipulirati od strane globalnih
korporacija i njihove monopolističke metodologije nego tradicionalne
opcije. To znači da svatko može postati pružatelj specijalizacije u nišnom
tržištu koje je dostupno globalnim korisnicima.
Ova razina specijalizacije i prilagodbe omogućit će novom stilu poslovanja
da bude daleko konkurentniji od velikih bezličnih „sveznajućih“
korporacija. Korporacije mogu biti vrlo učinkovite u nisko-budžetnoj
opskrbi masa, ali u svijetu viših očekivanja niske cijene nisu ključni
motivator.
Novo gospodarstvo također će omogućiti ljudima da zaista rade ono što im
pruža zadovoljstvo te će na taj način, instinktivno, na makro razini, biti
daleko učinkovitiji u rješavanju potreba tržišta od velikih organizacija
punih ljudi koji svoj posao rade samo zbog financijskih potreba.
Dakle, razvijam sustav u svojoj niši - ragbi mentorstvu. Globalno, ragbi je
sport koji raste, a posebno „sedmica“ jer je olimpijski sport, pa postoji čitav
novi svijet ljudi koji žele naučiti kako uspjeti igrati u ovom novom
profesionalnom razdoblju. Uključit ću i svoju stručnost u analizu podataka
koja je također novina u ragbiju, jer se tehnički sustavi u sportskoj analizi
razvijaju vrlo brzo. Kako koristiti podatke za razvoj igrača i češće pobjede?
Gameplanz će vas naučiti. Ja mogu prenijeti znanja o tome kako pobijediti
u ragbiju kao trener u klubovima, ali koristeći značajke novih mogućnosti
povezivanja, mogu lakše doprijeti do izvrsnih ragbijaša posvuda.
Gameplanz također ima program Leadership Star koji pruža treniranje
vodstva za bilo koju organizaciju ili poduzetnika, što je bila tema mog
nedavnog izlaganja na jednom MBA eventu u Hrvatskoj.

U organizaciji Ureda za savjetovanje i razvoj karijera 6., 8. i 13. veljače
2018. održana je druga serija radionica namijenjenih nastavnom osoblju, a
u sklopu kojih su sudionici upoznati sa sustavom za e-učenje Merlin i
njegovim mogućnostima. Radionice je osmislila i vodila dr. sc. Margareta
Gardijan, administratorica Ekonomskog fakulteta za Merlin.
prve dvije uvodne radionice, postave svoje formalne e-kolegije na službeni
sustav Merlin uz aktivnu pomoć voditeljice.
Prva radionica bila je namijenjena svim nastavnicima koji su željeli
upoznati osnove rada u spomenutom sustavu, a upoznali su se s
korisničkim sučeljem, postavljanjem materijala i obavijesti, te evidencijom
ocjena. Na drugoj radionici nastavnici su naučili kako mogu koristiti
mogućnosti sustava Merlin za provođenje testova, kratkih kvizova, anketa i
sličnih aktivnosti kojima bi se povećala aktivnost studenata na nastavi.
Zadnja u nizu radionica omogućila je da svi nastavnici, koji su odslušali
Na Ekonomskom fakultetu 19. i 22. veljače 2018. održane su radionice o alatu
za izradu prezentacija Prezi Next. Prezi Next je nova naprednija inačica alata
Prezi koja je prošle godine zamijenila raniju inačicu Prezi Classic.
Radionice su bile namijenjene djelatnicima Ekonomskog fakulteta, a
polaznici su imali priliku upoznati se sa sučeljem alata Prezi Next,
stvaranjem nove prezentacije, navigacijom i uređivanjem sadržaja u
prezentaciji te s predlošcima za izradu prezentacija. Upoznati su i s
prostornom organizacijom, strukturiranjem ideja i naracija, integriranjem
multimedijskog sadržaja, dijeljenjem prezentacija i izmjenom postojeće
prezentacije.
Voditelj radionica bio je dr. sc. Ivan Tot, a održane su u organizaciji Ureda za
savjetovanje i razvoj karijera.

Ured za savjetovanje i razvoj karijera organizirao je 27. veljače 2018.
radionicu pod nazivom Strategije uspješne komunikacije. Voditelj radionice
bio je Saša Borovnjak, stručnjak na polju neformalne edukacije i coachinga.
Na radionici su sudjelovali studenti različitih godina studija, od kojih je
većina završnih godina studija.
Voditelj radionice upoznao je kandidate s osnovnim komunikacijskim
vještinama primjenjivih u neformalnoj i u formalnoj komunikacijskoj
okolini. Trudeći se da radionica poprimi što je moguće interaktivniju
dimenziju voditelj je poticao sudionike da iznose vlastite primjere
komunikacije u različitim kontekstima, te da kroz rad u grupama iznesu
svoje mišljenje što za njih znači dobra, a što loša komunikacija. U takvoj
poticajnoj atmosferi za rad nije bilo teško doprijeti do studenta koji su,
kako je vrijeme odmicalo, postajali sve više involvirani u koncepte koje im
je predstavljao voditelj.
Komunikacijske strategije, drugim riječima obrasci komuniciranja
primjenjivi u različitim kontekstima, predstavljaju kompleksnu materiju te
je za ovladavanje ovim skupom vještina potrebno puno vremena i još
pregršt prisustvovanja na ovakvim i sličnim radionicama. Ipak, prisutni su
svakako mogli dobiti i više nego dobar uvid u ovo zanimljivo i korisno polje
unutar koncepta osobnog razvoja.
Na samome kraju većina polaznika ove radionice istaknula je svoju želju za
sudjelovanjem u ovakvim i sličnim događajima koji će se u budućnosti
održavati na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Kao uvod u ovogodišnje natjecanje Vizionar, koje organizira udruga
eSTUDENT, održana su tri motivacijska predavanja. Posljednje predavanje
Moj put ili kako sam sačuvala dijete u sebi održala je modna dizajnerica
Aleksandra Dojčinović, 6. veljače 2018. na Ekonomskom fakultetu u
Zagrebu.
Aleksandra Dojčinović, vlasnica brenda LeiLou čije haljine nose brojne
hrvatske i svjetske poznate osobe, okupljenim budućim dizajnerima i
poduzetnicima kroz primjere i crtice iz vlastitoga života otkrila je tajnu
uspjeha: “Uvijek si treba postaviti tri pitanja: tko želim biti, gdje želim biti i
zašto želim biti upravo tamo. Moj odgovor na pitanje zašto, bio je zato što
želim biti sretna.” Studentima je poručila kako nikada ne trebaju izgubiti
dijete u sebi u čemu će im pomoći mašta, hrabrost, bezbrižnost i veselje, a
otkrila je i otkud crpi inspiraciju za svoje kreacije: “Svi smo dio jednog
globalnog mozga, samo je pitanje želiš li se povezati s njime. Inspiracija se
nikada ne traži u izvanjskim stvarima, ona uvijek dolazi iznutra.”
Motivacijska predavanja predstavljaju uvod u početak natjecanja Vizionar
koje okuplja ambiciozne studente koji žele započeti karijeru u dizajnu i
ostvariti svoj kreativni potencijal. Cilj ovog natjecanja je povezati studente,
potaknuti poduzetnički duh i stvoriti najveće studentsko natjecanje iz
područja dizajna. Više informacija o samom natjecanju i predavanjima
možete doznati na službenoj web stranici kao i na Facebook stranici.