13.12.2012 Views

VUKOVARSKA TRAGEDIJA 1991

VUKOVARSKA TRAGEDIJA 1991

VUKOVARSKA TRAGEDIJA 1991

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Vukovarska tragedija <strong>1991</strong><br />

U ZAPADNOM SREMU ŽESTOKI ARTILJERIJSKI DUELI<br />

- TEŠKE BORBE OKO VUKOVARA -<br />

Veliki broj ranjenika primljen u Kliničku bolnicu u Novom Sadu<br />

Na frontu oko Vukovara i Borova Naselja protekla dva dana bilo je<br />

mnogo više obostrane artiljerijske vatre nego ranije. Pripadnici JNA i srpski<br />

teritorijalci korak po korak, probijaju bedem oružanih sastava Hrvatske,<br />

mupvaca i zengi. U tim borbama, međutim saznajemo, bilo je i mnogo žrtava<br />

među pripadnicima TO. (Dnevnik, 18. oktobar <strong>1991</strong>)<br />

ZELENE GRANICE<br />

Prvobitni spisak zvanica za današnji plenarni sastanak Konferencije o<br />

Jugoslaviji u Hagu, izazvao je neskriven ljutnju onih kojih na tom spisku nije<br />

bilo (naknadno su ubačeni). Predsedništvo Jugoslavije pre svega, koje je svoje<br />

razočarenje stavom Haga prema sebi izrazilo već u prvoj rečenici pisma Van<br />

den Bruka i lordu Karingtonu, zaprepašćenje i žaljenje što „najviši državni<br />

organ i vrhovni komandant“ za sastanak u Hagu saznaje iz novina, što ga,<br />

predviđaju njegove ustavne nadležnosti, jednostavno isključuju iz pregovora<br />

od sudbinskog značaja za Jugoslaviju.<br />

I oni, a u poslednji čas i Mihail Gorbačov, shvataju da su pravi<br />

sagovornici republički predsednici i pre svih onih koje je još u Igalu Karington<br />

oglasio najodgovornijim za zbivanja u Jugoslaviji.<br />

Najavljuju se pre svega ekonomske sankcije za neposlušne i s njima se,<br />

gotovo je sigurno, neće okolišati, a kao poslecnja rezerva (mada je utisak da će<br />

se s tim ipak još pričekati i pozivanje na međunarodno-pravnu odgovornost<br />

glavnih protagonista onoga što je danas Jugoslavija i što se u njoj zbiva.<br />

Iznoseći svoj stav o jugoslovenskoj krizi (onaj da Srbija traži više nego<br />

što Hrvatska želi da da, a Hrvatska nudi manje nego što je Srbija spremna da<br />

prihvati) lord Karington nije krio da spas trenutno vidi jedino u stvaranju<br />

labavog saveza sadašnjih jugoslovenskih republika. Iza te procene, tvrdi se u<br />

diplomatskim krugovima, krije se sasvim precizan predlog koji polazi od<br />

apsolutnog prekida rata, povlačenja Armije na teritorije na kojima u Hrvatskoj<br />

žive Srbi i stvaranja „zelene linije“ kakva već dve decenije deli Grke i Turke na<br />

Kipru. Pomenuta linija razdvajala bi zavađene strane dok traju pregovori<br />

posle kojih bi bila stvorena neka vrsta konfederacije između Srba i Hrvata u<br />

Hrvatskoj. Prihvati li se ovakvo rešenje izbegao bi se potpuni raspad<br />

Jugoslavije, rešilo pitanje međunarodnih granica i izbegli sporovi o<br />

unutrašnjim granicama.<br />

680<br />

Vukovarska tragedija <strong>1991</strong><br />

MIRKOVCI: SIMBOL SRPSKOG OTPORA<br />

- GRANATE ZA DORUČAK -<br />

U protekla tri meseca na Mirkovce je ispaljno tri do četiri hiljade mina i<br />

granata od kojih je do sada poginuo 21 Mirkovčanin, a ni jedan nije pao u borbi<br />

Među borcima u Mirkovcima zatičemo Milutina Vučkovića, mladog<br />

Beograđanina, koji je došao kao dobrovoljac. Otac mu je na drugom frontu<br />

kao oficir. Malo malo šalju nam granate, obično za doručak. Ostaću dok god<br />

bude trebalo<br />

Okršaj u kukuruzima<br />

U rovu na straži nailazimo na Branislava Komaricu iz Kovina,<br />

potporučnika JNA koji ne na ratištu od 16. septembra. Kaže da iz Vinkovaca<br />

pucaju uglavnom noću, privuku se na stotinak metara. Dragan Todorović iz<br />

Beograda već prekaljeni borac, poseban okršaj je imao kod Slavkovaca, odakle<br />

nosi manji ožiljak visoko na čelu pod kosom. Tukli smo se u kukurzima, prsa i<br />

prsa, ima mesec dana. Bio sam među njima. Ova rana je od noža. Oni su se bili<br />

zavukli među nas. Taj teren smo očistili, ljudi se vraćaju u ta obližnja sela.<br />

Dok razgovaramo, čuju se pucnji i s jedne i s druge strane. Tu je i<br />

vodnik rezervista iz Beograda, koji se predstavlja samo kao Boban. Kaže da su<br />

položaj pre desetak dana držali Novosađani, koji su se vratili. Bili su dobri,<br />

dodaje, niko nije prošao ovuda.<br />

RAZGOVOR SA VOJINOM DABIĆEM, ČLANOM<br />

PREDSEDNIŠTVA SRPSKOG SABORA<br />

- NAUČNO O GENOCIDU NAD SRBIMA -<br />

Informacioni centar Sabora Srba priprema dokumente koji će svetu dokazati šta<br />

je fašistoidni režim u Hrvatskoj učinio srpskom narodu. Vojin Dabić iz Istorijskog<br />

instituta Srpske akademije nauka i umetnosti jedan je od osnivača i član<br />

Predsedništva Srpskog sabora u Beogradu. Srpski sabor je udruženje nezavisnih<br />

naučnika, pisaca, umetnika, a osnovni cilj mu je zaštita srpskih intresa. On je<br />

nestranačka institucija, koja neće dozvoliti da postane ekspozitura neke stranke niti da<br />

u njoj dođe do međustranačkih sukoba<br />

U martu ove godine rodila se ideja o osnivanju Srpskog sabora.<br />

Međutim, tada je došla inicijativa da se u Srbiji formira međustranački savet,<br />

koji bi se sporazumeo oko minimuma nacionalnih interesa. Srpsko pitanje nije<br />

rešeno još od 1918. godine, a kada se ono na valjan način reši, prestaće rat i<br />

ubijanje. Samo treba dobra volja da se to učini. Posle 1918. godine Srbi,<br />

posebno intelektualci, jačali su duh jugoslovenstva, razvijali jugoslovensku<br />

681

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!